Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
arnie Nivo: Forumski doajen I'm coming in peace now
Registriran(a): 12-02-2011 Lokacija: Zulu time zone Odgovori: 4391 IP: Maskiran
|
Re: Federacija sabrani primitivizmi...
O problemima za obilježavanje 11. jula: "BH Telecom" odbio Srebrenièane!!!
Bit æe ukopano 550 žrtava
Memorijalni centar Potoèari: Vjeèni smiraj do sada našlo 5.137 žrtava Pripreme za ovogodišnju kolektivnu dženazu žrtvama genocida u Srebrenici, koja æe, kao i proteklih godina, biti održana 11. jula, usporava nedostatak novca.
U Organizacionom odboru za obilježavanje 17. godišnjice genocida ogorèeni su zbog odnosa skoro svih nivoa vlasti u zemlji te najveæih javnih preduzeæa prema njihovom zahtjevu za pomoæ u pokrivanju neophodnih troškova.
Æamil Durakoviæ, predsjednik Odbora, kaže da su pozitivan odgovor dobili jedino od Vlade FBiH i nekoliko opæina.
Od "BHTelecoma", "Elektroprivrede", "Bosnalijeka", Opæine Vogošæa, Meðunarodnog aerodroma Sarajevo, dobili smo negativan odgovore.
Odazvala se Vlada FBiH, koja dobrim dijelom uvijek finansira i podržava obilježavanje godišnjice genocida, kao i premijer Nermin Nikšiæ, koji je uplatio 75.000 KM, što je treæina ukupnih troškova za operativni dio obaveza - kaže Durakoviæ, dodajuæi da su 500 KM uplatili naèelnik Miliæa Živko Juroševiæ i i 100 KM Opæina Kakanj.
S druge strane, još traje identifikacija posmrtnih ostataka žrtava koje æe vjeèni smiraj naæi u Memorijalnom centru Potoèari ovog 11. jula. Kako za kaže Mersed Smajloviæ, direktor Centra, s juèerašnjim danom broj identificiranih iznosio je 453, ali se oèekuje da æe do dana ukopa i dženaze ovaj broj biti znatno veæi.
Spisak nestalih
- Oèekujemo da æe na 17. godišnjicu genocida u Srebrenici biti obavljena dženaza za 550 žrtava. Do sada je u Memorijalnom centru Potoèari ukopano 5.137 posmrtnih ostataka ubijenih Srebrenièana, a njih 188 ukopano je na drugim lokacijama - kaže Smajloviæ.
Prema zvaniènom spisku nestalih Srebrenièana iz jula 1995. godine, traga se za posmrtnim ostacima još 3.047 osoba.
[Edited by arnie on 21-06-2012 at 10:43 GMT]
|
21-06-2012 at 10:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
arnie Nivo: Forumski doajen I'm coming in peace now
Registriran(a): 12-02-2011 Lokacija: Zulu time zone Odgovori: 4391 IP: Maskiran
|
Re: Federacija sabrani primitivizmi...
Rešidbegoviæ i njegovi šefovi iz SDA ponizili žrtve:
"BH Telecom" dao novac domu u Vukosavlju, ali ne i Srebrenici!
Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice genocida nije nevladina ni profitabilna ni neprofitabilna organizacija pa da se javljamo na konkurse i tendere, kaže Durakoviæ
Rešidbegoviæ: Po naredbi SDA dao odbijenicu Skandalozna odluka "BH Telecoma" i njegovog direktora Nedžada Rešidbegoviæa, kojeg kontrolira SDA, da odbije finansijski pomoæi ovogodišnji ukop i dženazu žrtvama genocida u Srebrenici mnoge je, a posebno preživjele žrtve, ostavila bez rijeèi. Iz Organizacionog odbora za obilježavanje 17. godišnjice genocida u Srebrenici pojašnjavaju da ni od ovoga, a ni od drugih javnih preduzeæa nisu tražili nikakve basnoslovne sume novca.
Okus gorèine
predsjednik Odbora Æamil Durakoviæ, od "BH Telecoma" tražili su da im pomogne "u skladu sa svojim moguænostima". Iako znaju da se bliži 11. juli, do kada sve mora biti spremno za posljednji ispraæaj više od 550 posmrtnih ostataka Srebrenièana, od onih koji trebaju spustiti njihove tabute u mezare u Potoèarima "BH Telecom" traži da se prijave na konkurs!
- Dobili smo odbijenicu u kojoj su nas ujedno obavijestili da nisu u moguænosti udovoljiti našem zahtjevu i da æe uskoro raspisati natjeèaj za dodjelu sredstava, pa da se javimo. Ogorèeni smo, jer mi nismo nikakva nevladina ni profitabilna ni neprofitabilna organizacija pa da se javljamo na konkurse i tendere. Zna se kakva je zadaæa Odbora prije svakog 11. jula, a sve donatore obavještavamo o naèinu utroška sredstava - istièe Durakoviæ.
Besramna odbijenica Srebrenièanima zbog koje se u ovoj, kako vole reæi, "najprofitabilnijoj kompaniji" vjerovatno niko nije ni zacrvenio, stvara još veæi okus gorèine ako se zna da je u "BH Telecomu" samo u prošloj godini podijeljeno oko 1,2 miliona maraka donacija.
Podsjeæamo da spisak donacija za 2011. otkriva da je ova kompanija, izmeðu ostalog, pružala finansijsku podršku za spašavanje ozonskog omotaèa, finansirala spotove i promovirala prvog bosanskog Djeda Mraza. Ukupno je 908 pravnih subjekata dobilo novac, i to iznose od 400 do 30.000 maraka. Rekorder po visini donacije je Opæina Vukosavlje u Republici Srpskoj, koja je od "BH Telecoma" dobila 30.000 KM za završne radove na objektu društvenog doma u Jakešu.
Šareni telefonèiæ
Za realizaciju projekta "Šta bi bilo kad bi bilo" Omladinski pokret "Revolt" iz Tuzle dobio je 800 KM, a Javno preduzeæe RTV Jablanica 1.200 KM za realizaciju projekta "S lica mjesta". Pomoæ od 400 KM uruèena je i Udruženju za afirmaciju kulturnih vrijednosti "Filter" iz Sarajeva, i to za prvu originalnu bh. muzièku bajku za djecu "Avanture bosanskog Djeda Mraza". Èak je i Omladinski centar Laktaši od "BH Telecoma" dobio 800 KM za realizaciju projekta "Male ruke", dok je Hrvatskom radiju Bobovac donirano 800 KM za projekt "Brza i kvalitetna informacija = modernizacija". Ova kompanija pomogla je i JP Radio-televizija 7 iz Tuzle sa 400 KM za emisiju "Šareni telefonèiæ".
Crnim fondovima SDA ne trebaju nikakve procedure
Iz "BH Telecoma"juèer su u saopæenju potvrdili informaciju da nisu prihvatili molbu organizatora dženaze u Potoèarima.
No, Rešidbegoviæ nije pojasnio kako to da SDA godinama, bez ikakvih procedura iz ove državne firme izvlaèi stotine miliona maraka, a njeni kadrovi dobivaju sve poslove i tendere mimo svih propisa. Za takve nema procedure, dok za mrtve Srebrenièane mora biti "po proceduri
|
22-06-2012 at 07:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Inspektor Nivo: Forumski doajen Novus Ordo Seclorum
Registriran(a): 21-06-2005 Odgovori: 9543 IP: Maskiran
|
Re: Federacija sabrani primitivizmi...
I za ovo treba neko odgovarati - kako i zasto je organizovan odlazak toliko ljudi odjednom u cilju prikupljanja vlastite koristi i zaradjujuci novac prevarom na muci ovih ljudi...
Srijeda, 08. Avgust 2012 u 19:59
Švedska deportirala 63 državljana BiH
Šef Monitoring tima zaduženog za praæenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašiæ izjavio je da 63 državljana BiH koji su danas deportovani iz Švedske neæe biti procesuirani.
"Ti ljudi koji su jutros doputovali na Sarajevski aeodrom iz Malmea slobodni su kao i svi drugi graðani", rekao je Dautbašiæ.
On nije mogao reæi da li su vlasti Švedske deportovanima izdali zabranu ulaska u zemlje Šengen zone, kako je najavljivano.
"Mi nismo u prilici da saznamo te informacije, jer je to u suprotnosti sa evropskim konvencijama", rekao je Dautbašiæ.
Prema njegovim rijeèima, postoji problem ljudi u BiH koji su loše informisani i koji misle da zbog loše ekonomsko-socijalne situacije mogu dobiti azil u zemljama poput Švedske.
Dautbašiæ je istakao da isti problem imaju i druge zemlje u jugoistoènoj Evropi poput Makedonije, Albanije i Srbije.
"U prvih šest mjeseci ove godine oko 1.200 graðana iz BiH je podnijelo zahtjeve za azil u evropskim zemljama, dok je u istom priodu to uèinilo oko 1.400 graðana Albanije, oko 2.000 graðana Makedonije i skoro 5.000 iz Srbije", rekao je Dautbašiæ.
Vanrednim letom BH Airlinesa na liniji Malme-Sarajevo u BiH su vraæena 63 državljanina koji su pokušali da dobiju azil u Švedskoj.
http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1831/svedska_deportirala_63_drzavljana_bih.html
...i vezan clanak...
Iskustva azilanata
Subota, 28. juli 2012. god. 12:50 M. Beæiroviæ Vijesti - Iz okoline
Azil u Švedskoj je do 1. jula 2012. godine, prema podacima Nacionalnog migracionog odbora Migrationsverket, zatražilo 17.009 ljudi iz 119 zemalja, a meðu njima i 851 državljanin Bosne i Hercegovine, i to sa podruèja Sapne, Zvornika i Kalesije.
Svi koji su otišli vraæeni su, ili æe biti, jer azil nisu mogli dobiti. Bez obzira na njihov povratak, graðani i dalje masovno odlaze, i to samo sa jednim ciljem - u potrazi za poslom.
Elvir i Sanela Èajtinoviæ i njihova dva sina iz Kalesije prije mjesec dana otišli su za Švedsku jer im je reèeno da æe tamo dobiti azil i posao. I Sanela i Elvir su nezaposleni, žive od poljoprivrede, a to, kažu, nije dovoljno da bi školovali djecu i prehranili obitelj.
„Ne bih preporuèio nikome da ide. Bolje mu je u Bosni nego igdje. Pokušao eto, nezaposlenost, hajde malo bolji život, da promijenim. Ali to je sve bila laž. Narod poèeo iæi, hajde i mi da probamo. Koštalo me nekih hiljadu i sto, dvjesta maraka. To sam kao u vodu bacio“, prièa Elvir.
„Bilo bi dobro da se pobrinu naši ljudi za ove što idu, recimo da doðu na tu stanicu, da kažu: ’Ljudi, ne idite, dajete džaba tih 2.000 maraka’, koliko košta taj put. A ipak sam otišla zbog svoje djece što sam mislila da æe biti bolje, da æe biti tako kao što ljudi kažu - dobiæeš posao, dobiæeš ovo, ono. Meðutim, nije to to“, kaže Sanela.
Vjerujuæi da æe dobiti posao, u Švedskoj su 20 dana bili i Jasmin i Sanela Muharemoviæ. U Meðeði kod Sapne žive s dvoje malodobne djece u trošnoj kuæici sa jednom sobom i kupatilom. Sanela Muharemoviæ prièa o putu u Švedsku, nadi s kojom je tamo išla, ali i gorèini s kojom se opet vratila.
„Nemaš svom djetetu ništa da pružiš, da ga zadovoljiš, i zato smo išli. Tražili smo bolji život. Meðutim, to njih ne interesuje. Njih ekonomski azil ne zanima uopšte. A mi nismo mogli ništa drugo reæi i lagati. Oni kažu da politièki azil prolazi, to jedino – ako si negdje nešto zabrljao, da sad tamo prebjegneš, da te oni spase. Mi da smo znali da se narod vraæa, mi ne bismo išli. Uzajmili smo pare da idemo, potrošili smo do 2.000 maraka da odeš, da nešto uèinuiš za svoj život, za svoju djecu. Od èega da vratimo kad nemamo posla? Mi bismo išli da radimo bilo šta, ali nemamo šta da radimo“, kaže Sanela Muharemoviæ.
Nitko od ovih ljudi nije odmah vraæen za BiH, nitko nije ostavljen na ulici, a svaki dan imali su hranu i dnevnice. Elvir Èajtinoviæ bio je na razgovoru za azil.
„Jesu nas pitali zašto smo napustili svoju zemlju, zbog èega. Napustio, eto, došao da tražim posao, da bih radio nešto. Nisam ja došao da me oni hrane, da mi daju hranu, to m i nije trebalo“, kaže on.
Elvirova supruga Sanela kaže da u 20 dana, koliko su oni bili u Švedskoj, svaki dan su dolazila po tri autobusa graðana Kalesije.
„Žalosno koji ljudi dolaze tamo. Zašto? Zato što u Bosni nemaju posao. Tri autobusa doðu najedanput. To je gore nego u ratu dok je bilo. Kad pitaš ljude odakle su - Kalesija, Sapna.“
Obitelji rasprodale svu imovinu
Sanela Muharemoviæ nam je isprièala da su njoj i njenom suprugu na razgovoru za azil u Švedskoj rekli da su institucije vlasti BiH obeæale da æe svim azilantima osigurati posao i krov nad glavom.
„Šta god rekneš i kako god rekneš, ne interesuje ih. Kažu: ’Mi znamo razlog, znamo kakva je situacija u Bosni, ali vaši iz vlade su došli i potpisali da se svi vi morate da vratite svojim kuæama, da æe vam oni obezbijediti posao, novèanu pomoæ, ko nema kuæe da æe pomoæi.’ Meðutim, sve su slagali, sve. Mi smo se vratili – ko nam je pomogao? Djeèiji je došao dva dana iz nas. Ko god je otišao u Švedsku, oni su vratili po 20 markica. Nikad mi nisu dali. Sad smo mi išli, dobili smo drugi, onaj smo potražili nema, ne možeš dobiti. Od èega živiš? Ako imaš negdje, jednu dnevnicu, ako nemaš - pati se.“
Brojne obitelji su, u uvjerenju da æe u Švedskoj dobiti posao, rasprodale svu imovinu. Nakon što im je tamo reèeno da se moraju vratiti, u oèaju su tražili bilo kakvu pomoæ. Sanela Muharemoviæ kaže da je bilo strašno gledati ljude na aerodromu koji se više nemaju gdje vratiti.
„Pun avion, oni su nas vratili. Jedna žena plaèe, kaže: ’Neæu u avion, vi mene ubijte. Ja hoæu autobusom.’ ’Ne možeš u autobus’, kaže, ’ima u Njemaèkoj granica i vratiæe vas policija, imate pravo da budete tri mjeseca.’ A oni su nas vratili nismo ni mjesec dana bili. Znaèi sjedeš u avion, nemaš granice i pravo Švedska - Bosna. Sletiš i šta æeš?“
Naèelnik Kalesije Rasim Omeroviæ izrazio je zabrinutost zbog velikog odlijeva njegovih graðana, jer je BiH sad pod poveæalom zbog zlouporabe bezviznog režima.
„Kad smo provjeravali koji je broj podnesenih zahtjeva za izdavanje pasoša bilo je oko 800 pasoša kad su u pitanju juni i juli mjesec, i mi smatramo da su oni svi napustili BiH i otišli“, naveo je Omeroviæ.
Bez obzira na povratak svih onih koji su veæ tražili azil, i dalje je mnogo onih koji odlaze. Ne vjeruju svojim susjedima da æe biti vraæeni - vjeruju da æe imati malo više sreæe.
Maja Nikoliæ, Radio Slobodna Evropa
http://sapna.ba/vijesti/iz-okoline/1931-iskustva-azilanata
http://sapna.ba/vijesti/iz-okoline/1926-prvi-azilanti-vraeni-iz-vedske
[Edited by Inspektor on 10-08-2012 at 00:47 GMT]
|
10-08-2012 at 00:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Inspektor Nivo: Forumski doajen Novus Ordo Seclorum
Registriran(a): 21-06-2005 Odgovori: 9543 IP: Maskiran
|
Re: Federacija sabrani primitivizmi...
Naslovna strana » Lifestyle » Kultura »
"Teta" na blagajni, prièa na telefon. Mahnula je da platimo. Ako tako doèekuju turiste...
Nedostaju entuzijazam, nove ideje, prijedlozi, moduli rješenja izlaska iz teške situacije
Autor E. TRAKO | Objavljeno 15.08.2012. u 04:49
Stalne izložbene postavke (Foto: E. Trako)
Dok se u svim svjetskim gradovima muzeji tretiraju kao nezaobilazan dio turistièke ponude i na taj naèin predstavljaju svoje zemlje, u Bosni i Hercegovini i njenoj prijestonici to nije sluèaj. Odluèite li se na malu odiseju po Sarajevu i njegovim muzejima, neæete biti u prilici da vidite mnogo.
Domicilno stanovništvo termin "muzej" odavno upotrebljava samo kao prostornu odrednicu za mjesto susreta ili autobusku stanicu. A turisti? Ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Sarajevo, koje je gostoljubiv domaæin. No, kad odluèe saznati nešto više o BiH, nastaje problem. Kuda?
Krenuli smo, stoga, u nenajavljenu posjetu kako bismo saznali šta ih to èeka iza vrata zdanja koja baštine naše kulturno naslijeðe.
Razoèaravajuæi podaci
Zbog ekonomske krize i složene politièke situacije, trpe i kulturne institucije. Novac jeste osnovni problem. No, nedostaje li entuzijazma, novih ideja, prijedloga, modula rješenja izlaska iz teške situacije? Ovih dana zabilježen je porast broja turista u BiH, a samim tim i u Sarajevu. Ali, u muzejima, osim tematskih postavki koje su izložene i po nekoliko mjeseci, inovativnog sadržaja nema.
- O našoj buduænosti, kao i o nekim izložbama u skorije vrijeme, nema govora, jer kako da pravimo neke izložbe kada nemamo novca i kada radimo bez ikakvog stimulansa?! - kaže nam Marica Filipoviæ, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH,
koji je u toku svog postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog naslijeða zemlje i svih njenih naroda.
Najznaèajniji muzejski eksponat je sarajevska "Hagada". Dakle, ima se šta vidjeti, ali kada danas uðete u ovaj muzej, doèekaju vas sablasna tišina, ustajao zrak i nekoliko zalutalih turista.
I dok veæina država u svijetu svoju glavnu turistièku ponudu temelji na muzejskim izložbama i kulturnim sadržajima svojstvenim samo za taj grad, u Sarajevu se ne dogaða skoro ništa po tom pitanju.
- Ne postoji dovoljno dobra koordinacija muzeja s Turistièkom zajednicom i samim tim dolazi do razoèaravajuæih podataka. Broj turista nije proporcionalan broju posjeta muzejima, èak je ispod prosjeka. Turisti dolaze, ali individualno, ne postoje nikakve organizirane posjete - istièe Alma Leka, viši kustos Historijskog muzeja, koji je jedini koji tretira kompletnu historiju BiH, od njenog prvog spominjanja u historijskim izvorima do savremene i nezavisne BiH.
Trenutno su u Muzeju postavljene dvije stalne konceptualne postavke - "Opkoljeno Sarajevo" i "Bosna i Hercegovina kroz stoljeæa". No, osim što je sva muzejska graða dostupna javnosti te struènim radnicima iz države i inozemstva, drugih pogodnosti i sadržaja ni u ovom muzeju nema.
Bez inicijative
Književna i pozorišna graða koja se èuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, rasporeðena je u zbirke pojedinih znaèajnih književnika i pozorišnih djelatnika, glumaca, opernih i baletskih prvaka, reditelja, scenografa, kostimografa, kao i bh. pozorišnih kuæa.
Posljednja izložba u ovoj ustanovi realizirana je prošle godine u povodu obilježavanja dana roðenja Midhata Begiæa, istaknutog bh. književnog radnika. Iako raspolaže bogatom kulturnom baštinom, ne može se pohvaliti konstruktivnim sadržajima.
Saradnja sa školama
Pitali smo naše sagovornike postoji li naèin da se sa školama dogovore obavezne organizirane posjete koje bi se simbolièno naplaæivale.
- U sistem obrazovanja treba uvesti pravilo da je posjeta muzejima obavezna u kontekstu da se djeca stimuliraju te da kao "mali kustosi" zavole posjete muzejima - kaže Ðana Mustajbašiæ, viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.
Crtice
Ulazeæi u Historijski muzej, doèekala nas je "teta" na blagajni, koja je, gle èuda, razgovarala na telefon. "Ljubazno" nam je mahnula ulaznicom, gestikulirajuæi rukama da joj platimo èetiri KM. Ako tako doèekuju turiste...
U posjetu kulturnim institucijama otišli smo, naravno, sa spoznajom u kakvoj se teškoj finansijskoj situaciji nalaze. Svaki naš upit o sadržajima koje nude ili planiraju, završavao je povlaèenjem za rukav i ukazivanjem na krov koji prokišnjava, propalu fasadu, žalopojke o plaæama. Uzalud smo govorili: "Dobro, znamo, ali..."
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti naišli smo na sto s knjigama, perom i praznim papirom. Zainteresiralo nas je šta predstavlja. Dobili smo odgovor da je rijeè o radnom stolu književnika Hasana Kikiæa. Ko pita, ne skita. Vjerovatno za odštampane tri rijeèi: "Sto Hasana Kikiæa", takoðer "nema para".
http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/111448-mala-odiseja-po-sarajevskim-muzejima-stare-postavke-sablasna-tisina-ustajao-zrak-i-nekoliko-zalutalih-turista.html
|
15-08-2012 at 21:36 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Putnik Nivo: Forumski doajen Deveram, deveram...
Registriran(a): 01-02-2002 Odgovori: 26140 IP: Maskiran
|
Re: Federacija sabrani primitivizmi...
Žitelji Lužana: Memiæ gradnjom mesdžida skuplja politièke poene
Mještani nisu protiv gradnje bilo kojeg vjerskog objekta, ali samo 50 metara od ove lokacije veæ ima mesdžid, a nedaleko i džamija, kaže Atagiæ-Æatoviæ. Naèelnik opæine Ilidža Senaid Memiæ mimo volje mještana u parku u naselju Lužani planira graditi mesdžid. U svrhu predizborne kampanje, kako su nam juèer mještani kazali, Memiæ je naumio praviti vjerski objekt, iako u blizini veæ postoje džamija i mesdžid.
Lièni interes
Naša ekipa bila je juèer na licu mjesta gdje smo zatekli ogorèene stanovnike Lužana koje niko nije pitao ni konsultirao žele li ovaj objekt.
- Ovo je jedini park s djeèijim igralištem koji nam je ostao u naselju. Sada radi svojih interesa i politièkih poena, koje je kod nas veæ izgubio, naèelnik želi graditi vjerski objekt. To mu neæemo dozvoliti jer nije bilo nikakve javne rasprave na kojoj bi graðani iznijeli svoje mišljenje, a ni Opæinsko vijeæe Ilidža nije ovo razmatralo. Sve je Memiæ na svoju ruku uradio. Mi nismo protiv toga da se grade bilo koji vjerski objekti, ali, ako samo 50 metara od ove lokacije veæ ima mesdžid, a nedaleko i džamija, postavlja se pitanje kome æe koristiti - kazala nam je u ime mještana Azra Atagiæ-Æatoviæ.
Prema rijeèima stanovnika, iako je naèelnik kazao da æe odustati od te ideje, ipak je sve završeno u posljednjih 15-tak dana. Tako je, kako istièu, 6. avgusta izdao urbanistièku saglasnost, a prije tri dana šutke raspisao konkurs za dodjelu zemljišta za izgradnju mesdžida.
Obnova vrtiæa
Na ovom mjestu regulacionim planom nije predviðen nikakav objekt. Kada smo èuli da želi graditi, stanari su potpisali peticiju da u parku ne žele nikakav objekt. Ako želi ovom naselju dobro i kad je veæ naumio uèiniti dobro djelo, neka obnovi vrtiæ u Lužanima koji naša djeca godinama ne mogu koristiti - istaknula je Atagiæ-Æatoviæ.
Objekt na vodovodnoj cijevi koja napaja grad
- Stariji mještani znaju da u ovom parku nije dozvoljena gradnja jer tu prolaze velika vodovodna cijev koja napaja Sarajevo i plinske instalacije. Nije nam jasno kako su mogli tu èinjenicu zaobiæi - pita se Atagiæ-Æatoviæ.
Sve po zakonu!?
U Opæini Ilidža juèer su nam kratko kazali da je Udruženje ratnih vojnih invalida i paraplegièara iniciralo gradnju mesdžida u Lužanima. Naveli su, takoðer, da je sva dokumentacija izdata u skladu sa zakonom.
|
23-08-2012 at 18:48 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 54
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Politika : Federacija sabrani primitivizmi... |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|