Povećanje limita tek na jesen
Datum: 28.06.2009 21:43
Autor: Zorica Dragović

BANJALUKA - Limit osiguranih depozita građana u bankama u BiH sa 20.000 na 50.000 KM biće povećan do kraja septembra, jer će do tada biti potpisana konačna verzija kreditnog ugovora s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) što je ključni uslov za pomjeranje ovog praga.

BiH je nedavno s EBRD-om potpisala zapisnik za dobijanje 50 miliona evra kredita kako bi limit osiguranih depozita građana bio povećan na 50.000 KM, ali su se javile određene prepreke za potpisivanje kreditnog ugovora.

"Osnovnu prepreku potpisivanju konačne verzije ovog kreditnog ugovora predstavljaju neodređenosti u Zakonu o dugu BiH. Ovaj zakon nije decidno propisao korake u ovakvim slučajevima. Sa druge strane, EBRD insistira da BiH da garanciju da će stajati iza kreditnog aranžmana", kaže Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH.

On se nada da će izmjene i dopune Zakona o dugu BiH biti donesene najkasnije do kraja septembra. Prije je to nemoguće učiniti, jer u parlamentu BiH slijedi godišnji odmor.

"Novac iz ovog kreditnog aranžmana biće korišten isključivo u slučajevima isplate osiguranja kad Agencija za osiguranje depozita ne posjeduje dovoljno sredstava ili ukoliko bi došlo do bankrota neke banke", objašnjava Nevjestić.

Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, ističe da će povećanje limita osiguranih depozita doprinijeti rastu stepena sigurnosti, povjerenja i stvaranju osjećaja dugoročne stabilnosti bh. bankarskog sektora, ali i povećati sposobnost banaka za odobravanje dugoročnih kredita.

"Banke u BiH su i bez ovih mjera likvidne i u potpunosti mogu zadovoljiti tražnju za kreditima, ali bi povećanje limita osiguranih depozita bio višestruko pozitivan potez", potvrdio je Bajić.

On je kazao da je u posljednje vrijeme zabilježen pad ukupnih depozita u bankama, što je, uglavnom, posljedica globalne finansijske krize.

"Smanjenje depozita je posljedica globalne finansijske krize, ali i povećanih troškova koji se ne vraćaju u novčane tokove zbog toga što je BiH uvozno zavisna zemlja. Ukoliko je, pak, uzrok smanjenja novčane mase odraz nepovjerenja građana u bankarski sektor, onda je to sigurno loš signal za banke u BiH", rekao je Bajić.

Aleksandra Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarski sektor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da bi povećanje limita osiguranih depozita povećalo povjerenje građana u bankarski sistem BiH.

"Građani će ovom mjerom biti više motivisani da novac ne drže na nesigurnim mjestima, tako da bi se u bankama moglo naći više novca koji trenutno nije u bankarskim tokovima, što će doprinijeti popravljanju depozitne baze banaka koje će imati više sredstava za kreditne plasmane, ali i druge namjene", rekao je Ljuboja.

Iako pozdravljaju povećanje nivoa osiguranih depozita građana, pojedini analitičari ocjenjuju da ono dolazi prilično kasno, budući da su to susjedne zemlje učinile u jeku globalne finansijske krize i svoje limite podigli na mnogo veće iznose ili pak ponudile garancije na neograničene iznose. Zbog toga je značajna vrijednost depozita povučena iz bh. banaka i završila u bankama iz susjedstva.

citat:

---

Shaban wrote:

Ima u Mercatoru
Ima na Gradini
Ima u tržnom na Sjenjaku

---

VIŠE OD 100 000 LjUDI U BiH VRAĆA TUĐE KREDITE
11:26 / 02.08.2009.

Više od 100 000 ljudi u BiH vraća tuđe kredite, procjena je udruženja žiranata iz Šamca, Modriče, Petrova i Doboja čiji su se predstavnici sinoć u Prijedoru sastali sa ovdašnjim žirantima koji plaćaju tuđe kredite. "Poznati su nam već slučajevi da se zbog plaćanja tuđih kredita raskidaju kumstva, razvode brakovi, okončavaju prijateljstva i zavađaju porodice", rekao je novinarima Nenad Mirković, jedan od ovdašnjih prevarenih žiranata .

Mirković ima svoja dva i treba da vraća pet tuđih kredita ukupnog mjesečnog zaduženja od 3.500 KM. Vlasnik je štanda na buvljoj pijaci "Vilako" u Prijedoru i dobio je sudsko rješenje za oduzimanje imovine.

"Po ovoj pijaci kredite je nudilo 12 službenika samo jedne mikrokreditne organizacije /MKO/. Njihov je cilj, isto kao i banaka, samo da podijele što više kredita, ne zanima ih jeli nosilac kredita uopšte kreditno sposoban - žiranti neka vraćaju", naveo je Mirković.

Predsjednik Udruženja žiranata iz Šamca Jovica Cvjetković rekao je da se zakonska regulativa mora mijenjati budući da je žirant najviše na udaru, a ujedno je potpuno nezaštićen.

"Banke i MKO prave takozvane cijepane ugovore gdje jedan ugovor potpisuje sa nosiocem kredita, a drugi sa žirantima i prema kojima krivično i materijalno tereti žirante a ne nosioca kredita", rekao je Cvjetković.

On smatra da je takvo stanje neodrživo i da nijedna od inostranih banaka koje posluju u BiH u svojim matičnim zemljama nema takav pravni sistem niti "tako pogodan teren za pljačku".

"Više od 90 odsto ljudi uredno vraća svoje kredita. Ali među onima koji ne vraćaju, ima organizovanih grupa koji u dogovoru sa službenicima bankama, a posebno MKO, smišljeno varaju žirante znajući da je na njima najveći teret", tvrdi Cvjetković.

On je naveo da je jedan nosilac kredita za 27 mjeseci dobio 28 kredita ukupnog iznosa 610.500 KM.

"Žiranti dižu kredite da vraćaju tuđe kredite, pa onda i svoje žirante takođe uvlače u začarani krug koji nema kraja", dodao je Cvjetković koji je i sam opterećen sa 800 KM rata tuđih kredita mjesečno i sudskim rješenjem o zapljeni imovine.

Prema njegovim riječima, poblem je što i banke i MKO daju višestruko veće kredite nago što su nosilac i žiranti kreditno sposobni, a što istovremeno potpuno ignorišu Centralni registar komintenata /CRK/ BiH koji sadrži podatke svih transakcija.

"Iako su to dužne, sve banke i MKO niti prijavljuju sve u CRK niti se na tu bazu podataka oslanjaju prilikom dodjele kredita jer računaju ako ne daju one kredit, daće druge banke i MKO te će im izmaći zarada", smatra Cvjetković.

On je rekao da je lično bio žirant nosiocu kredita od 5.000 KM pri čemu mu je banka prećutala da taj nosilac već ima četiri druga kredita od kojih dva već plaćaju žiranti.

"Ja kao žirant ni poslije nisam zaštićen, jer mi niko ne garantuje da taj isti nosilac kredita i nakon toga više neće dobijati druge kredite kod drugih banaka ili MKO", kaže Cvjetković.

Član Udruženja žiranata iz Modriče Mika Nikić, inače magistar ekonomije, naglašava ulogu Agencije za bankarstvo RS koja prevarene žirante upućuje na policiju i koja im poručuje da nisu u njenoj zoni odgovornosti.

"Nemoguće je da Agencija za bankarstvo RS nije odgovorna za ovu oblast. Ona bi trebalo da licencira ugovore između banaka i MKO i nosilaca kredita i žiranata odnosno da ne odobrava ugovore za lica koja nisu kreditno sposobna jer je po definiciji Agencija odgovorna da uređuje bankarski ambijent", naglasio je Nikić.

On je dodao da pravno uporište prevarenom žirantu da krivično tereti nosioca kredita i banku odnosno MKO kao saučesnika daje član 283 Krivičnog zakona RS koji sankcioniše obmanu pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti.

Prema tom članu, kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do 10 godina biće kažnjen svako ko u namjeri da dobije kredit davaocu kredita da neistinite ili nepotpune podatke o imovnom stanju ili druge podatke bitne za dobijanje kredita, a visina kazne zavisi od visine iznosa kredita.

Prema istom članu, novčano i zatvorom do dvije godine kažnjivo je i korišćenje dobijenog kredita za namjenu drugačiju od one koja je odobrena.

Biznis.ba / Srna

Banke ucjenjuju Federalnu vladu
Tuesday, 04 August 2009

Od početka prošle sedmice traje intenzivan pritisak pet komercijalnih banaka na Vladu FBiH, koje na svaki način zahtijevaju da im Vlada FBiH ne vraća odmah kredit vrijedan 160 miliona KM, podignut u aprilu ove godine.

Trpi privreda

Kratkoročni kredit uzet na 12 mjeseci radi plaćanja prošlogodišnjih obaveza iz budžeta Vladi su dale mostarska UniCredit, sarajevske Raiffeisen, Sparkasse bank, Intesa Sanpaolo i NLB Tuzlanska banka sa sjedištem Tuzli, uz kamatu od čak 7,99 posto.

- Od federalnog premijera Mustafe Mujezinovića i njegovog zamjenika Vjekoslava Bevande zatraženo je da ni po koju cijenu sada ne vraćaju uzeti kredit, uz prijetnju da komercijalne banke više nikada Vladi FBiH neće davati bilo kakvu pozajmicu - saznaje "Dnevni avaz" u Federalnoj vladi.

Naime, banke s mostarskim UniCreditom na čelu ne žele izgubiti proviziju na kamate, bez koje bi ostale ako Vlada sada u cijelosti vrati kredit! U pitanju je oko pet miliona maraka, koje, u principu, bankama vraćaju porezni obveznici kroz budžet FBiH, a banke tako na lihvarski način ne žele pomoći ni privredu ni građane ove države, sve zarad svojih ekstrazarada.

Nema odstupanja

- Zahtjevi Vladi spominjani su isključivo usmeno, kako ne bi ostao bilo kakav trag ove skandalozne nakane. Pa, pravo krivično djelo bila bi otplata kredita po ovim uvjetima do kraja godine, jer bi faktički za najmanje pet miliona maraka bio oštećen budžet - tvrde naši sagovornici.

Ministar finansija Vjekoslav Bevanda, koji se nalazi na kratkom odmoru s porodicom, za naš list samo je kratko rekao da nema namjeru odstupiti od onoga što je kazao i poslanicima Parlamenta FBiH, a to je da će "novcem od MMF-a odmah platiti dug komercijalnim bankama".

Ostaju i bez superprovizije

Banke su bijesne i zbog posljednje odluke Upravnog odbora Agencije za bankarstvo FBiH, kojom je, radi zaštite građana i kompanija, jasno navedeno da banke pri prijevremenom vraćanju kredita ne mogu naplatiti više od provizije koju su naplatile prilikom uzimanja kredita na ime takozvanih troškova obrade zahtjeva i odobrenja pozajmice.

To znači da banke i u ovom slučaju s Vladom ne mogu, kao nekada, naplatiti dodatne ekstraprovizije zbog prijevremenog vraćanja kredita, koje su iznosile minimalno jedan posto ostatka duga.

Sutra prve presude protiv banaka u BiH
Tuesday, 11 August 2009

Opštinski sud u Sarajevu trebalo bi da sutra donese prve presude u vezi sa 192 prekršajna naloga koje je Federalna uprava za inspekcijske poslove podnijela protiv banaka u BiH zbog neosnovanog podizanja kamatnih stopa.

U ranijoj izjavi medijima direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak rekao je da ova institucija na ovaj način želi da dokaže da su ugovori o potrošačkim kreditima u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH.

On je izrazio uvjerenje da će sud uvažiti prijave inspekcije i donijeti pozitivne presude.

”Kada donese prvih 10 ili 15 presuda, mi ćemo protiv banaka podnijeti sudu kolektivnu tužbu na odlučivanje u skladu sa Zakonom o zašiti potrošača. Ako sud donese pozitivne presude, banke će morati građanima da vrate novac koji su neosnovano uzele nakon povećanja kamata na potrošačke kredite, a riječ je o desetinama miliona KM”, najavio je Tirak.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača, odluke o povećanju kamata na potrošačke kredite koje su banke jednostrano donijele, nevažeće su i pravno neosnovane u slučajevima u kojima nema ugovorene klauzule o povećanju kamata.

Povećanje kamata je nezakonito i ako su neprecizni uslovi i načini obračuna kamatne stope ili ako potrošači nisu dovoljno upoznati sa tim odredbama

KEMAL KOZARIĆ O SUĐENJU BANKAMA, STEND-BY ARANŽMANU, POLITIČKIM UTICAJIMA
23:43 / 12.08.2009.



Teško je komentarisati proces koji je u toku, rekao je guverner Kozarić za početak suđenja komercijalnim bankama zbog povećavanja kamatnih stopa. "Dobro bi bilo znati da je slobodno formiranje kamatnih stopa u BiH i da na principima ponude i potražnje se vrši procjena kamatnih stopa u određenom periodu. Građani često ne pročitaju ugovor." (...)

Klauzule, koje su, uglavnom, na kraju ugovora, predviđaju promjenjivu kamatnu stopu - neke banke su to koristile. Činjenica je da je u zadnje vrijeme evidentan blagi pad kamatnih stopa. Situacija sa stand-bay aranžmanom, budžetska potrošnja i situacija na internacionalnom finansijskom tržištu ima određeni utjecaj i na tržište BiH, rekao je Kozarić za FTV.

"Ipak, dok god ima onih koji uzimaju kredite po ovim kamatnim stopama, banke će ih i držati takvimam."

Bankama se prekinuo strani dotok kapitala, okrenute su domaćem tržištu. Domaći izvori su dosta skuplji i, očito, došlo je do blagog povećanja kamatnih stopa, što je stvar svake komercijalne banke za sebe, pojašnjava on. Uzimanje kredita - više od sto miliona maraka - od komercijalnih banaka i kamata od milion maraka bio je najskuplji, ali i najbrži način da Vlada prevaziđe budžetski džep koji je imala u martu. Sadašnja sredstva, iskorištena i za otplatu kredita, mnogo su jeftinija i ona će omogućiti da entitetske vlade mirnije uđu u drugi dio budžetske godine, smatra Kozarić.

Sjednica Upravnog odbora je jasan znak da Centralna banka BiH ostaje mimo političkih utjecaja i radi kao profesionalna intitucija. Poslovanje na principu valutnog odbora ostaje osnovna smjernica, a osnovni zadatak je održanje monetarne stabilnosti. Neće biti nikakvih iznenađenja kada je u pitanju konvertibilna marka, rekao je guverner Kozarić u intervju za FTV.

Radomir Božić tvrdi da je apolitičan. On je vrhunski ekspert i dobio je punu podršku svih članova Upravnog odbora. Sa Dodikom nisam imao kontakata u ovom peroidu i nije bilo nikakvih pritisaka s te strane. Božić je kvalfikovana osoba da preuzme funkciju viceguvernera, komentar je na spekulacije da je izborom Radomira Božića za viceguvernera ispunjena želja Milorada Dodika da i na toj poziciji ima svog čovjeka.

Za deset godina boravka u Centralnoj banci BiH nije bilo nikakvog političkog pritiska, s bilo koje strane. Sigurno je da se ni u budućem periodu ne očekuje takvo šta. Samo su Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupštine BiH u mogućnosti utjecati na Centralnu banku BiH, zaključuje Kemal kozarić, guverener Centralne banke BiH.

Biznis.ba

citat:

---

Shaban wrote:
KEMAL KOZARIĆ O SUĐENJU BANKAMA, STEND-BY ARANŽMANU, POLITIČKIM UTICAJIMA
23:43 / 12.08.2009.



Teško je komentarisati proces koji je u toku, rekao je guverner Kozarić za početak suđenja komercijalnim bankama zbog povećavanja kamatnih stopa. "Dobro bi bilo znati da je slobodno formiranje kamatnih stopa u BiH i da na principima ponude i potražnje se vrši procjena kamatnih stopa u određenom periodu. Građani često ne pročitaju ugovor." (...)

Klauzule, koje su, uglavnom, na kraju ugovora, predviđaju promjenjivu kamatnu stopu - neke banke su to koristile. Činjenica je da je u zadnje vrijeme evidentan blagi pad kamatnih stopa. Situacija sa stand-bay aranžmanom, budžetska potrošnja i situacija na internacionalnom finansijskom tržištu ima određeni utjecaj i na tržište BiH, rekao je Kozarić za FTV.

"Ipak, dok god ima onih koji uzimaju kredite po ovim kamatnim stopama, banke će ih i držati takvimam."

Bankama se prekinuo strani dotok kapitala, okrenute su domaćem tržištu. Domaći izvori su dosta skuplji i, očito, došlo je do blagog povećanja kamatnih stopa, što je stvar svake komercijalne banke za sebe, pojašnjava on. Uzimanje kredita - više od sto miliona maraka - od komercijalnih banaka i kamata od milion maraka bio je najskuplji, ali i najbrži način da Vlada prevaziđe budžetski džep koji je imala u martu. Sadašnja sredstva, iskorištena i za otplatu kredita, mnogo su jeftinija i ona će omogućiti da entitetske vlade mirnije uđu u drugi dio budžetske godine, smatra Kozarić.

Sjednica Upravnog odbora je jasan znak da Centralna banka BiH ostaje mimo političkih utjecaja i radi kao profesionalna intitucija. Poslovanje na principu valutnog odbora ostaje osnovna smjernica, a osnovni zadatak je održanje monetarne stabilnosti. Neće biti nikakvih iznenađenja kada je u pitanju konvertibilna marka, rekao je guverner Kozarić u intervju za FTV.

Radomir Božić tvrdi da je apolitičan. On je vrhunski ekspert i dobio je punu podršku svih članova Upravnog odbora. Sa Dodikom nisam imao kontakata u ovom peroidu i nije bilo nikakvih pritisaka s te strane. Božić je kvalfikovana osoba da preuzme funkciju viceguvernera, komentar je na spekulacije da je izborom Radomira Božića za viceguvernera ispunjena želja Milorada Dodika da i na toj poziciji ima svog čovjeka.

Za deset godina boravka u Centralnoj banci BiH nije bilo nikakvog političkog pritiska, s bilo koje strane. Sigurno je da se ni u budućem periodu ne očekuje takvo šta. Samo su Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupštine BiH u mogućnosti utjecati na Centralnu banku BiH, zaključuje Kemal kozarić, guverener Centralne banke BiH.

Biznis.ba

---

CENTRALNA BANKA BIH NEMA MEHANIZME DA UTIČE NA FORMIRANJE KAMATNIH STOPA U BANKAMA
09:15 / 01.12.2009.

Centralna banka /CB/ BiH nema mehanizme da utiče na formiranje kamatnih stopa u bankama, jer u stvaranju istinskog tržišnog ambijenta u finansijskom sektoru treba da bude omogućeno slobodno formiranje kamatnih stopa, izjavio je viceguverner CB BiH Radomir Božić.

"Treba razjasniti da li su banke kršile odredbe ugovora ili eventualno zloupotrijebile neinformisanost klijenata. Ako se to na sudu dokaže, banke treba da snose sankcije za takvo ponašanje", rekao je Božić za "Glas Srpske".

On je dodao da je u posljednje vrijeme zabilježen blagi rast kamatnih stopa u regionu, ali da BiH ne spada u kategoriju zemalja sa izrazito visokim prosječnim kamatnim stopama.

"One na dugoročne kredite stanovništvu iznose 10,22 odsto, u privredi osam odsto, na kratkoročne kredite stanovništvu 10,64 odsto, a u privredi 8,82 odsto. Prosječne kamatne stope komercijalnih banaka u Hrvatskoj su 10,97 odsto, a u Srbiji 12,84 odsto na godišnjem nivou", naveo je Božić.

Govoreći o odgađanju druge tranše stendbaj aranžmana, Božić je naglasio da je jasna poruka MMF-a da se preuzete obaveze prihvaćene kroz pismo namjere moraju ispuniti.

"Izostajanje druge tranše će sasvim sigurno pogoditi budžete koji su na ta sredstva računali, a posebno zabrinjava činjenica da će uporedo sa kašnjenjem sredstava iz ovog aranžmana kasniti i druga, relativno povoljna sredstva podrške BiH, prije svega od Svjetske banke", naveo je Božić.

Prema njegovim riječima, takav razvoj događaja nije povoljan i ugrožava mogućnost budžeta da izvrši obaveze po utvrđenom rebalansu za 2009. godinu, kao i u 2010. godini.


(Biznis.ba/Srna)

U krizi i Volksbank
Wednesday, 16 December 2009

Nakon što je država preuzela bankarsku grupaciju Hypo Alpe Adria Group, kojoj je prijetio bankrot, u bankarskom sektoru Austrije vlada velika zebnja zbog lošeg finansijskog stanja u Volksbank.



Agencija za nadgledanje finansijskog tržišta (FMA) i Nacionalna banka Austrije stavili su Volksbank, četvrtu po veličini u Austriji, na listu za praćenje. FMA je od vlasnika ove banke zatražio koncept za njenu budućnost. “Fimbag”, agencija koja je nadležna za državnu pomoć bankama, preporučila je Volksbank da razmisli o pronalažnju strateškog partnera, koji bi im obezbijedio neophodni kapital. Volksbank je proljetos od države već primila milijardu evra pomoći.

Jedno pitanje, nema veze sa stanjem u bankama, vjerujem da ovdje ima onih koji znaju odgovor:

Od banke u kojoj imam racun dodje mi obavjest da ce mi skinuti 30..40 KM na taj i taj datum jer ce me uclaniti u neki klub i da cu dobiti neku kreditnu karticu.
Skinu oni te pare sa racuna htio ti to ili ne. Ako hoces da vratis pare moras otici na salter i objasnjavat da ne zelis nikakvu dodatnu karticu jer ti je dosta i ove sto imas a oni opet ubjedjuju te kako je to dobro i bla bla bla.
Pitanje : kako stati u kraj ovom maltretiranju? Uzimanje para sa racuna bez izricite dozvole vlasnika je pljacka i moglo bi se tuziti ali mi se ne ganja po sudu za te stvari.
Kako cujem kod drugih banaka je isti slucaj.
Moze li se to nekome generalno skrenuti paznja? Banke na ovaj nacin dolaze do para na racun gradjana a da ov nisu "ni vodu pili ni luk mirisali".