Potapanje Rudnika Soli
SPAS ILI UVOD U KATASTROFU
|
dr. Edin Delic, ([email protected]), 18. marta 2004. godine
Na pitanje koji je
najveci problem i najozbiljnija dilema rudarstva i rudarske nauke u BiH
autor i inicijator ove teme ce bez dvojbe licitirati aktuelno potapanje
Rudnika Soli Tusanj, koje je (koliko znam) u zavrsnoj trecini svoje
realizacije. Ovo je vruca tema koju je politika davno preselila iz
struke, a nasa spremnost da se nosimo sa svojim pozivom ce svakako se
mjeriti i time koliko smo spremni upoznati se sa sustinom problema i
jasno kazati sta mislimo.
Cilj foruma nije nikakvo politiziranje - naprotiv: nas cilj je da ovaj
ozbiljan problem preselimo iz sfere politike u sferu struke. Cilj nam
je da se "izmjerimo" na tu temu - koliko nas uistinu vjeruje da je
primjenjeno dobro rjesenje i da tuzlaci mogu spokojno spavati. Da li je
rjesenje zabadati glavu u pijesak? Ko ce se izjasniti kvalificirano na
ovu temu ako ne mi? Ko ce nositi na dusi moguce posljedice?
Evo vam prilike da kazete sta mislite, odnosno da smirite svoju
savjest, ali i da posaljete poruke onima kojima nije do toga sta
relevantni rudari misle i govore. Znam da se necemo svi, il pak ne u
svemu, slagati. Znam da ce sinuti i prave varnice po nekim pitanjima.
Bit ce i ponizavanja "raznih vrsta". Dozvolite mi da budem malo lican.
Sve je to vec vidjeno. Ovu temu ne otvaram zbog zelje za konfliktom,
nego zbog vlastite zabrinutosti i nemira, odnosno nemirenja sa tim da
sam potpuno nemocan i "da nas niko ni za sta ne pita". Da se Rudnik
soli Tusanj nalazi ispod nekih njiva, sume, ili barem da na povrsini
iznad ne stanuje desetine hiljada ljudi, ja bih sve "pustio niz vodu",
i mirno posmatrao "jos jedan u nizu katastrofalnih poteza". Mislim da
postojanje i najmanje sumnje da se takvo nesto strasno moze desiti mora
biti motiv za angazovanje u punom kapacitetu.
Ja cu ovaj puta kazati sta mislim, a cinjenice na temelju kojih baziram
svoje stavove cu obrazlagati u daljem toku diskusije koja ce, uvjeren
sam, animirati dosta kolega da se oglase. Za ono sto mislim prikupio
sam mnogo argumentacije, te mislim da bi bilo neproduktivno odmah sve
"staviti na stol".
(1) Primjenjeno rjesenje kontrolisanog potapanja Rudnika Soli Tusanj je
pogresan korak, vjerovatno jedan od najgorih koji su se u tom trenutku
se mogli poduzeti. Tuzli prijete vrlo ozbiljne posljedice, cije
razmjere (na zalost) malo ko naslucuje. Smatram da rudarski strucnjaci
i generalno "snage koje se nesto pitaju" u BiH trebaju temeljito,
sveobuhvatno i na principima struke izvrsiti analizu i poduzeti mjere
da se otkloni opasnost od pojave razornih potresa, naglog slijeganja
povrsine terena ili pak kolapsa povrsine. Kako se ponasa voda u
vremenu? Da li se primjenjeno rjesenje vremenom "popravlja" ili
"kvari"? Voda prodire u sve pore, "podmazuje rasjedne povrsine", te
stvara generalno nestabilnost masiva, pa cak i ako se radi o rastvoru
slanice naspram hallitnih stijena.
(2) Voda injektirana u rudnicke prostorije zauzimat ce zapreminu od oko
2 miliona kubnih metara, sa visinom vodenog stuba od oko 500 metara.
Sve vodene mase ce biti u potpunoj "hidraulickoj vezi", prenoseci u
svim smjerovima svaku hidrodinamicku promjenu (vidi Pascalov zakon).
Osim toga ozbiljan problem predstavlja i tzv. "efekat hidraulicke
dizalice", odnosno pojava da se dejstvom vrlo male sile na manjem
precniku izazove znatno veca sila na drugoj (vecoj) povrsini. Ovim
efekat pomijeranja vode moze biti visestruko multipliciran i imati
destruktivno dejstvo na cvrste povrsine (zastitni stubovi i generalno
pod i zidovi prostorija).
(3) Do kretanja vodenih masa dolazit ce iz mnogo razloga. Cak i bez
"spoljnjih uticaja" razlicit salinitet vode, "struktura saliniteta"
(halit/tenardit), temperaturni gradijent stijena, gustina slanice,
"transport masa" i drugi niz uticaja dovest ce do permanentnog
strujanja vode. Lako cemo uociti da cak i nesto malo vecoj "bari" voda
ne miruje. Druga, po meni jos ozbiljnija, stvar su moguci Edin Delic
[[email protected]]dinamicki uticaji "iz vana". Oni se u manjem
intenzitetu vec desavaju kroz seriju potresa, pocev od Bajramskog
drmanja zemlje u Djapama, pa do diskutabilnih "novogodisnjih pucanja" i
slicno. O cemu se radi? Uvodjenjem vode u podzemne prostorije dolazi do
pojave "novog pritiska", odnosno promjere ranije uspostavljenog
naponskog stanja. Takve promjene neminovno dovode i do deformacija, a
ako se novim naponima i deformacijama prekorace granice cvrstoce
materijala znamo do cega dolazi. Korak dalje ka nemiru mogu biti sasvim
objektivno ocekivani odroni stijena sa krovine ili zidova prostorije u
vodenu masu. Dalje je pitanje kako ce eventualni potresi uticati na
tako velike vodene mase u ogranicenom prostoru.
(4) Svako kretanje vode ce imati "oscilatorni karakter", kako zbog
prisuistva vazduha u gornjim dijelovima prostorija, tako i zbog
cinjenice da se ovako velika masa vodene mase ipak ne smije smatrati
"nekomprimabilnim" fluidom. Ovdje se mora uzeti u obzir promjena
gustoce pri mehanickim uticajima. Priguseno oscilatorno kretanje moze
dovesti do promjene geomehanickih osobina, poput pojave koju poznajemo
kao "zamor materijala". Oscilatorna kretanja su jako opasna po
konstrukcije svake vrste.
(5) DIJAGENEZA STIJENA - U kontaktima sa nasim geolozima pokusao sam
dotaknuti koliko se neko bavio i uopste poznaje ovu problematiku. Ili
su izbjegavali razgovarati iz nekih meni nepoznatih razloga, ili pak
nisam jos "udario" na nekoga ko se bavio ovim stvarima. Zbog onih koji
nisu upoznati sa ovom pojavom pokusat cu vrlo pojednostavljeno
objasniti o cemu se ovdje radi. Dijagenezom se nazivaju procesi koji
nastaju na kontaktu stijena sa vodom, a pod dejstvom kompleksne
medjusobne interakcije stijena i vode. To je jedna vrsta "brzog
metamorfizma", pri kome se u vrlo kratkom vremenu desavaju procesi
poput re-konsolidacije, prekristalizacije, nastanka novih minerala,
kompaktiranja, mehanicke destrukcije itd. Ako neko otvori diskusiju na
temu dijageneze, vrlo rado cu produbiti raspravu. Za ovaj put ta kazem
kako velike kolicine vode i visoki pritisci mogu dovesti na kontaktima
stijena do dijaganetskih procesa, cija posljedica moze biti smanjenje
"geo-mehanicke nosivosti", odnosno prognoziranih koeficjenata
sigurnosti.
(6) HALIT/TENARDIT - Poznato je da se projektom predvidjelo
injektiranje "zasicene slanice", a da se tokom izvedbe "malo
odstupilo", sto ovaj problem dodatno usloznjava. Tenardit se znatno
lakse i brze otapa u vodi od halita. Cak ima tu osobinu da prilikom
otapanja "protjeruje" halit iz potpuno zasicenog rastvora slanice. Ovo
ima za posljedicu odlaganje suvisnog halita na dnu, a dodatno otapanje
tenardita. Tenardita ima u sonim serijama koje prakticno vezuju dio
snog lezista Hukalo-Trnovac (slani bunari) sa podzemnim rudnickim
prostorijama.
Na RGGF Tuzla je svojevremno vrsena usporedba ponasanja uzorka bez i sa
tenardita.
Slika: Uzorak cistog halita
(llijevo) i halita sa proslojcima tenardita (desno) nakon istovijetnog
tretmana potapanjem u rastvoru slanice
Mislim da ce ovo biti sasvim dovoljno za "zarula" vase diskusije, a ja
uistinu ocekujem da se svi oglasite na ovu temu. Nema veze kako, nema
veze kako kratko ili dugo, nema veze da li se slazete ili ne slazete sa
mnom .... neka se cuje vasa !!!!
CONTACTS
Dr.Sci. Edin Delic, Miing Engineer
University of Tuzla, Faculty of Mining, Geology and Civil Engineering
Tuzla
Univerzitetska 2, 75300 Tuzla, Bosnia and Herzegovina
phone: +387 35 300 555, Fax: +387 35 300 570, Email:
[email protected]