Bratunac

Težak život porodice Ćosić iz sela Blječeva

- Forumaši u humanoj misiji

Selo Blječeva (opština Bratunac) udaljeno je svega pet kilometara od asfaltnog puta Bratunac - Srebrenica, a po svemu što se u selu može vidjeti čini se kao da je kilometrima udaljeno od civilizacije. U selu živi osamnaest povratničkih porodica, a među njima i desetočlana porodica Ćosić.



Do najudaljenijih kuća ne može se ni doći kaljavim i izrovanim putem, kojim svakodnevno prolazi pet učenika, djeca Hajrije i Muharema Ćosića. Oni idu u obližnju školu, na brežuljku, podno sela. Čine više od polovine škole u kojoj učitelj Hajrudin drži nastavu za svega osam učenika. Tokom vikenda posjetili su ih forumaši Tuzlarija i uposlenici OŠ “Sjenjak” te im uručili skromnu pomoć.



Hajrija i Muharem imaju osmero djece. Nemaju ličnih primanja i muku muče da prehrane višečlanu porodicu.



“Imam osmero djece, jedna kćerka mi je udata, dok su ostala djeca sa mnom. Petero djece pohađa osnovnu školu, dok je drugo dvoje (stariji), nezaposleno. Zajedno sa nama živi i svekrva i ona jedina ima penziju. Od njenih 500KM preživljava naša porodica, a ona pomaže i svoju kćerku” – kaže zabrinuta majka Hajrija.
Porodica Ćosić ima dva konja s kojima Muharem i njegov stariji sin povremeno nešto i zarade. Tokom zime posla nema nikako. Osim konja, Ćosići imaju nekoliko kokoški, dvije patke, tri ovce i psa. Do prije dva mjeseca imali su i kravu.



"Kravu smo dobili kao donaciju. Ona nam je bila pravo zlato. Bila je kuća puna mlijeka, sira i kajmaka i nije bilo problema. Ali, razbolje se, dolazio je veterinar, ali je nije mogao izliječiti. A trebala je da se oteli. Otišla i ona i tele i kao da je sve iz kuće otišlo. Sada nam ne preostaje ništa drugo nego da se ponovo naviknemo na teškoće", kaže Hajrija.



Kuća Ćosića napravljena je od donacija. Povremenu pomoć dobijaju od Merhameta iz Bratunca, te dobrih ljudi. Niti jedno dijete nije upisano u matičnu knjigu rođenih i niko od njih ne zna ni kada im je rođendan. Nedavno su dobili obećanje od persone N.N. iz Brčkog da će srediti tj pomoći im da dobiju papire. Političari u ovaj kraj ne dolaze.



Forumaši Tuzlarija su u augustu mjesecu prošle godine za sve osnovce iz ove porodice obezbjedili školske ruksake i pribor. Prilikom ove posjete uručena su im novčana sredstva u visini od 100KM, paket suhomesnatih proizvoda iz Mesne industrije Menprom (Gornja Tuzla), sredstva za higijenu, prehrambeni artikli, školski pribor te odjeća.

Jedina želja porodice Ćosić je da imaju kravu koja bi im zasigurno olakšala život.

(Tuzlarije.net)

Konjević Polje

Vlastitim radom do održivog povratka

Plastenička proizvodnja povrća u Konjević Polju

U oktobru mjesecu prošle godine britanska humanitarna organizacija „Muslim Aid“ pokrenula je vrijedan projekat za povratničku populaciju u mjestu Konjević Polje.



Na zakupljenoj parceli od četrnaest dunuma postavljena su tri plastenika ukupne površine 1050m2. U plastenicima je zasađeno 150 kilograma luka i 10.000 struka salate. Na površini od dvanaest dunuma zasijana je pšenica, a ostatak prostora zauzimaju pomoćni objekti i montažna kuća za stanovanje. Projekat koji je još u razvoju i napredovanju pomogla je i austrijska organizacija “Bauern Helfen Bauern” donacijom montažne kućice od 24m2. Do sada je u ovaj projekat uloženo oko 60.000KM. Brigu o uzgoju povrća vode povratnici Senad Omerović (nosilac projekta) i Safet Rizvić, radnik u plastenicima.



„Odlučili smo da se organiziramo i živimo od rezultata svoga rada. Na početku smo iskopali bunar, uradili kanalizaciju, doveli tehničku vodu, postavili montažnu kućicu i ostale pomoćne objekte. Nakon postavljanja plastenika krenuli smo sa proizvodnjom zdrave hrane. Početkom mjeseca februara izašli smo na tržište, uspjeli smo isporučiti sav proizvedeni mladi luk, a prodaja salate je u toku. Naši kupci su obični ljudi, trgovci i prodavači na pijacama. U planu je registracija poljoprivrednog dobra u Zvorniku, kako bi mogli da dobijemo subvencije“ rekao je za Tuzlarije Senad Omerović.



U plastenicima su trenutno zaposlena dva radnika, s tim da se povremeno angažuju povratnici koji pomažu pri sadnji povrća, kopanju kanala, dovozu đubriva i obavljanju radova sa mehanizacijom.

„U našim plastenicima sve je urađeno po propisima, od obrade zemljišta do zametanja i sazrijevanja plodova . Cilj projekta je da se na ovom prostoru razvije velika zadruga gdje bi posla bilo za dosta mladih ljudi. Povratnici su spremni da žive od svoje zemlje i od svog rada, uz podršku države i lokalnih vlasti” navodi Omerović.



U narednom periodu vrijedni povratnici planiraju da modernizuju plastenike uvođenjem grijanja, da prošire proizvodnju, kao i da zaposle još radne snage. Plastenici se nalaze uz magistralni put Zvornik – Vlasenica u mjestu Konjević Polje, nedaleko od skretanja za Cersku.

Tuzlaci u posjeti

Tokom vikenda grupa građana iz Tuzle, koja realizira humanitarne akcije za povratnike, uz pratnju prijatelja iz OŠ “Sjenjak” , obišla je plastenike u namjeri da vide kako ide proizvodnja i da se pazari.

“Mi već nekoliko godina organizujemo humanitarne akcije za povratnike u Podrinje. Jedan od vidova pomoći s naše strane je i kupovina domaćih proizvoda od povratnika. Svi dogovori odvijaju se na forumu Tuzlarija, a onda uslijedi realizacija. S obzirom da smo od ranije upoznati sa plasteničkom proizvodnjom u Konjević Polju, odlučili smo da posjetimo naše prijatelje i da kupimo salatu koju oni proizvode. Cijene proizvoda su više nego prihvatljive. Za jedan kilogram salate potrebno je izdvojiti 2KM, ukoliko uzimate na karton cijena je 1,70KM po kilogramu. Mi smo zajedno sa učiteljicama iz OŠ “Sjenjak” pazarili oko 25 kilograma salate “ – rekao je jedan od organizatora humanitarnih akcija.



Nakon povratka u Tuzlu, salata je podijeljena svim članovima foruma Tuzlarija koji doniraju sredstva za realizaciju humanitarnih akcija. A kako smo saznali, većina njih je već probala salatu i više su nego zadovoljni.

(Tuzlarije.net)

˝Kad mrtvi umremo˝ Sav prihod od ulaznica za liječenje Vojne Kitić

Pozoriste mladih Tuzle u saradnji sa BKC TK i RTV TK, u utorak 16.03.2010. godine na sceni BKC Tuzla, sa početkom u 20 sati, izvest će predstavu "Kad mrtvi umremo". Sav prihod od prodaje karata namijenjen je za lijecenje Vojne Kitić (53) kojoj je dijagnosticiran rak limfnog sistema. Pošto se stanje pogoršava i dodatno je zakomplikovano i prisustvom Hroničnog Hepatitisa C, neophodna joj je što brža pomoć. Postoji mogućnost izlječenja na Klinici u Njemačkoj sa kojom je već uspostavila kontakt. Za liječenje je potrebno 20 000 eura.

(Tuzlarije.net)

Udruženje potrošača „Klub potrošača“ TK

Debata za učenike srednjih škola

U okviru Projekta „Kampanja za istinitu, neobmanjujuću i neprevarantsku promociju na tržištu BH“ dana 15.03.2010.godine Udruženje potrošača „Klub potrošača“ TK organizuje debatu sa učenicima pet srednjih škola na Tuzlanskom kantonu.
U debatu je uključeno oko 30 učenika i oko deset njihovih profesora, predstavnici institucija koje su ove projekte podržale finansijski i druge institucije čiji rad je u okviru PR sektora. Vrijeme održavanja od 11 – 13:30 sati u Srednjoj medicinskoj školi u Tuzli.

(Tuzlarije.net)

Na kadetskom prvenstvu oborena dva državna rekorda

Na Zimskom državnom prvenstvu u plivanju za mlađe kadete i kadete u Sarajevu oborena su dva državna rekorda.

Melika Imamović ("Zmaj Alpam" Tuzla) oborila je rekord na 200 m prsno za djevojčice (3:01.24), dok je Jovana Čeprkalo ("22. april" Banja Luka) postavila rekord u disciplini 200 metara delfin (3:07.77).

Najuspješniji su bili takmičari Plivačkog kluba "Bosna" sa 49 medalja (12 zlatnih, 17 srebrenih i 20 bronzanih), dok su takmičari Akademskog plivačkog kluba "22. april" iz Banje Luke osvojili 40 odličja.

Najsupješniji pojedinci su: Arman Brašnjić ("Sloboda" Tuzla), Iman Emšo ("GKVS" Sarajevo), Melika Imamović ("Zmaj Alpam" Tuzla), Jovana Čeprkalo ("22. april" Banja Luka) i Anđela Čučković ("Leotar" Trebinje), koji su osvojili po šest zlatnih medalja.

Prvenstvo je održano na olimpijskom bazenu Otoka, a učestvovalo je 318 takmičara iz 23 kluba. Organizator je bio Plivački klub Bosna.

(FENA)

Vahid Hećo: Poziv investitorima krajem sedmice

18.marta u Sarajevu se održava ekonomski forum na kojem će potencijalnim investitorima, predstavnicima ambasada i domaćih političkih partija biti prezentirani energetski projekti. To je bio jedan od povoda za razgovor sa resornim federalnim ministrom. "Na nadolazećem forumu cilj nam je okupiti sve potencijalne investitore, sve ...

... renomirane kompanije i upoznati ih sa svime što ih čeka“, kaže Vahid Hećo u intervjuu za Oslobođenje.


• Gospodine Hećo, kakve utiske nosite iz Beča sa netom okončanog ekonomskog foruma?

- Bečki forum je bio dosta uspješan, da smo mi iz BiH prezentirali mogućnosti u investiranje u sektor energetike i komunikacije, naročito ceste. Forum je bio dobro posjećen, ali prave rezultate ćemo vidjeti tek kada objavimo javne pozive za naše kapitalne energetske projekte. Tada ćemo vidjeti da li smo uspjeli animirati i one kompanije koje su učestvovale u prvoj fazi našeg investicionog ciklusa koji je završio na poznat način. Ja sam prenio poruku svim kompanijama koje su zbog politikantstva izigrani, da je to bila posljedica toga što nismo bili spremni da donosimo strateške odluke, posljedica neznanja. Bilo je potrebno i da investitori vide da je to bio eksces i da mi želimo da nastavimo komunikaciju sa austrijskim kompanijama jer Austrija je zemlja koja je najviše investirala u BiH.

Ustikolina nije prioritet

• Vlada Federacije BiH nedavno je donijela odluku da se u Zenici može graditi energana koja nije bila u Vladinom planu investicija koji ste nedavno Vi i premijer Mustafa Mujezinović predstavili javnosti. Možete li obrazložiti zeničku situaciju?

- Kada je u pitanju Zenica i izgradnja toplane, ona je i obuhvaćena Vladinim planom koji tretira pitanje centralnog grijanja. Međutim, investitor i Općina Zenica su otišli korak dalje u želji da pored toplane grade i termoelektrana To je povoljno iz više razloga: Ako imate oba objekta, onda imate mogućnost da građane opskrbljujete jeftinijom strujom, što ćete kompenzirati izvozom. Svi oni koji su u stanju da dovedu investitore koji će donijeti 250 miliona maraka, treba ih pozdraviti. Drugo je pitanje da li je sve bilo u skladu sa našim poimanjem jer mi nemamo ni dovoljno razrađenu regulativu u tom pravcu. Ali, Vlada je na kraju dala podršku, ne kroz odluku, nego kroz zaključke. Rekli smo da to mora biti u skladu sa kompletnom zakonskom regulativom, te da se mi ne obavezujemo da ćemo naći kupca za tu električnu energiju. Na taj način smo napravili ogradu jer još nije urađena studija o korištenju gasa u proizvodnji električne energije, što Elektroprivreda i BH gas zajednički rade. Moramo precizirati da postojeći kapaciteti imaju prioritet u slučaju nestašice gasa. Ali, svakako dali smo zeleno svjetlo za ovakav ekološki projekt.


• Pojedine lokalne zajednice se bune. Primjer je Ustikolina. Optuženi ste da ucjenjujete lokalnu zajednicu.

- Iskreno da kažem, želio sam da preko jednog kvalitetnog projekta kakav je hidroelektrana Ustikolina oživi taj cijeli kraj, da napravimo ambijent da se stanovništvo ne iseljava. Reakcije koje su uslijedile meni su bile nejasne. Kada sam malo dublje analizirao, shvatio sam da optužbe dolaze od pojedinaca i grupicakoje štite svoje lične interese. Treba dozvoliti Elektroprivredi, koja je nosilac projekata, da objasni građanima koje su prednosti, a koji nedostaci, te da onda građani odluče, a ne mešetari koji žele da jedan kraj drže u izolaciji i pod kontrolom.
Jedino je ispravno ulagati u sopstveni razvoj, jer investicija od sto miliona eura bi preporodila cijeli goraždanski kraj. Ali mi nikoga nećemo prisiljavati, niti nam je, nakon svih ovih reakcija, Ustikolina prioritet.



• Šta očekujete od međunarodnog javnog natječaja za investiranje u Tuzlu?

- Vlada FBiH je već donijela odluku o prenosu nadležnosti Elektroprivredi BiH za izgradnju bloka u TE Tuzla od 450 megavata. To je naš najveći objekt i to će biti test za zainteresiranost investitora, jer još nije prošlo vrijeme ekonomske krize. Radi se o vremenu kada je cijena električne energije drastično pala. Poslije foruma koji će biti održan 18. marta u zgradi Energoinvesta, bit će objavljen javni poziv na kojem će biti pozvani investitori da se jave, naravno, pod određenim uvjetima. Model koji mi preferiramo jeste isti onaj koji smo imali i prije: Nema privatizacije objekta, investicija se vraća električnom energijom, stvara se zajednička kompanija gdje će strateške odluke donositi zajedno sa našom Elektroprivredom, tako da mi držimo pod kontrolom cijeli proces. To će nam biti najbolji po kazatelj jesu li investitori spremni da po ovom principu ulažu u naše energetske objekte. Nakon toga ide TE Kakanj, zatim Banovići, Kongora, Bugojno, jer želimo da, za investicije koje će trajati sedam ili više godina, obezbijedimo kva litetne strateške partnere koji će biti mnogo jači od naših elektroprivreda, da budu iz branše, da imaju dovoljno sredstava da projekt izguramo do kraja. Očekujemo objavljivanje poziva oko 26. marta. To će biti pokazatelj da li smo u mogućnosti da obezbijedimo najpovoljnija rješenja.


Neočekivani otpori

• Krajem 2008. FMERI i Vlada FBiH su organizirali forum na kojem su bili predstavljeni elektroenergetski projekti. To se desilo nakon dugotrajne medijske kampanje protiv tih projekata. Da li je to razlog zašto ste se sada odlučili da promijenite strategiju i forum organizirate prije međunarodnog javnog poziva?


- Očito da u prvoj fazi, kada smo pokretali projekte, nismo bili svjesni da ćemo imati tolike otpore. Međutim, pošto su bili prigovori da procedura nije zakonita, odlučili smo se da projekt sada zaštitimo od spletkarenja i mešetarenja
Dosad su održana tri foruma na kojima su projekti prezentirani. Na nadolazećem forumu cilj nam je okupiti sve potencijalne investitore, sve renomirane kompanije i upoznati ih sa svime što ih čeka. Preko svih ambasada pozvane su sve strane kompanije, kao i svi domaći politički faktori...

• Očekujete li da će forumu prisustvovati predsjednik SDA Sulejman Tihić?

- Gospodin Tihić je pozvan, očekujem da prisustvuje i ja bih volio da prisustvuje i da na jedinom pravom mjestu sazna stvarne namjere Vlade FBiH. Na forumu će svaki pojedinačni objekt biti prezentiran od nosioca projekata. Ja bih volio da svi relevantni predstavnici države dođu kako bi mogli donijeti pravu odluku.

(Oslobođenje)

Pušten u rad laboratorij za ispitivanje otpadnih voda u Tuzli

Inspekt-RGH je pustio u rad laboratorij za kontrolu otpadnih voda u Tuzli , čime je umnogome doprinio provodjenju zakonske regulative koja se odnosi na ekologiju i zaštitu okoliša.

Analiza voda je , kako se navodi u saopćenju Inspekta-RGH, vrlo specifična, pošto se u otpadnim vodama, izmedju ostalog, nalazi najrazličitiji biološki i hemijski otpad, a radi se i o zahtjevnoj i kompliciranoj investiciji.

Nakon Tuzle, kako stoji u saopćenju, u pripremi je još jedan laboratorij za ispitavanje otpadnih voda na teritoriju Federacije BiH.

Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo je inspekcijska kuća s dugogodišnjom tradicijom, osnovana 1949., za neovisnu kontrolu kvaliteta i kvantiteta robe, specijalizirana, certificirana i akreditirana za neovisnu inspekciju i laboratorijsko ispitivanje energetskih minerala, nafte i naftnih derivata, motornih ulja, maziva, rude boksita i poluproizvoda iz boksita, duhana i preradjevina duhana.

(Fena)

Počeo Kurs islama

Kurs islama koji Medžlis islamske zajednice Tuzla realizira već nekoliko godina je ponovo počeo.
Održavat će se utorkom i četvrtkom u 17: 00 h u biblioteci Behram-beg.
Kordinatori kursa je Mumin-ef. Mumić, a hfz. Merim Đulović i Ramiz-ef. Bajrić su predavaći zajedno sa efendijom Mumićem.

Svi zainteresovani za kurs islama se mogu prijaviti u Medžlis Islamske zajednice Tuzla na broj tel. 035/ 252-568 ili kordinatoru kursa Mumin-ef. Mumiću na broj tel. 061/ 283-359

(E.M.)