Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Kazali su
citat: Prilike pred tursku okupaciju u Bosni i njenoj okolini
1. Zagrebacki biskup Simuna Erdedi 1536.godine pise svome prijatelju hrvatskm banu Franji Bacanu ovako o prijelazu krscana Turcima. " I nasi podloznici cuvski za slobodu, koju su Tiurci proglasili, tako su postali bijesni, da se bojim da ce jednog dana i plemici i seljaci jednodusno izjaviti vjernost Turcima, tako da ja ni u svojoj kuci nisam siguran".
2. Radoslav Lopasic, koga smatraju jednim od najboljih poznavalaca turske povjesti toga vremena kaze "..vecina je naroda bosanskog ostala pri ocinskoj grudi, pokorila se turskoj vlsti i primila Kur'an. To je bilo time lakse, sto su se mnogi kmetovi, tlaceni do zla boga od svoje vlastele, bili uzrujali i naginjali turskoj vlasti, samo da budu u zivotu i imetku sto vise postedjeni".
3. I sam je hrvastski ban Nikola Zrinski 1552.godine poisao. " Narod je vec tako zdvojen, da su neka sela pisala sultanu, da ce mu se predati, ako ih oslobodi pljackanja".
4. Dominik Mandic, spominje da je narod u nekim dijelovima Slavonije silio svoje zapovjednika tvrdjava da ih predaju Turcima. " Takvi su vec dusevno bili pripravni da prime Islam" zakljucio je Mandic, pa se pita, po kakvoj se logici bosansko plemstvo treba smatrati izdajnickim , ako su od dva zla birali manje".
5. Ili primjer kada ljudi dolaze na pijacu u Visko, pa jedan drugom kaze, "sacekaj me prijatelju, samo da ime promojenim"
--------------------------------------------
Josip Vrbic, Bosna i Hercegovina od turskih vremena do danas, knjiga II
USA-Kalifornija, strana 83 i 84.
|
07-12-2012 at 00:01 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Kazali su
Bivsi reis efendija M. Ceric imao je puno svojih kriticara, ne samo iz Rep. Srpske nego i iz FBiH. Ali kad covjek procita svaku njegovu bjesedu, onda vidi, da je sve receno na pravi nacin u povodu ovog ili onog desavanja.
Evo jedna izuzetno lijepa besjede izrecena u Ferhadiji Banja Luka, upucene vjernicima i prisutnim gostima.
citat: Reis Ceriæ je kazao kako “nije lahko držati hutbu u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci i nije da nije lahko naæi rijeèi utjehe za vas koji ste ostali, ali i za one koji nisu ostali u Banjoj Luci”.
“Šta god da vam kažem, neæe biti pravi izraz našega stanja. Ako vam kažem da nam je stanje loše, rekao sam istinu, ali ne cijelu istinu, jer ima i gorih stanja od našega.
Ako vam kažem da nam je stanje dobro, rekao sam istinu, ali opet ne cijelu istinu, jer ima boljih stanja od našega. Zato mi se èini da je najispravnije reæi da je naše stanje izmeðu lošeg stanja, s kojim se ne smijemo miriti, i dobrog stanja, kojem trebamo težiti.
Na ono što je bilo, ne možemo utjecati, niti možemo to mijenjati, ali na ono što može biti, možemo utjecati i možemo to mijenjati u našu korist pod uvjetom da se sami mijenjamo, jer: „Allah neæe promijeniti stanje jednog naroda sve dok taj narod ne promijeni svoj odnos prema Bogu, sebi i drugim ljudima”.
“Svakako, najviše dobro ovoga svijeta je dobri odnosi meðu ljudima, kao najbolja potvrda dobrog odnosa prema samome sebi.
Zato suživot nije naš izbor, veæ zahtjev vjere i morala, kulture i civilizacije. Suživot je osnovno pravo i obaveza svakog èovjeka. To ne važi samo u našoj zemlji, veæ svugdje u svijetu. To nije samo stvar našeg vremena i naše generacije. Suživot je Božanska i kosmièka norma otkad postoji svijet. Vi naprosto ne možete nigdje pobjeæi od drugog i drugaèijeg. Jer, gdje god poðete naæi æete drugog i drugaèijeg. Naiæi æete na džamiju i na crkvu. Èuæete
ezan i crkvena zvona. Dakle, vi ne možete pobjeæi od džamije i crkve, od muslimana i Jevreja, od katolika i pravoslavnog, od agnostika i ateiste”, naglasio je Ceriæ.
“Stoga ne vidim da je naša zemlja u tom pogledu neki izuzetak. Naravno, ovdje se radi o suživotu vlasti, prava, moæi, èasti i ponosa. No, i to nisu apsolutne kategorije, jer samo Bog, dž.š., ima apsolutnu vlast nad cijelim svijetom. Mi ljudi to nemamo. Taèno je, svijet neæe naslijediti onaj koji je slab, ali ga neæe naslijediti ni onaj koji je ohol i nasilan. Svijet æe naslijediti onaj koji je kooperativan, koji je otvoren, koji je u suživotu sa drugima.
Dakle, i vlast, i pravo, i moæ, i èast, i ponos mjere se po tvojoj sposobnosti da to podijeliš sa drugima, posebno sa onima koji su drugaèiji od tebe”, naglasio je on.
“Nažalost, sa slobodom ide i laž, koja ne može preživjeti, ali može nekim ljudima nanijeti bol i patnju. Banja Luka je pravo mjesto, a današnji dan je pravo vrijeme, da kažemo da je ljudski priznati grešku i nastojati je ispraviti na pravi naèin, a to je priznati istinu, koju prizna cijeli svijet i poštovati pravdu, koju poštuje cijeli svijet”, dodao je.
“Posebno za Banjaluèane koji su 7. maja, 1993. god. sa tugom i bolom u srcu i duši bespomoæno gledali rušenje Ferhat-pašine džamije. Kao što vidite, trebalo nam je gotovo dvadeset godina da, Allahovom milošæu i uz pomoæ dobrih ljudi, obnovimo Ferhat-pašinu džamiju i da danas postavimo alem na njenu munaru. Obnova Ferhat-pašine džamije u Banja Luci je više od vraæanja i slaganja kamena na isti naèin kao što su to uradili prvi puta Ferhat-pašini majstori. Obnova Ferhadije džamije u Banja Luci je, uistinu, vraæanje autentiènog lica gradu Banja Luci i slaganje prièe o Banjaluèanima, onim koji su Ferhadiju rušili i onim koji su Ferhadiju gradili”, rekao je Ceriæ.
“I kao što nije niko mogao doæi u Banju Luku da ne vidi Ferhadiju prije njenog rušenja, tako od danas niko neæe moæi doæi u Banja Luku, a da ne vidi Ferhadiju nakon njene izgradnje. Od danas niko neæe moæi doæi u Banju Luku, a da ne èuje prièu o rušiteljima i graditeljima Ferhadije. Sramota njenih rušitelja je neizbrisiva. A ponos njenih graditelja zauvijek æe ostati u našem pamæenju. Ako još uvijek ima neko ko misli da æe rušenjem džamije, crkve, ili sinagoge ostvariti svoj cilj, danas bi trebalo da mu bude jasno da je u krivu, jer cijeli svijet danas vidi da je Ferhadija džamija oživjela iz pepela, ljepša i ponosnija nego ikada, svjetlija i sveèanija nego ikada, punija i radosnija nego ikada. Tako æe biti, ako Bog da, i sa Aladžom džamijom u Foèi, i tako æe biti sa svim porušenim džamijama u našoj zemlji”, istakao je Ceriæ.
|
13-12-2012 at 00:23 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Kazali su
Dimitrije Tucovic, o zlocinima u Balkanaskim ratovima, ratovima u kojima su zlocini cinjeni nad muslimanima : Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bugarske i Grcke
citat: Dimitrije Tucoviæ, to su bile "reke krvi poubijanoga neboraèkog stanovništva, nevine dece, žena i mirnih ljudi, radnoga sveta Stare Srbije, Arbanije, Makedonije i Trakije, èija je jedina krivica što se drukèije bogu moli, što drugim jezikom govore, drugo ime nose i što je na svom vekovnom ognjištu naivno saèekao èetiri divlje najezde"
[Edited by Dajdza on 14-12-2012 at 00:52 GMT]
|
14-12-2012 at 00:50 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Kazali su
Balkanski ratovi i zlocini
citat: Edith Durham je vidjela devet žrtava koje su preživjele odsijecanje noseva. Nosna kost im je bila odsjeèena i odstranjena zajedno sa cijelom gornjom usnom. Crnogorci su, kako su se hvalisali, nakon svake bitke išli naokolo i oskaæivali ranjene: "nijedan nos nisu ostavili na truplu izmeðu Berana i Peæi ".
U veæini sluèajeva su preživjele žrtve umirale od dodatnog krvarenja. Sjeèa glava i kidanje nosa neprijatelju, kroz historiju, pothranjivali su "plemenštinu" i podvajali Crnogorce na "zaslužne" i "obiène", na "soj" i "nesoj".U zasluge predaka ubrajao se i broj posjeèenih "turskih" glava. Kada su dva crnogorska vojnika ubijena u blizini sela Punoševca na Kosovu, to selo je spaljeno do temelja. Stanovništvo je pobijeno, a djecu koja su bježala nabijali su na bajonete i bacali u kuæe u plamenu. Ðakovica je bila opljaèkana "do poslednjeg duæana ". Nije bilo obzira ni prema radnjama èiji su vlasnici bili Srbi: "zaprepašæenjeje ovladalo i kod hrišæana i kod muslimana "
U Ferizaju (Uroševcu) su izbjegli Albanci bili pozvani da se vrate svojim kuæama, da bi potom, 300-400 onih koji su to uradili, bili pobijeni. Srpski štab je izdao naredbu da svako naselje, u kojem je ispaljen metak iz albanske puške na srpske vojnike, bude uništeno. Nakon toga je došlo do masakra albanskog stanovništva. Samo oko Prizrena ubijeno je više od pet hiljada ljudi, a izmeðu dvanaest do petnaest hiljada je nestalo. Od 32 džamije u Prizrenu, 30 je vojska pretvorila u kasarne, skladišta municije i spremišta za sijeno.
;
[Edited by Dajdza on 16-12-2012 at 00:07 GMT]
|
16-12-2012 at 00:06 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|