11.05.2013. Obiljezavanje zločina pocinjenih nad Bošnjacima Bratunca

Bratunac dženaza za 15 žrtava genocida

12.05.2013.

Porodice ubijenih zahtijevaju brže procesuiranje zločinaca

Kada Mustafić imala je osamdeset i četiri godine kada je ubijena 10. maja 1992. godine u etničkom čišćenju Bratunca kojeg su poduzeli Jugoslovenska narodna armija, Srpska teritorijalna odbrana i paravojne formacije iz Srbije. U samo nekoliko dana u ovom gradu ubijena su 603 bošnjačka civila, a oko 20.000 Bošnjaka je protjerano iz svojih domova.

Hiljade kuća je oštećeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na području općine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas nalazi oko tri stotine nestalih Bošnjaka iz ovoga grada. Na Šehidskom mezarju Veljaci na proteklih šest kolektivnih dženaza ukopano je 252 identifikovane civilne žrtve rata. Nakon što je identifikovana putem DNK analize Kada Mustafić je danas, u nedjelju 12. maja 2013. godine, ukopana kao jedna od petnaest žrtava zločina u Bratuncu, kojima je klanjana dženaza.

Na Sedmoj kolektivnoj dženazi u Veljacima okupilo se oko 2.000 članova porodica i prijatelji ubijenih. Indira Ramić, u ime porodica žrtava, pozvala je pravosudne institucije da pokrenu procese istraživanja ratnih zločina i otkrivanja grobnica:

- U ime svih nas pozivam Državno tužilaštvo da pokrene već usporene i skoro ugašene procese traženja nestalih. Da pokrene hapšenja zločinaca. Porodice žrtava strahuju da se radi o miješanju politike u rad tužilaštva i pokušaju da se sve strane izjednače. Zato zahtijevamo od naših političkih predstavnika da spriječe miješanje politike u pravosuđe. Zahtijevamo brže i efikasnije traženje masovnih grobnica. Zahtijevamo hapšenja ratnih zločinaca. Svojom inertnošću i sami snosimo krivnju za ovakvo stanje, kazala je Indira Ramić, pozvavši komšije Srbe da pomognu u prikupljanju informacija i traženju masovnih grobnica.

Dženaza-namaz predvodio je tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović. On je u svom obraćanju podsjetio na važnost istrajavanja u vjeri, jer „za svaki zločin Allah će kazniti počinitelja“, međutim, muftija Fazlović je naglasio da Bošnjaci zahtijevaju i ovozemaljske kazne i procesuiranje zločinaca:

-Tražimo da zemaljski ljudski sud uradi svoj posao. To je najviši test ljudske savjesti i ispunjenja istine i pravde. Uz to poručujemo da čvrsto vjerujemo da postoji konačni sud svemogućeg Boga, kada će se zasigurno ispuniti apsolutna pravda. Zasigurno ni jedan zločinac neće biti spašen. Oni su stradalnici i ovoga i onoga svijeta – to je opomena ljudima, opomena svjetovima, kazao je muftija Fazlović.

Dženazu i aktivnosti na njenoj pripremi, pratila je kiša, koja je onemogućila masovnije okupljanje rodbine i prijatelja na Šehidskom mezarju Veljaci. Organizovano autobusi u Bratunac došli su iz Prijedora, Brčkog, Sarajeva, Tuzle, Zvornika i drugih gradova BiH.


1. Begzadić (Šahman) Mehmedalija M rođen 3.2.1955.- ubijen 29.6.1994. Pirići Bratunac
2. Čivić (Mujo) Memiš M 1941. 10.5.1992. Tokoljaci Srebrenica
3. Čivić (Šemso) Senahid M 12.6.1937. 10.5.1992. Tokoljica Srebrenica
4. Ferhatović (Arif) Vejsil M 26.3.1935. 26.6.1992. Kušići Srebrenica
5. Mustafić (Ramo) Kada Ž 10.5.1908. 13.5.1992. Pirići Bratunac
6. Omerović (Osman) Selman M 1.4.1940. 9.6.1992. Glogova Bratunac
7. Omerović (Ramiz) Mirsad M 19.3.1973. 10.5.1992. Ljubovija Srbija
8. Rahmić (Sejdin) Jusuf M 1919. 10.6.1994. Zapolje Bratunac
9. Ramić (Meho) Šaban M 4.4.1957. 10.9.1992. Hranča Bratunac
10. Suljić (Džemal) Mehmed-Rifat M 20.3.1952. 10.5.1992. Mihaljevići Bratunac
11. Tabaković (Himzo) Rešid M 10.2.1955. 10.5.1992. Skenderovići Srebrenica 12. Talović (Selmo) Tifa Ž 05.02.1938. 4.8.1992. Glogova Bratunac
13. N.N BR.SUH – 6/30 Ž
14. N.N. BR.SUH – 6/5 Ž
15. N.N. BR.SUH.-6/21-B-5

( BMG Bosanska medijska grupa)

Bratunac, džennaza - DA VIDIŠ, DA ZNAŠ, DA PAMTIŠ!

BHTV dženaza Bratunac

Komemorativni centar Tuzla

Identifikovano osam žrtava rata iz Podrinja

U Komemorativnom centru u Tuzli danas je identifikovano osam žrtava, ubijenih tokom protekle agresije na području opština Osmaci, Bratunac, Zvornik, Srebrenica i Višegrad.

Žrtve su ekshumirane u ranijem periodu iz masovnih grobnica Pelemiši-Šekovići, Drvenice-Osmaci, iz jezera Peručac, i na pojedinačnim lokalitetima na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice.



Među identifikovanim je i Zineta Poljo, koja je imala 70 godina kada je ubijena. Potvrdu identifikacije obavila su njena djeca Ismet i Mustafa Poljo.



- Majka je odvedena 1992. godine u julu mjesecu, zajedno sa ocem, a potom negdje zvjerski ubijena. Prema dosadašnjim informacijama koje smo uspjeli prikupiti, njene nepotpune kosti pronađene su u dolini Drine, na području opštine Srebrenica. Za oca ne znamo ništa i za još 17-18 članova uže i šire porodice, koji se vode kao nestali, koji su odvedeni, a među njima je bilo i jako puno starijih ljudi, žena, djece...Iz čitave familije je stradalo 36 osoba. Majku ćemo ukopati u Višegradu - rekao je Ismet Poljo.

Među identifikovanim žrtvama su i djed Abid Salkanović, nana Hurija Čivić i unuka Sadika Čaušević. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su potpuno spaljeni u porodičnoj kući u mjestu Drvenice, opština Osmaci. Identifikovani su klasičnom metodom prepoznavanja, jer su kosti toliko spaljene da nije bilo moguće DNK analizom utvrditi njihov identitet.

Od osam identifikovanih žrtava pet je ženskih osoba i tri muškarca, najstarija žrtva je Abid Salkanović koji je ubijen u 88 godini života, najmlađa žrtva je njegova unuka koja je imala 21 godinu kada je ubijena.



Imena danas identifikovanih žrtava:

1.Sadika (Ibrahim) Čaušević rođena 25.08.1970.godine;
2.Hurija (Sabit) Čivić rođena 27.03.1913.godine;
3.Abid (Rešid) Salkanović rođen 5.1.1905.godine;
4.Hanifa (Avdo) Islamović rođena 1.11.1936.godine;
5.Zineta (Salko) Poljo rođena 28.06.1923.godine;
6.Zina (Ibrahim) Sejdinović rođena 3.3.1922.godine;
7.Fadil (Salih) Hasanović rođen 22.07.1955.godine;
8.Ahmet (Ahmo) Manjić rođen 24.10.1962.godine.

(Tuzlarije.net)

Dani genocida

Sjećanje na 603 ubijena civila u Bratuncu

U Bratuncu se od 3. do 11.maja obilježava 22. godišnjica od počinjenih ratnih zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti u ovom gradu. Članovi Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka na nekoliko mjesta stradanja položili su vijence i cvijeće.



Vijenci i cvijeće položeni su na spomen obilježju u selu Hranča gdje je 1992. godine ubijeno 60 Bošnjaka iz ovog mjesta. Također, obavljena je posjeta masovnoj grobnici Borkovac gdje je 1992. godine strijeljano 16 Bratunčana od čega je tek osam preživjelo.





Obilježavanje Dana genocida se nastavlja u utorak, kada će u Sarajevu biti promovisan dokumentarni film „Imami šehidi“, dok će dva danas kasnije u Bosanskom kulturnom centru Tuzla biti otvorena izložba fotografija koja svjedoči o zločinu u ovom gradu.

Devetog maja biće odata počast žrtvama masakra u selu Glogova, a istog dana biće obilježen Dan logoraša BiH.



Za deseti maj planirana je posjeta masovnoj grobnici Suha. Na tom je mjestu 1992.godine ubijeno 38 civila, među kojima žene i u poodmaklom stadiju trudnoće, te djeca, od kojih je najmlađe imalo svega tri mjeseca, a najstarije jedanaest godina. Ni za ovaj zločin niko nije odgovarao. Istog dana planirana je i posjeta fiskulturnoj sali nekadašnje Osnovne škole „Vuk Karadžić“, gdje su dovođeni, mučeni i ubijani Bratunčani. Biće upriličena i projekcija filma „Imami i šehidi“.





U nedjelju, 11. maja, bit će položeno cvijeće kod gradskog stadiona, dok će preživjeli Bratunčani u rijeku Drinu sa Ljubovijskog mosta baciti ruže. Istog dana, iz Tuzle će biti ispraćeno šest tabuta sa kostima bratunačkih šehida, kojima će 12. maja na mezarju Veljaci biti klanjana kolektivna dženaza. Bratunčani će se prisjetiti i ubijenih civila u Konjević Polju.







Prema riječima Šuhre Sinanović, predsjednice Udruženja Žene Podrinja, tek je polovina žrtava pronađena i ukopana. „Imamo i desetina žrtava koje su ukopane na porodičnim mezarjima. Međutim, mi nikada nismo zadovoljni, niti ćemo ikada biti. Kada je sve ovo prešlo na državno Tužilaštvo i na državni nivo, nigdje nije bilo ekshumacija već tri godine. Kada je bilo na kanotnalnim tužilaštvima drugačije je bilo. Prošle su 22 godine, a mali je broj identifikovanih“, dodala je Sinanović.

Ona je izrazila je nezadovoljstvo dosadašnjim procesom identifikacija i nada se da će se taj proces narednih godina odvijati bržim tempom.

Na Šehidskom mezarju u Veljacima 12. maja 2014. godine, bit će klanjana dženaza i obavljen kolektivni ukop za još šest civilnih žrtava zločina počinjenih u Bratuncu 1992. godine. Toga dana ukopat će se Ismir Menzilović, Zina Sejdinović, Hamdija Smajlović i Junuz Sinanović. Vječni smiraj pronaći će i Asim i Ramo Aljić, čiji su otac i brat ranije ukopani u Potočarima.



Podsjećamo, u samo nekoliko dana, 1992.godine, u Bratuncu su ubijena 603 bošnjačka civila, a više od 20.000 Bošnjaka je nasilnim putem protjerano iz svojih domova.



Hiljade kuća je oštećeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na području opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas pronalaze posmrtni ostaci mučki ubijenih civilnih žrtava. Na Šehidskom mezarju Veljaci u proteklih sedam kolektivnih dženaza ukopano je 267 identifikovanih civilnih žrtava rata.

Za ratne zločine u Bratuncu osuđene su tek tri osobe. Miroslav Deronjić je priznao zločin u selu Glogova, te je u Haagu osuđen na 10 godina robije. Također, pred Sudom BiH su osuđeni Mirko Todorović i Miloš Radić zbog učešća u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvođenju na strijeljanje.

(Tuzlarije.net)

Podsjećanje na zločine u Bratuncu

Svjedočanstva koja pričaju

U Bosanskom kulturnom centru Tuzla večeras je otvorena izložba dokumentarne fotografije koja govori o zločinima počinjenim za vrijeme rata na području opštine Bratunac. Fotografije su nastale na prethodnim kolektivnim dženazama i na masovnim grobnicima pronađenim u Bratuncu.



Bratunčanka Jasmina Mašić sa suzama u očima samo je uspjela da kaže nekoliko riječi o svojoj ratnoj golgoti. „Teško mi je pričati o tom periodu. Ostalo sam gotovo bez cijele familije. Srbi su mi ubili petoricu braće, oca, snahu....a ja sam ostala sama sa troje djece. Vratila sam se u Bratunac, nekako sam smogla snage. Volim hodati onim putem kuda su moji hodali“.



Rahmetli Zekira Begić je simbol stradanja u Bratuncu. Ubijena je u devetom mjesecu trudnoće zajedno sa 37 bratunačkih Bošnjaka, među kojima je bilo devetero djece. Jedna od ozljeda na njezinom tijelu koje je identifikovano prije nekoliko godina u Tuzli, je zrno, koje je prošlo kroz trbuh i koje je prošlo praktično kroz sam plod, to jeste nerođeno dijete.







U sklopu izložbe je upriličena i javna tribina na kojoj je bilo riječi o procesu traženja nestalih te je održana projekcija filma „Imami i šehidi“. U Bratuncu se i dalje trage za posmrtnim ostacima 320 ubijenih Bošnjaka.



Prema riječima Elvira- ef. Hodžića, glavnog bratunčakog imama, radi se o dokumentarnom filmu koji govori da je preko 100 imama prošlo brojne logore za Bošnjake. Među njima je bio i rahmetli Mustafa-ef. Mujkanović, prijeratni glavni imam, koji je svirepo ubijen u Bratuncu 1992.godine.

- Posljedice genocida su vidljive na svakom koraku, jer je imenom i prezimenom verifikovano 3.058 bratunačkih Bošnjaka koji su nestali, ali u Bratuncu imamo kompletne porodice koje su nestale, a nisu verifikovane. Do sada je oko 2.000 ljudi našlo svoj smiraj, a njih oko 1.100 još nisu identifikovani ili pronađeni - istaknuo je Hodžić.



S druge strane, Admir Velić, predsjednik Organizacionog odbora dženaze u Bratuncu, kaže da ipak, nakog svega, povratnici u Bratunac nastoje usmjeriti svoj život u pozitivnom smislu.

- Nakon ratnih dešavanja, važno je da ljudi shvate da treba nastaviti dalje živjeti. U svom tom bolu, naši ljudi su smogli snage i sav taj bol pretvorili u pozitivnu energiju. Kao rezultat toga, danas u Bratuncu imamo veliki broj građana koji su se vratili, čak i na ona mjesta u kojima su se dešavali monstruozni zločini – ističe Velić.

Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.

- Oni koji su počinili zločine treba da budu svjesni da oni za to moraju odgovarati, preko toga se ne može prijeći – poručio je Velić.



U samo nekoliko dana, 1992.godine, u Bratuncu su ubijena 603 bošnjačka civila, a više od 20.000 Bošnjaka je nasilnim putem protjerano iz svojih domova.

Hiljade kuća je oštećeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na području opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas pronalaze posmrtni ostaci mučki ubijenih civilnih žrtava. Na Šehidskom mezarju Veljaci u proteklih sedam kolektivnih dženaza ukopano je 267 identifikovanih civilnih žrtava rata.

Za ratne zločine u Bratuncu osuđene su tek tri osobe. Miroslav Deronjić je priznao zločin u selu Glogova, te je u Haagu osuđen na 10 godina robije. Također, pred Sudom BiH su osuđeni Mirko Todorović i Miloš Radić zbog učešća u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvođenju na strijeljanje.

(Tuzlarije.net)

Dani genocida u Bratuncu

U mjestu Glogova obilježena godišnjica stradanja 65 civila

Polaganjem cvijeća i vijenaca te učenjem fatihe, danas su se stanovnici Mjesne zajednice Glogova kod Bratunca prisjetili 65 mještana koji su svirepo ubijeni u protekloj agresiji.



Na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja 1992. godine, u krugu mjesne džamije u Glogovi kod Bratunca samo u jednom danu udružene snage bratunačke policije, bratunačke TO i JNA, predvođene predsjednikom Kriznog štaba Miroslavom Deronjićem za nekoliko sati strijeljale su 65 bošnjačkih civila.

Najmlađa žrtva bio je Muharem Ibišević (16), koji je ubijen pored oca Mustafe i godinu starijeg brata Muje. Srbi su u Glogovi uništili domove bosanskih muslimana , svu privatnu imovinu, lokalnu džamiju sravnili sa zemljom i protjerali sve Bošnjake koji su boravili u selu.



- Ovaj zločin nikada ne smijemo zaboraviti i uvijek se trebamo okupljati u što većem broju, kako bi sjećanje na naše nevine ubijene vječno živjelo. Na zločin ne treba uzvraćati osvetom, tako se vraćamo izvoru osvete. Na ovim prostorima treba graditi suživot i mir, onako kako je najbolje za sve ljude koji ovdje žive. Nije dovoljno da samo muslimani budu merhametli, nego bi to trebali biti i drugi koji ovdje žive – poručio je okupljenima efendija Haris Ćomić.





Haški sud (ICTY) osudio je na deset godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjića, koji je priznao da je u maju 1992. naredio napad na selo Glogova, u opštini Bratunac u BiH, u kojem je ubijeno 65 Bošnjaka.

Emir Suljagić, Koordinator koalicije Prvi mart, održao je historijski čas i prisutne podsjetio na 1992.godinu i ubijanja u Glogovi.



- Ja sam imao upitnu privilegiju da budem ovdje 1992.godine kada je ovaj zločin počinjen. Zatim sam 2003.godine bio u Hagu, kada je Miroslav Deronjić osuđen za ovaj zločin i priznao je svoju odgovornost. Nažalost, on nije jedini, ,nogi koji su učestvovali u ubistvima danas su slobodni ljudi i kreću se među nama. Svako od nas ima obavezu da pričamo o onome što se dogodilo, da pišemo o zločinu, da školujemo svoju djecu da pričaju i uče ono što smo im mi kazali da se ovdje dogodilo. Trebamo svima pokazati da smo ovaj zločin upamtili i da prvi put u historiji nećemo pustiti da ovo prođe nekažnjeno – poručio je Suljagić.

U sklopu ceremonije obilježavanja 22.godišnjice zločina počinjenog u Glogovi, prisutni su obišli masovnu grobnicu u blizini džamije i položili cvijeće, a nakon toga je u mjesnoj džamiji proučen tevhid za duše šehida.



















Prema popisu iz 1991. Glogova je imala 1913 stanovnika, od čega 1901 Bošnjaka. Nakon agresije, život se polako vraća u ovo mjesto. Danas se u Glogovi čuje graja djece, dok stariji vrijedno rade u polju kako bi svojim porodicama obezbijedili egzistenciju.



Obilježavanje Dana genocida počinjenog nad Bošnjacima Bratunca se nastavlja sutra, 10. maja kada će Bratunčani posjetiti masovnu grobnicu Suha i logor u fiskulturnoj sali OŠ „Branko Radičević“. U Domu kulture biće upriličena projekcija dokumentarnog filma "Imami i šehidi".

U nedjelju,11. maja. 2014. godine, će preživjeli Bratunčani u rijeku Drinu sa Ljubovijskog mosta baciti ruže, te će biti položeno cvijeće kod gradskog stadiona.

Istog dana, 11. maja, će iz Tuzle biti ispraćeno šest tabuta sa kostima bratunačkih šehida, kojima će 12. maja na mezarju Veljaci biti klanjana kolektivna dženaza, na kojoj će biti ukopani Asim i Ramo Aljić, Ismir Menzilović, Zina Sejdinović, Hamdija Smajlović i Junuz Sinanović.

(Tuzlarije.net)

Foto

U Drinu bačene ruže za 603 bratunačke žrtve

U okviru obilježavanja genocida u Bratuncu, danas su sa Ljubovijskog mosta u Drinu bačene 603 ruže, koje simboliziraju prerano oduzete živote nevino stradalih Bratunčana.



Tijela mnogih žrtava iz Podrinja su bačena u rijeku, a većina od njih nikada neće biti pronađena.

- Mi koji smo preživjeli imamo obavezu da ukažemo generacijama koje dolaze šta se to dešavalo u Bratuncu i na ovoj rijeci. Drina je nesumljivo najveća masovna grobnica na Balkanu, gdje su nasilnim putem okončani mnogi životi Bošnjaka u Podrinju i mi to nikada nećemo zaboraviti. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ponove u budućnosti – poručili su okupljeni Bratunčani.

Članovi porodica poginulih, logoraši, predstavnici Islamske zajednice i politički predstavnici Bošnjaka Podrinja, položili su cvijeće i na Gradskom stadionu, a zatim je povorka posjetila Fiskulturnu salu u kojoj je maja 1992. godine bio zloglasni logor, u kojem je ubijeno najmanje 150 bošnjačkih civila.

















- Otkrili smo spomen obilježja u mjestu Redžići na mjestu masovne grobnice gdje su bile ekshumirane 23 žrtve - izjavila je predsjednica Udruženja Žene Podrinja - Bratunac Šuhra Sinanović.

Za večeras je planiran dolazak konvoja iz Tuzle sa posmrtnim ostacima identificiranih Bošnjaka kojima će se 12.maja na Šehidskom mezarju Veljaci klanjati zajednička dženaza i biti obavljen njihov ukop.



Dženaza za petnaest civilnih žrtava bit će klanjana 12. maja u 13.00 sati.

(tuzlarije.net)