citat:

---

momak wrote:
Jedno pitanje, nema veze sa stanjem u bankama, vjerujem da ovdje ima onih koji znaju odgovor:

Od banke u kojoj imam racun dodje mi obavjest da ce mi skinuti 30..40 KM na taj i taj datum jer ce me uclaniti u neki klub i da cu dobiti neku kreditnu karticu.
Skinu oni te pare sa racuna htio ti to ili ne. Ako hoces da vratis pare moras otici na salter i objasnjavat da ne zelis nikakvu dodatnu karticu jer ti je dosta i ove sto imas a oni opet ubjedjuju te kako je to dobro i bla bla bla.
Pitanje : kako stati u kraj ovom maltretiranju? Uzimanje para sa racuna bez izricite dozvole vlasnika je pljacka i moglo bi se tuziti ali mi se ne ganja po sudu za te stvari.
Kako cujem kod drugih banaka je isti slucaj.
Moze li se to nekome generalno skrenuti paznja? Banke na ovaj nacin dolaze do para na racun gradjana a da ov nisu "ni vodu pili ni luk mirisali".

---

KOZARIĆ: ODRŽATI FINANSIJSKU STABILNOST U 2010. Ispis
11:01 / 06.01.2010.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je da je uvjeren da će ove monetarna institucija u 2010. godini održi monetarnu i finansijsku stabilnost, što je osnovni zadatak. Kozarić je za sarajevsko "Oslobođenje" rekao da je Centralna banka BiH i ranije najavljivala da će ova godina biti bolja od 2009, jer se očekuje blagi oporavak od globalne ekonomske krize.

"Lani smo zabilježili manji bruto društveni proizvod koji je iznosio tri odsto, za razliku od ranijih godina, kada smo imali rast i do 5,5 odsto. Naše projekcije su da ćemo se ove godine vratiti u pozitivnu zonu i da će rast bruto društvenog proizvoda biti 0,5 odsto, što je nedovoljno za ovako slabu i otvorenu ekonomiju, ali ipak daje mali povod za optimizam da će neke stvari krenuti nabolje", ističe Kozarić.

Prema njegovim riečima, veliki izvoznici BiH kao što su "Rafinerija" iz Broda, mostarski "Aluminij", kompanija "Acelor mital", te "Cementara" iz Kaknja rade punim kapacitetom i cijene njihovih proizvoda su vraćene na nivo prije krize.

"To su ohrabrenja i najava da bi se mogla dogoditi poboljšanja", smatra Kozarić.

Govoreći o stendbaj - aranžmanu BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom, Kozarić je naglasio da su ispunjeni gotovo svi uslovi za drugu tranšu, koju se očekuje u februaru.

"Ovaj aranžman je sigurno pomogao na fiskalnom planu, ali je pomogao i budžetskim korisnicima da imaju redovna primanja", rekao je Kozarić.



Biznis.ba

AGENCIJA ZA BANKARSTVO: REPROGRAM ZA OTPLATU KREDITA
09:46 / 20.01.2010.

Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH donio je odluku o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica, uz uslov da dužnik sa otplatom ne kasni više od 90 dana.Predsjednik UO Agencije za bankarstvo FBiH Haris Ihtijarević objasnio je da se restrukturisanjem kreditnih obaveza smatra produženje krajnjeg roka za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci, čime se smanjuju rate kredita.

"UO Agencije jasno je propisao da banke građanima mogu restrukturisati kreditne obaveze ako dužnik donese dokumentaciju da je ostao bez posla bez lične krivice, da su mu redovna primanja smanjena najmanje za 20 odsto i da mu isplata plate kasni najmanje tri mjeseca", precizirao je Ihtijarević .

Kada je riječ o pravnim licima, ona moraju ispuniti uslov da su solventna, da ne kasne u otplati kredita više od 90 dana i da će, prema procjeni banke, produženje roka otplate omogućiti dužniku da potom uredno izmiruje svoje obaveze.

„Posebno je bitno da banke ne mogu vršiti reprogram i restrukturisanje kredita ako bi time otežale položaj dužnika povećanjem kamate ili naplatom naknada za reprogram“, zaključio je Ihtijarević.


Biznis.ba/Srna

BANKE DAJU OLAKŠICE ZA DOBRE KLIJENTE
10:07 / 05.02.2010.

Banke u Federaciji BiH mogu bez dodatnih troškova reprogramirati kredite svojih klijenata koji nemaju kašnjenja u otplati kredita duže od 90 dana.To je, između ostalog, sadržano u privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica u bankama u...
... FBiH, koje je nedavno usvojila Federalna agencija za bankarstvo.
“Reprogram kredita dozvoljava se pravnim i fizičkim licima koja su imala uredne otplate rata, ali su zapala u teškoće zbog efekata globalne finansijske i ekonomske krize. Na ovaj način bankama omogućavamo da ne pogoršavaju klasifikaciju tih kredita i da se samim time ne izlažu dodatnim troškovima za formiranje rezervi po osnovu tih kredita”, pojašnjava Zlatan Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Napominje da se reprogram kredita omogućava građanima i pravnim subjektima za koje banke ocijene da će moći uredno servisirati svoje obaveze.

“Ukoliko klijent u trenutku reprogramiranja ispunjava kriterije za klasifikaciju u kategoriju B, banka je dužna da ga zadrži u toj kategoriji. Za takozvanu lošu aktivu ostaje postojeća odluka, prema kojoj se krediti s kašnjenjem u otplati automatski svrstavaju u kategoriju B za koju se banke obavezne osigurati rezervu od 16 do 40 odsto iznosa kredita”, pojašnjava Barš.
Podsjeća da ne postoji obaveza banaka da reprogramiraju kredite, nego da klijenti moraju ispuniti sve uvjete predviđene za produženje otplate kredita.

“Banke moraju pronaći izvore za ročnu usklađenost kredita koji se produžavaju i njihova likvidnost ne smije biti ugrožena”, napominje Barš i konstatuje da je većina građana obuhvaćena novim privremenim mjerama s obzirom na to da u dobru aktivu spada 94 do 95 odsto kredita datih stanovništvu.
Reprogram, odnosno restrukturiranje kreditnih obaveza, podrazumijeva produženje krajnjeg roka za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci čime se automatski smanjuju i rate kredita. Pravna i fizička lica moći će podnositi zahtjeve za reprogram kredita najkasnije do 31. decembra 2010. godine. Novina u privremenoj odluci je i da se fizičkim licima mogu reprogramirati krediti s maksimalnim odobrenim iznosom do 70.000 KM ili krediti čije stanje duga u momentu reprograma ne prelazi taj iznos, dok ograničenje ne važi za stambene kredite.

Uslovi za reprogram

Osim uslova da u otplati kredita ne kasne duže od 90 dana, fizička lica imaju pravo na reprogram kredita ukoliko su ostala bez posla ne ličnom krivicom, ako im je plata smanjena najmanje 20 odsto ili kasni najmanje tri mjeseca, te ako zbog nekih drugih razloga ne mogu servisirati svoje kreditne obaveze.
Pravna lica, takođe, ne smiju imati kašnjenja u otplati duže od 90 dana, a mogu dobiti reprogram ako su solventna i ukoliko banka procijeni da im produženje roka otplate kredita omogućava buduće redovno izmirenje obaveza.Nezavisne novine

BANKE OTPUSTILE 565 RADNIKA
00:16 / 19.02.2010.

Banke u BiH su prošle godine smanjile broj zaposlenih za pet odsto, odnosno za 565 radnika, saopštilo je juče Udruženje banaka BiH. Na sjednici Upravnog odbora Udruženja banaka, održanoj u Banjaluci, konstatovano je da je lani, zbog posljedica svjetske ekonomske krize, došlo i do smanjenja kreditnih aktivnosti poslovnih banaka u BiH za tri odsto u odnosu na 2008. godinu. To je, navode, u značajnoj mjeri dovelo do smanjenja profitabilnosti sektora.

"Dobit bankarskog sektora u protekloj godini, prema preliminarnim rezultatima, iznosila je oko 25 miliona KM, što je za 70 odsto manje nego prethodne godine", ističu bankari, pišu Nezavisne novine.

Uprkos negativnim efektima svjetske ekonomske krize bankarski sektor BiH je, kako napominju, stabilan, navodeći kao dokaz rast kapitala za dva odsto, blagi rast nivoa depozita za oko 100 milona KM i povećani nivo likvidnosti.

Biznis.ba

ČETVOROSTRUKI PAD PROFITA "RAIFAJSEN BANKE"
14:07 / 25.02.2010.

Austrijska bankarska grupacija "Rajfajzen internešnal" (Raiffeisen International), sa 15 miliona klijenata u srednjoj i istočnoj Evropi, među kojima i u Srbiji, pretprela je prošle godine, prema preliminarnim podacima, pad profita za 770 miliona evra, na 212 miliona.
Za bezmalo četvorostruko smanjenje dobiti u odnosu na 2008. godinu, najveću odgovornost snose stvaranje rezervi za loše kredite, prije svega u Mađarskoj, Rusiji i Ukrajini, prenijela je agencije Tanjug.


Čisti prihodi od kamata smanjeni su za 295 miliona, na 2,9 milijardi evra. Detalje će banka objaviti 23. marta.


Čisti prihodi od taksi opali su sa 1,496 milijardi evra 2008. godine, na 1,223 milijarde godinu dana kasnije. Grupacija "Rajfajzen internešnal" snizila je tako operativne troškove za 363 miliona, na 2,270 milijardi evra.


Banka je prošle godine odobrila kredita u vrijednosti 50,515 milijardi evra, dok je godinu dana ranije ta suma iznosila 57,902 milijarde. Ulozi klijenata su lane opali sa 44,206, na 42,578 milijardi evra. Ukupna aktiva "Rajfajzen internešnal" je smanjena za 9,122 milijarde evra, na 76,275 milijardi evra.


Biznis.ba

DOKO: UKINUTI INSTITUT ŽIRANTA
09:32 / 29.03.2010.

Udruženje za zaštitu žiranata i ombudsman za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko zatražili su od vlasti da ukinu institut žiranta u bankarskom sistemu i time spriječe sve masovnije negativne društvene posljedice koje nosi taj vid obezbjeđenja kreditnih plasmana, pišu danas ...
... "Nezavisne novine".

Ombudsman za zaštitu potrošača BiH istakao je da je ta institucija zbog sve većeg broja žalbi građana podnijela inicijativu da se kategorija žiranta ukine.

"Ovakva praksa već je prouzrokovala mnogo problema, što pokazuje i sve veći broj samoubistava žiranata koji su se našli u bezizlaznoj situaciji", istakao je Doko.

Prema njegovim riječima, pravna sigurnost građana pri podizanju kredita nije na zadovoljavajućem nivou, pa su veće mogućnosti raznih zloupotreba.

"Žiranti po zakonu nisu zabranjeni, ali je to praksa neuobičajena u svijetu", naveo je Doko.

Predsjednik Udruženja koje okuplja više hiljada prevarenih žiranata u BiH Jovica Cvjetković rekao je da bi domaće vlasti iz Zakona o obligacionim odnosima i druge legislative morale izbaciti kategoriju žiranta-jemca kako bi se spriječilo "širenje te rak-rane bh. društva".

"Procjenjujemo da u BiH ima 150 000 građana koji vraćaju tuđe kredite bankama i mikrokreditnim organizacijama i taj broj se stalno uvećava. Ljudi su očajni, upropaštavaju se mnogi životi i država stoga mora hitno reagovati", ističe Cvjetković.

Prevareni žiranti se najviše žale da finansijske kuće idu u naplatu prema jemcima, a da prethodno nisu iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika.

Oni navode da postoje i ilegalnosti kroz potpisivanje bjanko kreditnih garancija, te falsifikovanje podataka i potpisa žiranata. U tim nezakonitostima, kako oni tvrde, dužnici imaju podršku nesavjesnih bankarskih službenika koji rade "prljave" poslove radi dobijanja bonusa.

Bankari naglašavaju da se često zanemaruje činjenica da je ugovor o jemstvu dobrovoljan čin žiranta koji potpisom prihvata obavezu vraćanja kredita.



Biznis.ba/Srna

Stabilne su banke u nas,bome stabilne nego sta,stabilno me čereče iz mjeseca u mjesec.
Jah...

OSIGURANI DEPOZIT U BIH POVEĆAN NA 35.000 KM
14:36 / 01.04.2010.

Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH donio je odluku o povećanju iznosa osiguranog depozita sa dosadašnjih 20.000 KM na 35.000 KM.Odluku, koja je donesena na današnjoj sjednici u Banjaluci, jednoglasno su donijeli članovi Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita BiH i donatori, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Odluka stupa na snagu odmah.


Biznis.ba/Srna

VELIKE BANKE MASKIRAJU RIZIK
00:16 / 12.04.2010.

Načini na koje banke privremeno smanjuju razinu zaduženosti su legalni, no u posljednje vrijeme sve se više koriste. Dvadesetak velikih američkih banaka maskiralo je razinu zaduženosti, a time i rizika krajem proteklih pet tromjesečja. Banke su snižavale razinu ...

... zaduženosti tik uoči javne objave informacija, pokazuju podaci Savezne banke za rezerve New York, a prenosi Wall Street Journal. Među bankama koje su maskirale pravo stanje nalaze se i Goldman Sachs, Morgan Stanley, J. P. Morgan Chase, Citigroup te Bank of America. Sve te banke spominju se kao glavni krivci za izazivanje financijske krize 2008. godine koja je prerasla u globalnu recesiju.

Banke su skrivale pravu razinu dugova kojima su financirale vlastito trgovanje vrijednosnicama tako da su ih smanjile u prosjeku za 42 posto krajem svakog od posljednjih pet tromjesečja, pokazuju podaci. Nakon toga banke bi, sredinom tromjesečja, snažno povećale svoju zaduženost. Iako je takva praksa legalna, ona dovodi do iskrivljene slike rizika koji preuzimaju banke i time iskrivljene slike banaka pred ulagačima i javnosti. Neke banke neslužbeno potvrđuju da krajem tromjesečja privremeno smanjuju zaduženje, no većina velikih banaka ne želi komentirati podatke Savezne banke.

Uzrok krize

Izdašno posuđivanje novca bilo je među glavnim krivcima za financijsku krizu te je uzrok propasti dviju velikih banaka, Bear Stearnsa i Lehman Brothersa. Od tada su banke osjetljivije u vezi s objavama visokih razina rizika i zaduženosti jer strahuju od reakcije dioničara te od mogućeg snižavanja kreditnog rejtinga. Ključna je u tome razina kratkoročnog zaduživanja banaka. Financijske institucije zadužuju se kod drugih sudionika na tržištu i dobiveni novac koriste kako bi kupile vrijednosnice. Te vrijednosnice tada se koriste kao zalog, odnosno kolateral, za uzimanje novih kredita. Novac iz novih kredita opet se koristi za kupnju još vrijednosnica. Na taj način banka se može “kladiti na veliko” na tržištu a da pritom sama ne odvoji visoke iznose za to trgovanje. Pozitivan trend u kretanju cijena na tržištu se multiplicira, no isto tako se umnožava i negativan trend što je prije dvije godine dovelo do katastrofalnih gubitaka.
Nadzor SEC-a

Iako se banke u SAD-u nalaze pod nadzorom Saveznih rezervi, načine na koje financiraju trgovanje na tržištu kapitala kontrolira Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC). Komisija je ovih dana zatražila podatke od dvadesetak financijskih institucija, a nagađa se da nadzornici žele proniknuti na koji se način računovodstvenim tehnikama skrivaju prave razine preuzetog rizika. Nedavno je otkriveno da je sličnim tehnikama banka Lehman Brothers 2008. godine prikrila 50 milijardi dolara dugovanja. Podaci pokazuju da se smanjivanje razine dugovanja na kraju tromjesečja periodično javlja već godinama, no nikada to nije bilo tako sustavno kao prošle godine. Informacije o novim praksama banaka neće pomoći njihovoj slici u javnosti koja je već znatno narušena, piše Poslovni dnevnik.

Izvještaji

Zaštita od optužbi

Kako bi se zaštitile od optužbi za lažiranje podataka, banke često uz izvještaje navode da stanje sredinom razdoblja može biti bitno drukčije od stanja krajem razdoblja, no prava istina često ostaje skrivena.

Biznis.ba