Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : IN MEMORIAM
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Alija Izetbegovi 8.august 1925 19.oktobar 2003

19-10-2012 at 02:23 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Najvei o Aliji Izetbegoviu

Silajdi: "Linost koja je obiljeila modernu historiju BiH"


Povodom devete godinjice od smrti prvog predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia, novinari agencije Anadolija prikupili su izjave domaih i svjetskih javnih linosti o ovome velikanu bosanskohercegovake povijesti.

Bivi lan Predsjednitva i premijer BiH Haris Silajdi: Predsjednik Izetbegovi bio je linost koja je obiljeila modernu historiju Bosne i Hercegovine. Sve to mogu rei u ovom trenutku jeste da osjeam jednu veliku prazninu."

Ratni lan Predsjednitva BiH, rahmetli Nijaz Durakovi: Sa mojim prijateljem i dugogodinjim saradnikom Alijom Izetbegoviem proveo sam etiri ratne i najtee godine. On je bio moj predsjednik i uvijek sam ga cijenio. Smatram da je u povijesti bonjakog naroda bar za zadnje stoljee jedna od najveih linosti. Mislim da je njegova smrt nenadoknadiv gubitak za sve u BiH. On je bio veliki ovjek, istinski demokrata i ovjek koji je omoguio ono to je uvijek govorio: slobodu i demokratiju."

Ratni lan Predsjednitva BiH Mirko Pejanovi: Izetbegovi je jedan od ljudi koji je hrabro birao ideju suverenosti BiH. Ukoliko naa drava pristupi Evropskoj uniji i postane stabilna ekonomski i politiki, onda e Izetbegovi ostati zapamen kao veoma znaajna linost i kao ovjek humanista."

Reius-l-ulema Mustafa ef. Ceri: Kao njegov prijatelj mogu da kaem da je smru predsjednika Izetbegovia zavrena jedna znaajna stranica povijesti BiH. Nadam se da emo mi tu stranicu znati itati. Svim muslimanima u BiH i svim Bosancima elim izraziti suosjeanje i kazati im da emo tek sada shvatiti vrijednost Izetbegovia i da sve ono to je on lijepo ostavio za BiH treba cijeniti i dalje raditi onako kako je on mislio da treba da radimo. A to je da uvamo svoj islamski identitet i da uvamo dravnost BiH."

Nekadanji premijer Federacije BiH Hasan Muratovi: Alija Izetbegovi je sigurno najvei politiar kojeg je BiH imala. Donosio je vrlo teke odluke i uvjerio sam se da ih je uvijek donosio potpuno mirno u saburu. Da njega nije bilo u politici tokom raspada Jugoslvije, drave BiH najvjerovatnije ne bi bilo."

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci: Iz naih redova je otiao ovjek koji ima velike zasluge to danas imamo dravu. Njegov odlazak je nenadoknadiv gubitak. Vjerujem da svi oni kojima je Bosna na srcu da e sada zbiti redove da idemo naprijed u bolju budunost, koju nam je Izetbegovi trasirao.

Akademik i knjievnik Abdulah Sidran: U jednom razgovoru prije sedam-osam godina gospodin Izetbegovi mi je rekao: 'Kad bi mi bilo ponueno da ponovo ivim, ja bih odbio. Ako bih morao prihvatiti, ivio bih isto ovako kako sam i ivio'. Tako neto moe osjeati i kazivati samo veoma snana i sasvim spokojna ljudska dua. Ba tu snagu i takvo spokojstvo vidio sam na njegovom licu dok smo se nedavno opratali u njegovoj bolesnikoj sobi. Zato sam siguran, mada ne znam ta je poruio svojim blinjima, da Alija nikako ne bi volio sluati na pla i gledati nau kuknjavu. Treba dugo utjeti.

Profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Enes Kari: Smrt gospodina Alije Izetbegovia, velikog bosanskog predsjednika, ogroman je gubitak za bosansku politiku i bosansku demokratiju. Predsjednika Aliju Izetbegovia krasile su mnoge lijepe ljudske osobine. Bio je uman, hrabar i strpljiv ovjek i sve to je lijepo uskladio. Smatram da je Izetbegovi upravo tom svojom umnou, hrabrou i saburom ouvao Bosnu i Hercegovinu.

Publicista, novinar i reditelj Radovan Marui: Umro je dobar ovjek, umro je najestitiji Bonjak u novijoj povijesti ovih krajeva. Bio je, iznad svega, dobar i human. Imao sam nekoliko direktnih i, uvjeren sam, obostrano srdanih susreta s njim. Mi katolici kaemo: 'Neka mu je laka, estita i dobra bosanska zemlja'."

Takoer, dravnici, diplomate, intelektualci i politiari iz cijelog svijeta sjeaju se rahmetli Alije Izetbegovia rijeima hvale i potovanja.

Bivi Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown: Divim se i jako potujem Aliju Izetbegovia. Prvi put sam ga sreo u augustu 1992. godine. Tada sam posjetio Predsjednitvo BiH dok su okolo sipale minobacake granate. Od trenutka kada sam se sreo s njim, imam taj duboki osjeaj divljenja i izuzetnog potovanja prema njemu. Duboko sam uvjeren da bez njega ova zemlja ne bi postojala. A ja jako volim Bosnu i Hercegovinu. Ponavljam da bez Izetbegovia ova zemlja danas ne bi postojala i nita drugo ne mogu osjeati prema njemu nego duboko divljenje i izuzetno potovanje. Izetbegovia sam uvijek smatrao ocem ove drave i na zadatak sada je da nastavimo graditi BiH, osiguramo njene granice i da je osposobimo da slui svim svojim graanima.

Premijer Turske Recep Tayyip Erdogan: Vijest da je Alija Izetbegovi, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine due. Izetbegovi je ovjek koji je svojim ivotom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske asti i zadivljujue ustrajnosti, to je predstavljalo ast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju dravu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovieve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovakim narodom.

Bivi predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi: Sudjelujui u Vaoj boli zbog gubitka oca i supruga, elim jo jednom naglasiti da je Alija svojom osobnou i politikim djelovanjem snano obiljeio zbivanja u BiH. Cijeli je svoj ivot podredio politikom djelovanju i nisu ga slomile ni teke godine zatvorskog ivota. Neupitna je njegova dravnika uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tog tekog perioda za sve drave na podruju bive Jugoslavije. esto sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, naalost, nisu uspjele sprijeiti rat, a nae smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela odrati kao samostalna drava.

Bivi predsjednik Slovenije Milan Kuan: Bio je jedan od najautentinijih svjedoka i aktera zbivanja u vrijeme i nakon raspada Jugoslavije, ali prije svega ovjek dijaloga meu ljudima i civilizacijama.

Bivi kandidat za predsjednika SAD Wesley Clark: Predsjednik Alija Izetbegovi bio je veliki ovjek i dravnik, linost s izrazitim integritetom i hrabrou. Raditi sa njim na poslovima okonanja rata i poetka izgradnje miroljubive i napredne BiH bilo je jedno veliko i asno iskustvo u mom ivotu. Izetbegovi je bio nepokolebljivi advokat koji se borio za narod koji je predstavljao. Izetbegovi je uvijek imao pred sobom iru sliku i bio spreman na izbore i prosudbe kojima su se smrt i razaranja koja su pohodila njegovu zemlju okonala. I BiH i svijet izgubili su velikog lidera.

Bivi generalni sekretar UN-a Kofi Annan: Predsjednik Izetbegovi ostat e upamen po historijskoj ulozi u ouvanju jedinstva BiH i izgradnji bosanske drave.

Kreator Dejtonskog sporazuma Richard Hoolbruke: Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovia. Svi ljudi prave greke, pa i on. Ali, ponavljam, da nije bilo njega, Bosne i Hercegovine ne bi bilo. On je razlog postojanja BiH. To je i Miloevi kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegovi pobijedio. Kazao je da je Izetbegovi zasluio Sarajevo, jer ga nikada nije naputao. Da je Izetbegovi napustio Sarajevo, BiH ne bi opstala.

Francuski filozof i pisac Bernard Henry Levi: On je propovijedao islam tolerancije, dobrohotnosti i umjerenosti, graanski islam, a mi ga nismo sluali. On je 1992. godine preklinjao Evropu da intervenira, upozoravao Fransou Miterranda da u BiH postoje koncentracioni logori. Fransoa Miterrand to nije sluao. Mi nismo sluali Izetbegovia, kao to nismo sluali ni Masuda, a onda je poginulo 200.000 ljudi u BiH i doao rat na Kosovu, to smo mogli izbjei da smo ga sluali. On je bosanski De Gol. Njegov kredo je bio islam, ali takoer i demokratija i multietinost. 


<br /><br /><br /><br />

19-10-2012 at 21:32 | Ukljui u odgovor
borbeni
Nivo: Forumski doajen
ko je dir'o djeda mraza

Registriran(a): 31-01-2009
Lokacija: dunjaluk
Odgovori: 8575
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

godinjica pogibije jednog od najveih heroja koji su krenuli da brane bosnu i hercegovinu od agresije

Hajrudin Mei, kapetan Hajro






heroji


30-10-2012 at 18:49 | Ukljui u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Danas se navrava 20 godina od ubistva Srana Aleksia
Jednog od najvecih bosanskih sinova


Danas se navrava 20 godina od ubistva Trebinjca Srana Aleksia koga su na smrt pretukli pripadnici Vojske Republike Srpske dok je od batinjanja branio svog sugraanina Bonjaka Alena Glavovia.

Aleksi je u januaru 1993. uspio da odbrani Alena Glavovia koga su etvorica naoruanih uniformisanih pripadnika Vojske Republike Srpske na silu izveli iz kafia i poeli da ga tuku kundacima.

On je krenuo za njima i povikao da puste Alena, nakon ega su se ubice usmjerile ka njemu i kundacima ga pretukli. Sve se deavalo blizu pijace i policijske stanice u Trebinju.

Od zadobijenih povreda pao je u komu, a zatim, est dana kasnije, 27. januara 1993. godine podlegao povredama.

Sranov otac, Rade Aleksi, u itulji je napisao: "Umro je vrei svoju ljudsku dunost".

Jedan od etvorice napadaa poginuo je na ratitu, dok su ostala trojica osueni na po dvije godine i etiri mjeseca zatvora.

Alen Glavovi je preivio rat i danas ivi u vedskoj, sa suprugom i dvoje djece.

Glavovi svake godine obilazi grob Srana Aleksia u Trebinju i u kontaktu je sa Sranovim ocem, Radetom Aleksiem.


'U svakom ovjeku vidi samo ovjeka'

Sran Aleksi roen je u Trebinju. Majka Mira, roena Prijedoranka, rano je umrla, a brat mu je poginuo u udesu motornim zmajem, iznad Petrovog polja, u blizini Trebinja.

Otac Rade je bio koarkaki trener. Vaspitavao ga je, u skladu sa porodinom tradicijom, da "u svakom ovjeku vidi samo ovjeka, da ga razlikuje samo po potenju, po dobroti, po znanju."

Sran se amaterski bavio glumom za ta je dobio i vie nagrada, a nastavio je glumiti i u toku rata u Bosni i Hercegovini, u predstavi San ratne noi. Takoe je bio pionirska plivaka nada tadanje Jugoslavije. Bio je juniorski rekorder u plivanju.

Vjerovatno najvei heroj koji je ostao iza krvavih balkanskih deavanja s poetka '90-ih posthumno je dobio Povelju Helsinkog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a nekoliko gradova u naoj zemlji i regiji takoer mu je odluilo odati poast.

Dodik posthumno odlikovao Srana Aleksia "Ordenom asti"

Predsjednik RS Milorad Dodik 9. januara ove godine je u Banjoj Luci posthumno odlikovao Srana Aleksia "Ordenom asti RS sa zlatnim zracima", to je i prvi put da Republika Srpska oficijelno prepozna djelo hrabrog Trebinjca.

Rade Aleksi, Sranov otac, vidno potresen, primio je ovo priznanje u Palati predsjednika RS u Banjoj Luci.


Bez priznanja u rodnom Trebinju

Prolaz u Zmaj-Jovinoj ulici u Novom Sadu danas nosi Aleksievo ime, Panevo ima spomen-plou i prolaz Srana Aleksia, a Sarajevo mu je dodijelilo Ulicu Velikih drveta.

Za razliku od gradova u regionu gdje ulice nose njegovo ime, Sran Aleksi, za svoj ljudski gest u Trebinju nikada nije dobio takvo priznanje.



21-01-2013 at 12:48 | Ukljui u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Na mezaru Alije Izetbegovia: Lider koji je posebnu portvovanost pokazao u ratu za svoj narod i zemlju


Arinc je na mezarju Kovai kazao je da je Alija Izetbegovi bio veliki lider koji je, predvodei svoj narod, posebnu portvovanost pokazao u ratu.

Zamjenik premijera Republike Turske Bulent Arinc posjetio je jutros mezar prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovia na ehidskom mezarju Kovai u Sarajevu.

Ugledni gost prouio je Fatihu i poloio je vijence na spomen-obiljeje ehidima Bosne i Hercegovine i predsjednika Izetbegovia, koji je iznimno potovan u Turskoj i poznat po imenom "Bilge Kral" ili "Kralj mudrosti".

Arinc je na mezarju Kovai kazao je da je Alija Izetbegovi bio veliki lider koji je, predvodei svoj narod, posebnu portvovanost pokazao u ratu.

Naglasio je kako se Izetbegovi borio kako njegov narod ne bi bio podreen na ovim prostorima.

''Trudio se da ojaa jedinstvo meu narodom. Mi Turci volimo Izetbegovia i nazivamo ga ''Bilge Kral'' (''Kralj mudrosti'').
On je zahvaljujui svojoj mudrosti i naobrazbi uspjeno vodio svoj narod, iako je proao kroz teak period.

Ja sam imao priliku kao predsjednik Velike narodne skuptine Republike Turske da posjetim Izetbegovia u njegovom domu. On je imao lijepo miljenje o Turskoj i jako ju je volio. Potovao je i uvijek isticao pomo i podrku Turske Bosni i Hercegovini'', rekao je Arinc.

Dodao je kako se nada da e BiH nastaviti ii putem napretka i jedinstva, te da e ouvati jedinstvo za kojeg se borio Izetbegovi. I to, dodao je, ne samo izetbegovi ve borci Armije BiH koji danas lee u mezarijima diljem BiH.

"Ovdje je upisana hisotorija" kazao je Arinc na mezarju Kovai.

21-02-2013 at 13:47 | Ukljui u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

[url=http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/txtindexhrr.php?teka www.index.hr/vijesti/clanak/hugo-chavez-je-mrtav/665919.aspx]http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/txtindexhrr.php?teka www.index.hr/vijesti/clanak/hugo-chavez-je-mrtav/665919.aspx

06-03-2013 at 20:38 | Ukljui u odgovor
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist

Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Godinjica smrti najveeg bosanskog kralja: Uinio Bosnu najjaom dravom na Balkanu

Na dananji dan, 10. marta 1391. godine, umro je prvi bosanski kralj Stjepan Tvrtko Kotromani, ovjek ije ime je zlatnim slovima upisano u historiju Bosne i Hercegovine.

Za vrijeme njegove vladavine granice nae domovine prostirale su se na susjedne zemlje, a Bosna je doivjela politiki, ekonomski i kulturni procvat.

Stjepan Tvrtko I Kotromani je roen oko 1338. godine kao sin Vladislava Kotromania i Jelene ubi. Na bosansko prijestolje je doao kao petnaestogodinji djeak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine kada je uzeo titulu kralja.

Ostat e upamen i po tome to je bio prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjedne zemlje nakon to je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrko I je bio vie nego uspjean.

Pohod na Crnu Goru okonao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u dananjem Sandaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politika stabilnost, te znaajan kulturni i duhovni napredak, to je Bosnu uinilo najsnanijom junoslavenskom zemljom, a Tvrtka najveim vladarem u historiji srednjovjekovne Bosne, pie Insider.ba.

Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na junoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldiki simbol ljiljana koji e postati znakom bosanskih kraljeva.

Bosanska vojska je na molbu srpskog kneza Lazara uestvovala u Kosovskoj bitki i izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu te se u domovinu vratila sa neznatnim gubicima.

Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlau su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Kralj Tvrtko I Kotromani je iznenada umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto doao je njegov roak Stjepan Dabia. Tvrtko I je bio sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile.

Prole godine u Gradskom parku u Tuzli podignut mu je spomenik.



11-03-2013 at 08:09 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

03-05-2013 at 19:13 | Ukljui u odgovor
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist

Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Mehdin Hodi, u narodu poznat kao kapetan Senad i Crni labud, roen je 15. oktobra 1952. u Tuzli. Do izbijanja agresije radio je kao policajac u splitskom Ministarstvu unutranjih poslova Republike Hrvatske. U agresiji na Hrvatsku stjee svoje prvo ratno iskustvo. Krajem 1991. vraa se u rodnu Tuzlu gdje se ukljuuje u rad Patriotske lige BiH.

Poginuo je kao vojnik 10. maja 1992. u selu Zaseok u Sapni, gdje je njegovom zaslugom izvojevana jedna od prvih pobjeda budue Armije RBiH nad agresorskim snagama. U toj akciji kapetan Senad i njegovi saborci zarobili su prvi tenk i samohotku za Armiju BiH.

Posthumno je odlikovan Ordenom heroja oslobodilakog rata i ratnim priznanjem Zlatni ljiljan.

ROENI TUZLAK

Mehdin Hodi, sin Selme i majke Hurije, odrastao je u mjesnoj zajednici iki Brod u Tuzli. Imao je i sestru Aju. Nakon srednje kole upisuje Fakultet za sport u Sarajevu. Bio je atletski graen, inteligentan, pun snage koju je oplemenio borilakim vjetinama. Rat na prostoru bive Jugoslavije zadesio ga je na slubi u Splitu gdje je radio kao policajac u Ministarstvu unutranjih poslova Hrvatske. Tu stjee prva ratna iskustva u borbama sa snagama JNA. Kao roeni Tuzlak koji je vidio ta se sprema u BiH, vraa se u svoju domovinu. Iako su mu neki ljudi iz tadanjih vlasti obeali posao u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, od toga nije bilo nita. S ciljem da ne dozvoli da njegovi sugraani doive strahote kojima je svjedoio u Hrvatskoj, stavlja se na raspolaganje Patriotskoj ligi Bosne i Hercegovine. Mehdin se odmah nakon ukljuenja u Patriotsku ligu svim arom posvetio formiranju specijalnih jedinica, uporedo radei na njihovom naoruavanju.

Bio je slobodnjak, nije bio oenjen, a bio je veoma ozbiljan i uporan u svojim ciljevima. Nije volio mnogo neku politiku (EDHEM OMEROVI TITO)

Znam da je bio izraen za posao kad je doao iz Hrvatske. Bilo mu je obeano da e dobiti neki posao u policiji, pa ni od toga nije bilo nita. Znam kad smo sjedili jednom prije rata, i on mi kae kako mu je teko. Kae: Imam 30 godina i ekam da mi otac da neki dinar. A to je ovjek koji je sve ostavio u Hrvatskoj, gdje je imao neki status, i vratio se da se bori za svoju dravu. (HASE TIRI)

Potjernice su bile izdane za svima nama koji smo napustili JNA i MUP. Morali smo se kriti. Rad je bio strogo ilegalan. Svi mi iz Patriotske lige imali smo konspirativna imena; Mehdin je bio kapetan Senad (SAMIR NITOVI KAPETAN ALMIR, Patriotska liga)

NAPAD NA BIJELJINU

Napadom na Bijeljinu 1. aprila 1992. godine zapoela je otvorena agresija JNA i srbijanskih paravojnih formacija na Bosnu i Hercegovinu.

Ve 23 mjeseca prije tog prvog aprila 1992. mogli ste vidjeti po Bijeljini organizirane jedinice koje su se etkale s kokardama na kapama i automatskim pukama. Njih je vodio i organizirao predsjednik regionalnog odbora Srpske radikalne stranke Mirko Blagojevi zajedno sa svojim kolegom Arkanom. Jasno su asocirali na etnike. To je meni i drugim momcima bio signal da se ponemo spremati za odbranu Veina ljudi u Brkom i dalje nije imala iskustva i nisu znali ta ih eka. Tako je i Bijeljina u jednom momentu ostavljena sama za sebe. Srea je da se u Bijeljini nije desio veliki pokolj kao kasnije u Foi, Zvorniku, Viegradu Bijeljina je bila prva na udaru (HASE TIRI, Patriotska liga)

U blic krigu planiranom u kabinetu Slobodana Miloevia uz masovne egzekucije do 17. aprila 1992. godine snage JNA i paravojne srpske jedinice zauzimaju Zvornik, Viegrad i Fou usmjeravajui svoje snage prema Tuzli.

ETNIKO IENJE

Srbi u Bosni rade isto to su lani radili u Hrvatskoj. Pod izgovorom samoodbrane preuzimaju kontrolu nad zajednikim teritorijem. Zapravo oni prave Veliku Srbiju. Gotovo kompletno stanovnitvo lojalno legalnoj vlasti RBiH prisiljeno je na egzodus prema slobodnim teritorijama. Smatra se da oko 20.000 ljudi bjei, veinom pjeice. Za dva dana preli su 80 km, a ostalo im je jo 20 km do slobodne teritorije. Nemaju hrane, ni lijekova (Aernout Van Lynden, reporter SKY NEWS-a,1992.)

U etnikom ienju neprijatelj koristi isti model. Topnike i oklopno-mehanizovane jedinice JNA opkoljavaju gradove. Putem medija lokalno stanovnitvo se poziva na nepruanje otpora i potpisivanje lojalnosti tzv. srpskoj Bosni i Hercegovini, nakon ega slijedi etniko ienje.

Iako se rtve etnikog ienja na Zvornikoj i okolnim opinama broje hiljadama, narod u strahu i dalje vjeruje u propagandu srbijanskih medija preko kojih se nesrpsko stanovnitvo poziva na lojalnost novim srpskim vlastima. Trai se da predaju oruje i ponavlja im se da JNA garantuje sigurnost svim graanima.

Kako su izgledala ta obeanja u stvarnosti, najbolje govori podatak da je na podruju zvornikih sela ulii, Klisa i etii, koja su prihvatila poziv na mirnu predaju i potpisala lojalnost srpskim vlastima, u jednom danu odvedeno i na najzvjerskiji nain pobijeno 700 nenaoruanih mukaraca od 15 do 70 godina. Naalost, mnogi od tih ljudi smatrali su ljude okupljene oko Mehdina Hodia i kapetana Hajre odmetnicima i nisu im dozvoljavali da organiziraju mobilizaciju u nekim od tih sela.

Nismo ba bili primljeni rairenih ruku u tim selima, iako je stvarno kasnije to bio herojski kraj. Ipak, mislim da je veliki problem bila ta uljuljanost naroda koji nije vjerovao ta se deava 67 kilometara od njihovih kua ili deset kilometara od Zvornika Nisu vjerovali i ekali su da im dou etniki koljai. ak su negodavali to smo mi tu! (HASE TIRI)

U onakvom stanju u ono vrijeme mi kao narod smo lebdjeli u zraku, bili smo u nekom beznau. Nije ni udo. Nae politiko vostvo u Zvorniku nas je izdalo, a isto je bilo i u mnogim drugim mjestima u BiH. Napustili su grad i pobjegli sa prostora Zvornike opine I pored toga to je ovdje bilo provokacija od polovice 1991. godine, narod je elio mir, ali desilo se da je doivio pokolj! (EDHEM OMEROVI TITO)

MALA GRUPA, ALI ODABRANA

U vrijeme najstranijeg stradanja naroda sjeveroistone Bosne 25. aprila 1992. godine Mehdin Hodi preuzima dunost komandanta taktike grupe Teritorijalne odbrane Zvornik sa sjeditem na slobodnoj teritoriji Sapne. Zajedno sa jo jednim herojem odbrambeno oslobodilakog rata Hajrudinom Meiem, poznatim kao kapetan Hajro, organizira odbranu i obuku naroda na slobodnom podruju Zvornika. Poslije pada Bijeljine na prostor Sapne dolazi i Hase Tiri. Njih trojica se udruuju u zajedniku komandu.

Malobrojne skupine patriota okupljaju se u umama i selima rubnih dijelova okupiranih opina. Sredite otpora nalazi se na slobodnom teritoriju Sapne.

Kau mi da ima neka vojska u Bari. Ja sam se istuirao i otiao da vidim. Po mojoj procjeni bilo je oko 200 vojnika. Kad sam ih vidio, kao da sam vidio dragog Allaha. Jer, uo sam prije na no vijesti kako je u Bijeljini i u Janji pobijeno bonjako stanovnitvo preteno mukarci. Odmah sam se upisao u redove Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine, tj. kod kapetana Senada Labuda. (ISAK NOI, borac Zaseok)

Nismo imali oruja. Imali smo neke naprave, neko sjekiru, neko sjekiricu, neko no. Ko je imo kupljenu puku, on ju je krio Tek 93. su ih poeli iznositi (ISAK NOI, borac)

NAPAD NA SAPNU

Izmeu Kalesije i tog slobodnog dijela bilo je dosta teritorije koju mi nismo kontrolisali. I upravo su JNA i etnici htjeli osvojiti taj mali dio jer smo ih mi boli u oi. (HASE TIRI)

5. maja 1992. JNA i srpske paravojne formacije sa oklopno-mehanizovanim bataljonom i artiljerijsko-raketnim jedinicama i pjeadijom napadaju prostor Sapne iz pravca Karakaja, Bokovia, Kitovnica, Rastonice, Ronja Miloevia, Maleia, Kiseljaka. Branitelji su opkoljeni i napadnuti sa svih strana.

Ratni reporter Salih Brki za TVBiH izvjetava: Iz komande TO Zvornik javljaju nam da se na podruju Meee, Vitinice i Zaseoka nalazi oko 2.000 izbjeglica u veoma tekoj situaciji. Nalaze se u okruenju i ne mogu nastaviti put prema slobodnim teritorijama u ivinicama i Tuzli

10. MAJ 1992. GODINE

10. maja 1992. godine mala grupa branitelja uspijeva zaustaviti snage JNA i probuditi nadu u mogunost otpora mnogobrojnijem i naoruanijem neprijatelju. Presudnu ulogu za uspjeh ove akcije imao je Mehdin Hodi.

Sa Mehdinom Hodiem uo sam se telefonom 9. maja zadnji put. Pitao me hoe li mu doi pomo. Pokuao sam mu pomoi, meutim nisam mogao da se probijem do Sapne, jer su ve bili jaki napadi na Kalesiju koja e pasti ve 11. maja. (SAMIR NITOVI KAPETAN ALMIR, Patriotska liga)

Dan prije dva momka su poginula, a kapetan Hajro je bio ranjen u lijevo rame. Zbog toga su kapetan Hajro i jedna dobra grupa boraca otila tog 10. maja u susjedno selo na denazu. (HASE TIRI)

U jutarnjim satima 10. maja 1992. godine neprijatelj je sa oklopno-mehanizovanim jedinicama uao u Zaseok.

Paravojne srpske jedinice, sastavljene od kriminalaca uz pomo tzv. JNA, navikle su da bez problema rue i pale sve pred sobom. Izuzev herojskog otpora na Kula-Gradu koje su im pruile snage okupljene oko kapetana Almira, neprijatelj je gotovo bez rtava ve osvojio i unitio mnoga sela i gradove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Iza njih je ostalo na hiljade pobijenih civila koji su im se predavali bez ikakvog otpora.

Civili, ranjenici, granate padaju, brujanje tenkova Mi tog momenta shvatamo da smo u potpunom okruenju i da nemamo kuda. Ja sam ak u jednom momentu uzeo bombu da se ubijem ako me pokuaju zarobiti. (HASE TIRI)

Nakon prvog oka kapetan Senad je konsolidirao odbranu koja se povukla sa prilaza Zaseoku. Njegovoj grupi pridruilo se jo 25 naoruanih ljudi koje je imao u rezervi.

kolski gledano, kad razraujemo napad i odbranu uvijek bi odnos napadaa i branioca trebao biti tri prema jedan. U ovom sluaju bio je deset prema jedan. (SAMIR NITOVI KAPETAN ALMIR)

Pucnjava je poela kad smo ustali na doruak, tako da niko nije dorukovao. (EDHEM OMEROVI TITO)

Izuzetno se dobro sjeam i ne mogu nikako izbrisati iz svojih misli taj 10. maj 1992. godine. Nije bilo pucnjave iz automatskog naoruanja; samo su se uli tenkovi, haubice i prage. (IBRAHIM DROPI, borac iz Zaseoka)

Ja sam imao nesreu da sam nekako na samom poetku, poslije samo pola sata, bio ranjen kad je jedan metar od mene u betonsku plou pala granata 60 mm. (HASE TIRI)

Kapetan Senad nas je rasporedio u dvije grupe. Rekao je da se ne plaimo, da ne ubija svaka granata, da nemamo straha, jer u strahu ovjek prije moe poginuti, da budemo hrabri, da branimo nae selo, da branimo nae majke (IBRAHIM DROPI)

Mi smo vidjeli kako oni ulaze u Zaseok s tenkovima iz drugog dijela, pa poto nismo imakli nikakve veze, otud smo vikali i poimenice ih dozivali i govorili eto tenkova, uvajte se (ISAK NOI)

Nismo imali izmeu sebe radio niti ianu vezu. Jednostavno oslobaanje Sapne je teklo onako kako je ko osjeao na osnovu eho lokacije, tj. odjeka pucnja Narod se razbjeao po umama; kako je ko mogao, izvlaio se (EDHEM OMEROVI TITO)

Neprijateljske snage kao i mnogo puta do tada poele su preko megafona pozivati stanovnike na predaju. Ako ne poloite oruje, JNA nee snositi odgovornost za dalja dejstva

Ne znam cifru, ali bilo ih je ko mrava. (NUSRET MUHAREMOVI POKI, borac)

Bilo je pakleno. Sa susjednog brda kad se posmatralo prema Zaseoku i prema onim tenkovima, bilo je zaista pakleno. Dovoljno je rei tenk (ISAK NOI)

Mi smo bili odluni i skupili smo hrabrost da ostanemo uz naeg kapetana Senada. (IBRAHIM DROPI)

Ja sam imao u rukama onu staru puku M48. Smatrao sam tada da mi je to tenk u rukama, ali kada sam vidio pravi tenk u borbenim djelovanjima shvatio sam da nemam nita u rukama. (ISAK NOI)

Neprijatelj je bio na brdu iznad nas, na udaljenosti od nekih 50 metara. Mi smo bili u jednom ljiviku. Izaao je tenk i samohotka. Prvi tromblon koji smo ispalili pogodio je komandno vozilo (IBRAHIM DROPI)

Odmah nakon pogotka komandnog vozila saborac Mujo ispaljuje projektil iz ose. Gaao je tenk i pogodio samohotku.

etnici su tada, nakon to je pogoeno komandno vozilo i samohotka, poeli bjeati. (IBRAHIM DROPI)

Sjeam se dobro rahmetli komandanta Mehdina Hodia koji je rekao: Poki, na moj znak, kad ja prvi zapucam, tada emo svi krenuti na juri. (NUSRET MUHAREMOVI POKI, borac)

Ispalio je taj kratki rafal i onda je povikao: Juri!!! Svi smo krenuli za njim u napad (IBRAHIM DROPI)

Nismo mogli vidjeti, ali sluali smo ta se tamo deava. Bilo je kao u partizanskim filmovima. uje se kako viu uraaaa i narednih pola sata ta pucnjava ide sve dalje od sela (HASE TIRI)

Izgledalo je strano, jer do tada sam samo u filmovima gledao te scene kad se juria prsa u prsa. Sreom ovdje nas nisu saekali da se bijemo prsa u prsa, ve su poeli bjeati. (IBRAHIM DROPI)

POGIBIJA

Sa rahmetli komandantom Mehdinom Hodiem krenuo sam da pokuamo zarobiti jo jedan tenk Nismo uspjeli. Tenk je pobjegao. Vjerujte mi nisam vjerovao da onako brzo moe ii tenk etnici su se povlaili, nai su udarili kontru s drugog brda. Ne znam koliko, ali bilo nas je malo (NUSRET MUHAREMOVI POKI)

U silovitom juriu kapetan Senad i njegov saborac Poki nisu vidjeli da im je grupa neprijateljskih vojnika ostala iza lea. Iz iblja se samo zauo kratki rafal. Kapetan Senad, Mehdin Hodi, ili kako su ga jo zvali Labud, ostao je leati na bosanskoj zemlji u selu Zaseok.

uo sam da je neko povikao da je komandant poginuo. Puzei smo ga izvukli. Prenijeli smo ga u jednu kuu, ostavili ga i nastavili kontranapad dok nismo istjerali sve etnike (IBRAHIM DROPI)

VOLJELI SU GA KAO OCA

Nije bilo toga borca koji nije plakao kad smo uli da je poginuo. Ali svaki je plakao krijui se od drugog da neko ne pomisli da je kukavica. (EDHEM OMEROVI TITO)

Plakao sam za svojim ocem kad je umro, al sam vie plakao za Labudom kad je poginuo. Tog ovjeka nisam mnogo poznavao. To je nekih 1516 dana, od 25. aprila do 16. maja Ali sam ga zavolio kao da mi je rod roeni. (ISAK NOI)

CRNI LABUDOVI

Kada smo uli vijest 10. maja da je poginuo, stvarno smo mislili da je sve gotovo, da je sve to smo radili bilo uzaludno. Meutim, ostali su njegovi borci, drugi Senadi i drugi crni labudovi. (SAMIR NITOVI KAPETAN ALMIR)

Kada je poginuo, mi smo odluili da sauvamo uspomenu na tog ovjeka i da nau jedinicu nazovemo po jednom od njegovih nadimaka labudovi i to crni, jer malo je crnih labudova u prirodi, kao to je malo ljudi kakav je bio Mehdin Hodi. (HASE TIRI)

DENAZA

Denaza kapetanu Senadu obavljena je po noi 10. maja. Ukopali smo ga onako kako je bio odjeven sa svim to je imao na sebi. Nismo imali vjerske slubenike, nego je svako na svoj nain kako je znao, pomolio se za njega Bogu i zagrnuo zemlju. (EDHEM OMEROVI TITO)

Na ehidskom mezarju u Zaseoku, pored Mehdina Senada Hodia, ukopani su i Bahrija Karabegovi, Adin Salihovi, Hasan Salihovi, Ramiz Memi, Ismet Garibovi i efik Garibovi.
Na zahtjev majke posmrtni ostaci iz Zaseoka prebaeni su nakon rata 2008. godine u harem damije Hemlijai u kalesijskoj mjesnoj zajednici Memii.

ZNAAJ BITKE U ZASEOKU

Iako sa stratekog stanovita danas bitka u selu Zaseok i oslobaanje Sapne ne izgleda tako znaajna, ona je zaustavila dalje masovne pokolje u ovom dijelu sjeveroistone Bosne.

Ta njegova bitka bila je presudna za taj kraj i njegovu budunost. To sam uvjeren. Ne do Bog da se Senad nije naao na tom mjestu, sa svojim iskustvom i hrabrosti (HASE TIRI)

Sjeveroistona Bosna je bila prekretnica za odbranu drave. (KAPETAN ALMIR)

U bici 10. maja 1992. u Zaseoku su zarobljeni prvi tenk T55 i samohotka.

Par momaka koji su bili tenkisti u JNA nisu ga znali upaliti. Tek nakon tri dana doao je ovjek iz Tuzle, upalio tenk i odvezao ga na slobodnu teritoriju. (IBRAHIM DROPI)

SVIJETLI PRIMJER BOSANSKOG RATNIKA

Kada govorimo o poetku, mjesecu maju, govorimo o dvije stotine ljudi. Sve ostalo kad zapuca ne stie ni vuk. Ili je u ilama, ili je u liu, ili se obreo u Tuzli (EDHEM OMEROVI TITO)

Naalost od te prve grupe ostalo je par momaka ivih. Ostali su svi izgunili za odbranu drave. (IBRAHIM DROPI)

Nema rijei za te ljude. Srce im je bilo od elika. (NUSRET MUHAREMOVI POKI)

Mehdin je bio legenda meu nama i da se on i kapetan Hajro nisu pojavili na ovim terenima i ovo bi sve prolo kao donji kraj opine Zvornik. Sve bi tzv. etnici prvenstveno prevarili, pa onda pobili. (ISAK NOI)

Mehdin Hodi bio je neposredni komandant. On nije komandovao radiovezom, jer je nije ni imao. Nije svoje borce slao u borbu i posmatrao dvogledom. Iao je prvi. (EDHEM OMEROVI TITO)

Bio je voa koji se nimalo nije izdvajao. Bio je kao obian vojnik. (IBRAHIM DROPI)

Kad su u pitanju kapetan Senad, kapetan Hajro, kapetan Almir koji su branili Kula-Grad, to su ljudi koji su odbranili taj itav kraj od Sapne do Teoaka. (HASE TIRI)

Ja kad govorim o kapetanu Senadu Mehdinu Hodiu, govorim s potovanjem prema njegovom liku i djelu, prema ovjeku, prema borcu i heroju, prema svom komandantu, prema ovjeku koji je imao roditelje, koji je imao kuu, nije imao enu i djecu mnogi bi rekli nije imao zata da se bori. Imao je svoju kuu, mogao je sjediti u kui, a on je doao ovdje s nama da se bori a ostavio je svoju kuu! (EDHEM OMEROVI TITO)

11-05-2013 at 18:14 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: IN MEMORIAM

Don Andrea Galo

Otiao propovednik jednakosti i slobode

Popularni katoliki svetenik koji je osnovao centar za rehabilitaciju ovisnika od droge, promovisao prava LGBT zajednice i ak jednom prilikom pozvao na ustolienje gej pape, preminuo je u sredu poslepodne u enovi, saoptila je njegova verska zajednica

Don Andrea Galo (84), poznat pod nadimkom ulini svetenik zbog svojih velikih doprinosa zajednici, meu kojima je i osnivanje rehabilitacionog centra za odvikavanje od narkotika pod nazivom San Benedeto.

Galo, koji je jednom prilikom puio marihuanu u gradskoj venici protestvujui zbog drakonskih zakona vezanih za kozumiranje i posedovanje narkotika, je esto bio oznaavan kao komunista od strane svojih protivinika.

esto je stajao u zatitu najugorenijih i najmarginalizovanijih, poput homoseksualaca i transrodnih osoba, a ostae zabeleen njegov predlog da bi Katolika crkva trebalo da uzme u razmatranje ustolienje gej pape kako bi ova rigidna interesna organizacija konano prigrlila kao jednake sve graane i vernike sveta.

Homoseksualni papa bi bio velianstvena stvar. Esencija Evanelja je da smo svi Boiji sinovi i keri i da smo svi jednaki kao Boja deca, izjavio je jednom prilikom Galo.

Homoseksualni svetenici moraju biti slobodni u izraavanju svog identiteta i svoje seksualnosti, jer represija vodi ka pedofiliji, izjavio je Galo, dodajui da je bio seksualno zlostavljan od strane biskupa u vreme dok je bio mlad svetenik.

Nii Vendola, predsednik Slobodarske ekoloke levice (SEL) napisao je u poruci na Twitteru emotivni poslednji pozdrav ovom sveteniku velikog srca.

Don Andrea Galo, Boije dete, saputnie, oe, brate, prijateljuuvek e biti u naim srcima, naim borbama i utopijama.

Don Galo je roen 18. juna 1928. u enovi, a sa svojih 20 godina se pridruio redu salezijanaca, posveenih mladim ljudima, naroito siromanim i naputenim. Veinu ivota je proveo kao glava crkvene optine St. Benedict u enovi, a krasila ga je velika osetljivost na nepravdu svake vrste.

Ovaj neobini svetenik je 2006. godine podrao kampanju za legalizaciju lakih droga u Italiji, a u znak podrke je zapalio doint u zgradi gradske skuptine, zbog ega je bio kanjen.

Istovremeno se protivio izgradnji amerike vojne baze u blizini Vience, a 2009. je uestvovao u Paradi ponosa u enovi. U vie navrata je kritikovao odnos katolike crkve prema homoseksualnim osobama, a 2011. je proglaen osobom godine od strane italijanskih LGBT organizacija.

Don Galo je verovao da treba dozvoliti enama da budu svetenice, jer one nisu inferiorne u odnosu na mukarca. Takoe, bio je pobornik slobodne upotrebe kontraceptivnih sredstava: Kondome bi trebalo deliti ak i u katolikim kolama, umesto da nam vid zamuuju tabui i dogme, rekao je jednom prilikom.

Galo je smatrao da je dananja crkva napustila svoju misiju i zaboravila suberzivnu snagu Evanelja". On je propovedao Crkvu siromanih i za siromane i nadao se odravanju III vatikanskog koncila, koji bi imao tri glavne teme: siromatvo Crkve, ukidanje prisilnog celibata i zareenje ena.

Postao je poznat irom sveta, a posebno meu itaocima e-Novina, po pevanju partizanske pesme "Bella Ciao" u crkvi Santa Messa u enovi. Maui crvenom maramom i praen horskim pevanjem vernika, Don Galo je ovim gestom zauvek ostao zarctan u srcima pravodljubivog sveta.

22-05-2013 at 23:42 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 9
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: almadilic, animo, Blackspawn, dicha, Hunter_Boy, reffa, ridzi
FORUM : Tuzlarije : IN MEMORIAM New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice