Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Fildžan viška
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Spasio susjeda i njegova tornjaka iz provalije

SOVIÆI/DOLJANI - Zahvaljujuæi dobrosusjedskim odnosima, ovoga je utorka izbjegnuta tragedija izmeðu Soviæa i Doljana. Igrom sluèaja jedan od “glavnih junaka” bio tajnik Parka prirode Blidinje i nagraðivani uzgajivaè pasa tornjaka Tomisilav Raiè o kojemu smo prije nekih mjesec dana pisali na ovim stranicama kao vlasniku kuje koja je odgojila maèiæe.
A sve je i poèelo zbog tornjakuše Nere. Kako nam je Tomislav isprièao, sve se odigravalo na velikom klizištu, litici dubokoj oko pet stotina metara izmeðu Soviæa i Doljana. Tlo se odronilo ispod njegove tornjakuše Nere koja je ostala zarobljena u sred litice. Raiè je veæi dio noæi pokušavao doæi do nje, ali je i sam u tim pokušajima zaglavio na litici. Onda je u pomoæ pozvao svojeg susjeda Dževada Kukiæa.
U telefonskom razgovoru s Tomislavom, koji je zajedno s Dževadom u Raièevoj roditeljskoj kuæi sreðivao dojmove uz kavu nakon iznimno burnog jutra, doznali smo što je dalje bilo.
“Dževad je došao brzo, vezao španer i konope oko sebe, a ja sam ga molio da se ne spušta nego da mi samo dobaci konop, ali on nije htio ni èuti. Onda mu rekoh da dobro provjeri je li sve èvrsto vezano, da ne bi ljudi kazali da sam mu to namjerno pripremio ako se zlo dogodi, a on mi kaže - promisli malo, mogu ljudi reæi da sam te ja gurnuo niz liticu”, rekao je Raiè.
Dževad nam je kazao da je znao da on neæe ostaviti Neru, te da bi za svog susjeda u vatru skoèio.
“Dobar je on èovjek, znam ja koliko voli svoje pse. Ko zna koliko sam ga puta u šumi s njima vidio dok sam spremao drva za zimu. On èuèi kraj panja, tornjaci oko njega, kiša pada, a iznad glave ima samo nekoliko grana, da mu ne bude baš skroz mokro. Voli ih, pa to ti je”, isprièao nam je Dževad.
Prema njihovu kazivanju, kada se Dževad spustio do Tomislava zajedno su došli do kuje, vezali je konopom, ali se tada odronila zemlja ispod njih, te su ostali visjeti u zraku. Nekako su se ipak dokopali tla i izvukli na sigurno.

Opæina mora sanirati klizište

“Ovo klizište je iznimno opasno, neobilježeno je. Pitanje je vremena kad æe netko nastradati. Krajnje je vrijeme da opæina organizira pošumljavanje da se to sanira, a u ovim planinama nam definitivno treba i gorska služba spašavanja. Mene osobno nije strah, dok je god mog susjeda Dževada u blizini”, kazao nam je Raiè.
Hrvoje Mariæ
Dnevni list 15.2.2007.

´Drugi poljubac Gite Danon´ Miljenka Jergoviæa

Miljenko Jergoviæ zna napraviti pravo èudo od literature i emocija

Zagreb - I danas, iako se u meðuvremenu okušao u svim književnim vrstama, Miljenko Jergoviæ najpoznatiji je kao autor slavne knjige prièa Sarajevski Marlboro, koju su èitatelji diljem svijeta zavoljeli zbog jedinstvene melankoliène kronike raspada jednog starog svijeta. Njegove ljubavno-ratne prièe, uronjene u mrežu obiteljskih sudbina i historijsko-politièkih konteksta, nepogrešivo su ujedinjavale sentiment i ironiju, humor i oèaj.
Ipak, tek u ovom, autorskom izboru prièa Drugi poljubac Gite Danon prvi je put na jednome mjestu vidljiva sva poetièka kompleksnost ovog pisca - iz prièe u prièu èitatelj prelazi iz stoljeæa u stoljeæe, iz sadašnjosti u prošlost, iz bajki i legende u historijsku fikciju ili stvarnosnu prozu. Koliko god mijenjao žanrove i vrste, Jergoviæ ostaje veliki melodramatski pisac. I doista, rijetko je tko u hrvatskoj književnosti posjedovao tako suptilan spisateljski smisao za tragiku i melodramu ratne ili mirnodopske svakodnevnice i u tako skuèenoj formi kakva je veæ kratka prièa znao razviti tako fantastièan orkestar emocija koji podjednako duguje (bosanskoj i hrvatskoj) usmenoj tradiciji i holivudskoj melodrami.
Ova knjiga je autorski izbor prièa tj. Miljenko Jergoviæ sam je za objavljivanje izabrao 25 svojih najljepših prièa. Radi se o prièama koje su prethodno objavljivane u njegovim poznatim zbirkama ´Sarajevski Marlboro´, ´Karivani i druge prièe, a tu su i fragmenti iz njegovih romana ´Mama Leone´, ´Dvori od oraha´ i ´Ruta Tanenbaum´. Zbirka ´Drugi poljubac Gite Danon´ sadrž i do sada neobjavljenu prièu ´Gospodin Emanuel i njegove muke´. Knjiga izabranih prièa Miljenka Jergoviæa ´Drugi poljubac Gite Danon´ prodaje se na svim kioscima i u knjižarama u Hrvatskoj po popularnoj cijeni od 39 kuna.
Jutarnji list 14.2.2007.

U povodu roðendana Velimira Miloševiæa

Utopljenici usred ruševina

Sarajevo – Pjesnik Velimir Miloševiæ danas bi proslavio svoj 70. rodjendan. Umro je u Sarajevu 2004. godine. Napisao je petnaest knjiga poezije za odrasle i 14 za djecu. Zastupljen je u mnogim antolgijama, panoramama i izborima poezije.
Rodjen je 1937. godine u Veriæima kod Peæi (Kosovo). Za svoje pjesnièko i književno stvaralaštvo, pored ostalog, nagradjen je 27-ojulskom nagradom za poeziju, Zmajevom nagradom djeèijih igara za djeèju poeziju, Nagradom udruženja kniževnika za najbolju knjigu godine, Nagradom Svjetlost, Zlatnom znaèkom Naša djeca i mnogim drugim nagradama i priznanjima. Zastupljen je u antologijama, èitankama i lektriama. Pjesme su mu prevoðene na više jezika svijeta.
Posljednja knjiga Velimira Miloševiæa Ovo je Balkan draga (izbor iz Balkanske triologije), objavili su u žestokoj trci s vremenom i opakom bolešæu koja ga je veæ snažno vukla njegovom životnom kraju, i zajedno s njim promovirali u Sarajevu 29. maja 2004. godine njegovi prijatelji: Muhamed Zlatan Hrenovica, Svetlana Broz, Affan Ramiæ, Miodrag Živanoviæ i Esad Bajtal.
An. Š.
Oslobodjenje 15.2.2007.

U Bošnjaèkom institutu promovisana knjiga Elija Taubera

Ilustrovani leksikon Judaizma

Sarajevo – U Bošnjaèkom institutu Sarajevo juèer je promovisana knjiga “Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, rewligija obièaji” autora Elija Taubera u izdanju Izdavaèke kuæe Magistrat.
O knjizi su govorili Dragan Markoviæ, Ivan Cvitkoviæ, Moris Albahari, Jakob Finci i sam autor. Ilustrovani leksikon judaizma sadrži sakupljene pojmove iz oblasti istorije i religije kao i šire tradicije jevrejskog naroda.
Cvitkoviæ je istakao da je autor uložio mnogo truda i napora koji æe èitaocima omoguæiti da upoznaju vjerski život Jevreja, te sa æe posebno obradovati još uvijek malobrojne profesore kulture religije.
Albahari je kazao da leksikon nije nauèni rad, ali æe umnogome olakšati èitaocu da se upozna sa pojmovima iz jevrejske tradicije. – Nadam se da æe ova knjiga barem za zrnce otvoriti vidike u medjuljudskim odnosima koji našoj BiH danas trebaju – kazao je Albahari.
Sam autor istièe da je pokušao da èitaoca vodi kroz leksikon i približi mu sve navedene pojmove. – Nema sumnje da knjiga treba da doprinese zajednièkom življenju i da ljudi dobiju pravu sliku o bh. Jevrejima. Važno je da se shvati da lekisikon nije èista leksièka gradja nego da sadrži i pojomve iz života – istièe Tauber.
Dž. B.
San 15.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

15-02-2007 at 22:23 | Ukljuèi u odgovor
lea_omeragic
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 18-05-2006
Lokacija: BiH
Odgovori: 222
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Hanka P. - Ne dirajte mi ravnicu

 


Kako, bolan, nema Bosne, a Neretva huci..!
17-02-2007 at 10:09 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Uspješan povratak u Odžak, vratilo se 95% prijeratnih mještana


Odžak - Na podruèju opæine Odžak povratak je više nego uspješan. Opæina koja je iseljena 1992. godine, 2007. godine bilježi povratak od najmanje 95% prijeratnih mještana, Bošnjaka i Hrvata, a nije zanemarujuæi ni broj Srba koji su se iselili nakon Dajtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Zbog povratka, opæina Odžak je, zajedno s opæinom Domaljevac-Šamac, ukljuèena u IFAD-ov projekt obnove infrastrukture.
FTV 16.2.2007.

Znamenita hrvatska pjesnikinja objavljuje i u 85. godini života

Vesna Parun napisala vlastitu parapovijest

Boraveæi dulje u Zagorju, meðu kajkavcima, nehotice oplemenih svoju samouvjerenu štokavštinu. Makar u proznom tkanju. Lirika ko lirika, svoja je i kad je na izdisaju”, napisala je u jednom od svojih “kupèeka”, tj. prozno-lirskih zapisa Vesna Parun u najnovijoj knjizi “Topuzina”. Tu je knjigu pisala u bolnièkim posteljama Topuskog i Stubièkih Toplica, a objavila u godini kada slavi 85. roðendan i 60 godina od objave prve zbirke “Zore i vihori”.

Vrhunska lirièarka
I u “Topuzini” V. Parun je vrhunska lirièarka koja neukrotivo progovara pjesmom u prozi, ali i angažiranim aforizmima. Iz zapisa kojima iskreno portretira nepokretnost i dopisuje autobiografiju moglo bi se pouzdanim urednièkim škarama izrezati i nekoliko lirskih zbirki.

Osamljenost
“Za kršæanstvo je presudno Trojstvo, za košarku trica, za Pitagorin pouèak trokut. Samo na “treæem oku” nemam još mrenu” piše hrvatska pjesnikinja i trpko dodaje: “Pisanje ti zamjenjuje mnoga mala prijateljstva, ali ne može ona velika. Zato si sve osamljeniji. Osobito kad vrijeme za velika prijateljstva mine, a mala te se poput karikaturnih nadomjestaka nameæu, ne videæ koliko su izlišna.”

Priznaje Vesna i Zagrebu da nikada nije bio nekulturan, nego je samo katkad u njemu bilo premalo parkirališta za kulturu, te sugerira ministru Primorcu da u osnovnu školu uvede predmet: gimnastiku jezika. Ima “Topuzina” i vedrijih tema. Tako Vesna piše: “Bili smo najprije u opancima. Zatim u Batinim gumenjacima. Potom u vojnièkim èizmama. Narodu su stopala toliko uèvrsla, da sad može hodati i bos.”

A u vlastitoj “parapovijesti” napisala je i ove reèenice: “Nikola Šop je najspiritualniji pjesnik hrvatski. Pitala sam se puna strahopoštovanja: kako li je stihu uzlijetati iz invalidskih kolica? Danas znam: bila su to ne kolica, veæ kola Velikog medvjeda. Mali je medvjed èekao, namijenjen za mene. Ovdje, iz Medvednice.”
Veèernji list 16.2.2007.

Endlosung za hrvatsku Shirley Temple

Nakon više od pola stoljeæa prekinuta je javna šutnja o zagrepèanki Lei Deutsch, glumaèkom èudu od djeteta, ubijenoj u holokaustu sa 16 godina
Godina je 1940. S pozornice zagrebaèkog HNK 13-godišnjakinja veæ osmu godinu zaredom oduševljava publiku sve do Francuske, gdje su o njoj snimili danas izgubljeni dokumentarac. Veæ 1942., buduæi znameniti glumac Relja Bašiæ, tada 12-godišnjak, vidi je kako pred HNK sjedi u plavom kaputiæu s prišivenom žutom zvijezdom, i s tugom gleda u najpoznatiju hrvatsku kazališnu zgradu, kamo više nije smjela uæi.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_140.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

17-02-2007 at 21:23 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Egzibicioni meè u Sarajevu

Sarajevo - Za 23. godišnjicu 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, juèer su na konferenciji za novinare u dvorani Zetra najavljena dva velika teniska dogadjaja.

Glavni grad Bosne i Hercegovine bit æe 2. marta domaæin egzibicionog meèa izmeðu Gorana Ivaniševiæa i Ivana Ljubièiæa, dok æe nekoliko dana kasnije poèeti i Peti ATP Èelendžer "BH Telecom Indors Sarajevo 2007".
http://www.fildzanviska.ba/clanak_141.htm

U sarajevskom naselju Stup održane Maškare

Dobra vila i vještica prošetale Stupom

Sarajevo – Tradicionalna priredba Maškare u subotu je održana u sarajevskom naselju Stup. Ni prohladno i kišovito vrijeme nije sprijeèilo održavanje ovogodišnje zabave. pored žitelja Stupa prisustvovali su i gosti iz Kiseljaka i Brnjaka, maskirani u razlièite likove poput vještice, dobre vile, seljanke, drakule, cigana, klovna...
Zvonimir Barnjak, predsjednik Organizacionog odbora Mjesne zajednice Stup, kazao je da se, bez obzira na loše vrijeme, ova priredba svake godine održava. “Na Maškarama uèestvuju i stari i mladi, koji maskama zastrašuju zle duhove, kako bi otjerali strah od sebe”, kazao je Barnjak. Dragan Marušiæ i Pero Kapetanoviæ koji su se prerušili u žene, kazali su da svake godine dodju u Sarajevo na Maškare. “ Na Maškare su išli naši preci, tako da mi nastavljamo tu tradiciju. Nekada davno narod se bojao zlih duhova. Tako je nekome palo na pamet da se preruši u duha i da on njih plaši. Od tada i dan-danas proslavljamo taj obièaj. Maškare se proslavljaju èetiri dana. Danas poèinjemom ovaj karneval, a nastaviæemo slaviti i naredna tri dana”, isprièao je Marušiæ. U muzici i igri uživali su i gosti iz Brnajka kod Kiseljaka. Oni su u pratnji Marijana Peražana, koji je svirao na harmonici, odigrali i nekoliko narodnih kola.
Tradicionalna zabava poèela je u centru Stupa, a azavršila se u prostorijama Šeste osnovne škole na Barama, gdje je uz prigodan kulturno-umjetnièki program domaæina i gostiju završena.
A.Vatreš-Nezireviæ
Oslobodjenje 18.2.2007.

Javna tribina “Bogatstvo razlièitosti BiH”

BiH nema alternativu evropskom putu

Šekoviæi – Javna tribina pod nazivom Bogatstvo razlièitosti BiH održana je u subotu u Šekoviæima u organizaciji Evropskog pokreta u BiH i lokalnog GROZD-a
U radu tribine uèestvovali su zvornièki imam Mustafa ef. Muharemoviæ, fra Pavo Filipoviæ, pravoslavni teolog uèitelj vjeronauke Iva Savinoviæ, Redžo Seferoviæ iz Ureda za romska pitanja i Svetlana Taletoviæ dopisnica Radija Slobodna Evropa, dok je Sabina Mujezinoviæ bila zadužena za moderiranje skupom. Gradjani Šekoviæa su u velikom broju uzeli aktivno uèešæe u radu javne tribine, pa su se èula pitanja vezana za oblasti razlièitog religijskog uèenja, ali i ona vezana za našu svakodnevnicu, odnosno procese evropskih integracija. I pored nekoliko opreènih mišljenja, veæina uèesnika se složila sa time da BiH nema alternativu evropskom putu, naravno, uz oèuvanje vlastitog integriteta, tradicije, kulture i religije u tim procesima. Prije održavanja javne tribine, EPuBiH proveo je anketu na ulicama Šekoviæa i prema obradjenim rezultatima 65 % gradjana podržava procese evropskih integracija, dok su Borki Predojeviæ sa 25% i Bojan Bajiæ sa 22% glasova “najevropljani u BiH”
Nakon Šekoviæa, u okviru istog projekta, EPuBiH æe u suradnji sa Europskom akademijom, a pod pokroviteljstvom grada Banja Luke, organizirati javnu tribinu u Banja Luci 21.2. 2007. godine u 13 sati.
P. Praštalo
Oslobodjenje 18.2.2007.

NLB liga ABA
21. kolo
17.2.2007.
Ljubljana, Olimpija – Bosna 93:68
Zagreb, Cibona – Helios 85:75
Vršac, Hemofarm – C. Zvezda 18.2.2007.
Zadar, Zadar – Split 102:81
Široki Brijeg, Široki – FMP 76:82
Beograd, Partizan – Zagreb 90:73
Podgorica, Buduænost – Slovan 84:74

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

18-02-2007 at 21:19 | Ukljuèi u odgovor
lea_omeragic
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 18-05-2006
Lokacija: BiH
Odgovori: 222
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Odjebi JNA - Balasevic

 


Kako, bolan, nema Bosne, a Neretva huci..!
18-02-2007 at 22:31 | Ukljuèi u odgovor
lea_omeragic
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 18-05-2006
Lokacija: BiH
Odgovori: 222
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška



HAJMO IH RUSIT´!  


Kako, bolan, nema Bosne, a Neretva huci..!
20-02-2007 at 14:04 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Lea, ovaj zadnji ti je

20-02-2007 at 14:14 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Stvara se panonski turistièki brend

Vinkovci - Mogu li seoska gospodarstva, koja se u Vojvodini zovu salaši, u Slavoniji stanovi, a u Maðarskoj pustare, postati prepoznatljivi turistièki brand Panonske nizine? Vlasnici takvih gospodarstava u Slavoniji i Vojvodini uvjereni su da može, pa su zapoèeli inicijativu za stvaranje asocijacije pustara, salaša i stanova s kojom æe uskoro upoznati i svoje maðarske kolege. Cilj im je stvaranje jedinstvenog turistièkog proizvoda za kojeg vjeruju da može postati brand.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_142.htm

Pankeri iz Pule dolaze 23. februara

„KUD Idijoti“ sviraju u SKC-u

Beograd - „KUD Idijoti“, poznati pank sastav iz Pule, održaæe koncert u petak, 23. februara, u beogradskom Studentskom kulturnom centru. Ovo je ujedno jedan od poslednjih nastupa na jednogodišnjoj turneji po bivšim republikama SFRJ kojom grupa obeležava 25 godina postojanja. Bend æe napraviti presek celokupne karijere, te æe vernu beogradsku publiku podsetiti na svoje brojne hitove. Koncerti „KUD Idijota“ su nezaboravni i neponovljivi, a energija koja se razmenjuje izmeðu njih i publike retko se viða. Ulaznice u pretprodaji koštaju 900 dinara i mogu se kupiti na blagajni SKC-a, u Feliks šopu i KST-u, a na dan koncerta æe koštati 1.000 dinara.

Arsen Dediæ u Velikoj sali

Podgorica - Arsen Dediæ sa suprugom Gabi Novak, uz klavirsku pratnju njihovog sina Matije Dediæa nastupiæe u èetvrtak 22. februara u 21 sat, u Velikoj sali kulturno-informativnog centra "Budo Tomoviæ"
Osnovno odreðenje Arsena Dediæa je muzika, ali spajajuæi dvije sklonosti: muzièku i poetsku, on je prirodno stigao do liènog kantautorskog govora, koji ga je najviše i obilježio.
Prvu knjigu poezije "Brod u boci" objavljuje 1971. godine. koja je prodata u šezdeset hiljada primjeraka. Slijede "Narodne pjesme", "Pjesnikov bratiæ", "Zamišljeno pristanište", "Pjesnik opæe prakse", "Poesia e conto", "Èagalj", "101 pjesma", "Kiša - Rain", "Hladni rat".
Komponovao je muziku za stihove brojnih pjesnika i napisao je muziku za više igranih, kratkih animiranih i propagandnih filmova. Decenijama je koncertirao po Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, a publika sa prostora bivše SFRJ ga najèešæe pamti po hitovima "Moderato cantabile","Kuæa pored mora", "Djevojka iz moga kraja", "O, mladosti", "Èovjek kao ja", "Sve te je vodilo k meni", "Vera Pavladoljska", "Djevojka za jedan dan", "Tvoje nježne godine","Sve što znaš o meni", "Ne plaèi", "Razgovor s konobarom"...
Je.P.
Vijesti 22.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

20-02-2007 at 23:06 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Nova knjiga Ðorða Balaševiæa

U izdanju izdavaèke kuæe "Salayka" u knjižarama se 15. decembra 2006. godine pojavila nova knjiga Ðorða Balaševiæa - "Kao rani mraz---(Nikolina prièa o Vasi ladaèkom---): scenario za dugometražnu igranu baladu". Knjiga, u formi scenarija za film èije je snimanje veæ poèelo, je izuzetno lepo opremljena, u tvrdom povezu i velikim brojem ilustracija i fotografija. Pisana je dobro poznatim Ðoletovim stilom, uz odreðena prilagoðavanja formi scenarija. Kako ekskluzivno saznajemo, premijera filma æe biti propraæena Ðoletovim koncertom.
U išèekivanju premijere i koncerta, ostaje nam da uživamo u ovoj novoj Ðoletovoj baladi.
Balasevic.net

Mediteranski brevijar: Matvejeviæevu hitu mjesto je u lektiri

ZAGREB – Pozvao bih prosvjetne autoritete da “Mediteranski brevijar” Predraga Matvejeviæa svakako uvrste u lektiru, rekao je na predstavljanju dopunjenog, èetvrtog hrvatskog izdanja te popularne prozne knjige Sinan Gudževiæ u predvorju Nacionalne i sveuèilišne knjižnice.

Matvejeviæev “Brevijar” preveden je na dvadesetak jezika, u Italiji je upravo objavljeno osmo izdanje, a tamo je prodan u èak 300.000 primjeraka. Rijeè je o jednoj od najrasprostranjenijih suvremenih hrvatskih knjiga èije je novo izdanje, za treæinu veæe od prvog, objavio VBZ. Gudževiæ je Matvejeviæa nazvao i plavim šljemom koji se netom našao izmeðu dva predsjednika i dviju politièkih elita zbog interpretacije dogaðaja iz Drugog svjetskog rata te rekao da mu je neobièno u NSK govoriti o autoru koji je sudskom presudom osuðen zbog – pisanja.

Velimir Viskoviæ osobito je pohvalio Matvejeviæevo uspješno promoviranje Miroslava Krleže u Francuskoj. – Malo naših pisaca zna tako dobro komunicirati sa stranim medijima i stranim piscima, kao što to zna Matvejeviæ – misli Viskoviæ.

A Matvejeviæ je priznao da “Brevijaru” nedostaje Venecije, pa je prije nekoliko godina, ravnoteže radi, napisao “Drugu Veneciju”. – “Brevijar” je objavljen iste godine kada i Magrisov “Dunav”. Svoju sam knjigu pisao na Cresu, gdje ljetuje i Magris. Možda nas je Cres povezao pa je Magris napisao predgovor mojoj knjizi – veli Matvejeviæ i zakljuèuje da je Mediteran veæ odavna više prošlost nego sadašnjost, te da je Mediteran oduvijek resio jak identitet biæa, a slab identitet èinjenja.
Veèernji list 21.2.2007.

Balkansko atletsko dvoransko prvenstvo: Dvije medalje bh. sportistima

Atina - Hamza Aliæ osvojio je zlatnu medalju u bacanju kugle s dužinom 19 metara i 90 centimetara na dvoranskom prvenstvu Balkana koje se održava u Atini. Uspješan dan naših atletièara upotpunio je Jasmin Salihoviæ srebrnom medaljom u trci na 800 metara.
FTV 21.2.2007.

Ibrica Jusiæ od sevdalinki do Leonarda Koena

BANJALUKA - Koncert najveæeg hrvatskog šansonjera Ibrice Jusiæa u srijedu naveèe je banjaluèki Hrvataki kulturni centar ispunio do posljednjeg mjesta.
Bio je to prvi nastup poznatog Dubrovèanina u Banjaluci nakon 16 godina pauze, a oduševljenje zbog ponovnog gostovanja nije krila ni publika ni sam Jusiæ. Publika, u kojoj su ipak prevladavali ljudi starije dobi, svesrdno je prihvatila Jusiæeve melodije pjevušivši ih zajedno sa njim.
Nakon nekoliko mediteranskih pjesama, koje su posjetioce nostalgièno vraæale u mladost, Ibrica je otpjevao prevedene stihove svog omiljenog pjesnika, kompozitora i pjevaèa Leonarda Koena. Energiju u publici posebno je podigla izvedba sevdalinki koje je Ibrica objavio na svom albumu "Amanet". Roditelji poznatog pjevaèa porijeklom su iz Mostara gdje se sevdalinka voljela i njegovala, a ove je pjesme, kaže, prepjevao onako kako ga je majka uèila sevdalinci.
"Odlièno se osjeæam veèeras. Nakon 1991. godine veèeras sam ovdje prvi put, ali mislim da ovo nije zadnji", rekao je Ibrica istièuæi da ga iz onih "boljih vremena" za Banjaluku vežu jako lijepe uspomene s nastupa u Domu kulture i hotelu "Bosna". "U Banjaluci imam puno prijatelja tako da uopšte nema nekih negativnih razmišljanja. Kada su me pozvali na koncert nisam razmišljao hoæu li doæi ili neæu. Kada èovjek ide srcem onda ne razmišlja o ružnim stvarima", istakao je Ibrica.
Opšte oduševljenje izazvali su njegovi najveæi hitovi "Maèka", "Jubi san vašu æer" i "Balada iz predgraða". Na kraju koncerta, nakon burnog aplauza koji se nije smirivao, Ibrica se odužio publici otpjevavši sevdalinku "Mujo kuje konja na mjesecu".
Ž. Šariæ
Nezavisne novine 22.2.2007.

NA FESTIVALU DOKUMENTARNOG FILMA U ZAGREBU OSAM SRPSKIH DELA

BEOGRAD - Na Meðunarodnom festivalu dokumentarnog filma ´´ZagrebDox´´ biæe prikazano osam ostvarenja iz Srbije, saopštila je danas pres služba festivala koji se održava u glavnom gradu Hrvatske. Na festivalu, koji æe biti održan od 26. feruara do 4. marta u Studentskom Centru u Zagrebu, u regionalnoj konkurenciji uèestvovaæe sedam filmova iz Srbije, a jedan æe biti prikazan u posebnom programu.
Tanjug 22.2.2007.

Klasici Vukotiæ i Babaja zovu u kina

Zagreb - Osim što æe hrvatska filmska javnost pratiti dodjelu Oscara, ovih æe dana u kinima gledati i stara i nova djela hrvatskih filmskih klasika. Oskarovac Dušan Vukotiæ i Ante Babaja roðeni su 1927. godine, prvi u Bileæi, drugi u Imotskom. Vukotiæ je nažalost mrtav, Babaja se sprema za filmsku premijeru filma “Dobro jutro” koji je snimio, kao što je i red u osamdestoj godini života, o sebi samome.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_143.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

22-02-2007 at 23:35 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Bihaæ mi je prirastao srcu

BIHAÆ – Bihaæka župa sv. Ante Padovanskog dolaskom èasne sestre Simplicije Šimiæ iz reda Klanjateljica Krvi Kristove dobila je mnogo.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_144.htm

Tri koncerta Nena Belana za Dan žena

Beograd - Neno Belan æe sa svojim bendom „Fiumens“ povodom Dana žena održati tri koncerta u Srbiji. Prvi je 7. marta (doèek Dana žena) u Domu omladine, drugi je 8. marta u novosadskoj diskoteci „Toèak“, a treæi 9. marta (repriza Dana žena) u zrenjaninskom klubu „Zeleno zvono“. Mediteranski šarmer, frontmen grupe „Ðavoli“, smatra da je malo samo jedan dan u godini posvetiti ženama koje su bile i ostale inspiracija za njegove hitove, pa je rešio da tri veèeri peva kroz pesme: „Bambina“, „Prièaj mi o ljubavi“, „Dotakni me usnama“, „Stojim na kantunu“... Organizator ovih pretproleænih druženja je pokret „Novi optimizam“, a slogan turneje je: „Koncerti veène ljubavi i ponoæne tajne“.
Blic 24.2.2007.

Više sam bio u kadru nego u životu

Podgorica - Ko se sinoæ u velikoj sali KIC-a "Budo Tomoviæ" nije naježio kada je Gabi Novak poèela da pjeva "Kuæu za ptice", teško da æe do tog stanja svoju kožu dovesti u dogledno vrijeme.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_145.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

24-02-2007 at 00:53 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 40
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: *touch*, Aci, andjapuppy, bosanka_no1, clippoutline, iskreni tuzlak, Oblakovich, sabko, ziga_zage
FORUM : Politika : Fildžan viška New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice