Hadzi Lojo poziva na ustanak
Felix,Uber Land und Meer,1878

Hadzi Lojo

Hadzi Lojo se prvi proglasio spasiteljem
domovine,s obzirom na opasnost koja je
prijetila njegovoj zemlji.
Hadzi Lojo je slavenskog porijekla.
Ovaj vodja Bos pripada staroj begovskoj
samiliji i prilicno je bogat.
1873.godine je bio clan uglednog vijeca u
Sarajevu.
Prije mjesec i po dana me je vodio
kroz glavni grad Bosne.Tada je Hadzi Lojo
agitatorski rad poceo da privlaci paznju
vlasti.
Kako je zakljuceno da gnjevni svetac
propovjeda samo protiv vanjskog neprijatelja
-iako je bilo dosta napada na zemaljsku vladu
-pustili su ga na miru.Ako se pitamo
sta je doprinjelo ucvrscivanju ugleda ovog
svetog covjeka,onda je to,pored vrlo
upadljive pojave sa mocnim,gromkim glasom,
bijesni,fanaticni i zaneseni izgled koji
stvara utisak ludaka,to jest po muslimanskom
vjerovanju covjeka koji se ne sazaljeva,vec
uvazava.
Utisak koji je ostavio na mene prvi susret
s ovim modernim svecem bio je,osim donekle
smijesnog izgleda,da postoji izvjestan plan
iza toga, i da ovaj dervis,koji hoda bos i
ljeti i zimi,ima ne bas bezazlane veze sa
uticajnim licnostima u glavnom gradu carstva.
Nasa slika prikazuje Hadzi Loju,mocnog
Bosanca,ispred sarajevske kapije,kako
propovjeda jedinu valjanost ucenja Kur,ana.

Uber Land und Meer,1878.

Austrijska armija,Gustave Janet,Le Monde Illustre 1878


Austrijske trupe prelaze Bosnu kod Maglaja
Ronald Campbell.The Illustrated London News
19.10.1878


Grad i tvrdjava Doboj
J.J.Kirchner,Uber Land und Meer,1878

Tipovi zarobljenika i pobunjenika u Pljevljima
V.J.Shultz,Uber Land und Meer,1878-79


Zarobljeni Bosanci u Pljevljima
V.Katzler,Uber Land und Meer,1878-79




[Edited by Sevdalija on 21-08-2007 at 21:27 GMT]

Gospodjica Irby

Dvije engleske gospodjice,Mis Irby i
Mis Johnston,angazirale su se na
dobrotvornom radu pomazuci siromasnim
porodicama, a narocito na skolovanju i brizi
oko sirocadi.
Mis Irby,koja se trenutno nalazi u Engleskoj,
govorila je na uprilicenom sastanku u
Gradskoj vijecnici u Birminghamu,pruzajuci
sliku aktualnog stanja u Bosni i Hercegovini.
Potreba za dobrovoljnom pomoci je velika,a bit ce,nazalost,veca nego ikad u toku ove
godine,cak i kad bi se izbjeglice vratile u
svoju zemlju,jer Bosna skoro potpuno
opustosena.Tako reci nista nije posijano
za tri godine,osim u srednjem dijelu zemlje.
Kuce i sela siromasnih ljudi,koji su pobjegli
sada su potpuno unisteni.
Ako se izbjeglice vrate,sto ce sigurno uz
pomoc austrijske okupaacione vojske u Bosni
uraditi kad im zivot bude siguran,opet
ne bi imali ni kucu ni hranu.

The Illustrated London News 19.10.1878-79


[Edited by Sevdalija on 09-11-2005 at 21:38 GMT]

Osvajanje Sarajeva

Jedan od najvaznijih dogadjaja do sada
u ovom sukobu bio je juris na Sarajevo,
grad od velikog znacaja Austrijske kolone
su rano ujutro nastupile prema tvrdjavi
pod zastitom teske magle.
Ova tvrdjava je opasana zidom gdje su,na polozaju,pobunjenici imali nekoliko spremnih
topova.Nakon nekoliko sati borbe,bosanske
puske su zasutjele zbog vatre iz teske artiljerije,a onda je austrijska pjesadija napredovala i u buljucima usla u grad.
Uslijedila je uzasna borba.Na trupe je gadjano iz svake kuce,iz svake kapije i sa svakog prozora.
Cak su i zene i bolesni i ranjeni pobunjenici
iz vojne bolnice ucestvovali u borbi.Na kraju su se pobunjenici rasturili na sve
strane,a cim je grad potpuno osvojen,
carsku zastavu su podigli nad tvrdjavom.
S obzirom na ocajnicku odbranu s kojom su
bile suocene,austrijske trupe su se ponasale
sa velikodusnoscu i uzdrzanoscu.
Izgubili su samo mali broj ljudi,ali su
imali veliki broj ranjenih.
Od pobunjenika tristo je bilo ubijenih,a sedam stotina ranjenih.

The Graphic,21.9.1878

Hadzi Loju,vodju ustanika,vode ranjenog od
Rogatice za Sarajevo pod austrijskom strazom
de Leanen,po skici g.Franceschinija,kapetana okupacione vojske,Le Monde Illustre 23.11.1878



Hadzi Lojo

Strasni vodja bosanskih pobunjenika,
Hadzi Lojo,konacno je pao u austrijske ruke,
a nalazi se trenutno u vojnoj bolnici u
Sarajevu.Nas dopisnik R.Guttner pise:
"Hadzi Loju je uhvatio 2.septembra porucnik
M.Stipedic koji se vrlo energicno prihvatio
ovog zadatka.Uhvacen je na jednom usamljenom
mjestu na skoro nepristupacnom planinskom
terenu, u tri sata nocu.
Grdno je psovao dok su ga nosili na nosilima,
posto je bio ranjen u nogu,u Rogaticu,gdje je bio smjeste stab 1.divizije.
Bio je uzbudljiv trenutak kad su dvije cete
pod komandom Stipedica,svjesne vaznosti
svoje uspjesne akcije,prelazle most.
Na celu jedna ceta,zatim Hadzi Lojo,u
zivopisnom,lezernom polozaju,pola sjedeci,
sa smjeskom na usnama,stisnutim od boli-mocni vodja bosanskih muslimana,okruzen strazom sa strsecim bajonetima.
Orijentalna mirnoca je na trenutak napustila
zarobljenika.Njegovi istovjernici su se do zemlje klanjali sa strahom na licu videci
svog vodju u rukama neprijatelja.
U stabu su sluzili Hadzi Loju kahvom,
koji je vrlo brzo popio osam soljica,a
zatim su ga odveli u bolnicu u Rogatici,
gdje ga je bandazirao stapski ljekar.
U tom vrlo mucnom trenutku napravio sam mu portret.Trazio je da ga vidi,bio je zadovoljan i stavio svoj potpis:El Hadzi Lojo
Hafis (to jest:Lojo,koji je bio na hadziluku
u Meki,a koji zna Kur,an napamet).
Hadzi Lojo ima, po svom vlastitom iskazu,
44 godine,ali izgleda mnogo starije,zbog
teskoca koje je prozivio i zbog boli od
rane na nozi.
4.septembra su ga prevezli,pod strogom
strazom u vojnu bolnicu u Sarajevo."

Illustrirte Zeitung,26.10.1878.

[Edited by Sevdalija on 21-08-2007 at 21:29 GMT]

Hadzi Loju vode u Sarajevo
Franz von Perzoglia,Uber Land und Meer,1878.

[Edited by Sevdalija on 21-08-2007 at 21:30 GMT]

Sjajne slike samo nastavi
Imas li koju sliku Omer Pase Latasa,valjda su ga slikali tada par puta?
Za vrijeme njegove strahovlade mnogi Begovi su platili zivotom,ukinute su Bosanske kapetanije,sistem kapetanija na kojoj se bazirala odbrana Bosne od krscana jos od vrijeme Beckog rata 1683-1699 je odjednom ukinut,Janjicari su ubijeni ili prognani,to se je desilo u Stambulu 1828,ali u Bosni su Janjicari jos uvijek cinili glavni dio stanovnistva do polovine 1850 tih godina

Da ne pricam dodjelu zemlje Krscanima,i cak i progon nekih Bosnjackih prvaka u Anatoliju

Ali svidaju mi se slike,samo nastavi

Omer-paša Latas (1806. - 1871.)

Dobro pljunem mu na sliku on je 1854 u tzv reformama do temelja spalio Kozarac i pobio preko 100 Bosnjaka koji se ne htjedose poimenovati njegovim ´´reformama´´

Jos je on gradova spalio,gad