Putnik Nivo: Forumski doajen Deveram, deveram...
Registriran(a): 01-02-2002 Odgovori: 26140 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
Slovenija pred bankrotom!
PRIZNANJE slovenskog premijera Janeza Janše da ukoliko u listopadu ne uspiju prodati državne obveznice slijedi bankrot, postala je glavna tema mnogih svjetskih medija koji se bave ekonomijom.
Austrijski Die Presse tako piše kako æe Slovenija ipak uspjeti prodati državne obveznice dok njemaèko izdanje Financial Timesa zlokobno naglašava kako je ovo prvi puta da Slovenci spominju bankrot. Mnogi mediji citiraju analitièare istraživaèkog odjela Raiffeisen banke koji kažu da je Slovenija zapravo "Španjolska iz srednje Europe", aludirajuæi na krizu u toj zemlji.
Njemaèki Deutsche Welle u svojoj analizi citira glavnog tajnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Angela Gurria koji je prvo pozvao Sloveniju da prvo snizi svoj deficit.
"Tek ako tržišta na to ne budu reagirala, Slovenija bi mogla zatražiti pomoæ", rekao je Gurria. Njemaèki mediji potrudili su se saznati kako se zapravo došlo do ovakve situacije.
"Velike banke, kojima kao i praktièno svim važnim koncernima u zemlji upravlja država, sjede na nenaplativim kreditima od oko osam milijarda eura. To je petina BDP-a. Osobito dvjema najveæim bankama, Novoj ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor, prijeti nemoguænost naplate kredita i do 18 posto ukupnog volumena. Dokapitalizacija ugroženih banaka daleko bi nadmašila financijske moguænosti te male zemlje", stoji u analizi njemaèkog Süddeutsche Zeitunga kojeg prenosi DW.
|
04-09-2012 at 11:57 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
Kina Pokretanje Gold poduprli svijetu valutu - Sada Amerikanci æe morati pronaæi razlog za odlazak u rat protiv Kine!
Prema èlanku, Kina je recasting svih svojih zlatnih rezervi u malim jednog kilo barova kako bi se izdati novu zlatno-backed valutu. Mnogi kažu da æe to narušiti globalnu trgovinu i da æe na kraju dovesti do kolapsa amerièkog dolara.
Tu ne može biti dvojbe da je amerièki dolar uskoro æe biti prošlost. Kina je recasting sve svoje zlatne rezerve u male jednom kilo barova kako bi se izdati novu zlatnu podupire globalnu valutu.
To je sigurno strateški dio svog nedavnog pritiskom potpisati nove trgovinske sporazume s Rusijom, Japanom, Èile, Brazil, Indija i Iran. Maèka je sada iz vreæice, SAD æe dobiti Bitange rushby najveæi trgovinski narode u svijetu, a dolar æe iæi dolje u plamenu.
GATA sada procjenjuje da 80% od zlata da investitori vjeruju da su u dodijeljenim raèunima dugo je otišao, veæina toga vjerojatno završila u Kini.
Kina je dobro zajedno ambiciozan plan za preureðenje velike zlatne poluge u manjim 1 kg barova na masovnoj skali. Glavni dogaðaj je piva koji æe poremetiti globalnu trgovinu i sigurno globalni bankovni sustav.
Veliki zlatni preraditi projekt ukazuje na kineski priprema za novi sustav trgovinskog naselja. U tom procesu moraju biti gradnje temelj za moguæi novi monetarni sustav sa sjedištem u zlatu koji podržava trgovinske uplate. U poèetku se koristi za trgovinu, ona æe se kasnije koristiti u bankarstvu. USTBond æe shucked stranu.
Smatrajte kineski projekt kao preliminarni do kolapsa u dug-based US Dollar sustava. Kinezi su uklanjanjem tisuæe tona zlatnih poluga iz Londona, New Yorka i Švicarskoj. Oni su recasting barova, više ne nose utege u unci, nego kilograma. Veæi Dobre dostavna barovi su smanjeni u 1-kg barovima i pohranjeni u Kini.
Nije jasno je li pretapa Projekt se obaviti u cijelosti u Kini, kao i neke naznake da je došao švicarski Ljevaonice mogli biti ukljuèeni, jer oni imaju toliko iskustva i kapaciteta.
Prièa o recasting u Londonu je potvrdio moj najbolji izvor. Èini se oèito jasno da su Kinezi pripremaju za novi sustav za trgovinu sustava naselja, da se podudara s novom bankarskom rezervnog sustava. Oni mogu napraviti poveliki dio novih 1-kg barova na raspolaganju za mali ulagaèi i bogatih pojedinaca u Kini.
Oni æe odbaciti otrovni US Treasury Bond temelj za bankarstvo. Dvije poruke su nepogrešiv. Grand zrcaljeno ptica (aka FU) daje se na zapadnoj i britanski sustav funti i unce i drugim queer tona mjera. No, možda nešto veæa je ukljuèen.
Možda formalna istraga volfram laced barova se provodi u skrivenom naèin. Poèetkom 2010, pitanje volfram slanih rešetaka postao velika prièa, oèito zadržao Hush Hush. Staze zraèila iz Fort Knox, kao sitna kraða svog inventara.
Staze produžen kroz Paname u drugim pravcima koji su poznati krijumèarene gužve, da perverzno trgovine bijelog praha poznatog na ulici kao konj i udarac, ili deèko i cura.
ttp://www.indiavision.com/news/article/business/
|
06-09-2012 at 12:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
arnie_returns Nivo: Forumski vuk when the time comes
Registriran(a): 23-08-2012 Lokacija: treca munara lijevo Odgovori: 747 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta - iPhone5... continued
Berlin, odredište digitalnih boema]
Transformacija Berlina mogla bi se ocrtati i ovako: ono što je pred dvadesetak godina bio panker na šanku nekog underground kluba, danas je softverski kreativac uz laptop i kavu s mlijekom.
Berlin: Njemaèka prijestolnica je novi ‘place to be’ za sve softverske freakove koji žele svojom novom aplikacijom promijeniti svijet [Getty Images] Piše: Krešimir Dujmoviæ
U Berlinu poslužuju betadoruèak. Kažu da je odlièan, ali ne toliko zbog gastronomskih svojstava koliko zbog naèina konzumacije. Vjerovatno vam je poznato, ali, za svaki sluèaj, beta u sofverskom žargonu oznaèava program u radnoj verziji. Smjeramo na sljedeæe: jednom tjedno u èetvrti Kreuzberg tvrka Betahouse organizira doruèak za sve telekomunikacijske geekove, sofverske vizionare, freelancere i ljude koji vjerovatno rade na novoj iPhone aplikaciji dok veæina nas spava, a sve ne bi li u srodnom društvu razmijenili ideje i iskustva te eventualno pokrenuli start-up kompaniju, ako veæ nisu.
Naime, Berlin se u posljednjih desetak godina pretvorio u europski epicentar start-up tvrtki, od 2009. do 2011. nastalo ih je skoro 250, u grad su nahrupili strani investitori i, premda komešanje vizija i keša još zaostaje za Silikonskom dolinom, njemaèka prijestolnica je novi ‘place to be’za sve softverske freakove koji žele svojom novom aplikacijom promijeniti svijet.
“Early Bird je veæ investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.
Rijeèima investitora Ciarana O’Learyja: ‘Stvorilo se puno hypea oko Berlina i ovo što se dešava je samoispunjujuæe proroèanstvo. Svugdje se prièa kako je ovaj grad trenutaèno najbolje mjesto za pokrenuti tvrtku, pa se to onda i ostvaruje.’
Start-up histerija
O’Leary radi u investicijskoj firmi Early Bird, èiji je ured u blizini kafiæa Sankt Oberholz, još jednog berlinskog stjecišta mladih softveraša gdje se neprestano odvijaju mini sastanci, èuje se kuckanje po laptopima i zujanje espresso mašine. Grad se jednostavno ne može odreæi svoje boemštine. Bilo da se u devedesetima ticala alternativne umjetnièke scene, bilo da se danas manifestira u masi tzv. ‘digitalnih boema’ koji se doseljuju. Early Bird je veæ investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.
“Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život.
Start-up histerija detonirala je pred desetak godina, negdje u vrijeme kada su osnivaèi Soundclouda, online glazbene platforme koja danas broji sedam milijuna korisnika i 70 zaposlenih, prenijeli svoj biznis iz Švedske u Berlin. Nekoliko je još servisa s berlinskm rodnim listom imalo zvjezdane trenutke, poput društvene mreže Amen koja je primila investicijsku injekciju od dva milijuna dolara od Ashtona Kutchera i Madonninog menadžera Guya Osearyja ili, u najnovije vrijeme, tvrtke Wooga koja se izborila za mjesto vodeæeg tvorca društvenomrežnih igara i prošle godine primila 24 milijuna dolara investicija.
Višak projiciranog entuzijazma
Nije to na razini potresa kakav su izazvali Google, Skype ili Amazon, ali Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život. Uostalom, evo što kaže Travis Todd, nekada programmer u Silikonskoj dolini: ‘Tamo je toliko mnogo start-upa da je vrlo teško pridobiti pažnju. Stvarno moraš biti najbolji od najboljih, no ima veæi problem – sve je nevjerovatno skupo i nema previše mjesta za eksperimentiranje. Dobri programeri vrlo brzo završavaju u veæ etabliranim tvrtkama.’
“Start-up sceni æe prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno.
No da, prièe o Berlinu redovito pate od viška projiciranog entuzijazma. Grad, za poèetak, nema raèunarski fakultet svjetskog renomea. Drugo, pad start-up investicija je u Europi u prvom kvartalu ove godine bio daleko drastièniji nego preko Atlantika, 41 posto u odnosu na 18. Naposlijetku, Nijemci kulturološki ne vole rizièna ulaganja, nemaju toleranciju na neuspjeh - neizostavni korak u svakoj kreaciji - i u proizvodnom procesu razmišljaju dugoroèno. Fokus je manje na inventivnosti, a više na usavršavanju postojeæeg. Kakogod, startup sceni æe prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno
|
24-09-2012 at 11:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
djecko Nivo: Forumski doajen nisam nehljebar
Registriran(a): 28-03-2005 Lokacija: SFRJMAKEDONIJA Odgovori: 13657 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
Srbija na Balkanu ima najveæe rezerve zlata, slijede Slovenija i Bosna i Hercegovina
Svjetsko vijeæe za zlato (WORLD GOLD COUNCIL) objavilo je novi spisak zemalja koje imaju najveæe rezerve zlata. Prema WGC-u, središnje banke širom svijeta kupile su 157.5 tona zlata u drugom kvartalu, što je 65 posto više nego u prvom kvartalu i 137.9 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Od zemalja iz regije najviše zlata ima Srbija koja se nalazi na 59. mjestu s 14,8 tona zlata, Slovenija 3.2 posto zlata te BiH na 93. mjestu s 2 tone zlata. Hrvatske nema u prvih 100 jer navodno nema zlata. Naime, zlatne rezerve HNB prodao je još prije 11 godina.
1. SAD prema službenim podacima ima 8,133.5 tona zlata, što je najviše još od 1952. godine kada su imali èak više od 20 hiljada tona! Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 75,4 posto.
2. Njemaèka službeno ima 3,395.5 tona zlata. Od septembra 2011. prodali su 4,7 tona zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 72,4 posto.
3. Italija ima 2,451.8 tone zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 72 posto.
4. Francuska ima 2,435.4 tone zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 71.6 posto.
5. Kina ima 1,054.1 tone zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 1,7 posto.
6. Švicarska ima 1,040.1 tonu zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 11,5 posto. 1997. godine Švicarci su odluèili prodati nešto zlata jer su smatrali kako im zlato više nije nužno da bi održali franak.
7. Rusija ima 936.7 tona zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 9,6 posto. Rusija gradi svoje zlatne rezerve tek od 2006. godine. Ruska središnja banka obièno kupuje zlato na domaæem tržištu.
8. Japan ima 765,2 tona zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 3,2 posto. Zanimljivo, Japan je 1950. godine imao tek 6 tona zlata, a tek devet godina kasnije poèeli su kupovati više zlata.
9. Holandija ima 612,5 tona zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 59,8 posto.
10. Indija ima 557,7 tona zlata i 10 posto deviznih rezervi u zlatu.
preneseno iz avaza
|
09-10-2012 at 12:32 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
arnie Nivo: Forumski doajen I'm coming in peace now
Registriran(a): 12-02-2011 Lokacija: Zulu time zone Odgovori: 4391 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
PROMET PREKO 24,1 MILIONA LJUDI
Turska želi upravljati nad aerodromom u New Yorku
TAV i veæinski akcionar pariškog aerodroma ADP aplicirat æe na tenderu za upravljaèka prava nad aerodromom La Guardia, izjavio je direktor TAV-a Sani Sener
Turski aerodromski operator, TAV, planira da konkuriše, zajedno s veæinskim akcionarom, aerodromom u Parizu, za pravo upravljanja njujorškim aerodromom La Guardia.
"TAV i veæinski akcionar pariškog aerodroma ADP aplicirat æe na tenderu za upravljaèka prava nad aerodromom La Guardia", izjavio je direktor TAV-a Sani Sener.
La Guardia je aerodrom za domaæe letove u Sjedinjenim Državama, koji je u 2011. godini opslužio više od 24,1 milion putnika.
Turski TAV upravlja istambulskim aerodromom Ataturk, zatim zraènim lukama Esenboga u Ankari, Adnan Menderes u Izmiru, Gazipaša u Antaliji, kao i aerodromima u Skoplju, Ohridu, Gruziji i Tunisu.
|
23-01-2013 at 09:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 56
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Ekonomija : Vijesti iz svijeta |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|