Počinje nadmetanje zainteresiranih za preuzimanje posrnule Hercegovačke banke
Friday, 12 December 2008

Optužbe o nestanku novca iz Hercegovačke banke demantirala je sama Toby Robinson. Potencijalni investitori pozvani su u četvrtak da podnesu svoje ponude za, kako je navedeno u javnom pozivu, dokapitalizaciju, kupnju, spajanje s drugim bankama ili pripajanje drugoj banci Hercegovačke banke iz Mostara.



Poziv je u bosanskohercegovačkim dnevnim novinama objavio privremeni upravitelj banke Nikola Fabijanić, kojeg je na tu dužnost prije dvije godine imenovala Agencija za bankarstvo nakon što je tadašnji visoki predstavnik smijenio dotadašnju privremenu upraviteljicu Hercegovačke banke Toby Robinson.

Neosnovane optužbe Podsjetimo, Hercegovačka banka osnovana je 1997. godine i bila je jedna od najuspješnijih banaka u BiH. Pod optužbom da je iz banke nestalo 54 milijuna kuna koje je hrvatska Vlada slala Hrvatima u BiH i da bi taj novac mogao biti iskorišten za financiranje Hrvatske samouprave, čije je osnivanje označeno kao rušenje Daytonskog sporazuma – Hercegovačku banku 2001. zauzele su međunarodne vojne snage (SFOR), ovlasti uprave, dioničara i zaposlenika su suspendirane, novac klijenata blokiran, a za privremenu upraviteljicu imenovana je Amerikanka Toby Robinson. Optužbe o nestanku novca poslije je demantirala sama upraviteljica Robinson, koja je, nakon što 2006. nije prihvatila ponudu Varaždinske Fima banke i Validus fonda za preuzimanje banke.

Da se podsjetimo...



"Vlasnici kapitala i biznisa ce kod radnika podsticati i stimulirati
potrebu da kupuju njihovu skupu robu: stanove, kuce i tehnologiju,
obvezujuci ih pritom da ulaze u skupe hipotekarne kredite do nivoa
neizdrzivosti. I na kraju ti neplaceni dugovi ce izazvati bankrot
banaka, koje ce morati biti nacionalizirane, pa ce drzava onda krenuti
putem koji vodi u komunizam..."



(Karl Marx, Das Kapital).

nekad me (tacnijena pocetku proljeca) Yugi priupitao sta da radi,da li da digne kredite,da obraduje malu raju
Vjerovali ili ne,ja sam ovo sto se sada desava znao vec tada.Cuo od ljudi,to su uglavnom vlasnici srednjih i manjih preduzeca.vecina je spremno docekala ovo

Loretta Napoleoni o ekonomskoj krizi i o islamu kao izlazu

Banke u BiH zbog krize potiču štednju
Tuesday, 16 December 2008

Bankarski sektor i monetarne vlasti u BiH jedini sustavno provode mjere za ublažavanje posljedica svjetske financijske krize, što samo potvrđuje kako je taj sektor najuređeniji segment gospodarstva BiH. Nakon rasta EURIBOR-a, zbog čega je kapital na svjetskom financijskom tržištu postao sve skuplji, banke u BiH, uglavnom u inozemnom vlasništvu, odlučile su aktivnije privlačiti sredstva s domaćeg tržišta kako bi ojačale svoju likvidnost, kapitalnu osnovu, ali i kreditni portfelj.



Više kamate Štedišama su ponuđene u prosjeku 1 posto više kamatne stope. Međutim, na njihovo poljuljano povjerenje u banke pozitivno će utjecati nedavno usvojen zakon u Parlamentu BiH, kojim se iznos osigurane štednje povećava sa 7,5 na 20.000 KM, kao i najava skorog izjednačavanja iznosa osigurane štednje s onim u zemljama regije (Hrvatskoj i Srbiji), odnosno Europskoj uniji. Povećanju likvidnosti poslovnih banaka doprinijela je i odluka Centralne banke BiH kojom je stopa izdvajanja u obvezne rezerve smanjena sa 18 na 14 posto, ali i odluke banaka da emisijom dionica ili obveznica pojačaju svoj kapital. Prva je led probila mostarska UniCredit banaka uspješnom prodajom 100.000 obveznica u dvije tranše, nominalne vrijednosti od 1000 KM putem Sarajevske burze.

E sad ako laže koza ne laže rog
Iz banaka podignuto 800 miliona KM
Friday, 19 December 2008

Građani BiH podigli su od početka finansijske krize iz banaka 800 miliona KM štednje, potvrdio je juče guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.



“Od ukupno podignutih depozita, 550 miliona KM se odnosi na stanovništvo, pri čemu je 270 miliona KM oročenih sredstava, a ostalo je štednja po viđenju”, kazao je Kozarić.
On je naglasio da je u posljednjih dvadesetak dana oko 100 miliona KM podignute štednje vraćeno u banke, što, po njegovom mišljenju, govori da se povjerenje u banke vraća.
“Građani su prepoznali da je sadašnja situacija sa štednjom drugačija od one prijeratne. Svi koji su tražili novac natrag dobili su ga u punom iznosu, što je pokazalo da je bankarski sektor u BiH zdrav”, rekao je Kozarić.
Dodaje da u prilog tome govori i činjenica da štednja građana trenutno iznosi 5,2 milijarde, a plasmani banaka dostigli su 14 milijardi KM.

Na ovu temu sam napisao jedno 300 postova
Sasma je moguće i realno da se ovo obistini vrlo brzo u BiH jer su određene banke već smanjile broj uposlenih


MMF najavljuje probleme u regiji
Saturday, 17 January 2009

Austrijske banke drže ključeve kreditne krize u srednjoj i istočnoj Europi u svojim rukama kao daleko najveći kreditori u toj regiji ispred njemačkih i talijanskih banaka.



Kada bi austrijske banke, koje su izdale četvrtinu kredita u stranoj valuti u tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe, počele povlačiti svoj kapital iz ugroženih gospodarstava, mogla bi izbiti još jedna kreditna kriza, navodi se u neobjavljenom izvješću MMF-a koje prenosi austrijski Der Standard.

Kako sustav djeluje na principu spojenih posuda, u slučaju da jedno od gospodarstava počene bilježiti znatno lošije rezultate banke bi počele povlačiti kapital iz cijele regije, što bi neminovno dovelo do kreditne krize, tvrdi se u tekstu Der Standarda.

Europska banka za obnovu i razvoj predviđa smanjenje gospodarskog rasta u srednjoj Europi na 1,5% u 2009. godini, za razliku od 4,3% u 2008., dok je u jugoistočnoj Europi rast procijenjen na 3,1%, što je više nego pola manje od prošle godine. Povrh rizika proizišlih iz gospodarskog okruženja, njemačka je banka Sal Oppenheim u nedavno objavljenom izvješću upozorila i na rizike vezane uz zajmove u stranoj valuti koje su izdale austrijske banke.

Zbog deprecijacije lokalnih valuta, Raiffeisen International Bank-Holding bi morao otpisati 516 milijuna eura za 2008. - polovinu toga u bančinim operacijama u Ukrajini. Erste Group Bank bila bi pogođena s iznosom od 164 milijuna eura, kaže se dalje u tom izvješću.

Guverner austrijske središnje banke Edward Nowotny upozorio je kako rizici u regiji srednje i istočne Europe ne bi trebali biti precijenjeni, smirujući situaciju tvrdnjama da je važno da se ipak nastavi rast.

Dok sam slusao predavanja kod prof Nowotnyja, i pri ispitu mu je bilo zanimljivo da mi je prezime na "ic" pa me i pitao jesam li Balkanac i odakle........poslije smo ostali u jednom neformalnom razgovoru. Tada nije bio guverner nego ga je jedna firma bila angazovala za savjetnika vezano za jednu veliku investiciju u BiH od koje na kraju nije bilo nista. Prema rijecima njega cista korupcija i sa tadasnjom i sadasnjom garniturom vlasti tesko da cemo nesto bolje ostvariti

Banke sve teže dolaze do novca
Saturday, 24 January 2009

Izvori finansiranja bh. banaka su drastično smanjeni zbog čega su uslovi za dobijanje kredita sve oštriji, posebno stanovništvu i preduzećima koja nemaju pozitivnu kreditnu istoriju.



Kazali su to u bankama i institucijama povezanim s finansijskim tržištem nakon što je devet međunarodnih banaka koje posluju u regiji srednje i istočne Evrope zatražilo od Evropske unije i Evropske centralne banke da dio pozajmica koje namjeravaju dati bankama u zemljama EU usmjere prema regiji centralne i istočne Evrope radi poboljšanja novčane likvidnosti. Među tim bankama su UniCredit, Raiffeisen International i Bayern Landesbank, koje se pojavljuju kao većinski vlasnici banaka u BiH.
“Mnogi od nas su se 50 godina borili kako bi se ove zemlje oslobodile komunizma, a sada kada imamo slobodnu tržišnu ekonomiju u regionu, ne možemo ih napustiti u vrijeme kada duva ekstremno oštar vjetar”, rekao je za “Financial Times” prvi čovjek Raiffeisen Internationala Herbert Stepic obrazlažući zahtjev devet bankarskih grupacija za pomoć.
Viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić kaže da izvori finansiranja bh. kćerki velikih bankarskih grupacija nisu potpuno prekinuti, ali da su značajno smanjeni.
“To smanjuje potencijalni kapital koji se može oploditi kroz davanje kredita privredi i stanovništvu. Banke u BiH rade po generalnim instrukcijama banki majki, a to znači da je veoma prisutan oprez. Recesija, veća konkurencija na tržištu i otpuštanja radnika čine da se opreznije upravlja rizikom, a to znači da se znatno pooštravaju uslovi za dobijanje kredita”, istakao je Vladušić.
Samir Lačević, rukovodilac za bankarske poslove Udruženja banaka BiH, naglašava kako se događa apsurdna situacija da kamate na svjetskom tržištu kapitala odavno nisu niže, ali da sredstava nema budući da je zbog krize u finansijskom svijetu povjerenje narušeno.
“Ovo što predlažu banke iz EU jeste za pozdraviti, ali mi se moramo okrenuti vlastitim unutrašnjim rezervama”, kazao je Lačević podsjetivši da je Udruženje banaka BiH dostavilo vlastima mjere za ublažavanje krize i da očekuje da one reaguju.
U UniCredit banci BiH, čija je matična banka među grupom banaka koje su zatražile pomoć, kažu da kreditne aktivnosti obavljaju u skladu s planom i da nema razloga da one budu smanjene.
“Uslovi za kreditiranje koji se traže od klijenata su ostali isti. I dalje ćemo nastaviti primjenjivati konzervativnu politiku odobravanja kreditnih aranžmana”, naglašavaju u ovoj banci.
U ovoj banci nižu potvrdili informacije da i neki njihovi uposlenici čekaju na dobijanje kredita po mjesec i po navodeći da postoje uslovi i procedure koje se moraju ispoštovati, te vremenski period odobrenja svakog kredita ovisi od zadovoljenja, odnosno ispunjenja postavljenih uslova.
Dobra likvidnost
Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke BiH, čija se matična banka ne nalazi u društvu onih koje su zatražile pomoć, potvrdio je da je do slobodnih sredstava na tržištu teško doći.
“Međutim, našoj grupaciji ne treba pomoć, niti će je tražiti. Domaće banke još imaju visok stepen likvidnosti”, kaže Bajić.

Bankari dobili novog predsjednika
Wednesday, 28 January 2009

Upravni odbor Udruženja banaka BiH izabrao je juče u Banjaluci Dinu Osmanbegovića za novog predsjednika Udruženja.



Osmanbegović, zamjenik predsjednika Uprave Raiffeisen banke, na ovoj funkciji zamijeniće Berislava Kutlu, direktora UniCredita iz Mostara.
“Smatramo da će godina koja je pred nama biti izuzetno teška i izazovna za privredu, stanovništvo, ali i za bankarski sektor. Mi ćemo pokušati preduprijediti negativne trendove i predložićemo određene mjere državnim organima te predložiti korekcije određenih zakona kako bi bio stvoren bolji ambijent. Pokušaćemo da ublažimo pritisak kredita na građane i privredu”, rekao je Osmanbegović, navodeći da je domaći bankarski sektor stabilan.
Udruženje banaka BiH je jedna od prvih asocijacija na državnom nivou.