Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Fildžan viška
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Održan koncert posveæen “Indeksima”

Zagreb – U Zagrebu je održan koncert posveæen legendarnoj sarajevskoj rok-grupi Indeksi. Na odliènom koncertu nazvanom Da sam ja netko pjesme Indexa su pjevali Massimo, Halid Bešliæ, Hari Varešanoviæ, Mladen Vojèiæ Tifa, Željko Bebek, Bisera Veletanliæ, Vajta i Teška industrija, Zoran Predin i drugi, a nastupili su i èlanovi grupe Fadil Redžiæ, Ranko Rihtman, Sinan Alimanoviæ, Kornelije Kovaè, Peco Petej, Neno Jurin te Vernes Ljuštaku, Bata Kostiæ i Zoran Redžiæ. Za ovu je priliku zapjevao i Tarik Filipoviæ. Glumac je u “šerbedžijskom stilu” odrecitirao nikad objavljenu pjesmu Sarajevske kiše, što je popraæeno velikim pljeskom, piše zagrebaèki veèernji list. Uz brojne hitove posebno je dirljiva bila Pjesma za Davora u izvedbi Dade Topiæa, Akija Rahimovskog i Mladena Vojièiæa Tife, a mnogi su nakon koncerta komentirali da je dva sata premalo da bi u njih stale sve uspješnice legendarnih Sarajlija.
Osloboðenje 24.2.2007.


SVEÈANO POÈEO 35. FEST

BEOGRAD - Meðunarodni filmski festival Fest sveèano je poèeo u petak uveèe u velikoj dvorani Centra ´´Sava´´, a otvorio ga je poèasni gost, amerièki reditelj Bob Rafelson. Meðu publikom u prepunoj dvorani bili su i predsednik Srbije Boris Tadiæ i mnogobrojne ugledne liènosti društvenog i kulturnog života. Na 35. Festu, u selekciji umetnièkog direktora Miroljuba Vuèkoviæa, uèestvuje više od 80 filmova iz 30 zemalja, koji æe se do 4. marta prikazivati u Centru ´´Sava´´ i drugim dvoranama u Beogradu.
Tanjug 24.2.2007.

Veliki ljudi koji su obilježili davno prohujala sretna vremena

Èovjek koji je pobijedio Diznija

Od njezinog prve dodjele 1928. godine na filmsku nagradu Oskar su, u svim njezinim kategorijama, bili pretplaæeni Amerikanci. Oskari u podkategoriji crtanih i animiranih filmova su, u pravilu, odlazili u ruke ocu dragog Miki Mausa, Voltu Dizniju. A onda, 1962. godine dogodila se senzacija.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_146.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

24-02-2007 at 23:45 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Gradonaèelnica sveèano otvorila obnovljeni dio Franjevaèkog meðunarodnog studentskog centra


Sarajevo - Sveèanim presjecanjem vrpce, gradonaèelnica Sarajeva Semiha Borovac danas je otvorila obnovljeni dio Franjevaèkog meðunarodnog studentskog centra u naselju Kovaèiæi na Grbavici.
- Grad Sarajevo prepoznao je važnost projekta obnove ovog centra, kojim æe naš grad dobiti jedan multietnièki i multikonfesionalni centar. Finansijski smo podržali obnovu multimedijalne dvorane u ovom centru, èime æe se doprinijeti poboljšanju studentskog standarda u Sarajevu koje važi za univerzitetski centar BiH – istakla je gradonaèelnica Borovac koja je u ime Grada Sarajeva primila Zahvalnicu za finansijsku podršku u realizaciji ovog humanog i velikog projekta.
U Franjevaèkom meðunarodnom studentskom centru trenutno je smješteno 76 studenata iz cijele Bosne i Hercegovine, po kriteriju socijalnog stanja i stepenu nadarenosti. U narednom periodu pririotet æe biti ureðenje preostalih soba kako bi u njih moglo biti smješteno 115 studenata, konaèno ureðenje multimedijalne dvorane, velikog restorana, sportskih terena i garaža.
Sarajevo.ba 26.2.2007.

Zoran Predanoviæ Prlja: BiH nije zatvorena zemlja

Kontrovezna rijeèka atrakcija bend "Let 3", takoðe poznati po svojim zanimljivim nastupima i ekstravagantnim kostimima, uoèi bh. turneje podigli su "veliku prašinu" u našoj državi.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_147.htm

Najpoznatiji filmski tumaè Tarzana Džoni Vajsmiler je na put slave krenuo iz banatskog sela Meða

Tarzan se vratio kuæi

Sve do 20. februara ove godine u najveæoj internet enciklopediji wikipedia.org pisalo je da je Džoni Vajsmiler, legendarni Tarzan i petostruki olimpijski prvak u plivanju, roðen u Rumuniji 1904, u selu Frajdorf kod Temišvara.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_148.htm



NLB Liga ABA
22.kolo
24.2.2007.
Sarajevo, Bosna - Buduænost 85:80,
Ljubljana, Slovan – Partizan 69:97,
Zagreb, Zagreb – Široki 74:62,
Železnik, FMP – Zadar 105:84,
Split, Split – Hemofarm 51:89,
Beograd, C.Zvezda – Cibona 93:89
Ljubljana, Olimpija – Helios 25.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

27-02-2007 at 21:44 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Kanaðanin obnavlja jevrejsko groblje

Bihaæ – Napušteno jevrejsko groblje u bihaækom naselju Nova èetvrt uskoro æe se obnavljati i to uz zalaganje mještana naselja predvoðenih Salkom Rekanoviæem, predsjednikom MZ Jezero-Privilica i Grabrijelom Granatsinom, poruènikom kanadske vojske u sastavu SFOR-a.
Inicijativa za obnovu jevrejskog groblja došla je tako od mještana koji su se obratili kanadskim vojnicima s ciljem da prikupe novac za sanaciju groblja, a nakon jedne posjete poruènik Granatstain, inaèe i sam Jevrej, odluèio je pokrenuti akciju prikupljanja novaca za obnovu groblja. -Iznenadila me je i oduševila èinjenica da muslimani u Bosni žele da obnove jevrejsko groblje. Kako jevrejska zajednica u BiH nije imala novaca, pomoæ sam zatražio od moje bake i djeda Jecki i Rhoda Granatstaina iz Montreala. Ubrzo su meðu rodbinom i prijateljima skupili 2.800 kanadskih dolara, ali ta suma nije bila dovoljna – prièa poruènik Granatstain, te dodaje da su se sastali sa gradonaèelnikom Lipovaèom. koji im je ponudio da Opæina da dvostruko novca od sume koju prikupe.
Tako su juèer Granatstain i Lipovaèa obišli jevrejsko groblje i dogovorili da mu se mora vratiti prvobitni izgled, kakav je bio do 1942. godine kada su ga uništili pripadnici NDH.Saznao sam da se radi o groblju Beth Olam i da je staro preko 200 godina i nadam se da æe poslije obnove i restauracije izgledati kao i prije 1942. godine. Zaista sam prijatno iznenaðen odnosom domaæeg stanovništva prema Jevrejima i njihovim spomenicima iako u Bihaæu nema jevrejske zajednice – kaže poruènik Granatstain.
E.M.
San 28.2.2007.

Požar u centru za brigu o djeci bez roditelja "Duga”

BIHAÆ- U nedjelju 25. februara izbio je požar u centru za brigu o djeci bez roditelja "Duga", Kulen Vakuf. Štiæenici doma na vrijeme su evakuirani i nitko nije ozlijeðen u požaru. Objekat doma pretrpio je veliku materijalnu štetu.

Vatrogasna jedinica Kulen Vakuf hitro je intervenirala a svi mještani Kulen Vakufa mobilizirali su se da pomognu u gašenju požara i evakuiranju djece. Na licu mjesta je bio i bihaæki gradonaèelnik mr. Hamdija Lipovaèa koji je obeæao direktoru Centra Admiru Lješèaninu pomoæ u obnovi objekta.
U gašenju požara pomagao je i novi poèasni graðanin Bihaæa Gunter Pruntle, kojeg je mr. Lipovaèa za ovo priznanje i predložio zbog njegove nesebiène pomoæi u utemeljenju i radu centra "Duga". Zajednièka im je izjava - najbitnije od svega jest da su djeca sigurna, a izgradit æemo im dom ponovo.

Na vijest o požaru koji je noæ ranije izbio u zgradi Centra za brigu o djeci bez roditelja "Duga" u Kulen Vakufu i štiæenike doma ostavio bez krova nad glavom gospodin Anton Meggle, inaèe poèasni graðanin Bihaæa, obeæao je odmah donaciju od 10 000 KM za sanaciju zgrade. Finansijsku pomoæ Dugi obeæao je i federalni premijer dr. Ahmet Hadžipašiæ.
Vijest poslala: Bihaæ_online, forum Bihac.org
Svi koji žele pomoæi djeci bez roditelja iz centra “Duga” neka posjete web stranicu
http://www.centar-duga.info/ gdje mogu dobiti dodatne informacije o naèinu kako da to urade.

FEST: Gospoðica oduševila publiku

BEOGRAD - Prošlogodišnji pobjednik Sarajevo film festivala ostvarenje "Gospoðica", èije je producent dijelom i BiH, u utorak naveèe je premijerno prikazan na FEST-u.Premijeri su prisustovali režiser filma Andrea Štaka i dvije glavne glumice Mirjana Karanoviæ i Marija Škarièiæ.
Publika i novinari su pozitivno prihvatili film, a režiser, koja je roðena u Švajcarskoj, je rekla da ju je multikulturalnost vodila kroz èitav film i pri biranju uloga. "Svijet je došao do faze globalizacije u kojem više ne postoje granice, sve se svodi na multikulturalnost, što sam pokušala kroz prièu o tri usamljene žene da isprièam", rekla je Štaka.
Film govori o tri žene. Ruža, vlasnica je restorana koju igra Mirjana Karanoviæ, koja se uspijela da probije kao gastarbajter u stranoj zemlji, ali ipak nije našla sreæu i svaki dan proživljava vrlo ukoèeno. S druge strane je mlada Ana koju igra Marija Škarièiæ, koja je izbjegla iz Sarajeva i boluje od leukemije, nema ništa u životu i nesreæna je, ali to što ima pokušava da proživi na maksimalan naèin i pruži drugim ljudima neku utjehu. Treæa je Mila (Ljubica Joviæ) koja se nalazi u sredini, izmeðu dvije krajnosti i koja sa svojim mužem Antom pokušava da se vrati kuæi, u Hrvatsku.
S obzirom da su mnogi napadali režiserku da neæe moæi napraviti film o iskljuèivo tri žene i da je to feministièki pristup Andrea Štaka je rekla: "Neki su stekli pogrešan utisak, ja sam samo htjela pokazati prièu o tri usamljene žene koje nemaju države i koje pokušavaju pomoæi jedna drugoj. Možda bi bolje bilo da je neki muškarac uskoèio u pomoæ, ali sam ipak napravila ovako".
D. Pavloviæ
Nezavisne novine 28.2.2007.

Ivo Pogoreliæ u Beogradu!

Beograd - Ivo Pogoreliæ, slavni svetski pijanista, nastupiæe do kraja godine u Beogradu, kako saznaje „Blic“. Zahvaljujuæi dobro obaveštenim ljudima iz sveta muzika, saznajemo da je èuveni pijanista posle izrièitog odbijanja (punih sedamnaest godina), da gostuje u Beogradu, konaèno odluèio da svira u našoj prestonici.
Pregovori sa njegovim menadžerima su u toku i još je sporno da li æe se to dogoditi u maju, septembru ili do kraja kalendarske godine. Ono što se sigurno zna je da Ivo Pogoreliæ nikako ne želi da nastupi u Centru „Sava“. Prednost je dao akustiènoj sali Kolarca, ali s obzirom da ona ima samo 800 sedišta, odluèio je da umesto jednog održi dva koncerta.
Nekoliko prethodnih godina Ivo Pogoreliæ je veoma retko svirao, pre svega zbog zdravstvenih problema. Sada je drugaèije. Nedavno se vratio sa uspešne turneje po Japanu, 9. marta æe nastupiti u Berlinu sa Berlinskim radio orkestrom, gde æe izvesti Koncert za klavir i orkestar br. 2 Sergeja Rahmanjinova. Ivo Pogoreliæ je u Beogradu proveo detinjstvo, kasnije se preselio u Zagreb, a sa samo 12 godina je otišao u Rusiju. U karijeri je postigao najviše što se može zamisliti, ekskluzivac je diskografske kuæe „Dojèe Gramofon“, na vrhuncu slave je zaraðivao, po koncertu, pedeset hiljada dolara. Danas živi u švajcarskom gradu Luganu, u velelepnoj vili, u kojoj ima studio, salu za vežbanje i koncertnu dvoranu. Povratak na svetsku scenu je bio logièan, najboljima je mesto pred publikom.
B. L
Blic 1.3.2007.

Pjesnièke veèeri u Kosaèi i Æoroviæa kuæi

SARAJEVO - Meðunarodna književna manifestacija “Sarajevski dani poezije” tradicionalno se održava u proljeæe, u svibnju, a ove godine održavat æe se od 9. do 15. svibnja, kada æe se dodijeliti i tradicionalno priznanje Bosanski steæak. Društvo pisaca BiH veæ neko vrijeme na manifestaciji suraðuje s Maticom hrvatskom Mostar, a prema rijeèima Gradimira Gojera, predsjednika Društva pisaca BiH, ove godine je postignut znaèajan dogovor.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_149.htm

Marija Šestiæ sa ekipom na snimanju promotivnog videospota

”Rijeka bez imena” naziv je bh. predstavnièke pjesme

Sarajevo - Rijeka bez imena naziv je kompozicije kojom æe mlada Banjaluèanka Marija Šestiæ predstaviti Bosnu i Hercegovinu u finalnoj veèeri Pjesme Eurovizije 2007, 12. maja, u finskom Helsinkiju.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_150.htm



Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

01-03-2007 at 08:25 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Goran Ivaniševiæ i Ivan Ljubièiæ igrali za oboljelu djecu


Sarajevo - U Olimpijskoj dvorani "Zetra" pred 6.000 gledalaca veèeras je odigran humanitarni egzibicioni meè svjetski poznatih hrvatskih tenisera Gorana Ivaniševiæa i Ivana Ljubièiæa. Prihod od prodaje karata za ovaj meè biæe uruèen Odjelu za oboljele od raka Pedijatrijske klinike Klinièkog centra Univerziteta u Sarajevu, a teniseri su se ranije odrekli svojih honorara u ukupnom iznosu od 55000 KM. Meè Ivaniševiæ - Ljubièiæ završio je neriješeno, nakon 1:1 u setovima (6:4, 3:6) u taj-breku je bilo 8:8. Ivaniševiæ i Ljubièiæ jutros su posjetili Pedijatrijsku kliniku, gdje su djeci uruèili prigodne poklone, a danas su se susreli i sa gradonaèelnicom Sarajeva Semihom Borovac, te položili vijenac na spomen-ploèu na "Markalama". Ideju o odigravanju ovog egizibicijskog meèa pokrenuo je Ivaniševiæ tokom prošlogodišnje posjete turniru "BH Telecom Indoors Sarajevo Open", kada je predložio da kompletan prihod od tog turnira bude uplaæen u korist djece Sarajeva.
RTVFBiH 2.3.2007.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_151.htm

PRIPREME LJUBLJANE ZA EVROPSKU PRESTONICU KULTURE

LJUBLJANA - Ljubljana se ambiciozno priprema za status Evropske prestonice kulture (EPK) 2012. godine, ocekujuci da ce dobiti taj status na osnovu konkursa Ministarstva za kulturu.

Ljubljanski zupan Zoran Jankovic podsetio je da je prestonica kulture dosad bilo 15 glavnih gradova zemalja u Evropi, zbog cega ocekuje da ce tu ulogu dobiti i Ljubljana, preneli su slovenacki mediji. Program za EPK, koji je pripremila grupa strucnjaka na celu sa Nevenkom Koprivsek, tesno je povezan sa strateskim razvojnim projektima u slovenackoj prestonici, odnosno njenom urbanistickom, socijalnom, kulturnom i ekoloskom problematikom. Osnovna tema tog programa je dijalog, a programske celine nazvane su “stvaralcki grad”, “urbana regeneracija” i “uravnotezen razvoj”.

Izmedju ostalog, predvidjena je nova umetnicka cetvrt oko nekadasnje fabrike Rog, novi multimedijalni centar na Baru, kao i ozivljavanje promenade izmedju Grada i Tivolija. Budzet programa za programe i projekte EPK procenjen je na oko 40 miliona evra, ali su planirane investicije u gradsku infrastrukturu u iznosu od jos oko 800 miliona evra. Predstavnici Ljubljanske zupanije saopstili su da ce veci deo programa biti realizovan i ako Ljubljana ne dobije status EPK.

Prema navodima Nevenke Koprivsek, i pripreme za EPK doprinece da slovenacka prestonica, kao pomalo uspavani srednjeevropski grad, preraste u zivo, dinamicno, savremeno mesto.
SEEcult.org 28.2.2007.

Zagorkin novi roðendan

ZAGREB – Do sada se nije pouzdano znalo kojeg se toèno datuma rodila Marija Juriæ Zagorka tako da se ove godine prvi put obilježava njezin roðendan – 2. ožujka 1873. godine. Taj je datum u Matiènoj knjizi roðenih župe Vrboveèki Rakovec pronašla Slavica Jakoboviæ Fribec, tragajuæi za pouzdanim izvorom za biografski tekst o toj spisateljici. Zagorkino je krsno ime Mariana, a roðena je u plemiækoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca, a krsni joj je kum bio grof Ivan Erdödy.
Obljetnicu roðenja obilježio je Centar za ženske studije zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom u prostorijama HND-a, najavljujuæi manifestaciju Dani Marije Juriæ Zagorke, koja æe se održati u studenome ove godine (26. studenog do 2. prosinca), kada se navršava i pedeset godina od smrti spisateljice.
Centar za ženske studije organizator je Dana u sklopu kojih æe se održati dvodnevni, meðunarodni književno-znanstveni skup »Marija Juriæ Zagorka – život, djelo, nasljeðe«, koji æe zajedno s Centrom organizirati Odsjek za komparativnu književnost zagrebaèkoga Filozofskog fakulteta. Na programu Dana je i okrugli stol o današnjem položaju žena u društvu, posebice onima koje su aktivne u kulturi, politici i medijima. Rad Marije Juriæ Zagorke bio je obezvrijeðen, uz njega su se lijepile asocijacije trivijalnosti, kako je rekla Lada Èale Feldman, pa bi se okruglim stolom pokušalo razluèiti koliko se odnos prema ženskom aktivizmu i stvaralaštvu izmijenio.
Na Danima æe biti prikazan i dokumentarni film o Zagorki koji redateljica Biljana Èakiæ Veseliè priprema veæ dulje vrijeme, a cjelokupan program manifestacije predstavile su Slavica Jakoboviæ Fribec, Dubravka Vidoviæ i Sandra Prlenda. [Barbara Matejèiæ]
Vjesnik 3.3.2007.

Na današnji dan
2.3.1983. - U Zagrebu je umro svestrano obrazovani Bratoljub Klaiæ, kroatist, leksikograf i prevoditelj klasiènih djela s grèkog i latinskog jezika. Njegov Rjeènik stranih rijeèi, izraza i kratica i danas je nezamjenjivo djelo te vrste.

03-03-2007 at 09:30 | Ukljuèi u odgovor
Olivera
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 29-04-2003
Odgovori: 234
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Junak do junaka



 


Olivera
03-03-2007 at 11:06 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

GLAZBENI SPEKTAKL U SUSJEDNOJ DRŽAVI

Edo Maajka s Peppersima na Green festu u Indjiji

Zagreb - Jedan od najpopularnijih repera na ovim prostorima, Edo Maajka 26. lipnja æe na Green festu u Inðiji (Srbija) dijeliti pozornicu s jednim od najpopularnijih svjetskih rock bandova Red Hot Chili Peppersima na jedinom njegovu nastupu u ovome dijelu Europe.
- Jedva èekam, san mi je bio iæi na njihov koncert, a sad æu i zasvirati ispred njih! To je super, super, super, super.... ipak su oni vrh svjetske glazbe, najbolji bend na svijetu - izjavio je Edo.
Spektakl u istoènom nam susjedstvu, na kojemu se oèekuje najmanje 50.000 posjetitelja, Peppersi su najavili i na svojim službenim stranicama, a ulaznice æe uskoro biti u prodaji. A uz Pepperse i Edu Maajku, na Green festu, koji organizira Exit te svjetska koncertna agencija Live Nation, nastupit æe i Kasabian, Kiril te Ritam Nereda. (žvu)
Veèernji list 2.3.2007.

Velikani na markama

Beograd - Na predlog Udruženja dramskih umetnika, polovinom februara emitovana je serija poštanskih maraka pod nazivom „Velikani našeg glumišta“. To je poslednjih godina druga serija posveæena našim slavnim pozorišnicima. U prvoj seriji su, pored glumaca, bili zastupljeni i reditelji i, koliko se seæam, kostimograf Mira Glišiæ.
U likovnoj obradi Marine Kaleziæ prikazano je osam glumaca sa po jednom njihovom ulogom u drugom planu, dvoje koji su svoje vrhunce doživeli u drugoj polovini XIX veka i šestoro glumaca druge polovine XX veka sa kojima sam, osim sa Miodragom Petroviæem Èkaljom, proveo mnoge godine pod istim pozorišnim krovom.
Osim Pleše, svi glumci na markama lièe na sebe u životu. Branko Pleša je prošao najgore i izborom uloge koja je prikazana u drugom planu. Plešin Ser Robert Èiltern u „Idealnom mužu“ uloga je po kojoj ga niko ne pamti. Njegovi neprevaziðeni vrhunci su Ivan Karamazov, Markiz Poza u Šilerovom „Don Karlosu“ i Edgar u „Kralju Liru“.
Rahela Ferari nije bila loša kao Ledi Markbi u Vajldovom „Idealnom mužu“, ali daleko bolja u legendarnoj ulozi Ksenije u „Jegoru Bulièovu“, Sarka u Nušiæevoj „Ožalošæenoj porodici“ i Gospoða Gogan u Šon O’Kejsijevom „Plugu i zvezdama“, a iz detinjstva ostala mi je u pamæenju njena uloga Dr Klotilde Vimern u Fodorovoj „Maturi“ u Pozorištu Dunavske banovine.
Uloga Pekiæevog Simeona Njegovana Lupusa, kojom je propraæen portret Danila - Bate Stojkoviæa zaista je reprezentativna, kao i Sirano de Beržerak Ljubiše Jovanoviæa, a kako je zabeležila istorija našeg teatra i reprezentativne su uloge Kir-Janje za Peru Dobrinoviæa, a verovatno i Mozentalova Debora za Milku Grgurovu.
To što su glumci poèastvovani markama zaista je dokaz koliko naša sredina voli i ceni glumce, više nego mnoge druge sredine i da ih ne zaboravlja, što je još teže i reðe nego uživati u njima za vreme njihovog života na sceni.
Gorèin Stojanoviæ
Blic 3.3.2007.

SLOVENCI BOKSUJU ZA SRBIJU!

Ljubljanèani u srbijanskoj ligi ako se ne formira regionalno takmièenje
LOZNICA - Robert Urbanc, predsednik Bokserskog kluba Tomahavk iz Ljubljane, najavio je u Loznici da æe tražiti i lobirati za to da ovaj klub naredne godine boksuje u srpskoj bokserskoj ligi ukoliko do tada ne bude realizovana ideja o formiranju regionalne bokserske lige u kojoj bi se takmièili klubovi sa prostora bivše Jugoslavije.
- Došao sam u Loznicu da probamo da naðemo naèin saradnje izmeðu našeg i Bokserskog kluba Loznica, koji je jedan od najbolje organizovanih u Srbiji. Ideja koju pokušavamo da plasiramo jeste osnivanje regionalne bokserske lige na teritoriji bivše Jugoslavije, a ta varijanta bila bi po uzoru na košarkašku ligu. Do sada su veliko interesovanje za ovu ideju pokazali klubovi iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije. - Samo na taj naèin boks bi mogao da zaživi i da se vrati na mesto na kojem je nekada bio jugoslovenski boks. Bez obzira na konaèan dogovor, mi sada sa Loznièanima ugovaramo održavanje prijateljskih meèeva - rekao je Urbanc i dodao da æe se založiti za to da se slovenaèki klubovi takmièe u Srbiji ako ne doðe do realizacije ideje o regionalnoj ligi.
U BK Loznica kažu da su prihvatili predlog Urbanca o potpisivanju protokola o saradnji, odnosno o formiranju lige bivših jugoslovenskih republika. Bokserska liga u Srbiji obnovljena je, nakon trogodišnje pauze, krajem prošle godine, a BK Loznica nalazi se u krugu timova koji se bore za šampionsku titulu. Loznièani su poslednji osvajaèi ekipnog državnog prvenstva u boksu koje je održano 2003. godine.
(A. D. - SINA)
Kurir 3.3.2007.

Djurine žute minute

Milionima televizijskih gledalaca u bivšoj Jugoslaviji u seæanju je ostala kultna humoristièka serija „Top lista nadrealista“. Posebno atraktivan deo tog serijala èinili su skeèevi Branka Djuriæa Djure – „Djurine kuæne èarolije“.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_152.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

04-03-2007 at 09:49 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Rodjena prva beba nakon povratka Hrvata

Šamac - Nakon 6 godina od povratka hrvatskog stanovništva na podruèje opštine Šamac u mjesnoj zajednici Hrvatska Tišina roðena je prva beba – Ivan Bartolo Bartoloviæ, javila je Srna.
Naèelnik opštine Šamac Mirko Lukiæ uruèio je novèani poklon i cvijeæe porodici, a predstavnici M.Z. Hrvatska Tišina kupili su poklone za bebu. Èestitajuæi rodjenje prve bebe porodici Bartoloviæ, Lukiæ je rekao da je ovim primjerom razbijena predrasuda da se u opštinu Šamac vraæaju samo stara lica. “Uspjeli smo da se vrate na svoja ognjišta oni koji su ootišli i da ostanu na podruèju opštine Šamac, gdje se može živjeti mirno i spokojno”, naglasio je Lukiæ. Ivan je sin Miroslava i Ivanke Bartoloviæ, koji su 10 godina u braku, a prije šest godina su se vratili na podruèje Hrvatske Tišine. Ivanka je podpredsjednik Savjeta M.Z. Hrvatska Tišina i sa svojim suprugom aktivno uèestvuje u radu Savjeta.
U Hrvatsku Tišinu da sada se vratilo 150 stanovnika, obnovljeno je ili sagradjeno 100 kuæa od kojih je 50 veæ useljeno, a ovo naselje ima igralište, školu, asfaltiran put, osnovana je Mjesna zajednica, a uskoro æe biti završena i izgradnja crkve.
Oslobodjenje 4.3.2007.

Ljubuški primjer tolerancije i suživota Hrvata i Bošnjaka

LJUBUŠKI - Opæina Ljubuški, kao jedina opæina ZHŽ-a gdje uz hrvatsku veæinu živi i znaèajan broj Bošnjaka, može biti primjer kvalitetnog i tolerantnog suživota tih dvaju naroda na ovim prostorima.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_153.htm

Dado Topiæ i Dragonfly pobjednici "Dore"

Opatija - Hrvatska pjesma kandidatkinja za "Pjesmu Eurovizije" je "Vjerujem u ljubav" u izvedbi grupe Dragonfly i Dade Topiæa, koja je sinoæ pobijedila na natjecanju "Dora" održanom u Opatiji. Autor glazbe i teksta je Dado Topiæ, aranžmana Nikša Bratoš.
"Dora" je u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela "Kvarner" okonèana proglašenjem pobjednièke pjesme od 16 izvedenih na završnoj veèeri. One su odabrane od ukupno 32 pjesme, izvedene prethodne dvije veèeri. Pobjednièka pjesma odabrana je zbrojem ocjena struènog ocjenjivaèkog suda i bodova sukladnih broju telefonskih poziva televizijskih gledatelja za svaku pojedinu pjesmu.
Struèni ocjenjivaèki sud èinili su Silvije Glojnariæ, Željen Klašterka, Aleksandar Kostadinov, Ljiljana Vinkoviæ i Robert Urliæ. Ovogodišnja "Pjesma Eurovizije" održavat æe se 10. i 12. svibnja u Helsinkiju.
HRT web vijesti 3.3.2007.

Robert Prosineèki otvorio lounge bar i pizzeriju


ZAGREB - Prosikito & Kalimero naziv je novog lounge bara i pizzerije koju je pomoænik izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Robert Prosineèki otvorio na Sveticama sa svojim partnerom Nenadom Gerjeviæem u petak naveèer.

Otvorenje je okupilo brojne poznate osobe, ponajviše nogometne, ali i mnoge druge.

Silvio Mariæ, Zvonimir Boban, glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebriæ, Nikola Jurèeviæ, glumac i voditelj Tarik Filipoviæ te mnogi drugi prisustvovali su otvorenju koje je obilježila dobra hrana i piæe.

- Htjeli smo da restoran bude u starinskom, rustikalnom stilu. Bilo nam je važno i da samo mjesto bude ugodno i mislim da smo u tome uspjeli. Jako sam zadovoljan rezultatom i drago mi je što otvorenje mogu proslaviti s prijateljima - rekao je Prosineèki.
(V. D.)
Jutarnji list 3.3.2007.


PODELJENE NAGRADE ZAGREBDOKSA - USPEH SRPSKIH DOKUMENTARACA

ZAGREB - Film Želimira Žilnika «Evropa preko plota» dobitnik je nagrade Veliki peèat u regionalnoj konkurenciji, dok je u meðunarodnoj to priznanje pripalo ostvarenju Aline Rudnickaje «Civilni status», odluèio je žiri Treæeg meðunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDoks.
Žiri je obrazložio kako je film «Civilni status» nagraðen za spoj kreativnosti, humanosti i posebnog naèina humora, dok autor filma «Evropa preko plota» prièu o svakodnevnom preživljavanju u jednom srpskom selu, vodi sigurnom dramaturgijom unoseæi elemente igranog. U regionalnoj konkurenciji jednu od èetiri specijalna priznanja dobio je, za srpski film, «Nacionalni park» Dragana Nikoliæa.
Tanjug 4.3.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

04-03-2007 at 23:05 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Armin Omeroviæ osvojio publiku i kritiku

BEOGRAD - Uèesnik na Cinelinku na prošlogodišnjem Sarajevo film festivalu, hrvatski reditelj Ognjen Svilièiæ je svoj film "Armin", kojem je koproducent "Refresh" iz BiH, premijerno prikazao u Berlinu, dok je regionalnu premijeru doživio na upravo završenom 35. beogradskom FEST-u. Iako je nagradu FEST-a osvojio tadžikistanski reditelj Džamšed Usmonov za film "Da bi dospio u raj, prvo umri", žiri beogradske filmske smotre kao posebnu istakao je ulogu Armina Omeroviæa za izuzetno suptilan i dirljiv nastup u dva filma na prikazana FEST-u - "Armin" Ognjena Svilièiæa, koji je bio u takmièarskom programu, i "Put lubenica" Branka Šmita iz Hrvatske.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_154.htm


OTVARANJE VIII EX-YU FESTA U CNP-U

"Nafaka" za poèetak

Podgorica - VIII Ex-Yu FEST biæe sveèano otvoren u Crnogorskom narodnom pozorištu, danas u 20 èasova.
Nakon predstavljanja gostiju festivala i pozdravne rijeèi Predraga Sekuliæa, ministra za kulturu, sport i medije, održaæe se sveèana projekcija filma "Nafaka", bosanskohercegovaèkog reditelja Jasmina Durakoviæa.
Ex-Yu FEST se u okviru filmske manifestacije pod motom Uvijek u svom filmu, nadovezuje na Hitove FESTA 2007.
Tradicionalna filmska manifestacija Ex-Yu FEST koja okuplja sineaste sa bivšeg jugoslovenskog prostora održaæe se u Podgorici - u kinu Kultura i KIC "Budo Tomoviæ", u Baru - u bioskopu Doma omladine, te u Kotoru u kinu Boka. Festival æe trajati do 12. marta.
D.T.
Vijesti 5.3.2007.

Objavljeni "Dnevnici" Jevrema Brkoviæa


Buran život pjesnika

Podgorica - U ediciji "Skriptorij" DANU objavljena je knjiga fragmentarne memoarske proze Jevrema Brkoviæa "Dnevnici". Prvim tomom Brkoviæevih intimnih zapisa obuhvaæen je period od 23. maja 1974. godine do 31. decembra 1991.
-Veæ mi je èetrdeset godina: treba zapisati ponešto iz svakog znaèajnijeg dana; i dosada i dokolica znaju da budu veoma kreativne, ali za jednu drugi duhovnost, onu suštinski slobodnu i neobaveznu prema dnevnosti. Dao sam sebi rijeè, a to je, ipak, nešto, da æu napisati iskren, istinit i precizan dnevnik. Da neæu ništa sakriti, ni od samog sebe, ništa preæutati - zapisao je Brkoviæ u maju 1974. godine, u podgorièkom domu.
Knjigu zatvara zapis iz emigracije. Dok u Stubièkim Toplicama svijet luduje hitajuæi u susret "novom ljetu", u noæi izmeðu 31. decembra i 1. januara 1991. godine, pjesnik u zapisuje: "... ja sam veæ skoro tri mjeseca emigrant.Treba se naviæi da kao emigrant živim, mislim , osjeæam..."
Sudeæi po sadržini živih i duhu minulih vremena vjerodostojnih zapisa koji su se našli meðu koricama knjige "Dnevnici" ostvario je svoju namjeru da o svijetu i sebi u tom svijetu piše precizno i istinito. Javnosti je ponudio nepatvorenu hroniku "boljeg" dijela posljednje èetvrtine dvadesetoga vijeka doba. Pisani rukom èovjeka èiji je vjeèiti pokretaè logika otpora kultovima i kolektivnim histerijama dnevnièki zapisi Jevreme Brkoviæa u znaku su polemièkog odnosa autora sa vrijednosnim sistemima zvaniènih politika i ljudi koje privlaèi njihova gravitaciona moæ.
Èak i kada piše o banalnim poslovima koji ga odvlaèe od "pravog rada i pravog zadovoljstva", ili kada govori o svojim manama i manama svojih bližnjih, pisac to kontinuirano èini bez snebivanja. Sa sebi svojstvenom sposobnošæu da pažnju èitaoca fokusira na detalj koji upuæuje na suštinske sadržaje cjeline èiji je dio, bespoštedan prema sebi, Brkoviæ oštrice svojih opaski nije poštedio nikoga.
Dobili smo knjigu o kojoj æe se narednih dana puno govoriti.
V.S
Pobjeda 5.3.2007.

Zašto je Dado ‘49. dobio ime Adolf?
Meðu ljubiteljima domaæe glazbe, Dore i Eurosonga ima i onih koji ne znaju da je pravo ime našeg ovogodišnjeg eurovizijskog predstavnika zapravo Adolf. Adolf Topiæ koji je nadimak Dado dobio tek koju godinu poslije, roðen je 1949. u Novoj Gradiški, a matièar se nije mogao naèuditi kad su njegovi roditelji došli prijaviti prinovu inzistirajuæi da se dijete u knjigu roðenih upiše kao Adolf.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_155.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

07-03-2007 at 22:49 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Spasite život bebe Lamije Alihodžiæ

http://helplamija.blog.ba/

08-03-2007 at 00:05 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Sretan 8. mart !

Prošlo je taèno 150 godina od protesta radnica zasposlenih u njujorškoj tvornici tekstila. Te 1857. godine tražile su veæe plaæe i bolje uvjete rada. Protesti na 8. mart dogaðali su se i sljedeæih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz Njujork tražeæi kraæe radno vrijeme, bolje plaæe i pravo glasa. Žene su širom svijeta Meðunarodni praznik žena obilježile uz èestitke, poklone i cvijeæe, ali i proteste. Blizu Ramale na Zapadnoj obali, izraelske i palestinske žene zajednièki su demonstrirale zbog izraelskog prisustva na palestinskom teritoriju. Zaustavljene su suzavacen. U Afganistanu, gdje su žene donedavno bile potpuno obespravljene, stotine pripadnica ljepšeg spola prisustvovalo je dogaðajima koje je u toj zemlji organizirao UN, kako bi proslavile praznik. Na Zapadu se Meðunarodni dan žena, uglavnom, prestao obilježavati 30-ih godina prošlog vijeka i zbog toga što je povezivan s komunizmom. Meðutim, 60-ih su ga ponovno poèele slaviti feministice, a 1975., koja je proglašena Meðunarodnom godinom žene, UN je službeno poèeo obilježavati Meðunarodni dan žena.
FTV 8.3.2007.

Èovjek ispred svog vremena

ZAGREB - Akademik Ivan Supek sahranjen je u Krematoriju zagrebaèkog groblja Mirogoj juèer ujutro. Posljednji ispraæaj obavljen je u obiteljskom krugu. Umro je u miru svoga doma u Rubetiæevoj ulici u ponedjeljak 5. ožujka u 92. godini.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_156.htm

ID - Vojvodina i Kosovo

Novi Sad - U okviru projekta saradnje umetnika iz Vojvodine i sa Kosova "ID", u subotu 10. marta u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (Dunavska 37, Novi Sad) od 18.30 sati, kosovsku video scenu predstaviæe Mehmet Behljulji, slikar i predavaè na Fakultetu likovnih umetnosti u Prištini. Behljulji, koji je i èlan Exit instituta za savremenu umetnost u Peæi i voditelj Laboratorije za vizuelnu umetnost u Prištini, predstaviæe radove desetak kosovskih autora nastale u periodu od 1999. do 2006. godine.
Projekat "ID" realizuje novosadski Per.Art, kao nastavak saradnje umetnika, društvenih aktivista i mladih iz Vojvodine i Kosova. Prethodili su mu projekati "Family Houses" (2006) i "Niti-svadbeni obièaji, lièno i društveno povezivanje" (2004/2005). Projekat se realizuje kroz program Malih grantova u okviru Civilnog dijaloga. Sponzor projekta je Protranzit, beogradska kancelarija meðunarodne kompanije Problemmarket sa sedištem u Ljubljani. M. Jovanoviæ
Danas 8.3.2007.

I Dado Topiæ veèeras na Beoviziji

BEOGRAD- Finale “Beovizije”, na kojem ce biti izabran predstavnik Srbije za ucesce na takmicenju za Pesmu Evrovizije, bice odrzano veceras u Sava centru, a medju gostima u revijalnom delu bice i Dado Topic i grupa Dragonflaj (DragonFly) koji ce predstavljati Hrvatsku u maju u Finskoj.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_157.htm


Bio je maj Zafira Hadžimanova

BEOGRAD - Novi album Zafira Hadzimanova “Bio je maj”, u izdanju PGP-RTS-a, sadrzi 21 pesmu tog poznatog sansonjera, kantautora i kompozitora, a nazvan je prema numeri izvedenoj na festivalu u Opatiji 1969. godine.

Prema navodima izdavaca, pesme su brizljivo birane, a rec je o hitovima koji su obelezili karijeru tog umetnika i doneli mu veliki broj nagrada.

Izmedju ostalog, zastupljena je pesma ´´Covek kao ja´´, koja je dobila trecu nagradu na festivalu Vece sansona 1965. u Zagrebu koji je, inace, bio i festivalski debi Hadzimanova. Pesma ´´Tamara´´ nalazila se na najprodavanijoj EP ploci te 1966. godine, a slede i ´´Kako Vardar´´ - prvi kantautorski uspeh Hadzimanova, kao i numere izvodjene u TV programu ´´Buket sansona´´ i one sa njegovih ranijih albuma.

Album sadrzi i pesme koje je komponovao na stihove velikih pesnika Milosa Crnjanskog, Dusana Radovica, Zaka Prevera...
SEEcult.org 5.3.2007.

Mjesto u kojem se treba razvijati mostarska kultura

MOSTAR – Zahvaljujuæi pomoæi vlade Savezne Republike Njemaèke i njemaèkog veleposlanika u našoj zemlji Michaela Georga Schmunka, OKC ´´Abraševiæ´´ je dobio novoobnovljenju multifunkcionalnu dvoranu.
Ova dvorana u koju je sredstva za obnovu uložila njemaèka vlada jedina je ovakve vrste za sada u našem gradu te æe osim brojnih filmskih, glazbenih i teatarskih predstava imati ulogu kultnog mjesta za razvoj avangardne kulture.

Prema rijeèima njemaèkog veleposlanika Schmunka, ova dvorana treba biti najbolja dvorana ovakve vrste u našem gradu, dvorana u kojoj æe se susretati mladi i stari i u kojoj æe nastajati nova umjetnièka djela.
´´Drago mi je da smo mogli pomoæi obnovu ove dvorane koja bi u skladu sa svojim avangardnim izgledom trebala biti i mjesto razvoja avangardne kulture i mjesto na kojem æe mladi moæi najbolje iskazati svoj umjetnièki izraz. Takoðer želim kazati da sam ponosan da je Njemaèka u vrijeme svojeg predsjedavanja Europskom unijom i u vrijeme provoðenja projekta ´Probosna-protolerancija´ uspjela realizirati obnovu ove dvorane kroz koju želimo poveæati toleranciju meðu narodima u Bosni i Hercegovini´´, kazao je veleposlanik Schmunk.
Veleposlanik Schmunk je pozvao mostarskog gradonaèelnika da da podršku ovom projektu te bude jedan od najvjernijih posjetitelja novoobnovljene dvorane u OKC-u ´´Abraševiæ´´.

Urednik Media centra OKC-a ´´Abraševiæ´´ Husein Oruèeviæ je nakon otvaranja dvorane kazao da je zadovoljan i sretan što je nakon petnaest godina konaèno došlo do otvaranja ove dvorane koja æe služiti svim mladima u Mostaru, ali i našoj zemlji.
Gosti koji su nazoèili sveèanost otvaranja, njih oko pedeset, ovom su prilikom pogledali i desetominutni film o obnovi i rekonstrukciji koja je provedena u proteklih deset godina u prostorima OKC-a ´´Abraševiæ´´.
Esmir Milaviæ

Dnevni list 4.3.2007.


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

08-03-2007 at 22:52 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 36
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adnan_, Adnan_ IRAQ, Ajvi, antepavelic, goca, Herodot.H, joskobra, Lastavica, LilyL, nele73, Pasha_car_aga, rafa, SEMY_, Tuc-Muc-SRB, zaza
FORUM : Politika : Fildžan viška New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice