Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Rat i mir
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
VV Cephei A
Nivo: Guest
IP: Maskiran


icon Re: Rat i mir

ao mi samo to Bonjaci nemaju neto kao to je izraelski Mossad, da se u miru i tiini rjeava problem ovih maloumnika ala Devad Galijaevi.

04-09-2012 at 08:03 | Ukljui u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Rat i mir

citat:
VV Cephei A wrote:
ao mi samo to Bonjaci nemaju neto kao to je izraelski Mossad, da se u miru i tiini rjeava problem ovih maloumnika ala Devad Galijaevi.

nemaju naravno,
za takvo nesto se nesmije imati humanosti... mrve

04-09-2012 at 10:25 | Ukljui u odgovor
VV Cephei A
Nivo: Guest
IP: Maskiran


icon Re: Rat i mir

A-haa. Zato mi gradimo humanost dok nas u potpunosti ne uklone s ovih prostora (za sad smo getoizirani na cca. 25% teritorije BiH). Sjajan uspjeh.

04-09-2012 at 10:51 | Ukljui u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Rat i mir

citat:
VV Cephei A wrote:
A-haa. Zato mi gradimo humanost dok nas u potpunosti ne uklone s ovih prostora (za sad smo getoizirani na cca. 25% teritorije BiH). Sjajan uspjeh.


Bosnjaci su poznati ko merhametli narod, haman su to poprimili od Turaka,
kad smo kod Turaka da napomenem, ako prodjete Turskom uzduz i poprijeko najvecu impresiju koju cete dozivjeti je njihovo gostoprimstvo, dostojanstvo i respekt prema razlicitostima,
sto je odlika humanosti i osnova ljudskog drustva u kojoj nema mjesta za spletke, malverzacije, zavjere i mrznju,
tako i Bosnjaci, za svoj opstanak najmanje vode hinjsku politiku vec otvaraju vrata, gardove, granice svima koji su za miran suzivot,

pa sta mislis kad bi svi na ovom dunjaluku bili hinje i cafiri, ne bi ga ni bilo,
da bi opsto, balans mora da postoji

04-09-2012 at 13:36 | Ukljui u odgovor
VV Cephei A
Nivo: Guest
IP: Maskiran


icon Re: Rat i mir

Nee ovdje balansa bit jo dugo. Jedno je bit merhametli i generalno dobar insan, a drugo je konstantno papat go**a dok ti komiluk radi o glavi. To ve nije merhamet, ve glupost.

Ne kaem da bilo koga treba mrziti i raditi na tome da se ubijaju pripadnici drugih naroda, Boe sauvaj. Samo kaem da treba bit pametan i ne dopustit sebi neke stvari. Jebe ti taj merhamet kad smo tu uvijek donji.

04-09-2012 at 13:56 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rat i mir

Bas tako. Ako si merhametli, od toga nemas nista, to je samo za druge, a najcesce nase protivnike, koji to vjesto i bez greske iskoriste za svoje dorbo.

05-09-2012 at 01:40 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rat i mir

"Pljakali smo i vrili nudu u palestinskim dnevnim sobama..."



U Berlinu je otvorena izloba fotografija iji su autori nekadanji izraelski vojnici. One svjedoe o situacijama koje izraelska vlada negira i tvrdi da se one ne dogaaju. Neke od njih su doista okantne.
Izloba "Breaking the silence" u Berlinu
Palestinci i izraelski vojnici mirno stoje jedni pored drugih. Na licima im je osmjeh, a cijeli prizor zrai mirom i harmonijom. Fotografije poput ovih nisu nastale na nekom od okupiranih palestinskih podruja i ni u kojem sluaju ne odgovaraju stvarnosti. Rije je o propagandnim fotografijama kakve se esto mogu nai u izraelskim medijima i javnosti. Kako stvarnost doista izgleda, odnosno, kako izgleda tamna strana izraelske okupacije, moe se vidjeti na fotografijama lanova izraelske organizacije Breaking the silence, izloenim ovih dana u galeriji Willy-Brandt u Berlinu.
"U Palestincima ne vidimo ljude ve neprijatelje"
Spomenuta organizacija (po kojoj je i novootvorena izloba dobila ime), osnovana je 2004. godine sa svrhom skupljanja privatnih fotografija i ispovijesti vojnika snimljenih na okupiranim podrujima u kojima oni govore o svojim iskustvima, o tome to su vidjeli i doivjeli pa ak i sami uinili. Njihova je elja da ove fotografije i prie konano dopru do ire izraelske javnosti, do svijesti svih onih kojima, kako kau u organizaciji jo uvijek nije sasvim jasno da su moralne vrijednosti na okupiranim podrujima vrlo upitne, a ponienja i ikaniranje Palestinaca takorei svakodnevica.
Izraelski vojnik snimljen u jednoj palestinskoj kui
Kao vojniku, tvoja je dunost da svakog prvog sumnjii; sasvim svejedno o kome je rije, o djetetu, mukarcu ili nekoj staroj eni. Mi u njima ne vidimo ljude poput mene ili tebe ve neprijatelje. A to unitava moral, pria Tal Wasser, jedna od bivih pripadnica izraelske vojske ije se fotografije mogu vidjeti na izlobi. Ona je jedna od troje nekadanjih vojnika koji posjetitelje vode kroz izlobu i usput iznenaujue otvoreno govore o svojim iskustvima. Kae kako joj je i danas neugodno kada se prisjea trenutaka kada je samo tako, iz dosade i zbog pritiska drugih kolega vojnika, ikanirala Palestince i svjesno ih neosnovano i nepravedno sumnjiila. Vrlo esto sam nazoila slinim prizorima, no nikada nisam nita rekla. Nisam se eljela sukobiti s drugima, na koncu, morala sam s njima provesti osam sati dnevno, kae Tal o svojim nekadanjim kolegama.
Prljave igre
Fotografije i ispovijesti sakupljene od organizacije Breaking the silence jednom rjeju govore o tzv. prljavim igrama koje dobro poznaje svaki izraelski vojnik no o kojima nitko ne govori. Protokoli izloeni na izlobi svjedoe o okantnim uputama za rad one ne daju jasna i otvorena uputstva kako se odnositi prema Palestincima, no injenica da nema pravila dovoljno zapravo govori sama za sebe. Primjerice, na jednom zidu galerije u Berlinu izloeni su kljuevi privatnih automobila, iji su vlasnici, Palestinci zaustavljeni na kontrolnim tokama. Ponekad vlasnici dobiju svoje kljueve nakon nekoliko sati nazad, no esto im oni ne budu vraeni nikad. Ne postoje pravila ponekad se nekog zaustavlja zato to se osmjehnuo, drugi put zato to to nije uinio, a vrlo esto samo zato to se nekom vojniku lice u automobilu nije svidjelo. Vojnik ima u svojim rukama mo odluke hoe li pustiti nekog da nastavi svoj put ili ne, objanjava Tal Wasser.
ikaniranja Palestinaca su na dnevnom redu
Okupacija ne poznaje moral
Ispovijest 24-godinjeg Nadava Bigelmana koji takoer posjetitelje vodi kroz spomenutu izlobu na svoj je nain jo okantnija. Ovaj bivi rezervist izraelske vojske, kao pripadnik elitnih jedinica esto je sudjelovao u akcijama aneksije, odnosno, okupacije privatnih kua i imanja Palestinaca. Upadali smo vrlo svojevoljno u kue a obitelji pri tome zatvorili ili u neku od prostorija ili ih jednostavno ne bismo pustili u njihovu kuu. Pri tome je dolazilo do kraa od strane vojnika, crtanja grafita po zidovima, neki su ak vrili i nudu na podu dnevnih soba. Naravno, to su ekstremni sluajevi, no ak ukoliko smo kue ostavili iza sebe onakve kakve smo ih nali, usprkos tome se mora znati da su ovakve akcije vrene sa ciljem okupacije. I to je bit svega, kae on.
Hoe li netko biti zadran ili ne - za to ne postoje pravila
Dana Golan koja je neko radila u jedinici izobrazbe granine policije i vojske, a koja je danas voditeljica organizacije Breaking the silence, kae kako se u jednoj nemoralnoj situaciji ne moe uope govoriti o moralu. Stoga je cilj naeg rada zapravo okonanje okupacije palestinskih podruja a to je pak neto o emu se u Izraelu vrlo nerado govori, kae ona. Njezina je organizacija danas izloena otvorenim napadima od strane izraelske vlade koja tvrdi da Breaking the silence potpomae terorizam. No, usprkos svemu, mi nismo neka antivojna organizacija. Naravno da je i Izraelu potrebna vojska, ali ne ona okupacijska, kae Dana Golan.
(dwde)

25-09-2012 at 04:40 | Ukljui u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rat i mir

Dobro doli u zemlju etnika gdje se veliaju zloinci


Amerika novinarka Anna Y. Loshkin ove godine posjetila je festival gua u Srbiji i o tome napisala opirnu reportau na portalu "Vice".

Loshkin je u tekstu pod nazivom "Srbijanski nacionalizam na festivalu trubaa Gua", opisala do u detalje ono to je vidjela u Srbiji opisujui je kao zemlju "pijanaca i etnika".

- Mladi bez majice ujutro ide po kutiju cigareta i flau rakije. Kraj njega prolaze ljudi koji nose majice sa mrtvakim glavama ili porukom "Slobodane Miloeviu tvoja vojska te eka", poinje svoj tekst Loshkin koja je po svemu sudei prvo primijetila poruke koje se alju sa ovog festivala.

"Hvala Bogu to sam Srbin", "Srpski etnik", "Drava ampiona" poruke su na majicama koje je Amerikanka odmah povezala sa nacionalizmom kojeg opisuje na sljedei nain:

- Mnogi nose odjeu na kojima su iscrtane mrtvake glave i krstovi sa porukom "Vjera u Boga - Sloboda ili smrt". Nezaobilazan je i dvoglavi orao sa krunom na glavi. Dobrodoli u zemlju etnika, pie Loshkin i dodaje:

- etniki pokret se povezuje sa srpskim masakrima, silovanjem i muenjem tokom ratova u Jugoslaviji. Mladii i devojke izgledaju nevino dok pjevaju o veliini Srbije, nosei kape sa etnikim simbolima, uvijeni u srpske zastave. Oni pokazuju tri prsta, to Bonjaci i Hrvati smatraju provokacijom, jer je taj pozdrav koristila srpska vojska dok je nemilosrdno ubijala njihov narod.

Dalje u tekstu se opisuje historijat festivala, koji po ovoj Amerikanki, uvijek je bio mjesto gdje se veliao nacionalizam i zloini poinjeni u ime srpskog naroda, te se na kraju osvre i na aktuelnu politiku situaciju u Srbiji koju, takoer, opisuje kao "nacionalistiku".

- Nakon to je nacionalistiki predsjednik Tomislav Nikoli u maju doao na vlast, mnogi strahuju da novi put Srbije nije ka lanstvu u EU, ve na povratku ka etnikom konfliktu, koji je izazvao godine krvoprolia. Imenovanje Ivice Daia za premijera izazvalo je zabrinutost zbog njegovih bliskih veza sa Miloeviem.

Na kraju reportae tu je i kratak razgovor sa neimenovanom djevojkom koja ocu ne smije priznati da je u vezi sa Romom, to Loshkinova opisuje kako je Srbija, vjerovatno, posljednja zemlja na svijetu gdje su ljubavne prie poput "Romea i Julije" jo mogue




P.S. poznajem licno individuu a ne sumnjam da ima jos Tuzlaka ili Tuzlanki koji se nadju na ovoj manifestaciji, (nadam se da grijesim)
ne znam samo zasto misle da je to cool hvaleci se, pun sebe kaze:
"ej bio sam na Guchi"



25-09-2012 at 15:30 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rat i mir

BISKUP PERI TRAI HRVATSKI ENTITET OD JOSIPOVIA - MUFTIJA SMAJKI TVRDI DA SE MOSTAR ELI POKRSTITI

Zagrebaki "Veernji list" objavio je u dananjem broju Promemoriju koju je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Peri uputio predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviu.

U dokumentu se navodi da "Hrvati trebaju imati entitet u Bosni i Hercegovini, zajednicu upanija ili skup opina". Istaknuta je potreba "za hrvatskim institucijama vlasti i drutva, kao to to imaju i drugi narodi". Dramatino je upozorio da e Hrvati nestati bez svog entiteta ili zajednice upanija!
"Govorimo o institucijama u kojima e hrvatski graani birati svoje predstavnike na svim razinama, a ne da ih drugi biraju i nameu; gdje e legalno i legitimno izabrani predstavnici moi donositi i provoditi zakone, a ne da nam ih strani dunosnici po neijem diktatu donose i nameu... Oni koji nam ne daju institucije ele na nestanak", istakao je, izmeu ostalog, biskup Peri.



Takoer, trai pomo od predsjednika Josipovia u organizaciji institucija kolstva i obrazovnog sistema po hrvatskom planu i programu, u organizaciji hrvatskih medija, te "institucija gdje e se uspostaviti porezni i fiskalni sistem u kojem e hrvatski graani imati koristi od novca hrvatskih poreznih obveznika". Takoer, zahtjeva pomo u uspostavi institucija koje e osigurati slobodan rad hrvatskih banaka i preduzea.
U svakom sluaju radi se o zahtjevu za jednom zasebnom teritorijalnom jedinicom sa svim elementima dravnosti, a koja u svakom smislu podsjea na takozvanu hrvatsku republiku "Herceg- Bosnu". Rije je o paradravnoj tvorevini koja je proglaena 28. avgusta 1993. godine i koja se pokuala silom uspostaviti u srednjoj Bosni i Hercegovini, a za to se estorici njenih elnika sudi u Hakom tribunalu.
"Hoe li se takav politiki sustav, o kojem govorimo, s veinskim hrvatskim puanstvom zvati samoupravna jedinica, entitet, zajednica upanija, skup opina u okviru BiH, hoe li biti u kontinuitetu ili diskontinuitetu teritorija podlono je razumnu dogovoru", naveo je Peri.
Mostarski muftija Seid ef. Smajki u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) tvrdi kako nema sumnje da se radi o pokuaju oivljavanja ideje "Herceg-Bosne" u novim historijskim okolnostima.



"Mi smo to davno identificirali. Jer, to se pred naim oima deava svaki dan. Nama ne preostaje nita nego da imamo jedinstven bonjaki blok, i to sam odavno zagovarao. Ovim to je iznio biskup Peri potvrdilo se da smo mi bili upravu kada smo vjerovali da je Katolika crkva glavni protagonista svih dogaaja u Hercegovini, a kojim se Bonjaci ele obespraviti. Crkva se do sada krila iz kulisa i iza scene diktirala politiko djelovanje. Zahtjevi Peria objanjavaju zato nije sluajno postavljanje kria na brdu Hum iznad Mostara 2000. godine. Samo naivni mogu vjerovati da se tada obiljeavala godinjica smrti Isusa Krista. Rije je o pokrtavanju Mostara i na tome se istrajava i sada", rekao je za agenciju Anadolija muftija Smajki.
On kae kako vjeruje da e hrvatski predsjednik Josipovi, ipak, zadrati mjeru opreza i pokazati svoju umjenost u voenju politike.
"Josipovi je to potvrdio dolaskom u Ahmie koji su simbol rtava politike o kojoj mi govorimo. Vjerujemo da je Josipovi mudar politiar i da nee nasjesti na ove trikove. Istovremeno, mi ne smijemo dozvoliti da Bonjaci padnu u zagrljaj hrvatske politike. Jer ovdje nije u pitanju samo Mostar, ve cijela Hercegovina. Mi to ne smijemo dozvoliti. Bonjaci su svojim stalnim povlaenjem, a u cilju ouvanja mira na ovim prostorima, doli na poziciju sabijenosti na uskom prostoru. No, mi sada nemamo ta izgubiti", rekao je Smajki za AA.
Predsjednik Gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) dr. Zijad Hadiomerovi kae da je dopis biskupa Peria Josipoviu potvrda da se nita nije promijenilo u hrvatskoj politici u BiH.
"Ciljevi su isti, samo se koriste druga sredstva. Na sceni je pokuaj unitenje Bonjaka na ovim prostorima i borba za opstanak, a koja je najoitija ovdje u Mostaru", rekao je Hadiomerovi.

Izvor. Bosnjaci

29-09-2012 at 02:05 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rat i mir

Bila je tema Ulica Srana Aleksia u Tuzli,ali je pometena...bie da je "nepodobna" ili se nije svidjela nekome od modova sa Politike...nema veze,o ljudskosti i dobroti pokojnog Srdje ostaje da svejedoi njegovo djelo i hrabri in da pomogne ovjeku,poznaniku...

TV BUKA : Intervju sa Radetom, ocem Srana Aleksia i film Sro

Srana Aleksia, vojnika Vojske Republike Srpske ubili su pripadnici te iste vojske poto im se suprotstavio kada su na ulici htjeli da ubiju njegovog poznanika, Bonjaka iz Trebinja.Oni su tada nasrnuli na Aleksia i pretukli ga kundacima.

Autor: Aleksandar Trifunovi



Podlegao je povredama 27. januara, 1993 godine.

Sve se deavalo blizu pijace i policijske stanice u Trebinju.Sranov otac Rade tada je napisao itulju u kojoj je naveo:Umro je vrei svoju ljudsku dunost.Advokat osuenih za ubistvo na suenju je rekao:Tako mu i treba kada je branio balije.Sran Aleksi je imao 26 godina kada je ubijen.

Bio je juniorski rekorder u plivanju i bavio se amaterskim pozoritem.

Nema ga u spiskovima heroja. Pored silnih spomenika do sada podignutih u Trebinju nema Sranovog.

Nema ga ni u romantinim priama Mome Kapora o Hercegovini za prolog rata.

to i nije toliko vano, pokazanim ojstvom i junatvom Sran je vei od svih spomenika i rijei koji bi mu neko posvetio.

Ali je vano koliko mjesta u naim srcima i molitvama ima za Srdjana Aleksia, a odgovor emo dobiti jednostavno.

Na naoj savjesti je samo da izabere i pomisli: Umro je vrei svoju ljudsku dunost, ili Tako mu i treba kada je branio balije.

Sredine nema, ili emo izabrati da budemo ljudi ili emo biti nitavila i izabranim odgovorom Srana Aleksia ponovo ubiti.

TV emisiju BUKA, u kojem smo ugostili Radeta Aleksia, Sranovog oca kao i film Sro o ovom heroju Trebinja moete pogledati ovdje:


http://www.6yka.com/novost/1162/tv-buka-intervju-sa-radetom-ocem-srdana-aleksica-i-film-srdo

23-01-2013 at 18:32 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 13
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: ajkula, atic, bace100, CODE RED, Dado_, doktor g, konceptor, Marin Bobek, partyx, seaddrd, sejdefa53, Skorpijicaa, skufca, stat1c, taboo, vele
FORUM : Politika : Rat i mir New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice