Moody's

Porastao kreditni rejting Turske


Dok tržište pažljivo prati sastanak Američke centralne banke (FED) i nove ekonomske pokazatelje, međunarodna agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's saopćila je da je kreditni rejting Turske u usponu.

“Kreditni rejting Turske povećan je sa BA2 na BA1. Ovo je jasan pokazatelj pozitivnog trenda turske ekonomije”, navodi agencija.

Ekonomski stručnjaci tvrde da je rast ocjene krditnog rejtinga Turske iznenađenje za tršište, jer je sva pažnja dosad bila umsjerena na međunarodne institucije koje bi mogle odigrati ključnu ulogu u ublažavanju ekonosmke i financijske krize u svijetu.

Kao rezultat analiza 3. aprila 2012, Moody's Investors Service snizila je Bosni i Hercegovini kreditni rejting na „B3" i izmijenila izglede u „na posmatranju - negativno". U martu 2012, Agencija Standard & Poor's potvrdila je Bosni i Hercegovini kreditni rejting „B" i izmijenila izglede „na posmatranju - negativno" na "stabilne".

Agencije dijele sve oznake rejtinga u nekoliko kategorija prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koji se označavaju slovima od A do C, odnosno D. U okviru svake kategorije postoje nivoi rejtinga u zavisnosti od toga kako je procijenjena pozicija države, kao jaka, prosječna ili slaba.

Slovenija pred bankrotom!

PRIZNANJE slovenskog premijera Janeza Janše da ukoliko u listopadu ne uspiju prodati državne obveznice slijedi bankrot, postala je glavna tema mnogih svjetskih medija koji se bave ekonomijom.

Austrijski Die Presse tako piše kako će Slovenija ipak uspjeti prodati državne obveznice dok njemačko izdanje Financial Timesa zlokobno naglašava kako je ovo prvi puta da Slovenci spominju bankrot. Mnogi mediji citiraju analitičare istraživačkog odjela Raiffeisen banke koji kažu da je Slovenija zapravo "Španjolska iz srednje Europe", aludirajući na krizu u toj zemlji.

Njemački Deutsche Welle u svojoj analizi citira glavnog tajnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Angela Gurria koji je prvo pozvao Sloveniju da prvo snizi svoj deficit.

"Tek ako tržišta na to ne budu reagirala, Slovenija bi mogla zatražiti pomoć", rekao je Gurria. Njemački mediji potrudili su se saznati kako se zapravo došlo do ovakve situacije.

"Velike banke, kojima kao i praktično svim važnim koncernima u zemlji upravlja država, sjede na nenaplativim kreditima od oko osam milijarda eura. To je petina BDP-a. Osobito dvjema najvećim bankama, Novoj ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor, prijeti nemogućnost naplate kredita i do 18 posto ukupnog volumena. Dokapitalizacija ugroženih banaka daleko bi nadmašila financijske mogućnosti te male zemlje", stoji u analizi njemačkog Süddeutsche Zeitunga kojeg prenosi DW.

Kina Pokretanje Gold poduprli svijetu valutu - Sada Amerikanci će morati pronaći razlog za odlazak u rat protiv Kine!





Prema članku, Kina je recasting svih svojih zlatnih rezervi u malim jednog kilo barova kako bi se izdati novu zlatno-backed valutu. Mnogi kažu da će to narušiti globalnu trgovinu i da će na kraju dovesti do kolapsa američkog dolara.

Tu ne može biti dvojbe da je američki dolar uskoro će biti prošlost. Kina je recasting sve svoje zlatne rezerve u male jednom kilo barova kako bi se izdati novu zlatnu podupire globalnu valutu.

To je sigurno strateški dio svog nedavnog pritiskom potpisati nove trgovinske sporazume s Rusijom, Japanom, Čile, Brazil, Indija i Iran. Mačka je sada iz vrećice, SAD će dobiti Bitange rushby najveći trgovinski narode u svijetu, a dolar će ići dolje u plamenu.

GATA sada procjenjuje da 80% od zlata da investitori vjeruju da su u dodijeljenim računima dugo je otišao, većina toga vjerojatno završila u Kini.

Kina je dobro zajedno ambiciozan plan za preuređenje velike zlatne poluge u manjim 1 kg barova na masovnoj skali. Glavni događaj je piva koji će poremetiti globalnu trgovinu i sigurno globalni bankovni sustav.


Veliki zlatni preraditi projekt ukazuje na kineski priprema za novi sustav trgovinskog naselja. U tom procesu moraju biti gradnje temelj za mogući novi monetarni sustav sa sjedištem u zlatu koji podržava trgovinske uplate. U početku se koristi za trgovinu, ona će se kasnije koristiti u bankarstvu. USTBond će shucked stranu.

Smatrajte kineski projekt kao preliminarni do kolapsa u dug-based US Dollar sustava. Kinezi su uklanjanjem tisuće tona zlatnih poluga iz Londona, New Yorka i Švicarskoj. Oni su recasting barova, više ne nose utege u unci, nego kilograma. Veći Dobre dostavna barovi su smanjeni u 1-kg barovima i pohranjeni u Kini.

Nije jasno je li pretapa Projekt se obaviti u cijelosti u Kini, kao i neke naznake da je došao švicarski Ljevaonice mogli biti uključeni, jer oni imaju toliko iskustva i kapaciteta.

Priča o recasting u Londonu je potvrdio moj najbolji izvor. Čini se očito jasno da su Kinezi pripremaju za novi sustav za trgovinu sustava naselja, da se podudara s novom bankarskom rezervnog sustava. Oni mogu napraviti poveliki dio novih 1-kg barova na raspolaganju za mali ulagači i bogatih pojedinaca u Kini.

Oni će odbaciti otrovni US Treasury Bond temelj za bankarstvo. Dvije poruke su nepogrešiv. Grand zrcaljeno ptica (aka FU) daje se na zapadnoj i britanski sustav funti i unce i drugim queer tona mjera. No, možda nešto veća je uključen.

Možda formalna istraga volfram laced barova se provodi u skrivenom način. Početkom 2010, pitanje volfram slanih rešetaka postao velika priča, očito zadržao Hush Hush. Staze zračila iz Fort Knox, kao sitna krađa svog inventara.

Staze produžen kroz Paname u drugim pravcima koji su poznati krijumčarene gužve, da perverzno trgovine bijelog praha poznatog na ulici kao konj i udarac, ili dečko i cura.

ttp://www.indiavision.com/news/article/business/

Tuzno i ruzno?
http://www.avaz.ba/tehnologija-i-nauka/webinfo/pogledajte-u-kakvom-paklu-se-proizvodi-iphone-5

Berlin, odredište digitalnih boema]


Transformacija Berlina mogla bi se ocrtati i ovako: ono što je pred dvadesetak godina bio panker na šanku nekog underground kluba, danas je softverski kreativac uz laptop i kavu s mlijekom.

Berlin: Njemačka prijestolnica je novi ‘place to be’ za sve softverske freakove koji žele svojom novom aplikacijom promijeniti svijet [Getty Images] Piše: Krešimir Dujmović

U Berlinu poslužuju betadoručak. Kažu da je odličan, ali ne toliko zbog gastronomskih svojstava koliko zbog načina konzumacije. Vjerovatno vam je poznato, ali, za svaki slučaj, beta u sofverskom žargonu označava program u radnoj verziji. Smjeramo na sljedeće: jednom tjedno u četvrti Kreuzberg tvrka Betahouse organizira doručak za sve telekomunikacijske geekove, sofverske vizionare, freelancere i ljude koji vjerovatno rade na novoj iPhone aplikaciji dok većina nas spava, a sve ne bi li u srodnom društvu razmijenili ideje i iskustva te eventualno pokrenuli start-up kompaniju, ako već nisu.

Naime, Berlin se u posljednjih desetak godina pretvorio u europski epicentar start-up tvrtki, od 2009. do 2011. nastalo ih je skoro 250, u grad su nahrupili strani investitori i, premda komešanje vizija i keša još zaostaje za Silikonskom dolinom, njemačka prijestolnica je novi ‘place to be’za sve softverske freakove koji žele svojom novom aplikacijom promijeniti svijet.

“Early Bird je već investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.

Riječima investitora Ciarana O’Learyja: ‘Stvorilo se puno hypea oko Berlina i ovo što se dešava je samoispunjujuće proročanstvo. Svugdje se priča kako je ovaj grad trenutačno najbolje mjesto za pokrenuti tvrtku, pa se to onda i ostvaruje.’

Start-up histerija

O’Leary radi u investicijskoj firmi Early Bird, čiji je ured u blizini kafića Sankt Oberholz, još jednog berlinskog stjecišta mladih softveraša gdje se neprestano odvijaju mini sastanci, čuje se kuckanje po laptopima i zujanje espresso mašine. Grad se jednostavno ne može odreći svoje boemštine. Bilo da se u devedesetima ticala alternativne umjetničke scene, bilo da se danas manifestira u masi tzv. ‘digitalnih boema’ koji se doseljuju. Early Bird je već investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.

“Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život.

Start-up histerija detonirala je pred desetak godina, negdje u vrijeme kada su osnivači Soundclouda, online glazbene platforme koja danas broji sedam milijuna korisnika i 70 zaposlenih, prenijeli svoj biznis iz Švedske u Berlin. Nekoliko je još servisa s berlinskm rodnim listom imalo zvjezdane trenutke, poput društvene mreže Amen koja je primila investicijsku injekciju od dva milijuna dolara od Ashtona Kutchera i Madonninog menadžera Guya Osearyja ili, u najnovije vrijeme, tvrtke Wooga koja se izborila za mjesto vodećeg tvorca društvenomrežnih igara i prošle godine primila 24 milijuna dolara investicija.

Višak projiciranog entuzijazma

Nije to na razini potresa kakav su izazvali Google, Skype ili Amazon, ali Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život. Uostalom, evo što kaže Travis Todd, nekada programmer u Silikonskoj dolini: ‘Tamo je toliko mnogo start-upa da je vrlo teško pridobiti pažnju. Stvarno moraš biti najbolji od najboljih, no ima veći problem – sve je nevjerovatno skupo i nema previše mjesta za eksperimentiranje. Dobri programeri vrlo brzo završavaju u već etabliranim tvrtkama.’

“Start-up sceni će prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno.

No da, priče o Berlinu redovito pate od viška projiciranog entuzijazma. Grad, za početak, nema računarski fakultet svjetskog renomea. Drugo, pad start-up investicija je u Europi u prvom kvartalu ove godine bio daleko drastičniji nego preko Atlantika, 41 posto u odnosu na 18. Naposlijetku, Nijemci kulturološki ne vole rizična ulaganja, nemaju toleranciju na neuspjeh - neizostavni korak u svakoj kreaciji - i u proizvodnom procesu razmišljaju dugoročno. Fokus je manje na inventivnosti, a više na usavršavanju postojećeg. Kakogod, startup sceni će prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno

Srbija na Balkanu ima najveće rezerve zlata, slijede Slovenija i Bosna i Hercegovina


Svjetsko vijeće za zlato (WORLD GOLD COUNCIL) objavilo je novi spisak zemalja koje imaju najveće rezerve zlata. Prema WGC-u, središnje banke širom svijeta kupile su 157.5 tona zlata u drugom kvartalu, što je 65 posto više nego u prvom kvartalu i 137.9 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Od zemalja iz regije najviše zlata ima Srbija koja se nalazi na 59. mjestu s 14,8 tona zlata, Slovenija 3.2 posto zlata te BiH na 93. mjestu s 2 tone zlata. Hrvatske nema u prvih 100 jer navodno nema zlata. Naime, zlatne rezerve HNB prodao je još prije 11 godina.

1. SAD prema službenim podacima ima 8,133.5 tona zlata, što je najviše još od 1952. godine kada su imali čak više od 20 hiljada tona! Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 75,4 posto.

2. Njemačka službeno ima 3,395.5 tona zlata. Od septembra 2011. prodali su 4,7 tona zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 72,4 posto.

3. Italija ima 2,451.8 tone zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 72 posto.

4. Francuska ima 2,435.4 tone zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 71.6 posto.

5. Kina ima 1,054.1 tone zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 1,7 posto.

6. Švicarska ima 1,040.1 tonu zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 11,5 posto. 1997. godine Švicarci su odlučili prodati nešto zlata jer su smatrali kako im zlato više nije nužno da bi održali franak.

7. Rusija ima 936.7 tona zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 9,6 posto. Rusija gradi svoje zlatne rezerve tek od 2006. godine. Ruska središnja banka obično kupuje zlato na domaćem tržištu.

8. Japan ima 765,2 tona zlata, postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 3,2 posto. Zanimljivo, Japan je 1950. godine imao tek 6 tona zlata, a tek devet godina kasnije počeli su kupovati više zlata.

9. Holandija ima 612,5 tona zlata. Postotak deviznih rezervi u zlatu iznosi 59,8 posto.

10. Indija ima 557,7 tona zlata i 10 posto deviznih rezervi u zlatu.


preneseno iz avaza

PROMET PREKO 24,1 MILIONA LJUDI

Turska želi upravljati nad aerodromom u New Yorku


TAV i većinski akcionar pariškog aerodroma ADP aplicirat će na tenderu za upravljačka prava nad aerodromom La Guardia, izjavio je direktor TAV-a Sani Sener

Turski aerodromski operator, TAV, planira da konkuriše, zajedno s većinskim akcionarom, aerodromom u Parizu, za pravo upravljanja njujorškim aerodromom La Guardia.

"TAV i većinski akcionar pariškog aerodroma ADP aplicirat će na tenderu za upravljačka prava nad aerodromom La Guardia", izjavio je direktor TAV-a Sani Sener.

La Guardia je aerodrom za domaće letove u Sjedinjenim Državama, koji je u 2011. godini opslužio više od 24,1 milion putnika.

Turski TAV upravlja istambulskim aerodromom Ataturk, zatim zračnim lukama Esenboga u Ankari, Adnan Menderes u Izmiru, Gazipaša u Antaliji, kao i aerodromima u Skoplju, Ohridu, Gruziji i Tunisu.

Za 150 miliona putnika godišnje

Turska gradi najveći aerodrom na svijetu


Turska namjerava da u "uskoro" u Istanbulu izgradi najveći aerodrom na svijetu sa šest pisti, koji će moći godišnje da primi oko 150 miliona putnika.

Prva faza izgradnje trebalo bi da bude gotova do 2017. godine, kada će aerodrom moći da primi 90 miliona putnika na godišnjem nivou, javili su turski mediji.

Izgradnja je planirana u četiri faze, a već je raspisan tender za kredit na narednih 25 godina.

Turske vlasti očekuju da će se na taj način dodatno ojačati uloga Istanbula, gdje se nalazi sjedište nacionalnog avioprevoznika "Turkish Airlines".

U Istanbulu živi 13,6 miliona stanovnika, što je 18,2 posto ukupne populacije u Turskoj.
A smatra se da ima još neprijavljenih od 2,5 do 3 miliona ljudi koji žive u Itambulu.

Nazalost, od danas ce ponovo opast ovaj rejting jer će, vjerujem, Tursku uključit u listu rizičnih zemalja zbog onog kretena samoubice. Da mi je znati kakav motiv takve budale imaju i koju korist očekuju...

citat:

---

hanumicag wrote:
Nazalost, od danas ce ponovo opast ovaj rejting jer će, vjerujem, Tursku uključit u listu rizičnih zemalja zbog onog kretena samoubice. Da mi je znati kakav motiv takve budale imaju i koju korist očekuju...

---