Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Ja razmisljam ovako a ti?
Iako je od govora Alije Isakovica na Prvom bosnjackom saboru u Sarajevu proslo dosta vremena, njegov govor je jos uvijek zaokuplja pznju onih, koji razmisljaju o Bosnjacima i njihovoj sudbini na ovim prostorima.
Šta je Alija Isakoviæ govorio na Prvom saboru
Poštovani Sabore, dame i gospodo, dragi bošnjaèki, muslimanski narode. Ne osjeæam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju.
Ovaj èin u kojem stojim pred vama, imenovat æu samo odgovornim. Mi nismo u prilici da biramo izmeðu dva dobra, nego izmeðu tri zla. Ova odgovornost podrazumijeva dalekosežne posljedice i one posljedice koje mogu biti neposredne. Mi smo u ratu. Mi smo oèi u oèi s grubom stvarnošæu i moja osobna pojava na ovom mjestu samo je rezultat te stvarnosti, a ne liènih sklonosti, opredjeljenja ili namjera.
Ovdje je, u ovom trenutku, s obzirom na okolnosti, moguæa svijest i savjest našega naroda. Svako od nas sada je i nešto više od onoga što je sam sa sobom. Nerazdvojni u onom što jesmo, bilo svojom voljom, bilo historijskom neminovnošæu koja je pala u dio ovoj generaciji. U ovom prostoru s nama su svi naši živi - oni s puškom u ruci na kuænim pragovima i rovovima, oni prognani širom svijeta, i oni koji su preselili na ahiret, bilo kao borci ili kao civili, od djece u inkubatorima naših porodilišta do stogodišnjaka u našim staraèkim domovima. Svi oni su šehidi jer su na Božijem putu bili svjedoci istine svojim životom i time stekli Božiju milost.
Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom što raèun polažemo sebi i onima koji æe nas naslijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem; ovdje smo izjednaèeni, bez regionalnih i stranaèkih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparnièkih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim naèinom kako smo se raðali i kako smo umirali.
Ništa neæe biti onakvim kakvim bijaše. Moramo sve ispoèetka. Èisto i jasno kao sama priroda, bez licemjerja.
Vjerska praksa
Mi Bošnjaci smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje Bosne i Hercegovine - vojnièki, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politièki narod, fizièki i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim politièkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene obièaje i vjersku praksu, sa zadovoljivim utapanjem u zamagljeno jugoslavenstvo koje je bilo kao èistilište za buduæa nacionalna opredjeljenja, konaèno - posljednjih dvadesetak godina s nacionalnim imenom Musliman, što se uvijek moglo etnogenetski i politièki relativizirati i problematizirati, te, prema potrebi, zloupotrebljavati, udaljujuæi nas terminološki od pojma o zemlji, porijeklu i jeziku.
Tako, bez jasnoga politièkog programa, bez pravog politièkog vodstva, bez dovoljno uvažavanja vjerskih i kulturnih autoriteta, bez smisla za svaki oblik skladnog organiziranja, a kamoli smisla za vidove apsolutizma, diktature i kulta liènosti, bez èega se ne mogu uspješno prebroditi neke kritiène faze; u opæoj državnoj i društvenoj regresiji, izazvanoj predvidljivim historijskim gibanjima na Balkanu, razvila su se u našem narodu ona pogubna svojstva koja iznutra rastaèu vlastito tijelo i vlastitu dušu.
Pored toga što smo svi Bošnjaci - Muslimani, mi smo još žešæe: Sarajlije, Sandžaklije, Hercegovci, Krajišnici...
Ja se iskreno ne mogu naèuditi našoj ležernosti bez pokriæa, našoj ratnoj ležernosti, nedisciplini, švercerskom mentalitetu, æepenaèkom patriotizmu, politièkoj lokalnoj kratkovidosti, nedostatku usvajanja pouka o genocidnim ponavljanjima, neproduktivnom išèekivanju tuðe pomoæi. Uporedite Žepu i Gradaèac s onim muslimanskim prostorima tipiènog nesnalaženja, uporedite silu koju su jedni suzbili i tragiène zablude i nesnalaženja drugih.
Mi, ni Srbima ni Hrvatima s kojima živimo, s kojima smo živjeli, nismo dali nikakav povod za njihov genocid nad našim nezaštiæenim narodom. Njihova zlodjela rezultat su planiranih radnji. O tome imamo niz upeèatljivih pouka iz bliže i daljnje prošlosti, ali smo te pouke zaboravili u svojoj naivnoj dobrodušnosti i svome politièkom nemaru.
Provoðenje programa o "Velikoj Srbiji" i, kasnije, dogovor Miloševiæ - Tuðman o podjeli Bosne i Hercegovine ne bi moglo sprijeèiti bilo kakvo naše drukèije ponašanje, bilo koja drukèija politièka struktura i bilo koja drukèija politièka liènost našega naroda. Ako ovo ne razumijemo odmah i na pravi naèin, onda se pridružujemo agresoru i njegovim tvrdnjama o našoj krivnji ili podjeli krivice. Vrijeme je da još jednom kažemo da je ovo vid krstaškog rata te je naša krivnja kolektivna. Neæu reæi da smo se u ovom ratu u svemu dobro ponašali i organizirano radili, neæu reæi da je sve moralo biti kako je bilo, ali osnovni tok dogaðaja išao bi kako je išao. To nije emotivni, svaðalaèki komšijski rat. To je bilo, i sada je, fizièka realizacija dugogodišnjih politièkih planova. Beskrupulozna, nemilosrdna i radikalna.
Duhovna èistota
Propagandna mašinerija srpska i hrvatska, što je potpuno razumljivo, poznaju ovu evropsku iskljuèivost i antiislamsku fobiju, te plaše svijet našom vjerom i naše poznate, i od objektivnih struènjaka utvrðene vrline, predstavljaju kao opasnost. Zapravo, Evropa ne uvažava multikulturalne oblike zajedništva i naš naèin suživota, koji su mogli upoznati u ratu. Ona to doživljava više s èuðenjem nego s razumijevanjem.
Mi nismo "tijesni", kako naš narod voli reæi, ali je oèigledno da Srbi i Hrvati žele da nas pouèe kakvi treba da budemo. Neke od tih pouka moramo usvojiti da bismo bili razumljivi.
Protubosanske, protubošnjaèke, protumuslimanske najezde, slijeva i zdesna, mržnjom sumnjièe ovu našu duhovnu èistotu i krvavim tragom potiru sve što smo svojim stopama dotakli i duhom opredmetili. Jer, mi nismo nikakav nebeski narod veæ zemaljski, ovozemaljski. Ove zemlje.
Uvijek bijasmo odmjereni, nenametljivi, prijazni, uètivi i obzirni i uvijek je to cijenjeno kao naša slabost, a ne kao širokogrudost našeg muslimanskog biæa. Cijenjeni smo ne prema onome što jesmo i nudimo u suživotu s drugim, veæ prema mjeri, svojstvima i moralu cjenitelja. To, nažalost, nije nikakva utjeha. Zlo ne traži pohvalu veæ napitak suludog zanosa.
Prihvaæali smo sve ljepote koje su nam nuðene, vjerovali u bajke koje su nam namjenski prièane, praštali zloæu i ružnoæu koje su nam èinjene, pružali èiste ruke u "daleku buduænost"... Sve je to bila smišljena laž i mukla podvala. Sve nam se to sada cinièno hihoæe u okrvavljeno lice, ne bez manijakalnog zloèinaèkog užitka.
Zapreèavanje vlastite odbrane narodu i podržavanjem svojevrsnog krstaškog rata protiv nas, Zapad je uèinio zloslutan presedan. Velike sile i Savjet sigurnosti objektivno su sauèesnici ovog genocida. Time ovo neæe biti posljednji evropski mrak.
Poslije zlodjela nad nama, poslije upeèatljivih doživljaja tih zlodjela, niko na svijetu nije nevin. Nema ni jedne naše smrti koja nije s nekim podijeljena. Kolièina naše nevine krvi dostojna je pomjeranja ustaljenih pojmova o vremenu u kojem se ovaj svijet nalazi.
Humanost i obzirnost
Ono što se dogaða u Ženevi - to je prisila. I trojna podjela Bosne i Hercegovine je komšijska i meðunarodna prisila. To je, konaèno, gruba realnost kojoj se moramo što prije priviknuti, mimo svoje volje i zato s manje emocija i s više razboritosti. Naèin razrješenja bosanskohercegovaèke sadašnjosti - uz meðunarodno posredovanje, ostat æe upisano u noviju svjetsku povijest kao najveæa politièka i vojnièka nemoralnost i nepravda: dvojica agresora - pozvani su da odluèuju o sudbini žrtve! Meðutim, to nam nije nikakva utjeha. Politika ne poznaje termine - moral, pravda, humanost i obzirnost. Na nama je da ovu krvavu realnost predoèimo novim domaæim i evropskim generacijama kao gorku pouku i èistu optužbu. Zloèini ne mogu ostati neobilježeni, zloèinci nekažnjeni, jer je to protivno samoj prirodi i protivno svim svetim knjigama koje su narode izvele iz barbarstva.
Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo. Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, porušenim spomenicima, spaljenim bibliotekama, silovanim majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo neæemo nikada zaboraviti. Ovo zlo prema našem narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako ekspresivno da æe se njime baviti ova civilizacija kao zastrašujuæim uzrokom èija nauèna i umjetnièka obrada može donijeti Èovjeèanstvu onoliko iskustvene koristi koliko je nama donijela štete.
Sada moramo više raditi. Biti neumoljivi prema svojim grješkama i više raditi. I biti vlastita mjera stvari, u mjeri koja je potrebna za normalan život.
U ovome bolnom trenutku sahrane iluzija nemojte histerizirati, nemojte lamentirati jedni drugima i nemojte jedni drugima uveæavati nesreæe i nametati krivnje.
Ovaj sabor nije sazvan da bilo šta opravda ili poteže bilo èiju odgovornost ili da bilo koga liši odgovornosti. Ovo nije trenutak svoðenja raèuna. Nikakvim optužbama i protuoptužbama neæemo sebi moæi pomoæi. Možemo samo odmoæi. Ne kažem da to svoðenje raèuna neæemo uèiniti - temeljito i smireno, svestrano i sistematski da bismo se oèistili od zabluda, gluposti, neefikasnosti i primitivizma, da bismo bili efikasniji u mjeri koju nameæe život.
Nametnuta rješenja
Ako i doðe do prestanka rata, on æe se nastaviti na brojne drukèije naèine, novim perfidijama, lažima, podvalama i novim vidovima neprijateljstva. Nažalost, susjedi se ne biraju i valja biti realan. Mi neæemo posezati za oblicima zla koji nam se nude i neæemo projicirati zlo nikakvim svoðenjem na ukupnost bilo koje nacije i bilo èije vjere. Naši susjedi opsjednuti su iskljuèivošæu i s toga bih volio da se u njima razvijaju svojstva sliènija našima, nego njihova u nama. Hoæu reæi, ako ne bi bilo Bošnjaka - Muslimana, Srbi i Hrvati dobili bi susjede kakve zaslužuju. Ovako, mi smo tu i nema te sile koja može uništiti naš narod ni u ratnim ni u poluratnim ni u polumirnodopskim uslovima.
Bez obzira kakvo bilo državnopravno ureðenje Bosne i Hercegovine i bez obzira kakva bila moguænost razgranièenja u njenim sadašnjim granicama, mi Bošnjaci smatramo to rješenje nametnutim silom i privremenim, dajuæi nadu buduæim generacijama da æe oèuvati i razvijati svijest o tome da je svaka naša podjela protivna interesima svih naroda Bosne i Hercegovine.
Tako je u praskozorje moguæe bosanske autonomaške slobode iskoraèio mladi Husein Gradašèeviæ, ali i ostarjeli Ali-paša Rizvanbegoviæ, u austrijskim okupacijskim nedoumicama pojavljuje se umni muftija Karabeg i razularena mostarska svjetina, razboriti Mehmed-beg Kapetanoviæ Ljubušak i smutljivi Hadži Lojo, tzv. mehkiši i tzv. tvrdiši, Gajret, ali i Narodna uzdanica, latinica i æirilica, èasni reis Èauševiæ i konzervativna ulema, senilni doglavnik Adem-aga Mešiæ u Zagrebu i zaneseni srboljub Mustafa Mulaliæ u Dražinu èetnièkom štabu, dalekovidi i usamljeni Husein Æišiæ, graðanski liberal s ustavnim prijedlogom o Bošnjacima u prvoj Saveznoj skupštini Federativne Jugoslavije i uštogljeni mostarski ekavac Avdo Humo, Mak Dizdar kao hrvatski književnik i njegov brat Hamid - kao srpski književnik na Katedri za suvremenu hrvatsku književnost u Zagrebu, i drugdje, Meša Selimoviæ, èlan SANU i Alija Nametak èlan JAZU, potom Hamdija Pozderac i Alija Izetbegoviæ, raskol SDA i MBO, koji je onemoguæio veliku politièku pobjedu našem narodu na prvim slobodnim izborima, islamski centar u Zagrebu sa svojim programom i centralne islamske ustanove u Sarajevu, potom Fikret i Alija, Juka kao vid lokalne samovolje i Vrhovna komanda Armije BiH - u ratu, bježanje rektora Univerziteta u stranu zemlju, i mali ljudi s periferije - veliki heroji i šehidi, novi naibu-reis i paralelna paralizatorska antireisovska struja, Vlada u Sarajevu i "Vlada spasa" u Ljubljani, bljedunjavi SDA-ovski gradonaèelnici u Hercegovini, Muslimani bojovnici HVO-a i Muslimani logoraši HVO-a, autonomaške feudalne pretenzije Fikreta Abdiæa u Cazinskoj krajini i sudbina Bosne i Hercegovine. Itd.
Potkupljivi i politièki ljigavi
Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od uzroka što se u bošnjaèko-muslimanskom narodu mogu sresti svi oblici krajnosti. Nigdje nisam sreo tako dirljivo dobrodušne, navine i predane ljude beskrajno samopožrtvovane, spremne na svaku liènu i kolektivnu žrtvu, i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samožive, potkupljive, politièki ljigave i, nadasve, opsjednute omalovažavanjem svega vlastitoga, vlastitoga imena, vjere, obièaja, prošlosti. Ne nalazim tome nikakva opravdanja.
Napomena: Ovo je malo skraceno izlaganje, bez uvodnog dijela.
[Edited by Dajdza on 16-01-2012 at 03:42 GMT]
|
16-01-2012 at 03:41 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Ja razmisljam ovako a ti?
Sidran o dvadesetoj godišnjici postojanja RS: Zamislite film koji zapoèinje proslavom jedne takve ljudske zlotvorevine!
Kako vam se èinila prosla dvadesete godišnjice postojanja Republike Srpske?
- Kao poèetak nekog idiotskog filma (smijeh). Zamislite film koji zapoèinje proslavom jedne takve ljudske zlotvorevine! Za mene je tu naroèito neobjašnjivo zašto su tu došli najvažniji predstavnici najveæe hrvatske stranke u BiH, HDZ-a. Oni, dakle, nemaju problema sa èinjenicom da su vojska i policija Republike Srpske istrijebili sve hrvatsko sa svojeg teritorija. Pitam se i zašto je tamo bio divni i hrabri biskup Franjo Komarica, koji je rat proveo herojski, živeæi sa onima malobrojnim Hrvatima koji su tamo preostali. On je rekao da se kao sveæeno lice morao odazvati. Meni je to ipak neprihvatljivo i problematizirao bih te odnose. Razumijem realnost i stanje stvari na terenu i kada bih kao politièar prihvatio neki datum za slavlje Republike Srpske, to bi moralo biti nakon Daytona. Prethodno su u RS bili pobunjenici protiv svoje, meðunarodno priznate države. Dakle, ovo je 12. godina RS, a ne dvadeseta. Oni, dakle, raèunaju svoje postojanje od januara 1992., a rat je u BiH poèeo u aprilu. Iz Hrvatske bih oèekivao da se više reaguje na ponašanje HDZ-a BiH, da ih se prozove zbog odlaska na tu proslavu, da ih se zove na odgovornost zbog toga.
Kažete 'kad bih ja bio politièar'... Kako onda gledate na vaše politièke mijene: bili ste èlan UJDI-ja, pa reformista Ante Markoviæa, a kasnije ste bil u SDA. Zamjerate li sebi nešto u svemu tome?
- Razumijem da iz vaše pozicije stvari tako izgledaju, ali ako iznutra gledate stvari, i sa dobrom voljom, onda biste vidjeli da tu nije bilo moralne pokvarenosti. Mene je u UJDI (Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu) pozvao svjetski ugledni ekonomist Branko Horvat, koji je bio i kandidat za Nobelovu nagradu. UJDI je imao namjeru provesti društvene i ekonomske promjene, nije se bavio nacionalizmom. Prirodno je da sam se onda anganžovao u Reformistima Ante Markoviæa, jer on je tada nudio nadu. Što se SDA tièe, smatrao sam tokom rata da trebam biti lojalan državnoj vlasti, koju je tada predstavljao Alija Izetbegoviæ iz SDA, te sam se rado sa njime pojavljivao u javnosti. Govorio sam i ponekad na skupovima SDA, ali je i ona imala tvrdo krilo kojem ja nisam bio po volji. Alija nije bio takav, on je bio èovjek širokih pogleda i tolerancije. A u SDA nisam nikad službeno bio, jer sam smatrao da je to stranka sa proizvodnom greškom. Mene su zbog toga u BiH najviše optuživali oni koji se smatraju ljevicom, iako danas ljevica ne postoji.
Vidite li nekoga u BiH koga smatrate autentiènom ljevicom?
- Nikoga, ni u Bosni ni u Hrvatskoj. Posljedni pravi ljevièar u Hrvatskoj je bio pokojni Stipe Šuvar, pametan èovjek èiji æe ugled s vremenom sve više rasti. Nekad su svi ismijavali njegovu reformu obrazovanja, tzv. šuvaricu, ali ona je bila mnogo bolja od ove današnje Bologne, na koju se svi opravdano žale. Ovdje je i nasilno izbaèen iz upotrebe pojam radnika, svi su radnici , a klasnu solidarnost više niko ne spominje. Klasièna ljevica je nestala, a nameæu se nekakvi skandinavski modeli. Ali nije to moje podruèje, time se bave ljudi koji žele umanjiti važnost moga rada u kulturi, jer ne mogu uvjerljivo tvrditi da nisam znaèajna književna figura, pa idu sa politièke strane. Ne mogu mi ništa, iako laži znaju biti bolne jer su nepravedne.
Izvor vijesti: 24 sata. Kraci izvod iz intervjua.
|
17-01-2012 at 00:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Ja razmisljam ovako a ti?
citat: Seth Godin: Sadašnja "recesija" trajat æe zauvijek
Trenutna recesija je "recesija zauvijek", smatra poslovni guru Seth Godin (autor knjiga 'Plava krava' i 'Svi marketinški struènjaci su lažljivci'), jer je kraj industrijske ere, što po njemu znaèi i da je došao kraj "prosjeènog radnika". Osamdeset godina vrijedilo je pronaæi posao, raditi što ti se kaže i otiæi u mirovinu. Danas, ukoliko ste prosjeèan radnik, uvijek æe se naæi netko tko æe raditi isto to što i vi, samo jeftinije. No, ukoliko ste po neèemu drugaèiji i jedinstveni, ljudi æe vas pronaæi i bolje platiti, smatra Godin. » Business Insider.Prenuzeo Monitor
citat: David Cameron obeæaje eru 'popularnog kapitalizma'
Britanski premijer David Cameron najavio je kako je turbo-kapitalizam iz proteklih nekoliko desetljeæa stvar prošlosti te da želi da ekonomske prilike otvore prostor za stvaranje "odgovornog" i "popularnog" kapitalizma. Otvorena tržišta i slobodno gospodarstvo su pokretaè napretka, kaže Cameron. » Guardian, preuzeo Monitor
[Edited by Dajdza on 21-01-2012 at 03:41 GMT]
|
21-01-2012 at 03:32 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 41
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: adnan0412, Amadeaida, Berba, billboard90, Dva M, Edo.Klosaric, Image, labudtz, ladyS, Mahe, marijana h, musa, Nestasni, pere_fuma, samko, skojevska, Soprano, spam, Timo
|
FORUM : Politika : Ja razmisljam ovako a ti? |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|