Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: IN MEMORIAM
Umrla je naša Tamara Kaliterna
Novinarka Tamara Kaliterna umrla je noæas u 68. godini nakon kratke i veoma teške bolesti, saopštilo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV).
Kaliterna je roðena u Zagrebu 1945. godine, detinjstvo je provela u Rijeci, a sociologiju je diplomirala u Beogradu.
Novinarstvom se poèela baviti tokom studija. Od 1968. do 1975. radila je u nedeljniku Ekonomska politika, potom, do 1995. u novinskoj agenciji Tanjug.
Radila je i u agenciji Fonet, a bila je urednica i u beogradskom dnevniku Danas.
Redovno je pisala za beogradski meseènik Republika, nedeljnik Neðelja iz Sarajeva, nedeljnike Nezavisni i Bulevar iz Novog Sada, te Monitor iz Crne Gore.
Bila je stalna saradnica internetskih portala Autonomija i Pešèanik, kao i magazina Helsinška povelja.
Bila je èlanica Nezavisnog društva novinara Vojvodine i antiratna aktivistkinja.
Knjiga odabranih tekstova Tamare Kaliterne „Ponavljaèi lažne istorije“ objavljena je ove godine u izdanju novosadske Cenzure i Žena u crnom.
Na promociji njene knjige tada je istaknuto da je bila jedan od najboljih novinara-dokumentarista na prostoru bivše Jugoslavije.
(Autonomija)
|
19-12-2013 at 19:36 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
lola Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 11-12-2003 Lokacija: Slo&CH Odgovori: 9851 IP: Maskiran
|
Re: IN MEMORIAM
Preminula Ružica Sokiæ
Èuvena glumica Ružica Sokiæ umrla je jutros u 79. godini života posle duge i teške bolesti. Ona je oko 10.30 preminula na odeljenju neurohirurgije Klinièkog centra Srbije.
Ružica Sokiæ roðena je 1934. u Beogradu kao kæerka trgovca i suvlasnika lista „Pravda“ Petra Sokiæa (1893 — 1964). Još kao devojèica uèestvuje u Deèjoj radio-dramskoj grupi Radio-Beograda, a godine 1958. diplomirala je glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu. Kraæe vreme bila je èlanica Savremenog pozorišta, ubrzo prelazi u Atelje 212.
Glumila je u oko 40 filmova; veæ za prvu ulogu („Gorki deo reke“, 1965, J. Živanoviæa) nagraðena je Srebrnom arenom na festivalu u Puli. Najveæe uspehe ostvarila je glavnim ulogama pevaèice u filmu „Kad budem mrtav i beo“ (Ž. Pavloviæa, 1967) i prostodušne ulièarke u filmu „Žuta“ (V. Tadej, 1973), za koju je u Puli nagraðena Zlatnom arenom.
Za svoj filmski i pozorišni rad dobila je brojne nagrade i priznanja, meðu kojima je i "Dobrièin prsten", a tokom 2010. objavila je knjigu seæanja „Strast za letenjem“.
Ružica æe ostati kao jedna od najupeèatljivijih glumica u ulozi Živke ministarke. U jednom od razgovora za "Blic" o liku koji ju je pratio celog života rekla je:
- Mnogi ne mogu ni da naslute koliko je mene još od tinejdžerskih dana frustrirala glavna uloga u Nušiæevom komadu „Gospoða ministarka“. Bila sam opsednuta glumom i scenom od detinjstva i videla sam sebe kao prvakinju drame, ozbiljnu glumicu koja oduzima dah pozorišnoj publici ulogama u antièkim tragedijama...
izvor
http://www.blic.rs/
[Edited by lola on 19-12-2013 at 20:14 GMT]
|
19-12-2013 at 20:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|