Potpisan sporazum o unapređenju poslovnog okruženja u F BiH
Wednesday, 26 November 2008

Međunarodna finansijska korporacija /IFC/ i Vlada Federacije BiH /FBiH/ potpisali su danas u Sarajevu sporazum, kojim se definiše zajednička opredijeljenost unapređenju poslovnog okruženja u tom entitetu.



Ministar pravde FBiH Feliks Vidović istakao je da će regulatorna reforma na nivou Federacije pojednostaviti postojeća pravila i propise, utičući na pokretanje i odvijanje poslovanja, saopšteno je iz IFC-a.

“Vlada FBiH i IFC će koordinisati proces regulatorne reforme, te nastojati obezbijediti aktivno učešće poslovne zajednice i nevladinih organizacija”, rekao je Vidović.

Šef savjetodavnih usluga IFC-a za južnu Evropu Filip Kondon izrazio je nadu da će se podrškom regulatornoj reformi na nivou FBiH kreirati prihvatljivije poslovno okruženje i stimulisati razvoj privatnog sektora.

“Regulatorna reforma će obuhvatiti administrativne procedure u inspekcijskim poslovima, te opšte poslovne aktivnosti. Početak reformskog procesa se očekuje početkom 2009. godine i trajaće 15 mjeseci”, rekao je Kondon.

IFC u okviru svojih projekata konkurentnosti na lokalnom nivou već pomaže opštine u BiH da poboljšaju poslovno okruženje.

Bosna i Hercegovina u ovoj godini od privatizacije zaradila manje od 12 mil. KM
Wednesday, 26 November 2008

Bosna i Hercegovina je u proteklih deset godina od privatizacije zaradila 3,12 milijardi KM, od čega je 1,49 milijardi prihod Federacije BiH, u kojoj je prodano blizu 60 posto državnog kapitala, a 1,72 prihod Republike Srpske, u kojoj je privatizirano 65 posto državnog kapitala. Najave kako će ova godina donijeti značajne prihode od privatizacije, nažalost, nisu se obistinile.

Propuštene prilike FBiH je od privatizacije u ovoj godini, prema neslužbenim podacima do kojih je došao Poslovni dnevnik, zaradio 2,9 milijuna KM, a Republika Srpska 8,9 milijuna KM. Glavninu prihoda, 2,7 milijuna KM, Federacija je ostvarila od prodaje 67 posto udjela u mostarskom Hepoku, ortačkoj grupi koju su formirali sarajevska tvrtka Amco komerc i srpska kompanija Vino župa, dok je 200.000 KM Vlada FBiH zaradila prodavši većinski udio (67 posto) u mostarskoj Tvornicu duhana bugarskoj tvrtki Paradžik. Od privatizacije Krivaje federalna vlada nije zaradila ni marke. Umjesto toga, svu imovinu te, prije rata najveće kompanije za proizvodnju namještaja u BiH, opterećenu ogromnim dugovima, vlada FBiH unijela je u novu tvrtku Krivaja .

Dvije ponude za Prvu petoletku
Wednesday, 26 November 2008

Na natječaj za prodaju 70% kapitala Industrije hidraulike i pneumatike Prva petoletka pristigle su dvije ponude koje ispunjavaju uvjete natječaja.



Agencija za privatizaciju Srbije objavila je kako su ponude dostavili kozorcij tvrtki Lvivsky Avtobusni Zavody Ltd (LAZ) iz Ukrajine i City Transport Construction Investments Ltd i konzorcij ruskih tvrtki Bummaš i TG Rosmastorg. Iako je otkupila dokumentaciju, ruska tvrtka EDS Holding nije dostavila obvezujuću ponudu.

Registrirani kapital Industrije hidraulike i pneumatike Prva petoletka iz Trstenika sastoji se od 97,92% društvenog kapitala, 1,94% Fonda za razvoj Srbije i 0,14% dionica u vlasništvu malih dioničara.

Predmet natječaja je 70% društvenog i 100% kapitala Fonda za razvoj, ili 70,55% ukupnog kapitala društva.

Prva petoletka zapošljava 7.500 radnika.

Slovenija bez vinjeta za kraća razdoblja
Wednesday, 26 November 2008

Nova slovenska vlada Boruta Pahora donijela je odluku da na snazi i dalje ostaju polugodišnje vinjete po cijeni od 35 eura i godišnje za 55 eura. Iako se očekivalo da će Ljubljana popustiti pod pritiskom Europske komisije i uvesti vinjete za kraća razdoblja, to nije učinjeno.



Slovenija zbog današnje odluke očekuje početkom 2009. novu opomenu Europske komisije. Zbog ovakve odluke i dalje ostaju zamrznuta europska sredstva za gradnju slovenskih autocesta u iznosu 40 milijuna eura. Zamrznuta su i sredstva za izgradnju autoceste od Maribora do graničnog prijelaza Macelj. Nova vlada razmišljala je o povećanju cijene vinjeta za 30 posto i dali su Bruxellesu do znanja da su spremni popustiti i uvesti kraće vinjete, ali su se istodobno pribojavali reakcija javnosti jer bi uvođenje kraćih vinjeta izazvalo znatno poskupljenje godišnjih, kojima se najviše koriste slovenski vozači.

Violeta iz Gruda odustala od Palome koju kupuju Mađari
Wednesday, 26 November 2008

Slovenski paradržavni fondovi Kad i Sod su za svoj udio od 71 posto u poznatoj tvornici papirnate konfekcije Palomi dobili samo jednu ponudu, no nisu htjeli otkriti koja je kompanija unatoč krizi zainteresirana za Palomu.



Za kupnju većinskog udjela u Palomi interes su protekli mjesec iskazale mađarska tvrtke Paper & More i bosanskohercegovačka Violeta. Po svemu sudeći, jedina pristigla ponuda je tvrtke Paper & More budući da je grudska Violeta odustala od natjecanja za preuzimanje slovenske kompanije. To je Poslovnom dnevniku potvrdio vlasnik i predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka. "Odluku smo donijeli nakon što smo snimili stanje u Palomi i utvrdili da je slovenska kompanija opterećena ogromnim dugovima, te da je i prošlu godinu završila s velikim gubitkom. Uz to, radi se o tvornici sa zastarjelom tehnologijom, smještenoj u prostoru od samo 20.000 četvornih metara koji nema mogućnosti proširenja", kazao je direktor Violete Ćorluka. Nije nam mogao otkrivati podatke o iznosu dugova i gubicima Palome, jer ga na to obvezuje izjava o tajnosti podataka, koju je potpisao kako bi mogao dobiti na uvid dokumentaciju, no kazao je kako "nitko tko kupi Palomu neće zbog toga biti sretan".Prema dostupnim podacima, ukupni je lanjski minus najpoznatije slovenske tvornice papira iznosio šest milijuna eura. Ove se godine planiralo osobito u modernizaciju uložiti 21 milijun eura. Bosanskohercegovački i slovenski proizvođač toaletnog papira, kuhinjskih ručnika i ostale papirne konfekcije računaju na gotovo isti ovogodišnji prihod od 90 milijuna eura. Violeta je pak najpoznatiji brend u Bosni i Hercegovini, a Paloma, koja je lani u zapadnu Europu izvezla 46 posto svojih proizvoda, i dalje je najsnažnija i najpoznatija slovenska robna marka na području nekadašnje Jugoslavije.

Otkazi u FBiH zaledili doprinose na 69 %
Doprinosi na plaće u FBiH iznose 69, a u RS-u 52 posto. Poslodavci u većem entitetu ističu kako su u neravnopravnom položaju u odnosu na one u RS-u te kako bi trebalo smanjiti doprinose na plaće. Premijer FBiH Nedžad Branković izjavio je da će smanjenje doprinosa biti moguće kada broj zaposlenih u tome entitetu prijeđe prag od 500.000. Koliko je u FBiH zaposlenih i kakve su objektivne mogućnosti prelaska praga od 500.000 radnih mjesta?



50.000 zaposlenih
Ljetos je, po statističkim podacima, u FBiH bilo oko 433.000 zaposlenih, a oko 335.000 osoba bilo je u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Akcija suzbijanja rada na crno “proizvela” je značajan broj novih radnih mjesta. U Vladi FBiH ističu kako je početkom njezina mandata u tome entitetu bilo zaposleno oko 400.000 osoba te da se taj broj za manje od dvije godine povećao na 480.000! No, po nekim pokazateljima, u tome entitetu već ima oko 490.000 radnih mjesta. Dakle, do praga od 500.000 zaposlenih u FBiH treba još zaposliti oko deset tisuća osoba. U tijeku ove godine s evidencije nezaposlenih izbrisano je više od sto tisuća osoba, od čega se zaposlilo oko polovine toga broja.

Strategija zapošljavanja
Globalna financijska kriza i recesija u euro-zoni sve se više odražavaju i u BiH, što će rezultirati smanjenjem stope gospodarskog rasta i stranih investicija, padom izvoza, a samim time i usporavanjem stope zaposlenosti. Računa se da je posljednjih dana u FBiH otpušteno već blizu tisuću radnika, pa je cilj od 500.000 radnih mjesta nešto dalji.U pripremi je Strategija zapošljavanja u FBiH, koja treba dati odgovore na to kako zadržati stopu rasta zaposlenosti i doći do 500.000 radnih mjesta.

Federacija dobija moderne željezničke vagone
Preduzeće “Željeznice Federacije BiH” (ŽFBiH) potpisalo je sa kompanijom “Talgo” iz Madrida ugovor za isporuku devet putničkih vagona ove kompanije, koji omogućavaju bolje i bezbjednije uslove vožnje.



“Glas željezničara”, list Željeznica Republike Srpske /ŽRS/, piše da je vozna garnitura koju kupuje ŽFBiH sedma generacija “Talgo” vozova namijenjenih za brzine do 220 kilometara na čas, koji će biti isporučeni 2010. i 2011. godine, a namijenjeni su za uvođenje u saobraćaj prema Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i dalje prema Evropi.

U okviru ugovora za nabavku garniture “Talgo” putničkih vagona biće isporučena i najmodernija oprema za održavanje tih vozova, koja će biti ugrađena u Centralnu radionicu ŽFBiH za održavanje vozova u Rajlovcu u Sarajevu.

Potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Monday, 01 December 2008

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Dragan Vrankić i austrijski vicekancelar Vilhelm Molterer potpisali su danas u Beču Sporazum između BiH i Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu.

“Potpisani sporazum između dvije prijateljske države, koje su i do sada veoma dobro sarađivale, svakako će dati podsticaj daljem jačanju ekonomskih veza, naročito zbog toga što Austrija zauzima prvo mjesto među deset zemalja koje su direktno investirale u BiH”, ocijenio je Vrankić, koji je i ministar finansija i trezora BiH.

U saopštenju iz Ministarstva finansija BiH navodi se da se Sporazumom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja uklanjaju poreske prepreke za ulaganja i unapređuje kulturna, naučna i sportska saradnja dvije države, te doprinosi razvijanju saradnje poreskih tijela.

Vrankić je istakao da su od 1994. do 2007. godine direktne investicije iz Austrije u BiH iznosile skoro milijardu i 300 miliona evra što je iznad četvrtine ukupnih stranih ulaganja, kao i da je ulagano prije svega u bankarski sektor kao i sektor ostalih finansijskih usluga.


I ćorava koka ubode Nevjerovatno kada se ovaj sporazum potpisuje

Srbija najviše izvozi u BiH
Wednesday, 03 December 2008

Glavni vanjskotrgovinski partner Srbije u izvozu u prvih deset mjeseci ove godine bila je Bosna i Hercegovina sa 1,2 milijarde dolara.



Prvi uvozni partner je pak Rusija sa 3,1 milijardom dolara, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku. Nakon BiH, od siječnja do listopada Srbija je najviše izvozila u Crnu Goru - 1,14 milijardi dolara i u Njemačku - 1,01 milijardi dolara, dok je najveći uvoz, poslije Rusije, ostvaren iz Njemačke - 2,4 milijarde dolara i Italije 1,9 milijardi dolara.

(Tanjug)

Direktorske plate ograničiti I

U Poslaničkom domu parlamenta Federacije BiH /FBiH/ očekuju da će Vlada FBiH pokušati blokirati usvajanje izmjena zakona kojima bi plate direktora u javnim preduzećima bile vezane za prosječnu platu u FBiH, jer bi time bile značajno smanjene, izjavio je predsjedavajući ovog doma Safet Softić.

“Do sada nije bilo intervencija iz Vlade FBiH, ali ih očekujem. Taj zakon će ići na usaglašavanje kao i svi drugi. Učiniću sve što je u mojoj moći da ograničimo te plate”, rekao je Softić za “Nezavisne novine”.

Vezivanju plata direktora za prosječnu platu u FBiH, umjesto za prosječnu platu u preduzeću, protive se i u Vladi FBiH i u javnim preduzećima.

“Plate sada jesu `naduvane` i treba ih smanjiti, ali ima i neprimjereno malih. Ne možemo ih vezati za prosjek u FBiH, jer nema smisla da direktori i u dobroj i u lošoj firmi imaju istu platu. Nije plan da iko od njih dobije pet prosječnih plata nego u zakonu piše do pet. Niko ne bi imao više od tri, ali moramo staviti mogućnost da neko bude nagrađen”, objašnjava ministar energetike FBiH Vahid Hećo, koji je predložio sporni zakon.

Ilustracije radi, prosječna plata u FBiH je oko 770 KM, a u “Elektroprivredi BiH” oko 1.300 KM.

Direktor “Elektroprivrede BiH” Amer Jerlagić smatra da “ljudi nisu svjesni šta znači voditi kompaniju koja ima prihod od milijardu KM”.

“Drastično smanjenje plata vodi ljude u nezadovoljstvo i usmjerava ih na neke druge oblike angažmana, da ne pominjem kriminal”, kaže Jerlagić.

On ističe da je prosječna plata u ovom preduzeću više nego dvostruko veća od prosječne plate u FBiH, a da njegova plata sada iznosi pet prosječnih plata u preduzeću umanjenih za 25 posto.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o pravima direktora uprava, javnih preduzeća i članova nadzornih i upravnih odbora javnih preduzeća, koji plate direktora veže za prosječnu platu u preduzeću.

Dom naroda je isti zakon usvojio uz amandman kojim se direktorske plate vežu za prosječnu platu u FBiH.

Usaglašavanje zakona usvojenog u različitom tekstu slijedi na sjednici Poslaničkog doma zakazanoj za 16. ili 17. decembar.



Konačno da je neko potegnuo ovo pitanje