Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pouzdanost- stabilnost BH banaka
Majka se trese kæerka se pravi luda
Die Presse: gubitak Hypo grupe 500 milijuna eura
Wednesday, 04 February 2009
Austrijsko-bavarska Hypo grupa prema pisanju beèkog dnevnog lista “Die Presse” u prošloj je poslovnoj godini ostvarila èak 500 milijuna eura gubitka. U centrali Hypo grupe u Klagenfurtu nisu u utorak htjeli komentirati napise, a objava rezultata bit æe tek u travnju.
Operativni rezultat
Prema neslužbenim informacijama iz banke, koje je prenijela austrijska agencija APA, operativni rezultat bankarske grupacije za 2008. godinu je “pristojan”, no neto gubitak je nastao zbog velikog otpisa vrijednosti u bilanci. Prema istim neslužbenim izvorima iz Klagenfurta iznos od pola milijarde eura je “otprilike toèan”. Posrijedi je najvjerojatnije otpis nenaplativih kredita, dobar dio toga u Hrvatskoj, i poslovanja s vrijednosnim papirima na amerièkom tržištu, prokomentirali su nam u utorak neslužbeno neki bankari u Beèu. Drugim rijeèima, samo dio gubitaka je posljedica globalne financijske krize.
Èišæenje bilance
Podsjetimo, u prvom polugodištu 2008. Hypo je iskazao konsolidirani gubitak od 62 milijuna eura, a generalni direktor i suvlasnik Tilo Berlin je tada ponovio ono što je rekao i prije dvije godine, naime da æe èešljanje i èišæenje bilanci banku zaokupljati još neko vrijeme. Banka je krajem prošle godine dokapitalizirana sa 1,6 milijardi eura: 700 milijuna dao je veæinski vlasnik Bayerische Landesbanka, a 900 milijuna je povuèeno iz austrijskog državnog fonda za pomoæ bankama. Direktor Tilo Berlin prilikom dokapitalizacije je rekao kako se time banka dobro pripremila za lošija vremena. I nakon godišnjeg gubitka od pola milijarde banka bi trebala zadržati stopu adekvatnosti kapitala od oko osam posto, kažu neslužbeno u banci. Podsjetimo, osam posto je u Austriji minimum, a za zaduživanje na meðunarodnom bankarskom tržištu minimalno je potrebno devet do deset posto – u suprotnom pada kreditni rejting banke, što znaèi da se ona, ako uopæe, može zaduživati samo pod vrlo skupim uvjetima. Time je Hypo grupa jedina velika austrijska banka koja æe iskazati gubitak. Najveæe austrijske banke, Bank Austria, Erste i RBA, za 2008. oèekuju pojedinaènu operativnu dobit veæu od milijarde eura; u sluèaju Bank Austrije ona bi trebala biti izmeðu 2 i 3 mlrd.
|
04-02-2009 at 14:03 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pouzdanost- stabilnost BH banaka
Iz ove info ne znam kako æe se odraziti na Hypo banku u BiH ali svašta je moguæe
HIPO PRODAJE ISPOSTAVE NA BALKANU
00:08 / 12.03.2009.
Austrijska banka Hipo Alpe Adria moraæe da proda svoje ispostave na Balkanu, na zahtjev glavnog vlasnika, njemaèke Bajriše landesbank, objavili su austrijski mediji. Šef banke Hipo Tilo Berlin dobio je ...
... nalog da proda sestrinska preduzeæa u Italiji, Crnoj Gori i Srbiji, a Bajriše landesbank ovom mjerom želi da preuzme veæu moæ nad sestrinskim preduzeæima, kao što je Hipo grupacija.
Poslije ogromnih gubitaka, šef njemaèke banke Mihael Kemer je prinuðen da predstavi novi koncept za buduænost banke i njenih sestrinskih preduzeæa.
Prema tom planu, èiji je radni naslov "Herkules", neizvjesna je sudbina 5.600 od ukupno 19.200 radnih mjesta u sklopu èitavog koncerna, pri èemu æe najveæi dio biti smanjen u Hipu.
Prodaja sestrinskih firmi u Srbiji i Crnoj Gori naložena je zato što se njemaèka banka "ne osjeæa dobro" na Balkanu, prije svega zbog pretjeranih prièa o gubicima austrijskih banaka na istoku Evrope.
Biznis.ba / Glas Srpske
|
12-03-2009 at 10:53 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Pouzdanost- stabilnost BH banaka
Ovo je TACNO 100%! I neverovatno!
Unicredit banka reketira graðane
Euribor pao ispod dva posto, pa opet uèinjen sraman potez...
15.04.2009. 07:47
Graðani BiH ovih dana ostali su šokirani obavještenjima UniCredit banke o podizanju kamata na veæ plasirane kredite. U ogromnom broju sluèajeva kamate su uveæane i za ogromnih èetiri odsto!
Stotine graðana veæ su najavile povlaèenje depozita iz UniCredita, obustavu svih transakcija putem ove banke, a najavljen je i veliki broj tužbi. Kako kažu, prilikom sklapanja ugovora nisu mogli birati i ponuðen im je samo ugovor s promjenljivom kamatnom stopom.
UniCredit banka, koju vodi direktor Berislav Kutle, veæ dugo godina nosi epitet reketaške banke koja ima bolestan poslovni odnos prema klijentima naplaæujuæi im i najmanju uslugu. O kakvoj se pohlepi radi, govori i podatak da je u BiH ova banka u prošloj godini, u najtežoj po bankarski sektor, ostvarila ubjedljivo najveæu zaradu od èak 36 miliona maraka!
I sve to u svrhu kriminala i odvlaèenja novca u Italiju kako bi nahranili svoju gladnu banku majku. A graðani i privreda bili su naivni i nasjedali na prekomjerne reklame UniCredit banke o najboljem poslovnom partneru, koje su finansirane upravo njihovim novcem.
Meðubankarska kamatna stopa na tržištu novca, euribor, veæ je pala ispod dva posto i u ovakvim uvjetima banka se odluèila na sraman potez poveæanja kamata na kredite u otplati, što dodatno komplicira život graðana i privrede.
Brane se da euribor više nije bitan kod formiranja kamatnih stopa, veæ da o tome sada odluèuju procjene rizika i svakojaki drugi "faktori" kojima pokušavaju opravdati svoje pohlepne ciljeve.
A kada je euribor iznosio više od pet posto, jedva su doèekali da poveæaju kamate. Ovo podsjeæa na nevjerovatne cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH, koje su i više nego u stopu pratile rast cijene na svjetskim berzama. A kada je situacija bila obrnuta, onda su drugi "faktori" utjecali na formiranje cijena.
Desetine hiljada radnika veæ su otpuštene s posla, a oèuvanje preostalih radnih mjesta mogu spasiti upravo banke koje jeftinijim i dostupnijim kreditima mogu pokrenuti nove poslove. No, one se ne brinu baš mnogo o tome.
Srbija se brine o graðanima i privredi
U Srbiji su juèer smanjene kamate na kredite za privredu i stanovništvo, što graðane te zemlje èini sigurnijima.
U BiH je obrnuta situacija, banke imaju monopolistièki položaj, pa i u ovako teškoj situaciji imaju hrabrosti da ih poveæavaju.
Autor: I. Šm.
(Dnevni avaz)
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/unicredit-banka-reketira-gradjane
|
15-04-2009 at 20:03 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Pouzdanost- stabilnost BH banaka
Interesantna prica. Mozda nekome pomogne ovo iskustvo.
Što uraditi kad kredit postane prevelik?
Reprogramiranje kredita
Obitelj Vesne Grgone iz Zagreba našla se u škripcu kad je njezin suprug ostao bez posla. Do tad podnošljiva mjeseèna rata za stambeni kredit, preko noæi je postala preveliki teret. Naèin na koji su razriješili nastali problem dobar je primjer kako se ponašati kad kredit izmakne kontroli. Zbog toga smo Vesnu i njezin tekst nagradili sa 150 kuna.
Vesnina prièa
Prilikom uzimanja stambenog kredita išli smo na maksimalno kratko vrijeme otplate da bi što ranije vratili kredit, tj. da bi banka kroz kamatu što manje zaradila na nama. I suprug i ja smo imali dobre plaæe tako da smo bez problema plaæali mjeseènu ratu.
Tad nam se desio otkaz. Suprug je ostao bez posla i postalo je gotovo nemoguæe mjeseèno izdvajati i za kredit. Nametnulo se pitanje kako smanjiti financijsko optereæenje. Imali smo nešto ušteðevine a i roditelji su bili spremni pomoæi. Na raspolaganju su nam bile èetiri moguænosti:
1. oroèiti ušteðevinu i tako zaraditi na kamati
2. staviti moratorij na otplatu kredita
3. reprogramirati ostatak duga na duži period i time smanjiti ratu
4. uložiti ušteðevinu u prijevremenu otplatu dijela glavnice (ostalo nam je za otplatiti još 60 posto duga)
Oroèenjem bismo ´zaradili´ kamatu i saèuvali glavnicu, ali buduæi da je ušteðevina u kunama - rast teèaja obezvrijedio bi glavnicu (op. Pk. iskljuèivo ako štedite ´èisto´ u kunama, veæinom se kuna veže uz euro ili neku drugu stranu valutu).
Moratorij na otplatu kredita u prvi tren nam je jako dobro zvuèao, ali otplata tek 40 posto kredita znaèila je da æemo još uvijek plaæati visoki udio kamata u svakom anuitetu. Moratorij znaèi prestanak plaæanja glavnice, ali ne i kamata. Iznos koji bi trebali plaæati banci i dalje bi bio relativno visok. Za sve to vrijeme otplata naše glavnice bi stajala.
Reprogramiranje kredita ustvari znaèi zatvaranje postojeæeg kreditnog posla i otvaranje novog sa svim fiksnim i varijabilnim troškovima: procjena nekretnine, prosjek plaæe, troškovi obrade kredita, troškovi javnog bilježnika....itd. Procjena prihoda (našeg kredibiliteta) bi takoðer bila upitna sa samo jednom plaæom. Reprogramiranje obièno rade pravne osobe (poduzeæa) a ne fizièke osobe (graðani - obièni smrtnici).
Na kraju smo se odluèili uložiti ušteðeni novac u prijevremenu otplatu dijela glavnice. Ali tad smo naišli na probleme u banci
Tri puta smo suprug i ja išli na razgovor s osobnim bankarom da dokuèimo što nam je èiniti. Gospoða je u poèetku bila vrlo ljubazna, ali je sa svakim slijedeæim posjetom (sve unutar dva tjedna) bivala sve nervoznija i otresitija.
Kada smo se definitivno odluèili na uplatu dijela ušteðevine na ime glavnice pitanje je bilo koliko traje postupak i da li moramo pisati molbu banci da nam to odobri. Odgovor je bio: ´Ne. Samo uplatite na partiju kredita i javite meni da ja javim kreditnom odjelu da vam s istim danom proknjiže uplatu´.
Oèekivali smo dugu i kompliciranu proceduru a u biti je sve bilo jako jednostavno. Umjesto da nam je to osobna bankarica rekla odmah na poèetku zavlaèila nas je više od 15 dana. Sve smo joj to rekli u lice. Posebno nas je razljutila èinjenica da nam nije bila u stanju dati toènu informaciju za koliko æe se smanjiti iznos rate.
Nakon što je shvatila da smo nezadovoljni njezinim odnosom prema nama, opet je postala ljubazna. Veæ sutradan nazvala nas je da nam kaže novo stanje duga i novi iznos anuiteta, pošto smo dan prije uplatili ušteðevinu na partiju kredita. Uz to, sredila nam je povoljniju naknadu koju morate platiti priliko prijevremenog vraæanja glavnice.
Umjesto, kao što je uobièajeno, da platimo jedan posto naknade na ostatak glavnice nama je banka naplatila dva posto naknade na uplaæeni iznos. Rijeè je o nominalno višoj naknadi ali u konaènici je manji novèani iznos.
Koji je zakljuèak ove moje prièe? Ako se naðete u škripcu sa kreditom kao mi, dobro se raspitajte u banci za sve moguænosti. Idite u detalje, tražite da vam naprave simulacije ako treba i na pismeno. Ne dajte se zastrašiti i skupite što više informacija. Samo tako æe te razriješiti problem u svoju korist.
Autor: Vesna Grgona
http://www.pametnakuna.com/u-minusu/sto-uraditi-kad-kredit-postane-prevelik
(24SATA)
|
15-04-2009 at 20:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pouzdanost- stabilnost BH banaka
U FBIH NAJAVLJUJU SANKCIJE ZA BANKE
10:45 / 16.04.2009.
Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH analizira zakonitost podizanja kamata na ranije odobrene kredite i ukoliko se potvrde dosadašnje sumnje inspekcije da banke time krše zakon biæe im izreèene kazne i zatraženo vraæanje kamatnih ...
... stopa, rekao Ibrahim Tirak, direktor ove institucije.
“Tražimo od banaka ugovore kako bismo analizirali usklaðenost sa Zakonom o zaštiti potrošaèa i o obligacionim odnosima, a do ponedjeljka æemo dati mišljenje. Prema onome što smo do sada vidjeli, ugovori nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošaèa i banke nisu imale pravo diæi kamate na postojeæe kredite. Ako to definitivno potvrdimo, iæi æemo u kontrolu banaka, izreæi im kazne i tražiti vraæanje kamatnih stopa na raniji nivo”, kazao je Tirak.
Istakao je da je taèno da se u veæini ugovora o kreditima navodi promjenljiva kamata, ali da banke treba da pokažu na osnovu èega su podigle kamatnu stopu.
“Svaka promjena ugovora mora biti saglasna”, dodao je Tirak.
Uprkos padu Euribora, pojedine banke su podigle kamatne stope na kredite, ukljuèujuæi i ranije odobrena zaduženja, a najdrastièniji je primjer UniCredita, koji je povisio kamatne stope za èak dva odsto.
Na pitanje zašto ranije nije pokrenuto pitanje zakonitosti poveæanja kamata na postojeæe kredite s obzirom na to da se to desilo i prošle godine, Tirak je odgovorio da za to nisu znali i da im se niko nije obratio sa zahtjevom za provjeru, te da su se sada odluèili za akciju na osnovu pisanja štampe.
Alija Remzo Bakšiæ, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je da se poslodavci ne slažu da kamatne stope budu mijenjane u toku realizacije kredita, te da to nije u skladu s propisima.
“Inspekcija æe poduzeti aktivnosti da utvrdi koje banke krše propise i uvode nove kamate i banke æe biti prinuðene da vrate kamatne stope na nivo kada su sklapani ugovori o kreditima bez obzira na to što su u klauzulama bankari sebi bili obezbijedili pravo da mijenjaju kamate u zavisnosi od kretanja cijena kapitala. Ne može se na kapital koji je kupljen pod jednim uslovima primjenjivati kamatna stopa po cijeni po kojoj se danas kupuje. Ona se može primjenjivati samo za nove kredite koji se sada sklapaju”, smatra Bakšiæ, navodeæi da ima i pozitivnih primjera poput “Raiffeisen Leasinga”, koji je smanjio kamatne stope svojim klijentima.
Mijo Mišiæ, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da se Zakon o obligacionim odnosima “mnogo èita u bankama koje imaju stotine pravnika”, te da je neshvatljivo da banke godinama rade nešto protuzakonito.
“Imamo komisije za pravna pitanja i nikad nismo konstatovali da je klauzula varijabilne kamatne stope i stope koja je predviðena ugovorom nezakonita. Nijedna banka ne gradi buduænost na nezakonitoj zaradi. I ako je neko kršio zakon, treba ga prozvati imenom i prezimenom. Nije dobro cijeli bankarski sektor dovesti pod znak pitanja”, istakao je Mišiæ.
(Biznis.ba/Srna)
|
16-04-2009 at 13:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 29
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: avaz, Bolt, diablo, Havaji, jasmin501, kokostz, krila, mahic, Miki333, mima15, nina_, njuso1981, Tina_23, ZuZu
|
FORUM : Ekonomija : Pouzdanost- stabilnost BH banaka |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|