O problemima za obilježavanje 11. jula: "BH Telecom" odbio Srebreničane!!!

Bit će ukopano 550 žrtava

Memorijalni centar Potočari: Vječni smiraj do sada našlo 5.137 žrtava Pripreme za ovogodišnju kolektivnu dženazu žrtvama genocida u Srebrenici, koja će, kao i proteklih godina, biti održana 11. jula, usporava nedostatak novca.

U Organizacionom odboru za obilježavanje 17. godišnjice genocida ogorčeni su zbog odnosa skoro svih nivoa vlasti u zemlji te najvećih javnih preduzeća prema njihovom zahtjevu za pomoć u pokrivanju neophodnih troškova.


Ćamil Duraković, predsjednik Odbora, kaže da su pozitivan odgovor dobili jedino od Vlade FBiH i nekoliko općina.

Od "BHTelecoma", "Elektroprivrede", "Bosnalijeka", Općine Vogošća, Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dobili smo negativan odgovore.

Odazvala se Vlada FBiH, koja dobrim dijelom uvijek finansira i podržava obilježavanje godišnjice genocida, kao i premijer Nermin Nikšić, koji je uplatio 75.000 KM, što je trećina ukupnih troškova za operativni dio obaveza - kaže Duraković, dodajući da su 500 KM uplatili načelnik Milića Živko Jurošević i i 100 KM Općina Kakanj.

S druge strane, još traje identifikacija posmrtnih ostataka žrtava koje će vječni smiraj naći u Memorijalnom centru Potočari ovog 11. jula. Kako za kaže Mersed Smajlović, direktor Centra, s jučerašnjim danom broj identificiranih iznosio je 453, ali se očekuje da će do dana ukopa i dženaze ovaj broj biti znatno veći.

Spisak nestalih

- Očekujemo da će na 17. godišnjicu genocida u Srebrenici biti obavljena dženaza za 550 žrtava. Do sada je u Memorijalnom centru Potočari ukopano 5.137 posmrtnih ostataka ubijenih Srebreničana, a njih 188 ukopano je na drugim lokacijama - kaže Smajlović.

Prema zvaničnom spisku nestalih Srebreničana iz jula 1995. godine, traga se za posmrtnim ostacima još 3.047 osoba.



[Edited by arnie on 21-06-2012 at 10:43 GMT]

Rešidbegović i njegovi šefovi iz SDA ponizili žrtve:

"BH Telecom" dao novac domu u Vukosavlju, ali ne i Srebrenici!


Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice genocida nije nevladina ni profitabilna ni neprofitabilna organizacija pa da se javljamo na konkurse i tendere, kaže Duraković

Rešidbegović: Po naredbi SDA dao odbijenicu Skandalozna odluka "BH Telecoma" i njegovog direktora Nedžada Rešidbegovića, kojeg kontrolira SDA, da odbije finansijski pomoći ovogodišnji ukop i dženazu žrtvama genocida u Srebrenici mnoge je, a posebno preživjele žrtve, ostavila bez riječi. Iz Organizacionog odbora za obilježavanje 17. godišnjice genocida u Srebrenici pojašnjavaju da ni od ovoga, a ni od drugih javnih preduzeća nisu tražili nikakve basnoslovne sume novca.

Okus gorčine

predsjednik Odbora Ćamil Duraković, od "BH Telecoma" tražili su da im pomogne "u skladu sa svojim mogućnostima". Iako znaju da se bliži 11. juli, do kada sve mora biti spremno za posljednji ispraćaj više od 550 posmrtnih ostataka Srebreničana, od onih koji trebaju spustiti njihove tabute u mezare u Potočarima "BH Telecom" traži da se prijave na konkurs!

- Dobili smo odbijenicu u kojoj su nas ujedno obavijestili da nisu u mogućnosti udovoljiti našem zahtjevu i da će uskoro raspisati natječaj za dodjelu sredstava, pa da se javimo. Ogorčeni smo, jer mi nismo nikakva nevladina ni profitabilna ni neprofitabilna organizacija pa da se javljamo na konkurse i tendere. Zna se kakva je zadaća Odbora prije svakog 11. jula, a sve donatore obavještavamo o načinu utroška sredstava - ističe Duraković.

Besramna odbijenica Srebreničanima zbog koje se u ovoj, kako vole reći, "najprofitabilnijoj kompaniji" vjerovatno niko nije ni zacrvenio, stvara još veći okus gorčine ako se zna da je u "BH Telecomu" samo u prošloj godini podijeljeno oko 1,2 miliona maraka donacija.

Podsjećamo da spisak donacija za 2011. otkriva da je ova kompanija, između ostalog, pružala finansijsku podršku za spašavanje ozonskog omotača, finansirala spotove i promovirala prvog bosanskog Djeda Mraza. Ukupno je 908 pravnih subjekata dobilo novac, i to iznose od 400 do 30.000 maraka. Rekorder po visini donacije je Općina Vukosavlje u Republici Srpskoj, koja je od "BH Telecoma" dobila 30.000 KM za završne radove na objektu društvenog doma u Jakešu.

Šareni telefončić

Za realizaciju projekta "Šta bi bilo kad bi bilo" Omladinski pokret "Revolt" iz Tuzle dobio je 800 KM, a Javno preduzeće RTV Jablanica 1.200 KM za realizaciju projekta "S lica mjesta". Pomoć od 400 KM uručena je i Udruženju za afirmaciju kulturnih vrijednosti "Filter" iz Sarajeva, i to za prvu originalnu bh. muzičku bajku za djecu "Avanture bosanskog Djeda Mraza". Čak je i Omladinski centar Laktaši od "BH Telecoma" dobio 800 KM za realizaciju projekta "Male ruke", dok je Hrvatskom radiju Bobovac donirano 800 KM za projekt "Brza i kvalitetna informacija = modernizacija". Ova kompanija pomogla je i JP Radio-televizija 7 iz Tuzle sa 400 KM za emisiju "Šareni telefončić".

Crnim fondovima SDA ne trebaju nikakve procedure

Iz "BH Telecoma"jučer su u saopćenju potvrdili informaciju da nisu prihvatili molbu organizatora dženaze u Potočarima.

No, Rešidbegović nije pojasnio kako to da SDA godinama, bez ikakvih procedura iz ove državne firme izvlači stotine miliona maraka, a njeni kadrovi dobivaju sve poslove i tendere mimo svih propisa. Za takve nema procedure, dok za mrtve Srebreničane mora biti "po proceduri

Danas nekakav prodje s crnom majicom na kojoj pise cirilicom "Grobari" kroz po' trznog na BM... Eto tolerancije, i kad je pocnu upraznjavat na najgori moguci nacin...Htjedoh da ga nesto pitam,... il' samo da cigaru zapalim...jarane...

I za ovo treba neko odgovarati - kako i zasto je organizovan odlazak toliko ljudi odjednom u cilju prikupljanja vlastite koristi i zaradjujuci novac prevarom na muci ovih ljudi...

Srijeda, 08. Avgust 2012 u 19:59
Švedska deportirala 63 državljana BiH
Šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić izjavio je da 63 državljana BiH koji su danas deportovani iz Švedske neće biti procesuirani.
"Ti ljudi koji su jutros doputovali na Sarajevski aeodrom iz Malmea slobodni su kao i svi drugi građani", rekao je Dautbašić.
On nije mogao reći da li su vlasti Švedske deportovanima izdali zabranu ulaska u zemlje Šengen zone, kako je najavljivano.
"Mi nismo u prilici da saznamo te informacije, jer je to u suprotnosti sa evropskim konvencijama", rekao je Dautbašić.
Prema njegovim riječima, postoji problem ljudi u BiH koji su loše informisani i koji misle da zbog loše ekonomsko-socijalne situacije mogu dobiti azil u zemljama poput Švedske.
Dautbašić je istakao da isti problem imaju i druge zemlje u jugoistočnoj Evropi poput Makedonije, Albanije i Srbije.
"U prvih šest mjeseci ove godine oko 1.200 građana iz BiH je podnijelo zahtjeve za azil u evropskim zemljama, dok je u istom priodu to učinilo oko 1.400 građana Albanije, oko 2.000 građana Makedonije i skoro 5.000 iz Srbije", rekao je Dautbašić.
Vanrednim letom BH Airlinesa na liniji Malme-Sarajevo u BiH su vraćena 63 državljanina koji su pokušali da dobiju azil u Švedskoj.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1831/svedska_deportirala_63_drzavljana_bih.html

...i vezan clanak...


Iskustva azilanata
Subota, 28. juli 2012. god. 12:50 M. Bećirović Vijesti - Iz okoline

Azil u Švedskoj je do 1. jula 2012. godine, prema podacima Nacionalnog migracionog odbora Migrationsverket, zatražilo 17.009 ljudi iz 119 zemalja, a među njima i 851 državljanin Bosne i Hercegovine, i to sa područja Sapne, Zvornika i Kalesije.

Svi koji su otišli vraćeni su, ili će biti, jer azil nisu mogli dobiti. Bez obzira na njihov povratak, građani i dalje masovno odlaze, i to samo sa jednim ciljem - u potrazi za poslom.

Elvir i Sanela Čajtinović i njihova dva sina iz Kalesije prije mjesec dana otišli su za Švedsku jer im je rečeno da će tamo dobiti azil i posao. I Sanela i Elvir su nezaposleni, žive od poljoprivrede, a to, kažu, nije dovoljno da bi školovali djecu i prehranili obitelj.

„Ne bih preporučio nikome da ide. Bolje mu je u Bosni nego igdje. Pokušao eto, nezaposlenost, hajde malo bolji život, da promijenim. Ali to je sve bila laž. Narod počeo ići, hajde i mi da probamo. Koštalo me nekih hiljadu i sto, dvjesta maraka. To sam kao u vodu bacio“, priča Elvir.

„Bilo bi dobro da se pobrinu naši ljudi za ove što idu, recimo da dođu na tu stanicu, da kažu: ’Ljudi, ne idite, dajete džaba tih 2.000 maraka’, koliko košta taj put. A ipak sam otišla zbog svoje djece što sam mislila da će biti bolje, da će biti tako kao što ljudi kažu - dobićeš posao, dobićeš ovo, ono. Međutim, nije to to“, kaže Sanela.

Vjerujući da će dobiti posao, u Švedskoj su 20 dana bili i Jasmin i Sanela Muharemović. U Međeđi kod Sapne žive s dvoje malodobne djece u trošnoj kućici sa jednom sobom i kupatilom. Sanela Muharemović priča o putu u Švedsku, nadi s kojom je tamo išla, ali i gorčini s kojom se opet vratila.

„Nemaš svom djetetu ništa da pružiš, da ga zadovoljiš, i zato smo išli. Tražili smo bolji život. Međutim, to njih ne interesuje. Njih ekonomski azil ne zanima uopšte. A mi nismo mogli ništa drugo reći i lagati. Oni kažu da politički azil prolazi, to jedino – ako si negdje nešto zabrljao, da sad tamo prebjegneš, da te oni spase. Mi da smo znali da se narod vraća, mi ne bismo išli. Uzajmili smo pare da idemo, potrošili smo do 2.000 maraka da odeš, da nešto učinuiš za svoj život, za svoju djecu. Od čega da vratimo kad nemamo posla? Mi bismo išli da radimo bilo šta, ali nemamo šta da radimo“, kaže Sanela Muharemović.

Nitko od ovih ljudi nije odmah vraćen za BiH, nitko nije ostavljen na ulici, a svaki dan imali su hranu i dnevnice. Elvir Čajtinović bio je na razgovoru za azil.

„Jesu nas pitali zašto smo napustili svoju zemlju, zbog čega. Napustio, eto, došao da tražim posao, da bih radio nešto. Nisam ja došao da me oni hrane, da mi daju hranu, to m i nije trebalo“, kaže on.

Elvirova supruga Sanela kaže da u 20 dana, koliko su oni bili u Švedskoj, svaki dan su dolazila po tri autobusa građana Kalesije.

„Žalosno koji ljudi dolaze tamo. Zašto? Zato što u Bosni nemaju posao. Tri autobusa dođu najedanput. To je gore nego u ratu dok je bilo. Kad pitaš ljude odakle su - Kalesija, Sapna.“

Obitelji rasprodale svu imovinu

Sanela Muharemović nam je ispričala da su njoj i njenom suprugu na razgovoru za azil u Švedskoj rekli da su institucije vlasti BiH obećale da će svim azilantima osigurati posao i krov nad glavom.


„Šta god rekneš i kako god rekneš, ne interesuje ih. Kažu: ’Mi znamo razlog, znamo kakva je situacija u Bosni, ali vaši iz vlade su došli i potpisali da se svi vi morate da vratite svojim kućama, da će vam oni obezbijediti posao, novčanu pomoć, ko nema kuće da će pomoći.’ Međutim, sve su slagali, sve. Mi smo se vratili – ko nam je pomogao? Dječiji je došao dva dana iz nas. Ko god je otišao u Švedsku, oni su vratili po 20 markica. Nikad mi nisu dali. Sad smo mi išli, dobili smo drugi, onaj smo potražili nema, ne možeš dobiti. Od čega živiš? Ako imaš negdje, jednu dnevnicu, ako nemaš - pati se.“

Brojne obitelji su, u uvjerenju da će u Švedskoj dobiti posao, rasprodale svu imovinu. Nakon što im je tamo rečeno da se moraju vratiti, u očaju su tražili bilo kakvu pomoć. Sanela Muharemović kaže da je bilo strašno gledati ljude na aerodromu koji se više nemaju gdje vratiti.

„Pun avion, oni su nas vratili. Jedna žena plače, kaže: ’Neću u avion, vi mene ubijte. Ja hoću autobusom.’ ’Ne možeš u autobus’, kaže, ’ima u Njemačkoj granica i vratiće vas policija, imate pravo da budete tri mjeseca.’ A oni su nas vratili nismo ni mjesec dana bili. Znači sjedeš u avion, nemaš granice i pravo Švedska - Bosna. Sletiš i šta ćeš?“

Načelnik Kalesije Rasim Omerović izrazio je zabrinutost zbog velikog odlijeva njegovih građana, jer je BiH sad pod povećalom zbog zlouporabe bezviznog režima.

„Kad smo provjeravali koji je broj podnesenih zahtjeva za izdavanje pasoša bilo je oko 800 pasoša kad su u pitanju juni i juli mjesec, i mi smatramo da su oni svi napustili BiH i otišli“, naveo je Omerović.

Bez obzira na povratak svih onih koji su već tražili azil, i dalje je mnogo onih koji odlaze. Ne vjeruju svojim susjedima da će biti vraćeni - vjeruju da će imati malo više sreće.
Maja Nikolić, Radio Slobodna Evropa

http://sapna.ba/vijesti/iz-okoline/1931-iskustva-azilanata

http://sapna.ba/vijesti/iz-okoline/1926-prvi-azilanti-vraeni-iz-vedske

[Edited by Inspektor on 10-08-2012 at 00:47 GMT]

Naslovna strana » Lifestyle » Kultura »
"Teta" na blagajni, priča na telefon. Mahnula je da platimo. Ako tako dočekuju turiste...
Nedostaju entuzijazam, nove ideje, prijedlozi, moduli rješenja izlaska iz teške situacije

Autor E. TRAKO | Objavljeno 15.08.2012. u 04:49

Stalne izložbene postavke (Foto: E. Trako)
Dok se u svim svjetskim gradovima muzeji tretiraju kao nezaobilazan dio turističke ponude i na taj način predstavljaju svoje zemlje, u Bosni i Hercegovini i njenoj prijestonici to nije slučaj. Odlučite li se na malu odiseju po Sarajevu i njegovim muzejima, nećete biti u prilici da vidite mnogo.

Domicilno stanovništvo termin "muzej" odavno upotrebljava samo kao prostornu odrednicu za mjesto susreta ili autobusku stanicu. A turisti? Ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Sarajevo, koje je gostoljubiv domaćin. No, kad odluče saznati nešto više o BiH, nastaje problem. Kuda?

Krenuli smo, stoga, u nenajavljenu posjetu kako bismo saznali šta ih to čeka iza vrata zdanja koja baštine naše kulturno naslijeđe.

Razočaravajući podaci

Zbog ekonomske krize i složene političke situacije, trpe i kulturne institucije. Novac jeste osnovni problem. No, nedostaje li entuzijazma, novih ideja, prijedloga, modula rješenja izlaska iz teške situacije? Ovih dana zabilježen je porast broja turista u BiH, a samim tim i u Sarajevu. Ali, u muzejima, osim tematskih postavki koje su izložene i po nekoliko mjeseci, inovativnog sadržaja nema.

- O našoj budućnosti, kao i o nekim izložbama u skorije vrijeme, nema govora, jer kako da pravimo neke izložbe kada nemamo novca i kada radimo bez ikakvog stimulansa?! - kaže nam Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH,
koji je u toku svog postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda.

Najznačajniji muzejski eksponat je sarajevska "Hagada". Dakle, ima se šta vidjeti, ali kada danas uđete u ovaj muzej, dočekaju vas sablasna tišina, ustajao zrak i nekoliko zalutalih turista.

I dok većina država u svijetu svoju glavnu turističku ponudu temelji na muzejskim izložbama i kulturnim sadržajima svojstvenim samo za taj grad, u Sarajevu se ne događa skoro ništa po tom pitanju.

- Ne postoji dovoljno dobra koordinacija muzeja s Turističkom zajednicom i samim tim dolazi do razočaravajućih podataka. Broj turista nije proporcionalan broju posjeta muzejima, čak je ispod prosjeka. Turisti dolaze, ali individualno, ne postoje nikakve organizirane posjete - ističe Alma Leka, viši kustos Historijskog muzeja, koji je jedini koji tretira kompletnu historiju BiH, od njenog prvog spominjanja u historijskim izvorima do savremene i nezavisne BiH.

Trenutno su u Muzeju postavljene dvije stalne konceptualne postavke - "Opkoljeno Sarajevo" i "Bosna i Hercegovina kroz stoljeća". No, osim što je sva muzejska građa dostupna javnosti te stručnim radnicima iz države i inozemstva, drugih pogodnosti i sadržaja ni u ovom muzeju nema.

Bez inicijative

Književna i pozorišna građa koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, raspoređena je u zbirke pojedinih značajnih književnika i pozorišnih djelatnika, glumaca, opernih i baletskih prvaka, reditelja, scenografa, kostimografa, kao i bh. pozorišnih kuća.

Posljednja izložba u ovoj ustanovi realizirana je prošle godine u povodu obilježavanja dana rođenja Midhata Begića, istaknutog bh. književnog radnika. Iako raspolaže bogatom kulturnom baštinom, ne može se pohvaliti konstruktivnim sadržajima.

Saradnja sa školama

Pitali smo naše sagovornike postoji li način da se sa školama dogovore obavezne organizirane posjete koje bi se simbolično naplaćivale.

- U sistem obrazovanja treba uvesti pravilo da je posjeta muzejima obavezna u kontekstu da se djeca stimuliraju te da kao "mali kustosi" zavole posjete muzejima - kaže Đana Mustajbašić, viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.

Crtice

Ulazeći u Historijski muzej, dočekala nas je "teta" na blagajni, koja je, gle čuda, razgovarala na telefon. "Ljubazno" nam je mahnula ulaznicom, gestikulirajući rukama da joj platimo četiri KM. Ako tako dočekuju turiste...

U posjetu kulturnim institucijama otišli smo, naravno, sa spoznajom u kakvoj se teškoj finansijskoj situaciji nalaze. Svaki naš upit o sadržajima koje nude ili planiraju, završavao je povlačenjem za rukav i ukazivanjem na krov koji prokišnjava, propalu fasadu, žalopojke o plaćama. Uzalud smo govorili: "Dobro, znamo, ali..."

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti naišli smo na sto s knjigama, perom i praznim papirom. Zainteresiralo nas je šta predstavlja. Dobili smo odgovor da je riječ o radnom stolu književnika Hasana Kikića. Ko pita, ne skita. Vjerovatno za odštampane tri riječi: "Sto Hasana Kikića", također "nema para".

http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/111448-mala-odiseja-po-sarajevskim-muzejima-stare-postavke-sablasna-tisina-ustajao-zrak-i-nekoliko-zalutalih-turista.html

Žitelji Lužana: Memić gradnjom mesdžida skuplja političke poene

Mještani nisu protiv gradnje bilo kojeg vjerskog objekta, ali samo 50 metara od ove lokacije već ima mesdžid, a nedaleko i džamija, kaže Atagić-Ćatović. Načelnik općine Ilidža Senaid Memić mimo volje mještana u parku u naselju Lužani planira graditi mesdžid. U svrhu predizborne kampanje, kako su nam jučer mještani kazali, Memić je naumio praviti vjerski objekt, iako u blizini već postoje džamija i mesdžid.

Lični interes
Naša ekipa bila je jučer na licu mjesta gdje smo zatekli ogorčene stanovnike Lužana koje niko nije pitao ni konsultirao žele li ovaj objekt.
- Ovo je jedini park s dječijim igralištem koji nam je ostao u naselju. Sada radi svojih interesa i političkih poena, koje je kod nas već izgubio, načelnik želi graditi vjerski objekt. To mu nećemo dozvoliti jer nije bilo nikakve javne rasprave na kojoj bi građani iznijeli svoje mišljenje, a ni Općinsko vijeće Ilidža nije ovo razmatralo. Sve je Memić na svoju ruku uradio. Mi nismo protiv toga da se grade bilo koji vjerski objekti, ali, ako samo 50 metara od ove lokacije već ima mesdžid, a nedaleko i džamija, postavlja se pitanje kome će koristiti - kazala nam je u ime mještana Azra Atagić-Ćatović.

Prema riječima stanovnika, iako je načelnik kazao da će odustati od te ideje, ipak je sve završeno u posljednjih 15-tak dana. Tako je, kako ističu, 6. avgusta izdao urbanističku saglasnost, a prije tri dana šutke raspisao konkurs za dodjelu zemljišta za izgradnju mesdžida.

Obnova vrtića
Na ovom mjestu regulacionim planom nije predviđen nikakav objekt. Kada smo čuli da želi graditi, stanari su potpisali peticiju da u parku ne žele nikakav objekt. Ako želi ovom naselju dobro i kad je već naumio učiniti dobro djelo, neka obnovi vrtić u Lužanima koji naša djeca godinama ne mogu koristiti - istaknula je Atagić-Ćatović.

Objekt na vodovodnoj cijevi koja napaja grad
- Stariji mještani znaju da u ovom parku nije dozvoljena gradnja jer tu prolaze velika vodovodna cijev koja napaja Sarajevo i plinske instalacije. Nije nam jasno kako su mogli tu činjenicu zaobići - pita se Atagić-Ćatović.

Sve po zakonu!?
U Općini Ilidža jučer su nam kratko kazali da je Udruženje ratnih vojnih invalida i paraplegičara iniciralo gradnju mesdžida u Lužanima. Naveli su, također, da je sva dokumentacija izdata u skladu sa zakonom.

citat:

---

arnie wrote:

ova dvojica iz Strazbura koče cijelu državu,
yebo im onaj mamu ko im dade ovaj, biblijskih razmjera, epilog,
mamicu im lopovsku, pogotovo ovaj Natanjahu
seto gurbetsko
*ovno čifutsko
slina ćafirska
im familiju klošarsku

P.S. metak je skup, živio drveni malj,
joooooj Jasenovac

---

citat:

---

soraya wrote:



na sramotu tuzlanskog Foruma i onih koji tolerišu ovakve izlive fašizma ,drvene maljeve i prizivanje Jasenovca

---