citat:

---

zlaja wrote:
joj Abulafija, ne slazem se al nikako s tobom. Ja shvatam da je tvoja percepcija takva i to je ok. I hvala Bogu pa ne osjetis to. Ali ima dosta ljudi koji drze akcije i sl i koji su to itekako osjetili. Britanija ulazi u recesiju, sutra ce i Evropa.....dakle pitat cu te opet nekad kasnije

---

Danas je vijeće ministara uputilo u proceduru zakon o povećanju osigurane sume depozita sa 7.500,00 KM na 20.000,00 KM!

citat:

---

Shaban wrote:
Danas je vijeće ministara uputilo u proceduru zakon o povećanju osigurane sume depozita sa 7.500,00 KM na 20.000,00 KM!

---

Ovaj post je premjesten sa topica Re: KUPUJMO DOMAĆE ! - -Pouzdanost banki

---

Kozarić: Građani vraćaju štednju u banke

Nervoza na finansijskom tržištu u BiH se smiruje i u posljednja dva dana bilo je više štediša koji su svoj novac vratili u banke nego onih koji su podigli depozite, potvrdio je juče Kemal Kozarić, guverner Centralne banke (CB) BiH.

Kozarić kaže da ne zna koliki je sada iznos ukupnih depozita koje su građani podigli iz banaka.
“Za komercijalne banke je dobro što se povjerenje građana vraća, ali mislim da povjerenje treba da bude obostrano i da banke ne posežu za povećanjem kamatnih stopa i troškova, nego da poštuju povratak povjerenja svojih depozitara”, kazao je Kozarić.
On izražava nadu da će se prilike na finansijskom tržištu vratiti u normalne tokove.
“Likvidnost banaka je zadovoljavajuća, imamo više od milijardu KM viška iznad obavezne rezerve, što je veoma veliki iznos. Ukoliko bude potrebno ići ćemo i na dalje sniženje stope obavezne rezerve”, dodao je Kozarić.
Iako ograničenih mogućnosti, CB BiH će, prema Kozarićevim riječima, preduzeti još jednu mjeru za sprečavanje uticaja finansijske krize - ukinuće obvezne rezerve za dotok kapitala na kreditne linije koje dolaze iz inostranstva.
“Ovu mjeru predložiću na sjednici Upravnog odbora CB 30. oktobra kako bismo omogućili bankama da nastave s kreditirajem građana i privrede. To činimo jer se bojimo da naša privreda možda neće moći da nastavi neke projekte koje je počela, a građani da finansiraju svoje investicije”, dodao je Kozarić.
Uticaj krize na region
Finansijska kriza se osjeća i u regionu centralne i istočne Evrope i još nije moguće sagledati njene krajnje posljedice, zaključili su učesnici međunarodne konferencije o perspektivama bankarstva i sistema platnog prometa u srednjoj i jugoistočnoj Evropi u Sarajevu.
Predstavnici centralnih banaka regije, bankari i eksperti iz oblasti bankarstva, izrazili su optimizam da će regija, ali i cijeli svijet, izaći iz krize, ali da će sasvim sigurno to iziskivati nova pravila i više odgovornosti.

Banke na sudove šalju stotine ovrha, plijene kuće

U sljedećim mjesecima iz domaćih i inozemnih banaka u Bosni i Hercegovini slijedi masovno pokretanje sudskih sporova, čiji će cilj biti – ovrhe, odnosno, aktiviranje brojnih hipoteka i to iz razloga što dužnici ne vraćaju u podignute kredite.



Na sudovima se već vode takvi postupci, a prava ekspanzija očekuje se već do kraja ove i početkom sljedeće godine. Doznaje se da je za sudske sporove već spremno na stotine predmeta zbog probijanja svih rokova za povrat novca jer se dugovi ne vraćaju već godinama.

Banke traže kupce
No, bankare već sada more dodatne brige – kome prodati neproizvodnu nekretninu, najčešće obiteljske kuće, stanove i poslovne prostore, čiji je i najveći udio u hipotekarnim kreditima.

- Ovrha je normalan sudski proces i zasigurno ne ide onim tempom kojim bi mi željeli. Zasigurno da tu ima puno “zaleđenog novca” i za pretpostaviti je da ćemo iz krize izvući pouku da to moramo ubrzati. To je jedini razlog da se uvede financijska disciplina i da društvo u cjelini bude učinkovitije, komentar je Mije Mišića, tajnika Udruženja Banaka Bosne i Hercegovine na ovu temu.

Podaci središnje banke pokazuju da su, na kraju drugog kvartala 2008. građani u BiH, kako bi podignuli potrebne kredite, pod hipoteku založili oko 5,5 milijardi konvertibilnih maraka, što je gotovo 45 posto ukupne kreditne svote, odnosno, gotovo 14 milijardi KM.

Potraživanja od kućanstava u BiH na kraju lipnja 2008. godine bila 6,41 milijardu konvertibilnih maraka i u ukupnim potraživanjima sudjelovala sa 46,6 posto.

Brinu ih potraživanja
Ona su se u odnosu na kraj ožujka ove godine povećale 407,1 milijun konvertibilnih maraka ili 6,8 posto, a u odnosu na lipanj 2007. 1,36 milijardi konvertibilnih maraka ili 26,8 posto.

No, ono što je svakako zabrinjavajuće i za pučanstvo i za domaće i inozemne banke u BiH jest činjenica da su kratkoročna potraživanja od kućanstava tijekom posljednjega tromjesečja porasla 34,9 milijuna KM, a dugoročna 372,2 milijuna KM.

trziste se izgleda stabilizira, nisam siguran da ce ovako ostati, ocekujem jos jednu korekciju prema dole ali za sad bi ovo trebao biti prvi znak oporavka.

trenutno samo danas RBS u + preko 8%

Depoziti u BiH povećani na 5,8 mlrd.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) oglasila se priopćenjem u kojem ističe da se ove godine dan štednje dočekuje u uvjetima financijske krize koja je zahvatila cijeli svijet, a čije se indirektne posljedice osjećaju i u Bosni i Hercegovini.
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić ističe da štednja postaje jedan od ključnih generatora kreditiranja, omogućuje nove investicije, razvoj zemlje, nova radna mjesta te poboljšanje standarda građana.

“Nadam se da će građani zadržati povjerenje u komercijalne banke, ali i da će banke u Bosni i Herceg***i cijeniti svoje deponente i nagraditi njihovo povjerenje”, izjavio je guverner Kemal Kozarić.

Iako svi građani Bosne i Hercegovine nisu u prilici da štede, kako se navodi u priopćenju Centralne banke Bosne i Hercegovine, podaci pokazuju da depoziti stanovništva Bosne i Hercegovine kod banaka na kraju rujna 2008. iznose 5,8 milijardi KM i da su povećani za više od milijardu KM ili 21 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Podaci Centralne banke BiH također pokazuju da od ukupnih depozita stanovništva depoziti po viđenju čine oko 2,3 milijarde KM ili 40,4 posto, dok oročeni i štedni depoziti iznose 3,5 milijardi KM ili 59,6 posto.

U pogledu valutne strukture, oko dvije milijarde KM ili 32 posto jesu depoziti u domaćoj valuti, oko 3,4 milijarde ili 60 posto u euru, a oko 400 milijuna KM ili osam posto u ostaloj stranoj valuti, kaže se u priopćenju Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Svim štedišama želim sretan Dan štednje
Da vam vaši ulozi ostanu sigurni i da rastu

jedan osvrt na nedavnu paniku

Koliko vas je koštao besmislen potez podizanja štednih uloga?!?

Bankarski sustav BiH izdržao je na nogama nedavni nalet dijela štediša zabrinutih za sigurnost svojih depozita. Međutim, opsada bankarskih šaltera još uvijek traje, ali je od prije nekoliko dana primjetan drukčiji trend: povučeni depoziti masovno se vraćaju u banke!

Na ovoj besmislenoj i posve nepotrebnoj operaciji štediše u BiH izgubile su značajan novac - više od dva milijuna konvertibilnih maraka.

Prema neslužbenim procjenama, tijekom prvih dvadesetak dana listopada iz banaka je povučeno blizu 700 milijuna konvertibilnih maraka, od kojih je preko 70 milijuna bilo oročeno, najčešće na razdoblje od 6 do 12 mjeseci.

Jednostranim prekidom ugovora o štednji, štediše su izgubile pravo na ugovorenu kamatu jer su svi takvi depoziti po automatizmu dospjeli u kategoriju " depozita po viđenju", s minimalnom kamatom koja je u prosjeku tri puta niža od kamate ugovorene na oročenu štednju. Kako navodi tjednik Slobodna Bosna, banke su dakle solidno unovčile bezrazložnu paniku dijela bh. štediša.

Istovremeno, dodatno je ojačan najvažniji "kapital" svake banke - povjerenje građana koji su se definitivno uvjerili da su banke u BiH vrlo stabilne i da su njihovi štedni ulozi sigurni i dostupni u svakom trenutku. Oni koji su u to sumnjali platili su prilično visoku cijenu.

(Bljesak.info)

Banke traže spas u dokapitalizaciji

Dokapitalizacijom banke u BiH nastoje ojačati likvidnost, ali i održati kreditni rast u uslovima smanjenog dotoka kapitala iz inostranstva i osigurati se od rizika, smatraju stručnjaci.



Većina banaka u BiH pokrenula je u posljednje vrijeme dokapitalizaciju emisijom vrijednosnih papira. To su, između ostalih, učinile ABS banka, Intesa Sanpaolo banka, Raiffeisen banka, FIMA, Postbank BH, PBS i UniCredit banka.
U ABS banci kažu da emisijom dionica žele realizovati povećanje kapitala u iznosu 30 miliona KM.
“Prema planu poslovanja za naredne tri godine, kreditni portfelj će se uvećavati 50 do 60 posto godišnje. Rast je značajan i mora biti podržan adekvatnom kapitalnom osnovom”, kaže Zahida Karić, izvršna direktorica ABS banke.
UniCredit banka Mostar je emitovala obveznice javnom ponudom u ukupnoj vrijednosti 100 miliona KM, u dvije tranše. U ovoj banci kažu da je riječ o prikupljanju sredstava za potrebe refinansiranja.
“Naš cilj, između ostalog, jeste da investitorima koji koriste skrbničke usluge obezbijedimo dužničke vrijednosne papire na tržištu kapitala, ali i da klijente uputimo na mogućnost refinansiranja putem ove vrste vrijednosnih papira”, kažu u banci.
Emitovanje vrijednosnih papira, naglašavaju u Udruženju banaka BiH, dobar je način prikupljanja kapitala u uslovima kada su izvori kredita iz EU prekinuti.
Profesor Muris Čičić naglašava da se ove aktivnosti banaka mogu smatrati redovnim, ali su istovremeno pojačane u uslovima finansijske krize i u skladu s praksom na svjetskom tržištu.
“Banke povećavaju kapital jer su svjesne da na taj način povećavaju sigurnost i smanjuju rizik u slučaju bankrota klijenata”, kaže Čičić.
Prema mišljenju Sanjina Arifagića, direktora kompanije za poslovno savjetovanje FIMA FAS, povećanju kapitala sve češće će pribjegavati domaće podružnice stranih banaka koje su kreditni rast do sada finansirale pozajmicama od banaka majki.
“Rast aktive banaka u prvih 10 mjeseci ove godine iznosio je 5,8 posto, za razliku od prošlogodišnjih 32 posto. Zbog toga je realno očekivati da će se banke okrenuti prikupljanju depozita od domaćih kompanija, vlada i građana i da će na svaki način pokušati jačati kapitalnu bazu, pa i emisijom dionica”, kaže Arifagić.
Raiffeisen povećao kamatu na štednju
Raiffeisen banka saopštila je da je juče povećala kamatne stope na štednju građana, dok su kamate na oročena sredstva pravnih lica povećane ranije. Uprava te banke donijela je odluku da se kamatne stope na oročenja u KM i evrima, u ovisnosti od iznosa oročenja, povećaju i do 2,40 procentnih poena.
U zavisnosti od iznosa oročenih sredstava i rokova oročenja, kamatne stope na oročene depozite kreću se od 4,1 do do 5,5 odsto.
Nove kamatne stope primjenjivaće se na nove ugovore o oročenju sredstava.