Ostvarena dobit od samo 9.000 KM
Wednesday, 05 May 2010

Prošlogodišnja dobit 20 banaka sa sjedištem u Federaciji BiH /FBiH/ iznosila je samo 9.000 KM, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH.



Pozivajući se na ovaj izvještaj, “Dnevni avaz” piše da je profit banaka do sada stalno rastao, izuzimajući 2001. godinu, da bi 2008. dostigao čak 50 miliona KM.

Direktor federalne Agencije za bankarstvo Zlatko Barš pojasnio je da je pad dobiti posljedica smanjenja ukupnog prihoda i znatnog povećanja troškova rezervi za kreditne gubitke zbog pogoršanja kvaliteta aktive.

“Pozitvan finansijski rezultat ostvarilo je 13 banaka, u ukupnom iznosu od 52.975.000 KM, 36 miliona manje nego u 2008, dok je sedam banaka iskazalo gubitak u iznosu od 52.966.000, 14 miliona KM više nego godinu ranije, naglašava”, pojasnio je Barš.

Prema njegovim riječima, zbog širenja globalne ekonomske i finansijske krize zabilježen je znatan pad profitabilnosti ukupnog bankarskog sistema u FBiH.

Iz Agencije navode da je zbog ekonomske krize za 341 lice smanjen i broj zaposlenih u ovom sektoru.

Banke su na računu rezervi kod Centralne banke BiH držale 2,46 milijardi KM, a kod depozitnih institucija u inostranstvu 1,97 milijardi KM.

Krediti banaka u BiH prošle godine manji za 3 posto
Utorak, 04 Maj 2010 06:52

Usljed globalne ekonomske krize i povećanja kamata, ukupni krediti svih sektora komercijalnih banaka u BiH prošle godine iznosili su 14,1 milijardu KM.

To je za 455,7 miliona KM ili 3,1 posto manje u odnosu na 2008. godinu, piše Dnevni avaz. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna potražnja domaćinstava prošle godine iznosila je 6,3 milijarde KM, što je manje za 391,8 miliona KM ili 5,9 posto u odnosu na 2008. godinu.

Prema strukturi planskih kredita stanovništva koji su podizani prošle godine, 67,3 posto odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, 24,5 posto na stambene, 4,6 posto na kredite za pokretanje vlastitog biznisa, 2,4 posto na potražnju po kreditnim karticama, a manje od jedan posto na kredite za kupovinu automobila.

U decembru prošle godine prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite u privatnim preduzećima iznosila je 8,1 posto, što je za 68 baznih poena viša u odnosu na isti period 2008. godine, prenosi Dnevni avaz.

Kamata na kratkoročne kredite povećana je za 65 baznih poena, te je na kraju prošle godine iznosila 9,79 posto, a kamata na dugoročne kredite u decembru je iznosila 7,78 posto za privatna preduzeća, a 8,26 posto za stanovništvo.

Izvor: beta.ba

PROSJEČNE AKTIVNE KAMATNE STOPE U BH. KOMERCIJALNIM BANKAMA

Mjesec / kredit A B C D E F
12. 2009. 8,10% 9,79% 7,78% 8,26% 11,71% 15,06%
11. 2009. 8,12% 9,85% 7,62% 8,98% 12,05% 14,95%
10. 2009. 8,21% 9,81% 7,61% 9,00% 12,08% 14,96%
09. 2009. 8,28% 9,82% 7,87% 8,99% 12,02% 15,00%
08. 2009. 8,20% 9,58% 7,03% 9,29% 12,03% 15,02%
07. 2009. 8,12% 9,98% 7,21% 8,95% 12,00% 14,92%
06. 2009. 8,10% 9,64% 7,57% 9,27% 11,45% 15,03%
05. 2009. 7,86% 9,60% 8,19% 9,91% 11,19% 15,09%
04. 2009. 7,77% 9,22% 7,35% 10,05% 11,18% 15,00%
03. 2009. 7,53% 9,27% 6,20% 9,33% 11,34% 14,98%
02. 2009. 7,46% 9,69% 6,59% 9,50% 11,81% 15,16%
01. 2009. 7,44% 9,80% 6,32% 10,01% 11,93% 13,98%

Oznake u tabeli: A - Kratkoročni krediti za privatna preduzeća i udruženja; B - Kratkoročni krediti za stanovništvo; C - Dugoročni krediti za privatna preduzeća i udruženja, D - Dugoročni krediti za stanovništvo; E - Kratkoročni krediti za stanovništvo po kreditnim karticama; F - Dugoročni krediti za stanovništvo po kreditnim karticama.

Efekti krize: Sve više kasne otplate kredita u FBiH
Ponedjeljak, 17 Maj 2010 06:41

Pod uticajem ekonomske krize došlo je do pada kvaliteta aktive komercijalnih banaka u Federaciji BiH, a ovaj trend zabrinjava i bankare i regulatore tržišta.

Agencija za bankarstvo FBiH upozorava da je u prošloj godini došlo do „kvarenja“ rizične aktive banaka, što je posljedica rasta nenaplativih potraživanja, odnosno kašnjenja klijenata u plaćanju dospjelih kreditnih obaveza.

Nekvalitetna aktiva je 31. decembra 2009. godine iznosila 518 miliona, a otpisana aktiva 136 miliona KM. Ako se analizira odnos nekvalitetne i rizične aktive, sa zadnjim danom prošle godine koeficijent je iznosio 4,1 posto, što je još relativno nizak omjer, ali je u odnosu na kraj 2008. godine veći za 1,7 procenata.

„Ako se ima u vidu da učešće B kategorije kredita (određena kašnjenja u otplati) u rizičnoj aktivi iznosi 14,3 posto (na kraju 2008. godine 10,9 procenata), te sumnja da dio plasmana koji su iskazani u ovoj kategoriji imaju lošiji kvalitet i da treba da budu kategorizirani kao nekvalitetna aktiva, može se zaključiti da kvalitet aktive i dalje ima trend pogoršanja“, konstatuju u Agenciji za bankarstvo FBiH.

Smatraju da je od ključnog značaja da banke što realnije procjenjuju kvalitet plasmana i formiraju adekvatne rezerve za kreditne gubitke, pišu Nezavisne novine. Od kredita plasiranih pravnim licima u nekvalitetne zajmove klasificirano je 311 miliona KM ili 6,2 posto od ukupno odobrenih kredita ovom sektoru.

Koliko se situacija pogoršala jasno je iz podataka godinu ranije kada su nekvalitetni krediti dostigli vrijednost od 191 milion KM i činili su 3,6 posto svih plasiranih zajmova u tom sektoru. Za sektor stanovništva nekvalitetni krediti su na kraju prošle godine dostigli sumu od 194 miliona KM ili 4,1 posto od ukupnog iznosa plasiranih zajmova toj kategoriji. Godinu ranije nekvalitetni krediti plasirani stanovništvu iznosili su 117 miliona KM ili 2,3 odsto ukupno odobrenih zajmova građanima.

Agencija za bankarstvo FBiH konstatuje da je trend pogoršanja bankarske aktive, odnosno otplate kredita u 2009. godini naročito bio izražen u trećem i četvrtom kvartalu. Taj problem je, ističu u Agenciji, bio znatno izraženiji kod pravnih lica nego kod stanovništva. Prošle godine došlo je i do povećanja dospjelih potraživanja banaka za 52 procenta, čime je njihovo učešće u ukupnim kreditima poraslo sa 2,3 na 3,6 posto.

U Udruženju banaka BiH tvrde da su banke ostale bez profita u 2009. godini, koji je iznosio svega 9.000 KM, upravo zbog visokih rezervacija za potencijalne gubitke na osnovu loših kredita kako bi zaštitile depozite. Ekonomista Izudin Kešetović smatra da je porast rizične aktive banaka posljedica opšte nelikvidnosti u realnom sektoru.

„Najprije država nije uredan platiša, međusobna potraživanja među kompanijama takođe se ne naplaćuju, a to stvara lanac nelikvidnosti na čijem kraju i početku su komercijalne banke“, kaže Kešetović. Dodaje da u BiH nema monetarno-kreditne i fiskalne politike u službi privrede i njenih aktivnosti, niti institucija koje bi ih provodile, te stoga vjeruje da će se efekti recesije i dalje ispoljavati, a vrhunac će doživjeti na jesen.

Loši krediti banaka u FBiH u 2009. godini: nekvalitetna aktiva 518 miliona KM, otpisana aktiva 136 miliona KM, nekvalitetni krediti pravnih lica 311 miliona KM, nekvalitetni krediti stanovništva 194 miliona KM, rast dospjelih potraživanja banaka 52 posto.

Ukupna aktiva banaka 15 milijardi KM

[FBiH: Bankarsku dozvolu posjeduje 20 banaka]

FBiH: Bankarsku dozvolu posjeduje 20 banaka
Vlada FBiH razmatrala je i prihvatila tri dokumenta iz oblasti bankarstva. Riječ je o Izvještaju o radu Agencije za bankarstvo FBiH, te informacijama o bankarskom i mikrokreditnom sistemu FBiH. Sva tri dokumenta odnose se na 2009. godinu.

Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) u protekloj je godini izvršila sve planirane i izvanredne poslove, među kojima je bilo preventivno djelovanje na znakove nastajanja mogućih problema kod banaka prouzročenih globalnom krizom. FBA je ostvarila zadovoljavajuću suradnju s Centralnom bankom BiH, Vladom FBiH, Federalnim ministarstvom financija, Agencijom za osiguranje depozita i drugim institucijama.

Krajem protekle godine u FBiH je bankarsku dozvolu posjedovalo 20 banaka, od kojih je 18 u pretežito privatnom, a dvije u pretežito državnom vlasništvu. Ukupna ktiva banaka iznosila je 15,2 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 163 miliona KM više nego godinu dana ranije. Najznačajniji izvor financiranja banaka su depoziti od jedanaest milijarda KM. Uprkos nepovoljnim ekonomskim uvjetima, depoziti stanovništva povećani su osam posto.

U 2009. godini su mikrokreditne organizacije u FBiH dodijelile 632 miliona KM kredita, što čini 83 posto njihove aktive. Njihov ukupan kapital je, na dan 31.12.2009. godine, ostvarile višak prihoda nad rashodima od 98,8 miliona KM.

Nakon današnje rasprave, Vlada FBiH usvojila je zaključak koji se odnosi na potrebu dizanja postupka supervizije banaka na državnu razinu. Vlada FBiH i oba doma Federalnog parlamenta donijeli su odluku o prenošenju ingerencija za superviziju na Bosnu i Hercegovinu, što je i bio zadatak iz Mape puta.

DESET NAJPROFITABILNIJIH BANAKA U BIH RANGIRANIH PO OSNOVU ISKAZANE NETO DOBITI NA KRAJU 2009. GODINE

Banka / Dobit iskazana na dan 31. 12. 2008. 31. 12. 2009.
UniCredit banka Mostar 30.804.000 KM 29.367.000 KM
Nova banka Banja Luka 3.749.000 KM 10.371.000 KM
Raiffeisen banka Sarajevo 27.537.000 KM 8.363.000 KM
NLB Razvojna banka Banja Luka 14.084.000 KM 7.003.000 KM
Intesa Sanpaolo banka Sarajevo 2.791.000 KM 3.491.000 KM
Volksbank Sarajevo 5.163.000 KM 3.346.000 KM
Razvojna banka FBiH Sarajevo 2.030.000 KM 2.473.000 KM
Hypo Alpe Adria banka Banja Luka 9.433.000 KM 2.322.000 KM
NLB Tuzlanska banka Tuzla 8.116.000 KM 1.932.000 KM
IKB banka Zenica 3.231.000 KM 1.555.000 KM

Kako nas pljačkaju

Za podizanje novca sa kreditnih kartica na bankomatima banke svojim ili klijentima drugih banaka naplaćuju proviziju od tri do deset maraka. U Raiffeisen banci kažu da provizija za podizanje novca sa kreditnih kartica na šalterima i bankomatima ove banke iznosi minimum deset maraka.

“Iznos provizije zavisi od iznosa koji vlasnici kartica podižu. Na iznose do 400 maraka naknada fiksno iznosi deset maraka na bankomatima i poslovnicama banke. Ako se novac podiže na šalterima drugih banaka u zemlji i inostranstvu, onda provizija za korišćenje MasterCard kartice iznosi 12 maraka, odnosno 15 maraka za upotrebu Visa kartice”, istakli su u Raiffeisen banci i dodaju da se na podizanje iznosa preko 400 maraka obračunava naknada od 2,5 posto.

Dodaju da je broj transakcija putem bankomata za prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine u porastu, te da se može očekivati da će tokom ljetne sezone doći do još većeg korišćenja ove usluge.

U NLB Razvojnoj banci kažu da za podizanje novca na POS terminalu NLB Razvojne banke provizija iznosi 2,5 posto, a na bankomatima banke i NLB Grupe obračunava se provizija od dva posto. Besplatno podizati gotovinu na bankomatima mogu jedino klijenti koji su vlasnici debitne kartice.

“Provizija za klijente NLB Razvojne banke iznosi dva posto, a za klijente drugih banaka provizija se obračunava prema tarifama njihovih banaka. Koliku će proviziju banka uzeti kada novac sa bankomata podižu klijenti koji nisu klijenti NLB banke, zavisi od provizije koju definiše banka koja je klijentu izdala karticu” kažu u ovoj banci.

Provizija za podizanje novca na bankomatima Komercijalne banke iznosi 2,5 posto, odnosno minimum tri marke za klijente banke, piše Glas Srpske. “Ako naši klijenti novac podižu na bankomatima drugih banaka, provizija iznosi deset maraka”, kažu u Komercijalnoj banci.

Predsjednik Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović rekao je da su transakcije na bankomatima, kao i ostale usluge banaka u RS, dosta skuplje u odnosu na matične zemlje tih banaka. “Realno bi bilo da banke snize cijene usluga na bankomatima, te da uzimaju manje provizije, jer je sve veći broj stanovnika koji na ovaj način podižu svoj novac”, rekao je Petrović

Objašnjenje bankarske krize tj način kako to sve radi



Mladi Joža se odselio u Baranju i za 1000 kuna kupio konja od

gazde sa imanja. Gazda je obećao isporuku idući dan.

Taj dan je Gazda došao i rekao: "Žao mi je momče, konj je crkao."

Joža je rekao: "Dobro, vratite mi novac."

Gazda: "Žao mi je, ne mogu, već sam to potrošio."

Joža kaže: "Onda mi donesite crknutog konja."

Gazda: "Zašto?"

Joža: "Raspisaću lutriju!"

Gazda: "Ne možete to napraviti!"

Joža: "Mogu, samo gledajte! i nemojte nikome reći da je crkao."

Mjesec dana kasnije gazda sretne Jožu i pita ga šta je bilo.

Joža: "Raspisao sam lutriju. Uplatni listić je bio 20 Kn

prodao sam ih 500 i zaradio 10.000 Kn"

Gazda: "Zar se niko nije žalio?"

Joža: "Samo tip koji je dobio. Vratio sam mu 20 Kn"

Joža sada radi u banci.



Problem uvijek krene od nekog konja, a banke samo rade svoj posao.... i

eto krize...

ZBOG SKOKA ŠVAJCARSKOG FRANKA VEĆA I RATA KREDITA U BIH
09:15 / 17.09.2010.

Korisnici stambenih kredita u BiH vezanih za švajcarski franak moraće da vraćaju dug uvećan za petinu zbog skoka ove valute koja se po vrijednosti prvi put praktično izjednačila sa dolarom.U Republici Srpskoj /RS/ od ukupnog broja 10 odsto čine krediti vezani za švajcarsku valutu, a banke u RS su do sada građane kreditirale sa 362 miliona KM, a u BiH sa 720 miliona KM, piše "Pres".

Prema jučerašnjem kursu Centralne banke BiH, vrijednost švajcarskog franka dostigla je nivo od 1,5 KM, a prognozira se i dalji rast.

Finansijski konsultant Ranko Labović rekao je da su krediti vezani za švajcarski franak svojevremno bili jedni od najpopularnijih na tržištu, jer je kamata bila i do dva do tri odsto niža nego kod onih u evrima ili markama.

Prema njegovim riječima, kamata je u suštini ostala ista i, hipotetički, onaj ko je takav kredit vraćao u frankama ne bi osjetio razliku u kursu, ali da je problem što je vrijednost franka kojeg je banka kupila na stranom tržištu zbog povoljne cijene znatno porasla, pa klijent koji vraća kredit u markama mora da plati veću ratu.

RATE KREDITA U BIH OSTALE ISTE I NAKON PADA MEĐUBANKARSKE STOPE EURIBOR I LIBOR
09:40 / 10.01.2011.
Banke u BiH ne smanjuju rate kredita iako su posljednjih godina značajno pale međubankarske stope EURIBOR i LIBOR, za koje je vezan veliki broj podijeljenih zajmova.Banke te uslove uglavnom poštuju kada EURIBOR i LIBOR (dnevna referentna kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac ...
... na evropskom, odnosno londonskom međubankarskom tržištu) rastu podižući visinu otplate, ali ih po pravilu ignorišu kada te međubankarske stope padaju.

Glavna republička tržišna inspektorka Republike Srpske Borka Surtov potvrdila je postoji značajan broj pritužbi zbog toga što banke ne poštuju kreditne ugovore, pišu "Nezavisne novine".

Surtov je istakla da postoje slučajevi pritužbi zbog kredita u kojima nisu definisani uslovi promjene kamatne stope, i u tim slučajevima kod sudova su pokretani postupci.

Ona je dodala da je bilo i slučajeva u kojima je, iako su uslovi kredita bili jasno definisani, dolazilo do kršenja kreditnog ugovora. Inspekcija je te slučave prosljeđivala Agenciji za bankarstvo RS i ombudsmanu za zaštitu prava potrošača BiH.

U Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH istakli su da su utvrdili nepravilnosti u pogledu primjene Zakona o zaštiti potrošača u BiH kod komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija, kao i kršenja osnovnih prava potrošača kao korisnika potrošačkih kredita.