Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Fildžan viška
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Zapis iz Srebrenice

Druženje u ”Kuæi pomirenja”

Srebrenica - Upravo u trenutku dok se u srebrenièkoj Kuæi pomirenja razgovor o podsticanju graðanskog sudjelovanja u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH bližio svome finalu, sa obližnje džamije zaèuo se mujezinov glas, da bi se samo koji sekund kasnije oglasilo i zvono za pravoslavne crkve.
A u tom prožimanju mujezinovog glasa i crkvenog zvona kao da je bilo i neke simbolike sa onim o èemu je govoreno na skupu, pa i o razlièitostima koje nas povezuju.

Ljudi sa terena

Tokom dva dana i reporter Osloboðenja imao je priliku da èuje brojne ispovijesti ne samo èlanica Udruženja Žene ženama (nosilaca projekta Podsticanje graðanskog uèešæa u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH) veæ i predstavnika partnerskih organizacijia i koordinacionih vijeæa iz Sarajeva, Istoènog Sarajeva, Foèe, Višegrada, Ustipraèe, Sokoca, Miliæa-Vlasenice, Goražda i Rudog. Od najavljenih uèesnika, jedino su izostali predstavnici Bugojna.
Uvodnièarke su bile Slavica Davidoviæ, zamjenica pravobranioca RS, i Slavojka Mandiæ, sekretar Opštine Èajnièe.
A vrlo upeèatljivo bilo je i obraæanje Španjolke Kristine Gvijerez, u ime Španske agencije za meðunarodnu saradnju - Ureda za saradnju na Balkanu (AECI-OTC), dakle agencije koja i daje potporu projektu.
Obraæajuæi se sagovornicima, glavna koordinatorka Ureda za balkansku saradnju rekla je da joj je u prvi mah cijeli projekat djelovao maglovito i neopisivo. Tek poslije razgovora sa glavnom kormilarkom programa Nunom Zvizdiæ, koja joj je slikovito objasnila šta se želi i planira, magla se poèela razilaziti, da bi se poslije onog što je èula u srebrenièkoj Kuæi pomirenja ta magla i potpuno razišla.
Jer, kako je rekla šarmantna Španjolka, “projekt je dobio oblik i crte lica ljudi koji na terenu rade na realizaciji programa”.
Upitana od vašeg reportera da li se slièni projekti realizuju i u Španiji, Kristina Gvijerez je odgovorila potvrdno, navodeæi da u njenoj zemlji “postoji dobra podloga nevladinog sektora, koji se brine za postizanje rezultata na tom planu”.
Inaèe, vrlo je interesantno bilo slušati “ljude sa terena”. Njihove besjede bile su emotivne i pune simbolike od one Saudine Voljevac i Nafize Dautoviæ, pa sve do obraæanja Mladena Mimiæa, Vesne Kuljuh, Igora Golijanina i Slaðane Ujiæ, koja je govorila o položaju žene sa sela.
A ton skupu povremeno je davalo i to što se, uz naš ili sve naše jezike, povremeno èuo i umilni španski jezik veæ pomenute Kristine Gvijerez i njene zemljakinje Eve Suarez, koja je direktna koordinatorka samog projekta.
Bilo je to istinsko sagovorništvo o ljudskim pravima i demokratiji, o brojnim Scilama i Haribdama kroz koje obièni èovjek svakodnevno prolazi, o pravdi i politikama pravde, te o podsticanju graðanskog uèešæa u zaštiti tih prava. Ali i o svojevrsnoj katarzi, kroz koju skoro svakodnevno prolazimo.
Jezdimir Miloševiæ govorio je tako i o manipulacijama poslije presude Meðunarodnog suda pravde u Hagu. “Umjesto da bude u funkciji pomirenja”, rekao je on, “presuda je sada u funkciji produbljavanja jaza i neke stvari se vraæaju na poèetak.”
Kamo sreæe da imamo više analitièara, koji su na fonu pomirenja, kao što je Šaæir Filandra, naveo je Miloševiæ.
Posebno je bila interesantna “razmjena iskustava” predstavnika Foèe (Gordane Mojoviæ i Bože Cvijanoviæa) i Sokoca (Jelene Dundiæ, Momira Èivše i Slobodana Kosoriæa), èija su dva grada do marta prošle godine dijelila istu sudbinu, da budu pod sankcijama. Ali, dok se prva opština, zbog saradnje sa meðunarodnom zajednicom, i posebno sa SAD, rasteretila tih briga, dotle se Opština Sokolac nalazi još pod udarom Lautenbergovog amandmana, tako da ne može da prima pomoæ vlade SAD. Stoga je pitanje ispunjena zahtjeva iz Dejtonskog sporazuma i glavni preduslov da ta opština zaplovi prosperitetnijim vodama.
Poslije dva dana druženja u Srebrenici, prenosimo i utiske glavne kormilarke projekta Nune Zvizdiæ:
“Zadovoljna sam, mislim da se stvari razvijaju u dugoroèni proces, a ono što mi se najviše dopada, jeste zainteresiranost za razgovor o razlièitostima. Razlièito mislimo, imamo razlièite stavove i ideje, ali ono što nam je zajednièko jeste ta predanost da hoæemo da razvijamo proces da bismo dugoroèno, rekla bih katarzièno, razvijali graðansku svijest o tome kako mi razumijemo pojam ljudskih prava, pravde, suoèavanja sa prošlošæu i sve ono što bi mogla biti naša zajednièka buduænost.”

Prava slika

“Projekt smo poèeli da realizujemo uz pomoæ Španske agencije za meðunarodnu saradnju. A o svemu možda najbolje govori izjava Kristine Gvijerez, generalnog menadžera Meðunarodne agencija za Balkan, koja je upravo ovdje u Srebrenici rekla da joj je projekt ranije izgledao maglovito, ali sada prvi put, kroz iskaze, kroz ono što se dogaðaga u realizaciji, vidi da su ljudi ipak imali sliku o tome što hoæe.
Projekt je krenuo septembra 2006. i trajaæe do 31. avgusta. Naši partneri, a ima ih devet, u realizaciji projekta daju najbolje od sebe i vjerovatno æe prva faza programa, kada se završi krajem avgusta, dati i svima sliku kako bi u buduænosti mogli raditi”, rekla je na kraju Nuna Zvizdiæ.

Bosanska Gernika

Uèesnici skupa u Srebrenici obišli su i Memorijalni centar u Potoèarima. U toj bosanskoj Gernici odali su pomen žrtvama genocida.

Nezaobilazne “Misirlije”

Gosti srebrenièkog skupa bili su smješteni u nezaobilaznom pansionu Misirlije, èiji je vlasnik Abdulah Purkoviæ. To je èovjek koji je preživio srebrenièku golgotu, da bi po povratku iz izbjeglištva, iz Tuzle, na svojoj babovini, gdje je nekad kao djeèak igrao lopte, podigao pansion. U poslu mu pomažu i supruga Senija, inaèe profesorica hemije, kao i dvije djevojke Jelena i Bosa, izbjeglice iz srednje Bosne.
Zidove Misirlije krase fotosi mnogih poznatih gostiju, meðu kojima su bili i Volfgang Petriè, Pedi Ešdaun i Švarc Šiling.
Slobodan STAJIÆ
Osloboðenje 7.3.2007.

U VOJVODINI IZLAZI DESET LISTOVA NA JEZICIMA MANJINA

NOVI SAD - Na šestom Sajmu medija u Novom Sadu predstavljeno je svih 10 listova na jezicima nacionalnih manjina koji danas izlaze u Vojvodini, što je dvostruko više nego samo pet godina ranije.
Na prvoj medijskoj smotri na Novosadskom sajmu, svoju delatnost i najznaèajnije teme o kojima pišu predstavili su dnevni list ´´Maðar so´´ i nedeljnici ´´Het nap´´ na maðarskom, ´´Ruske slovo´´ na rusinskom, ´´Libertatea´´ na rumunskom i ´´Hlas ljudu´´ na slovaèkom jeziku.
Tanjug 10.3.2007.

14-03-2007 at 23:30 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Baklja pripada Sarajevu

Skoplje - Zvonimir Budimiroviæ iz Demir Kapije, gradiæa na jugoistoku Makedonije, zaljubljenik u bijele sportove, a pritom još i strastveni kolekcioner, posjeduje izgleda jednu od posljednjih rezervnih baklji sa Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu. I to, ko zna, možda baš onu kojom je Sanda Dubravèiæ te godine vježbala da upali olimpijsku vatru na Koševu.
U vitrinama ovog kolekcionera i ljubitelja starine poèasno mjesto zauzima upravo baklja sa ZOI 84. iz Sarajeva. On ima i jednu od najveæih i najbogatijih kolekcija posuda za vino i svega onoga što je vezano za “piæe bogova” na Balkanu.
U njegovoj zbirci se nalazi više od 500 “vinskih” eksponata, od praistorije pa do savremenog doba. Emotivno je, ipak, najviše vezan za baklju. Uprkos tome, želja mu je da se obilježje ZOI od prije 23 godine naðe tamo gdje mu je zaista i mjesto - u Sarajevu.
Baklju je odluèio da proda, ali ne bilo gdje, niti bilo kome. Do sada je to bezbroj puta mogao da uèini preko Interneta, pa i da dobro zaradi, ali - nije. Za odreðenu nadoknadu, ustupiæe je nekom muzeju, instituciji ili kolekcioneru iskljuèivo iz Sarajeva. Iako ju je toliko godina brižno èuvao i njegovao tako da i danas izgleda baš kao da je sada izašla iz umjetnikovog ateljea, njegova odluka je definitivna i konaèna. Baklja treba da pripada Sarajevu.
Susret u antikvarnici
Negdje uoèi Nove godine, sasvim sluèajno, iz radoznalosti, zavirili smo u jednu tek otvorenu starinarnicu u Skoplju. Tamo je, baš tada, u posjeti svom prijatelju, vlasniku prodavnice, bio i Zvonimir Budimiroviæ iz Demir Kapije. Videæi da se ne razumijemo u starine, ovaj šarmantan i prièljiv, ali i pun znanja gospodin, poèeo je da nam objašnjava porijeklo i starost nekoliko izloženih zidnih satova. I tako, rijeè po rijeè, na kraju razmijenismo i brojeve telefona, a pao je i poziv da ga obavezno posjetimo ako nas nekada put odvede u Demir Kapiju.
Upoznali smo se sasvim sluèajno, a rastali kao stari prijatelji.
Od tada smo se vidjeli još tri puta. I to uvijek na brzinu i u trku, jer je Zvonimir uvijek negdje žurio. Za vrijeme našag posljednjeg susreta, onako usput, pomenuo nam je baklju sa ZOI 84 iz Sarajeva. E, kada smo to èuli, od tad mu nismo dali mira. Htjeli smo da saznamo cijelu prièu vezanu za ovo znaèajno obilježje i njen put od Sarajeva do makedonskog gradiæa Demir Kapije.
Razgovor o baklji Zvonimir je sa zadovoljstvom prihvatio. Dogovorili smo se da se naðemo kod njegovog starog prijatelja, u jednoj od prvih i najljepših makedonskih antikvarnica, Aminta u centru Skoplju.
Naravno, prvo nas je interesovalo da vidimo baklju. Uz blagi osmijeh poèeo je da odmotava dugaèak i tanani papir u koji je baklja brižljivo bila umnotana. Da se sluèajno ne ošteti. Kada smo je ugledali, toliko je dobro bila oèuvana da u prvom trenutku nismo povjerovali da se zaista radi o originalnom obilježju 14. ZOI od prije 23 godine, na kojoj je ugraviran simpatièni Vuèko, maskota tadašnje sarajevske zime èarolije.
Kasnije smo razabrali da se kolekcioneri tako odnose prema svim predmetima u svojim zbirkama. Zvonimir prema svojoj baklji još i brižnije, jer je, veli, emotivno vezan za nju.
“U to vreme, dva puta sam bio u Sarajevu. Na otvaranju i zatvaranju ZOI. Baklju sam na poklon dobio nakon otvaranja Igara od jednog mog dragog prijatelja iz Sarajeva, èije ime ne bih pominjao. On mi je baklju dao u kafiæu hotela Terme na Ilidži, gdje je odsjeo i dio novinara i televizijskih ekipa koje su pratile ZOI. Tada su neki od novinara upitali koliko baklja košta. Oni su htjeli da je kupe, koliko god je on cijenio. Meðutim, moj sarajevski prijatelj im je tada rekao da njihov novac ne vrijedi koliko jedno prijateljstvo. Nakon toga mi je poklonio baklju”, isprièao nam je Budimiroviæ.
I nas je, naravno, zanimalo koliko baklja košta. Pogotovo danas, zato što se radi o zaista izuzetnom i veoma dobro oèuvanom raritetu. Umesto direktnog odgovora, kolekcioner iz Demir Kapije je nastavio svoju prièu:
“Kad sam nakon otvaranja ZOI iz Sarajeva vozom krenuo za Beograd, negdje na pola puta, baklju su mi ukrali. Èvrsto sam zaspao pa nisam ni osjetio da je neko preturao po mojim stvarima. Kraðu sam, naravno, prijavio policiji, iako se nisam nadao da æe je oni i pronaæi. Na sreæu, baklja ima jedan skriveni biljeg, po kome sam je poslije tri godine poznao na jednoj aukciji starina i vrijednih predmeta u Beogradu. Kada sam je ugledao i shvatio da se radi o istoj baklji, poželio sam da je ponovo imam.
Buduæi da nisam imao ništa èime bi dokazao da ona stvarno pripadala meni, morao sam da je otkupim. Prvo su za nju zatražili 5.000 tadašnjh nemaèkih maraka, ali sam je, cjenkajuæi se, na kraju uspeo da kupim za 2.000 DM. Morao sam da otkupim svoju baklju koju sam dobio na poklon.”
Jedna od rezervnih
On ne zna taèno koliko komada baklji je napravljeno za ZOI u Sarajevu. Veli da je taj podatak poznat samo Olimpijskom komitetu. Ipak, èuo je da je jedna baklja bila ona kojom je zapaljena olimpijska vatra, jedna je poklonjena Muzeju ZOI u Sarajevu, a postoje još jedna ili tri rezervne baklje. One su trebale da se iskoriste u sluèaju ako se ona, kojom je paljena olimpijska vatra, negdje na putu ugasi.
Pretpostavlja da je baklja koju on posjeduje jedna od tih rezervnih, jer ona nije bila upaljena. Naime, èep na vrhu baklje još stoji, a da je smjesa u njoj bila upaljena, metalna struktura od koje je ona napravljena, zbog visoke temperature veoma brzo bi propala.
Dugo skrivana tajna
Iako kolekcioneri po pravilu razmjenjuju informacije i predmete iz svojih zbirki, Zvonimir Budimiroviæ nam je otkrio da osim nekoliko njegovih prijatelja, niko drugi ne zna da posjeduje baklju sa ZOI 1984. Sada je odluèio da je proda.
“ Nije mi važno da li æe to biti neki muzej, kolekcioner, biznismen ili obièan ljubitelj Olimpijskih igara, važno mi je da se baklja vrati tamo gdje i pripada - u Sarajevo”, veli Budimiroviæ.
Dušan Joksiæ
Osloboðenje 23.2.2007.

Pomlaðeni profesor Baltazar

Zagreb - Serijal animiranog filma "Profesor Baltazar" do kraja svibnja u potpunosti bi trebao biti restauriran i digitaliziran, èime æe se prilagoditi zahtjevima novih medija, reèeno je na konferenciji za novinare "Zagreb filma", koji taj projekt radi u suradnji s tvrtkom "DVD lab" iz Rima.
Poèetkom sijeènja u Rim je na restauraciju stiglo oko 400 kilograma negativa iz Hrvatske kinoteke i arhiva Zagreb filma, odnosno 39 epizoda po 10 minuta i 20 epizoda po pet minuta, rekao je Predrag Radanoviæ, inicijator projekta iz tvrtke "DVD lab". Restauracija zvuka u cijelosti je gotova, dok je rad na videomaterijalu, što znaèi 19 tisuæa slika po epizodi, zahtjevniji i dosad je završeno nekoliko epizoda, izvijestio je Radanoviæ. Osim što æe se poboljšati kvaliteta kopija za prikazivanje na televiziji i DVD izdanjima, po završetku projekta "Profesor Baltazar" bit æe dostupan za video streaming i internet. "Profesor Baltazar" najutrživiji je proizvod "Zagreb filma" i za njega još uvijek postoji veliko zanimanje, osobito u skandinavskim zemljama, rekao je Albert Kapoviæ, v.d. direktora Vinka Brešana, koji trenutno ne obnaša tu dužnost jer snima film.
Ocijenivši da je digitalizacija filmova nužna kako dugogodišnji rad naših autora ne bi nestao, Kapoviæ je ustvrdio da bi se, s obzirom na loše stanje filmskog materijala u Hrvatskoj, slièni projekti trebali napraviti na nacionalnoj razini. Uvjeren je da æe projekt biti financijski isplativ jer, rekao je, postoji veliki interes više europskih televizija za prikazivanje "Baltazara", a planira se i distribucija DVD-a u Hrvatskoj.
HRT web vijesti 10.3.2007.

POMOZITE GABRIJELI VASIÆ

Poštovani, majka sam dvogodišnje djevojèice Gabrijele (Dalibora) Vasiæ kojoj je na UKC Tuzla dijagnosticiran tumor na oba oka sa trenutnim stanjem da je izljeèenje i pokušaj spašavanja organa vida nemoguæ u Tuzli, niti na jednoj drugoj klinici u Bosni i Hercegovini. Stoga smo od UKC Tuzla, Klinika za oène bolesti, dobili preporuku za odlazak i pokušaj lijeèenja naše kæerke u Essenu u Njemaèkoj gdje su kod oboljele djece sa ovom dijagnozom uspijevali spasiti jedno oko. S obzirom da su za pomenute pretrage i spašavanje bar jednog oka moje kæeri potrebna sredstva u iznosu koji porodièno nismo u moguænosti obezbijediti, molimo dobre ljude da se ukljuèe u akciju pomoæi i da nama roditeljima daju nadu, a našoj kæerki šansu da život gleda makar i jednim okom. U prilogu su Otpusnica sa UKC Tuzla, Klinika za oène bolesti i Preporuka iste klinike za lijeèenje u Essenu, Njemaèka. U svrhu uplata financijske pomoæi otvorili smo raèun kod:
Hypo Group Alpe-Adria Tuzla
Racun banke: 3060340000036328
TR: partija 1537840956
Na ime: Marina Vasiæ
Devizni žiro raèun:
Devizni ziro-racun (Hypo Alpe-Adria-Bank):
Broj raèuna: 1237568381
SWIFT: HAABBA 22
Na ime: Dalibor Vasiæ

Iskreno zahvalni roditelji - Marina i Dalibor Vasiæ

Mali update za sve one koji mogu i zele pomoci maloj Gabrijeli. Pregled ociju joj je zakazan na klinici u Essenu 26. Marta 2007, pa bi bilo pozeljno da oni koji namjeravaju pomoci, to i urade do ovog datuma. Maloj Gabrijeli zelimo puno srece.

15-03-2007 at 22:27 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Èola opet u Mostaru

BEOGRAD – Jedna od najveæih pjevaèkih zvijezda na ovim prostorima, legendarni Zdravko Èoliæ, koji je sa svojim posljednjim albumom "Zavièaj" osvojio najviše nominacija za ovogodišnju bh. glazbenu nagradu Davorin, èak sedam, uskoro bi vjernu publiku u našoj zemlji mogao poèastiti s nekoliko koncerata.
"Velika turneja Zdravka Èoliæa bi trebala zapoèeti 6. travanja u Danskoj, zatim Švedskoj i Austriji, te u svim zemljama bivše Jugoslavije, pa bi, naravno, došao red i na Bosnu i Hercegovinu. A od gradova u kojima Zdravko ima namjeru nastupiti BiH, u planu su Sarajevo, Tuzla, Banja Luka te Bihaæ, a svakako i Mostar", kazao je za naš list Èoliæev menadžer i prvi suradnik Ðuka Dragan.
Glazbenik koji je poznat po tome što uvijek radi i ne odmara, i ovih dana ima pune ruke posla.
"Zdravko trenutaèno u Beogradu snima spot za pjesmu ´Saèuvaj me, Bože, njene ljubavi´, tako da je sad posveæen samo tomu", rekao nam je Dragan.

Plodna suradnja

Album "Zavièaj", na kojem se nalazi 14 pjesama, pored Èole potpisuju i velika estradna imena kao što su Ðorðe Balaševiæ, Arsen Dediæ, Dino Merlin i drugi. Prema nekim kritièarima, predstavlja produkcijski i sadržajno jedan od najboljih glazbenih albuma ikad objavljenih na ovim prostorima.
Dnevni list 9.3.2007.

Dolazi strašni Partizan

Široki Brijeg - Široki Prima pivo u ovom kolu NLB lige ima najtežeg moguæeg protivnika. U Široki Brijeg stiže Partizan, lider lige i momèad koja je u strašnoj formi. Partizan je u posljednjih 11 utakmica regionalne lige èak deset puta slavio. Iza sebe imaju sedam uzastopnih pobjeda u ovom natjecanju te dvije u Euroligi. Uostalom, njihovu snagu najbolje su osjetili košarkaši Bosne u prošlom kolu koji su isprašeni u svojoj dvorani s 21 košem razlike. Širokobriježani su, stoga, svjesni da ih èeka gotovo pa nemoguæa misija u subotu.
“Gledali smo ih protiv Joventuta u Euroligi. Dobri su. Jako su dobri. Bit æe teško, a jedino što mogu obeæat je da æemo se boriti”, kaže mladi centar Širokog Stanko Baraæ.
Onaj kome doista predstoji velika borba je upravo Stanko Baraæ. Uz pomoæ Špralje, te ostalih visokih igraèa, morat æe naæi naèina kako zaustaviti Partizanove centre. Drobnjak i Peroviæ su dva najbolja strijelca Beograðana, a s klupe ulazi i visoki Crnogorac Pekoviæ koji je jedan od najboljih mladih centara na ovim prostorima. Utakmica protiv Partizana igra se u 20 sati kako bi BHT mogao prenositi i utakmicu iz Beograda u 16.30 sati gdje Bosna igra s Crvenom zvezdom.



I. M.

Dnevni list 16.3.2007.

Sjeæanje na Danila - Batu Stojkoviæa

BEOGRAD - Na današnji dan prije pet godina srpsko pozorište ostalo je bez jednog od svojih najveæih junaka - Danila - Bate Stojkoviæa (1934-2002).

Bard ex-jugoslovenske kinematografije, Stojkoviæ se u istoriju upisao legendarnim ulogama u filmovima "Ko to tamo peva", "Maratonci trèe poèasni krug", "Sabirni centar", "Varljivo leto ´68" i "Balkanski špijun", kao i mnogim televizijskim dramama i serijama. Gotovo svaki lik, od legendarnog Luke Labana do Lakija Topaloviæa, Bata Stojkoviæ je svojom jedinstvenom interpretacijom uèinio besmrtnim.
Osim filma, publika ga je obožavala i u pozorištu. Igrao je u beogradskom Zvezdara teatru koji æe danas, povodom godišnjice njegove smrti, prirediti omaž program. U Zvezdari je Stojkoviæ odigrao neke od najzapaženijih uloga, ukljuèujuæi one u predstavama "Profesionalac", "Klaustrofobièna komedija" i "Urnebesna tragedija". Veèeras æe na sceni ovog teatra biti prikazani digitalni video-zapisi pomenutih predstava, a potom æe o Bati Stojkoviæu govoriti njegove kolege i prijatelji Dušan Kovaèeviæ, Vladeta Jankoviæ i Bora Todoroviæ.
Osim u Zvezdara teatru, u kojem se upisao kao apsolutni prvak s 1.102 odigrane predstave, igrao je i u "Ateljeu 212" i Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Najsvježije uspomene na vrhunsko igranje zasigurno imaju glumci Slovenskog narodnog gledališèa koji su Batu na sceni gledali posljednji put, 13. februara 2002. godine, kada je glumac, vidno bolestan "pobjegao doktorima" i odigrao obeæanu predstavu "Profesionalac" pred slovenaèkom omladinom. To je bila posljednja predstava koju je igrao, a samo nekoliko dana prije u "Ateljeu 212" po 300. put uèestvovao je u izvoðenju "Korešpodencije" u režiji Arse Jovanoviæa.
Stojkoviæ je dobitnik Oktobarske nagrade Beograda, Sterijine nagrade, "Zlatne" i "Srebrne arene" u Puli, nagrade na Pozorišnom festivalu u Kvebeku, kao i mnogih drugih priznanja.
Kako je reditelj Goran Markoviæ jednom prilikom rekao, Batu niko ne može zamijeniti, "tekstopisci sada moraju pisati neke druge tekstove za filmove i pozorišta sa drugim likovima, jer ono što je Bata igrao više neæe moæi da se igra".
A. Basara

Nezavisne novine 15.3.2007.


In Memoriam


Ivan Ivica Percl


Hrvatski šansonjer, kompozitor i umetnik Ivan Ivica Percl preminuo je juèe u 63. godini, nakon duge i teške bolesti. Ivica Percl, svestrani umetnik - kompozitor, gitarista, šansonjer, pesnik, karikaturista, slikar i voditelj, roðen je 1945. u Zagrebu, gde je, uz redovno školovanje, završio i Muzièku školu "Vatroslav Lisinski", na odseku za gitaru.
U svet rokenrol muzike ušao je 1961. Na poèetku karijere pevao je protestne pesme, što je šezdesetih godina bio veliki svetski trend. Od nastupa na festivalu u Zagrebu 1968, gde je izveo šansonu Ðorða Novkoviæa "Stari Pjer", potpuno se posvetio tom muzièkom žanru i postao jedan od najpopularnijih jugoslovenskih šansonjera.
Za sobom je ostavio više od 250 šansona na stihove 85 hrvatskih pensika i pedesetak na vlastite stihove. Proslavili su ga recitali Dobrice Cesariæa, Zvonimira Goloba, Željka Sabola, Enesa Kiševiæa, Tita Bilopavloviæa, Zvonimira Baloga i drugih autora.
Percl je godinama organizovao i vodio Muzièku tribinu Hrvatskog društva kompozitora i klupski program u Klubu Muzièke omladine, stvorivši tako velikom broju svojih kolega prostor za predstavljanje i afirmaciju. S jednakim entuzijazmom nastupao je u reprezentativnim koncertnim prostorima rodnog Zagreba, ali i u seoskim domovima kulture. Aktivno se bavio i slikarstvom i karikaturom.
Sahrana Ivana Ivice Percla biæe 20. marta na zagrebaèkom Mirogoju, saopštilo je Hrvatsko društvo kompozitora.
Danas/Beta 16.3.2007.



Koncert u èast Ðinðiæa

Beograd (Beta) - Orkestar Beogradske filharmonije izvešæe danas u Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu koncert pod nazivom "Žrtvovanje", posveæen uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Ðinðiæa.
"Beogradska filharmonija posveæuje ovaj koncert uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Ðinðiæa i uz posebno poštovanje održava ga u nedjelji èetvrte godišnjice njegovog ubistva", navodi se u saopštenju. Na programu æe biti uvertira iz opere "Moæ sudbine" i arije iz opera "Travijata", "Otelo", "Magbet" i "Don Karlos" Ðuzepea Verdija, muzika iz baleta "Faust" Šarla Gunoa, arija iz opere "Madam Baterflaj" Ðakoma Puèinija i "Scena èarobne vatre" i "Kas Valkira" iz opere "Valkire" Riharda Vagnera. Koncertom æe dirigovati Uroš Lajovic, šef-dirigent Beogradske filharmonije od 2001. do 2006. godine. Kao solisti æe nastupiti sopran Margarita de Areljano iz Minhenske državne opere i bariton Mark Holand iz Velike Britanije.

Vijesti 16.3.2007.


SARADNJA DVE IZDAVAÈKE KUÆE IZ SRBIJE I HRVATSKE


Zagreb/Beograd - Uspešna saradnje izdavaèkih kuæa Stubovi kulture iz Beograda i Meandar iz Zagreba na predstavljanju knjiga srpskih autora u Hrvatskoj i predstavljanju izdanja Meandra u Srbiji nastavlja se ovih dana novim sadržajima. Predstavnici dve kuæe dogovorili su se na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu, kao i na susretima izdavaèa iz bivše Jugoslavije poèetkom oktobra 2006. u Majncu, da uz pomoæ sopstvenih distributivnih mreža omoguæe èitaocima u Srbiji i Hrvatskoj da izdanja ovih dveju kuæa budu dostupna u knjižarama. U knjižari Stubova kulture u Beogradu, kao i u knjižarama ove izdavaèke kuæe u Kragujevcu, Užicu i Aranðelovcu, našla su se ovih dana nova izdanja Meandra, jedne od najuglednijih izdavaèkih kuæa u Hrvatskoj. Pored knjiga poznatih savremenih hrvatskih pisaca, posebnu pažnju u izdavaèkom programu Meandra izazivaju sabrana dela Milana Kundere i izabrana dela Tomasa Bernharda. Knjige Stubova kulture, zahvaljujuæi ovoj saradnji, našle su se u Meandrovoj knjižari u Zagrebu. U narednim mesecima ove dve kuæe proširiæe saradnju tako što æe zajedniæki organizovati nekoliko promotivnih nastupa svojih pisaca u Beogradu i Zagrebu. I. M.

Danas 16.3.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

17-03-2007 at 09:00 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška


Slovenaèki komplimenti

Sarajevo – Na sceni BKC sinoæ se, jedanaesti put u kontinuitetu, predstavilo Slovensko mladinsko gledališèe iz Ljubljane predstavom radjenom po tekstu Tene Štivèiè – Fragile, u režiji jednog od dva “kuæna” redatelja ovog teatra Matjaža Pograjca. Uršula Cetinski direktorica Slovenskog mladinskog gledališèa kaže da Sarajevska zima, iako se dogadja u Sarajevu, i u Sloveniji uživa jako visok rejting – što je i razlog njihovog stalnog prisustva na Festivalu.
Fragile je predstava koja je u 2006. godini proglašena najboljom u cijeloj Sloveniji,a govori o ljudima iz istoène Evrope koji su u egzilu u Londonu. Cetinski kaže da joj je ova predstava izuzetno draga zbog naglašenog intelektualnog i ljudskog aspekta, a da London može biti bilo koji grad zapadne Evrope. Tehnologija koju koriste u predstavi je suvremena, jako vizualna i rijetko se može vidjeti na binama u Evropi.
“Zanimljivo je zbog toga što cijelu predstavu snimaju dvije kamere, pa publika može gledati sve ono što se dešava na sceni i na bijelom platnu”, rekao je na juèe održanoj konferenciji za novinare glumac u predstavi Fragile matej Recer, dok glumica Marinka Štern kaže da joj je važno što svaku scenu može igrati intimno i bez “glumatanja”
Oslobodjenje 17.3.2007.

NOVA IZDANJA: »SLOVENCI U HRVATSKOJ - NASLJEDSTVO I SADAŠNJOST /SLOVENCI NA HRVAŠKEM - DEDIŠÈINA IN SEDANJOST«

O najmladjim “zamejcima” u Hrvatskoj

Zbornikom »Slovenci u Hrvatskoj - nasljedstvo i sadašnjost/Slovenci na Hrvaškem - dedišèina in sedanjost« Slovensko etnološko društvo zaokružilo je svoje struène skupove o životu i kulturi, odnosno kulturnom nasljeðu slovenskih manjina u susjednim državama.
Slovenci u Hrvatskoj su po statusu najmlaða manjina, najmlaði »zamejci«, službeno su to postali nakon osamostaljenja dviju država 1991. godine. Nakon susreta u Austriji, Italiji i Maðarskoj, u listopadu 2005. u Gorskom kotaru i Zagrebu okupili su se struènjaci s jedne i druge strane granice i na savjetovanju pod nazivom »Etnološko nasljedstvo i kulturni krajobraz Slovenaca u Hrvatskoj« osvijetlili zanimljivosti etnološkog, kulturnog i povijesnog nasljedstva Slovenaca u našoj zemlji.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_161.htm


Intervju - Darko Rundek:

Dobrovoljni stranac

"Pustimo sad što je bilo. Nego hajde da vidimo šta se bolje može uèiniti od ovoga što je pred nama"
Darko Rundek je jedan od poslednjih aktivnih novotalasnih prvoboraca èiji se današnji angažman ne svodi na recikliranje pesama s poèetaka karijere. U okviru promocije poslednjeg albuma Mhm a-ha oh yeah da da sa svojim Kargo orkestrom, od 22. do 31. marta održaæe mini turneju po Srbiji. Turneja pod nazivom "Svitanja" poèeæe sa èetiri beogradska nastupa u èetiri razlièita koncertna prostora – Pozorištu na Terazijama, Studentskom kulturnom centru, Domu omladine i Domu sindikata, i nastaviæe se gostovanjima u Panèevu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Kragujevcu i Nišu. To je i povod ovom razgovoru.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_162.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa


[Edited by valterbranisarajevo on 06-07-2008 at 23:52 GMT]

17-03-2007 at 23:48 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Ljudi i njihove sudbine

Plemeniti doktor najpopularniji mještanin

Prièa o plemenitom ljekaru iz Stijene kod Cazina Jovici Štakiæu
Cazin – U najveæem cazinskom selu Stijena, koje broji više od 10.000 stanovnika, najpopularniji mještanin nije ni jedan nogometaš lokalnog kluba, izvoðaè sevdalinki iz KUD-a, niti bilo koji prosvjetni radnik ili neka starina koja decenijama živi u ovom selu.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_163.htm

Beogradska filharmonija na kraju Sarajevske zime

BEOGRAD/SARAJEVO - Beogradska filharmonija gostovace 21. marta u Sarajevu, prvi put posle 1979. godine, a njenim koncertom u Narodnom pozoristu bice zatvoren medjunarodni festival “Sarajevska zima”.

Orkestar ce predvoditi sef - dirigent Dorijan Vilson, a na programu ce biti Sostakoviceva Simfonija br. 6, Enigma varijacije Edvarda Elgara i Balkanski bolero Jonela Petroia, najavila je Beogradska filharmonija. Gostovanje Beogradske filharmonije u Sarajevu pomogli su Ministarstvo kulture Srbije i Grad Beograd, odnosno Sekretarijat za kulturu, u produkcijskoj saradnji kreativnih timova Beogradske filharmonije i Jugokoncerta.

Osim Beogradske filharmonije, u zavrsnici festivala “Sarajevska zima” nastupice i cuvena pevacica Barbara Hendriks (Hendricks), koja ce 20. marta sa Magnus Lindgren kvartetom izvesi program pesama Bili Holidej (Billie Holiday), a u specijalnom programu i pesmu “Bilo gdje - Sarajevo”, uz ucesce hora Opere sarajevskog Narodnog pozorista i internacionalnog benda Sinana Alimanovica. Autor teksta te pesme je Mirsad Becirbasic, kompozitor Rada Nuic, a aranzman je osmislio Alimanovic.

Medjunarodni festival “Sarajevska zima”, koji je otvoren 7. februara, tradicionalni je susret umetnika i gradjana jos od 1984. godine i za 22 godine neprekidnog odrzavanja postao je simbol slobode, stvaralastva i upoznavanja sa razlicitim kulturama i civilizacijama sveta. Povodom “Sarajevske zime” u glavni grad BiH, od otvaranja 7. februara do pocetka marta, boravilo je oko 400 umetnika iz cetvrdesetak zemalja. Program obuhvata, osim koncerata, i filmske projekcije, pozorisne predstave, izlozbe, okrugle stolove, radionice, knjizevne susrete, modne revije…
SEEcult.org 18.3.2007.

Pomoæ za bolesnog djeèaka Ljubomira Èoliæa

Ljubomir Èoliæ iz Prnjavora ima tešku srèanu manu i mora na hitnu operaciju !
Više informacija na sljedeæem linku:
http://forum.prnjavor.info/viewtopic.php?t=829

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

18-03-2007 at 22:52 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Bol nema veru, ni naciju

Srebrenica - DA SU se one pitale, rata sigurno nikada ne bi ni bilo. Nisu ih pitali, ali im je rat ispostavio krvave raèune. Otrgao im najvrednije što su imale: sinove, braæu, oèeve. Ni danas ih ne pitaju kako nose patnju bez onih koji su im bili - život.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_164.htm


JEVREJSKA ZAJEDNICA INICIRA DODJELU PRIZNANJA ZA SKLANJANJE "SARAJEVSKE HAGADE" TOKOM RATOVA

SARAJEVO - Jevrejska zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo pokrenule su inicijativu da se Jozi Petroviæu, Dervišu Korkutu i Enveru Imamoviæu dodijele priznanja u znak zahvalnosti što su od ratnih razaranja saèuvali manuskript "Sarajevske Hagade".

- Svjesni znaèaja èinjenice da su Jozo Petroviæ i Derviš Korkut za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu, te Enver Imamoviæ sa svojom ekipom na poèetku prethodnog rata i razaranja grada Sarajeva, uèinili izuzetno znaèajno djelo sklanjanja iz prostora Zemaljskog muzeja neprocjenjivo vrijednog iluminiranog manuskripta koji s ponosom zovemo "Sarajevska Hagada" i za koji smo kao Jevreji izuzetno vezani, uime Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo izražavamo svoju najiskreniju zahvalnost za èin hrabrosti plemenitih ljudi koji zaslužuju naše poštovanje.

S obzirom na to da nismo vlasnici ovog izuzetnog manuskripta, te respektirajuæi èinjenicu da smo za "Hagadu" vezani religijski, duhovno i emotivno, pokreæemo inicijativu kojom se zalažemo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u okviru svoje nadležnosti na adekvatan naèin, dodijeli odgovarajuæe priznanje ljudima koji su svojim angažovanjem uèinili da je naša država i danas vlasnik izuzetne i neprocjenjivo vrijedne "Sarajevske Hagade", navode predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci i predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin.

Fena 19.3.2007.

Dr. Vlajko Palavestra

Prièanja o sudbini sarajevske hagade

.......Godine 1942. Muzeju je bila najavljena posjeta visokog njemaèkog oficira generala Fortnera, koga je direktor Muzeja dr Petroviæ trebalo da doèeka i provede kroz izložbe Muzeja. U pratnji generala Fortnera bili su oficiri njegova štaba i grupa ustaških oficira. Fortner je s pažnjom slušao objašnjenja dr Petroviæa, razgledao zbirke Muzeja, pri èemu se zadržao oko sat vremena. Na samom rastanku, izlazeæi iz Muzeja, Fortner se iznenada obratio dr Petroviæu: "Und jetz, bittte, ubergeben Sie mir die Haggadah!" (A sad, molim, predajte mi Haggadu!)
Buduæi da je odavno èekao i nasluæivao takav zahtjev predstavnika vlasti, dr Petroviæ je, tobože iznenaðeno, odgovorio:" Gospodine generale, to je nemoguæe! Prije dva sata bio je u mom kabinetu jedan Vaš njemaèki kapetan i od mene strogo zatražio da mu predam Haggadu, što sam ja i uèinio ! General se uzrujao i poèeo da vièe: Koji je to kapetan bio ? Ime ? Iz koje jedinice ? Sa kakvim i èijim ovlašæenjem ? "
Dr Petroviæ se na to, tobože zabrinut i iznenaðen, branio kako je smatrao da je kapetana poslao lièno Fortner, kako kapetana nije legitimisao, niti se kapetan predstavio. Obraæajuæi se svojoj pratnji genaral Fortner je nastavio da vièe i protestuje zbog drskosti i ponašanja njemaèke vojske i direktorove nepažnje. Negodujuæi naglas, Fortner je žurno napustio Muzej, èime je posjeta Muzeju bila završena. Naknadna istraga nije voðena...
U tom èasu, Haggada je bila u direktorovom kabinetu, u njegovoj tašni pokraj stola. Kada se stvar smirila, dr Petroviæ je pozvao dvoijcu -troijcu starijih kustosa, isprièao im šta mu se dogodilo i naglasio potrebu da se Haggada najhitnije skloni iz Muzeja na sigurno mjesto. Dogovorili su se da æe dalju brigu za bezbjednost Haggade preuzeti kustos Derviš M. Korkut, turkolog koji je, nakon nekoliko dana, svojim kanalima, najvjerovatnije preko pouzdanih islamskih vjerskih službenika, èuvenu Haggadu otpremio u jedno planinsko selo nedaleko od Sarajeva, gdje je u kuæi seoskog hodže, ispod patosa, doèekala kraj rata................
Proèitaj više na:
http://www.iis.unsa.ba/posebna/sefarad/sef_23.htm

Od aprila trajekt od Vukovara do Vajske

VUKOVAR - Trajektna linija izmeðu Vukovara i Vajske preko Dunava proradiæe u aprilu ove godine, saopštio je u ponedeljak u Vukovaru župan Vukovarsko-sremske županije Božo Galiæ.

Galiæ je nakon sastanka sa vojvoðanskom delegacijom koju je predvodio predsednik Izvršnog veæa Bojan Pajtiæ, rekao da æe za poèetak biti postavljena privremena skela na toj liniji, s obzirom na to da obeæani trajekt još nije stigao, jer donatori kasne.

Župan je podsetio da je gradonaèelnik Baèa Tomislav Bogunoviæ nedavno brodom iz Vajske do Vukovara stigao za šest minuta, dok je putem udaljenost izmeðu ta dva mesta 90 kilometara.

Božo Galiæ je novinarima rekao da je na sastanku sa vojvoðanskom delegacijom bilo reèi o zajednièkim projektima u pretpristupnim programima Evropske unije izmeðu Vukovarsko-sremske županije i Vojvodine.

Predsednik Izvršnog veæa Vojvodine Bojan Pajtiæ je rekao da je osnovni zadatak dve strane da se razvija privreda i smanji nezaposlenost u Vojvodini i Vukovarsko-sremskoj županiji.

"Mi smo susedi i uvek æemo to i ostati. Istoriju treba prepustiti istorièarima, a politièari treba da vide kakva nam je moguænost i perspektiva zajednièke saradnje", rekao je Pajtiæ.
Beta 19.3.2007.

Raspad SFRJ odneo je novotalasnu muziku

Od „Idola“ do marketinškog eksperta - Srðan Šaper

Beograd - Srðan Šaper je prošao dug put od èlana kultne novotalasne grupe „Idoli“ do veoma uspešnog marketinškog struènjaka. U meðuvremenu je igrao u nekoliko kultnih filmova, snimio brojne reklame. U intervjuu za „Blic“ Šaper prièa kako je muziku zamenio marketingom, šta je uništilo èuveni muzièki novi talas...
http://www.fildzanviska.ba/clanak_165.htm

NLB liga ABA
25 kolo
Beograd, C.Zvezda – Bosna 93:84
Ljubljana, Helios-Split 92:62
Ljubljana, Olimpija-FMP 59:77
Vršac, Hemofarm-Slovan 92:76
Zadar, Zadar-Buduænost 80:47
Široki Brijeg, Široki-Partizan 89:85


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

21-03-2007 at 21:36 | Ukljuèi u odgovor
zlaja
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 05-04-2004
Odgovori: 4882
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

dozvoliti cu sebi da na tvojoj temi ovdje stavim ovaj kratki video

iskrene emocije Tereze Kesovije

21-03-2007 at 21:41 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Goranovo proljeæe

Goranovo proljeæe, najveæa priredba suvremenog hrvatskog pjesništva, sveèano je otvorena u Lukovdolu, rodnom mjestu pjesnika Ivana Gorana Kovaèiæa. Nagradu "Goranov vijenac" ove je godine dobio hrvatski i bosanskohercegovaèki pjesnik Mile Stojiæ za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu.
Ivan Goran Kovaèiæ roðen je 21. ožujka 1913. u Lukovdolu, a ubijen je 13. srpnja 1943. u Bunovu.
U selu Bunovu na desnoj obali Drine zloèinaèki èetnièki revolver ispalio je 13. srpnja 1943. metak u velikoga hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovaèiæa. Prestao je živjeti èovjek koji je o klanju, èetnièkom i ustaškom, i zloèinu uopæe, vrisnuo najznaèajniji prosvjed, najdublju osudu mraka koju pamti europska literatura: "Posljednje svjetlo prije strašne noæi Bio je bljesak munjevita noža, I vrisak, bijel još i sad u sljepoæi, I bijela, bijela krvnikova koža, Jer do pasa svi su bili goli I tako nagi oèi su nam boli".
http://www.fildzanviska.ba/clanak_166.htm

Svijetao primjer povratka i zapošljavanja povratnika u Kiseljak

Kiseljak - Naš današnji gost je i Mladen Mišuriæ-Ramljak, naèelnik opštine Kiseljak. Za ovaj razgovor smo se odluèili jer je u ovom podruèju u srednjoj Bosni, povratak raseljenih i izbjeglih bio meðu najuspješnijim, što potvrðuje i naèelnik u razgovoru za naš program:
http://www.fildzanviska.ba/clanak_167.htm


Laureati Esad Arnautaliæ i Arsen Dediæ

SARAJEVO - Direkcija bh. glazbene nagrade Davorin 2007., koju su predstavljali Josip Dujmoviæ, Mensud Ruzvi i Sabahudin Doliæ, na juèer održanoj konferenciji za novinare u Skenderiji je objavila da su ovogodišnji dobitnici spomenute nagrade za životno djelo kompozitori Esad Arnautaliæ i Arsen Dediæ. Nagradu "Bodo Kovaèeviæ" za najboljeg gitarista dobio je Sead Zele Lipovaèa, te nagradu Davorin za instituciju dobila je Glazbena produkcija BHRT-a.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_168.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

22-03-2007 at 16:15 | Ukljuèi u odgovor
ledo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 22-03-2005
Odgovori: 1294
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Fildžan viška

citat:
zlaja wrote:
dozvoliti cu sebi da na tvojoj temi ovdje stavim ovaj kratki video

iskrene emocije Tereze Kesovije
__________________________

dakako da tema odgovara, muzika bez vjere i nacije, ime joj je ljubav, muzika koja spaja,

fašisti i po njoj udaraju, i prave predrasude, nekada neki prave predrasude prema muzici i nesvjesno,

teresa kesovija : nime, nime strah
22-03-2007 at 23:04 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Brešanov film ´Žena bez tijela´ snimat æe se i na lokacijama u Srbiji

Film o Domovinskom ratu financira i Srbija

Redatelj Vinko Brešan potvrdio je kuloarske prièe da æe se njegov novi film "Žena bez tijela", s temom o Domovinskom ratu, snimati na lokacijama u Srbiji te da æe ga, osim Ministarstva kulture RH i EU, financirati i srpsko Ministarstvo kulture.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_169.htm

Naše dete ima dva Deda Mraza

Zrenjanin - Èila i Igor venèali su se u pravoslavnoj crkvi u Zrenjaninu i zbog toga što pripadaju razlièitim verama i nacijama, dobili su nove praznike, po još jedan Božiæ i Uskrs, Èila i slavu, a njihova trogodišnja Marta zapravo božiæne i novogodišnje praznike proslavlja od sredine decembra do sredine januara.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_171.htm

Bratstvo i jedinstvo na Diagonale 07 u Gracu

LJUBLJANA - Film “Bratstvo i jedinstvo” (The Brotherhood and Unity) slovenacke umetnice Marije Mojce Pungercar, koji govori o zivotima ljudi na privremenom radu u Sloveniji, bice prikazan na Festivalu dokumentarnog filma “Diagonale 07” u Gracu.

Film osvetljava zivote gradjevinskih radnika na auto putu Hrastje - Lesnica kod Novog Mesta, od kojih je vecina na privremenom radu u Sloveniji. Vreme nekadasnjeg bratstva i jedinstva radi viseg cilja je proslo i sada te radnike pre svega povezuje zajednicka borba da prezive, saopstila je umetnica. Projekcija filma bice 23. marta na “Diagonale 07” festivalu (Festivals in Dialog(u)e - DokMa 2 selection). Marija Mojca Pungercar rezirala je, snimila i montirala to ostvarenje, u produkciji Trivia Arta .

Bivsa modna dizajnerka (1983–1987), zavrsila je Akademiju umetnosti u Ljubljani 1989. godine, a magistrirala je na Institutu za umetnost u San Francisku 2001. godine. Radi kao slobodna umetnica (video, fotografija, performans, instalacije), a urednica je od 2004. godine i sajta Art servis www.artservis.org), koji je predstavljen krajem prosle godine i u Beogradu, na prvoj regionalnoj radionici portala za kulturu, odrzanoj u organizaciji Portala za kulturu jugoistocne Evrope SEEcult.org iz Beograda i Gete instituta Beograd .

Sajt njenog filma je www.3via.org/bratstvo_in_enotnost.

SEECult.org 21.3.2007.

Tradicija duga 100 godina

Zenièka ”Èimburijada”

ZENICA – Mnogi Zenièani su 21.mart doèekali na obalama rijeke Bosne uz tradicionalnu Èimburijadu. Nije ih sprijeèilo ni kišovito vrijeme, nakvašena zemlja i hladnoæa da se presele na desnu obalu rijeke Bosne, od Drvenog mosta, Ušæa, Ade i Jagnjišæa do Željeznièkog mosta na Kamberoviæa polju.
Ne može se sa sigurnošæu utvrditi kada su stanovnici Zenice poèeli prvi dan proljeæa obilježavati okupljanjem na obali Bosne, družeæi se uz razgovor, pjesmu i obavezno peèenje èimbura. Po nekim predanjima, taj obièaj postoji duže od stotinu godina.
I ovaj put proljeæe je u Zenicu stiglo ne samo s prvim lastama nego i sa prvim kupaèem u rijeci Bosni koji je, kao i svake godine, upravo 21.marta zaplivao ovom rijekom. Bio je to Emilijan Kneževiæ, a nešto kasnije mu se pridružio i sugraðanin Hamid Begovac.
Prvog dana proljeæa u Zenici je održana i prva eko meðunarodna rafting regata Zenica 2007. Osim takmièara Rafting kluba Žara iz Zenice, organizatora, na rafting regati su nastupili èlanovi klubova iz Banje Luke, Rudog, Tuzle, Bihaæa, Zavidoviæa, Visokog, te Podgorice. Ova regata je zvanièno uvrštena u Rafting savez BiH kao prva regata u ovoj kalendarskoj godini.
Oslobodjenje 22.3.2007.

Enkorten

Tuzla- Enkorten, lijek za multiplasklerozu i bronhijalnu astmu, koji proizvodi Farmacija iz Tuzle a èije je klinièko ispitivanje nedavno uspješno završeno, prvi je originalno patentiran lijek iz BiH.

U klinièkom ispitivanju lijeka, obavljenom nakon prve faze ispitivanja na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, dokazano je da je lijek za pacijente veoma efikasan te siguran.

Ukoliko i rezultati treæe faze ispitivanja budu oèekivani, bit æe to znaèajan doprinos zdravlju oboljelih, ali i ukupnom ekonomskom razvoju naše zemlje. O lijeku Enkorten i njegovom znaèaju govorio je gost "Dnevnika 2" FTV-a - prof. dr. Nedžad Mulabegoviæ, glavni istraživaè projekta.
24SI
Vijest poslao Braco forum Cyber mahala

Pomozimo djeèaku Semiru Ibrahimoviæu

Samira i Safet Ibrahimoviæ, roditelji oboljelog djeèaka 1-godišnjeg Semira, povratnici u Konjeviæ Polje opština Bratunac, obracaju Vam se sa molbom za donaciju za lijeèenje.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_170.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

22-03-2007 at 23:39 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 57
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: EminaS, meho, Mela77, mikimini, Mir$o, pljosko, strokeunit
FORUM : Politika : Fildžan viška New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice