ovih dana aktualni su problemi vlasti BIH na realizaciji stare devizne štednje,

nekako se kriju pod tepih nerealizovani certifikati, u procesu privatizacije, kao hartije od vrijednosti izdate od strane države, koje je lagumdzijina vlast naprosto prekinula dekretom,

a svi posle zaboravili,

Potpuna financijska propast Federacije BiH
Friday, 30 January 2009

Ako je suditi prema prvih 30 dana (ne)punjenja proračuna Federacije BiH, neće se biti potrebno posebno truditi s donošenjem bilo kakvih dodatnih političkih odluka za unutarnjim prestrukturiranjem države u nove jedinice. Dogodit će se financijska propast koja, u kombinaciji s očekivanim učincima svjetske krize, može ozbiljno destabilizirati sustav.



Naime, proračun Federacije se mjesečno punio najčešće između 1,5 i 2 milijuna konvertibilnih maraka dnevno, što sugerira da će na kraju mjeseca biti na raspolaganju tek nešto više od 50 milijuna maraka. Istodobno, samo obveze prema razvojačenim braniteljima iznose oko 30 milijuna maraka.

Iako prvi mjesec u godini uvijek rezultira slabijim punjenjem proračuna, ovaj podbačaj je najgori do sada, a u odnosu na prošlu godinu se dogodilo smanjenje između 20 i 30 %. Rezultat toga su i značajno slabiji prihodi koje Federacija dobiva raspodjelom od neizravnih poreza. To u prijevodu znači da Federacija neće biti u stanju izmirivati nešto manje od polovice svojih obveza, što predstavlja alarm za opću opasnost.

Opasnost od novog rata
Unatoč tome što je Federalno ministarstvo financija i ranije upozoravalo na katastrofalne posljedice, Vlada, zakonodavna, ali ni cijela izvršna vlast nisu pokazali pretjeranu ozbiljnost u suočavanju s najtežom godinom u pogledu financijske krize, ali i s vrlo izvjesnom političkom nestabilnosti.

Stoga nisu pretjerano nategnute ni riječi prvog čovjeka SDA Sulejmana Tihića koji je nedavno na sastanku s američkim veleposlanicima rekao kako u Bosni i Hercegovini nije isključena ni opasnost od izbijanja novoga rata. Nestabilnost i socijalni nemiri već su na vratima.

U decembru 5.500 otpuštenih radnika u cijeloj BiH
Više od 1.000 radnika u toku januara u Federaciji BiH dobilo je otkaz zbog ekonomske krize i zatražilo pomoć od kantonalnih službi za zapošljavanje. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u decembru prošle godine biroima u cijeloj zemlji prijavilo se oko 5.500 otpuštenih radnika, što je više u odnosu na prethodne mjesece u 2008. godini.
Iz kantonalnih službi za zapošljavanje u FBiH kažu da je broj novoprijavljenih nezaposlenih na evidencije biroa u decembru bio u znatnom porastu u odnosu na ranije mjesece. U gotovo svim kantonalnim službama u narednom periodu očekuju znatnije povećanje broja ljudi koji će ostati bez posla.

"U prosincu 2008. godine imali smo 87 novoprijavljenih osoba koje su ostale bez posla i koje su ostvarile pravo na naknadu s Biroa. U prosincu 2007. godine ovakvih osoba bilo je 27. Imali smo povećanje za 200 posto. Još nemamo podataka za siječanj, ali je definitivno da ćemo imati više od 100 ovakvih osoba", istakao je Stanko Vincetić, statističar u Službi za zapošljavanje Posavskog kantona.

Dodaje kako su sve ove osobe otkaz dobile ne svojom krivicom, nego zbog ekonomske krize, kako su to naveli i poslodavci.

"Osobe su bile zaposlene u domaćim poduzećima. U narednim mjesecima očekujemo priliv od 50 novih osoba, koje su bile zaposlene u jednoj nizozemskoj firmi, a koja je zbog krize najavila gašenje", kaže Vincetić.

U Službi za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona (SBK) kažu kako je u decembru 2008. godine broj novoprijavljenih za oko 50 veći u odnosu na novembar. Još nemaju podataka za januar, ali najavljuju da će novoprijavljenih osoba biti za 100 odsto više.

"Radnike su, zbog recesije, otpustile domaće firme koje se bave proizvodnjom i izvozom. Slanje radnika na čekanje najavila nam je i jedna slovenska firma. Zbog naglog povećanja broja radnika koji su ostali bez posla Služba može doći u situaciju da ne mogne svima isplatiti naknade, na koje po zakonu imaju pravo", rekli su u Službi za zapošljavanje SBK, pišu Nezavisne novine.

Nihad Pašalić, direktor Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, kaže kako je i u ovom kantonu povećan broj ljudi koji su dobili otkaz.

"U decembru smo imali 500 novoprijavljenih radnika, dok u januaru imamo 500 podnesenih zahtjeva radnika za novčanu naknadu, a koji su ostali bez posla. Evidentirali smo i 83 radnika koji su ostali bez posla, a bili su angažovani u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori", navodi Pašalić.

Broj osoba koje su krajem prošle i početkom ove godine ostale bez posla u znatnom je porastu i u Unsko-sanskom kantonu.

"U decembru smo imali 356 novoprijavljenih osoba. Otkaz zbog recesije dobilo je 116 osoba iz preduzeća ´Gorenje-Bira´. Zahtjev za naknadu s Biroa u januaru je podnijela 531 osoba", istakao je Mesud Mešić, direktor Službe USK.

U sarajevskoj Službi za zapošljavanje krajem prošle godine zabilježili su povećanje broja otpuštenih radnika. Kažu kako je mjesečni prosjek novoprijavljenih u 2008. godini bio 1.778, a da ih je u decembru bilo 2.457, što je za oko 40 odsto više od prosjeka. Dvije trećine radnika u decembru prijavljeno je na Biro zbog prekida radnog odnosa, što je jednim dijelom i posljedica ekonomske krize.

Nafija Hodo, direktorica Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona, istakla je kako je u oktobru 29 radnika dobilo otkaz, a u decembru 59.

"Riječ je o povećanju za 40 odsto u odnosu na prethodne mjesece u 2008. ili za 25 odsto u odnosu na prethodne godine. Razlog je recesija i zaista postoji razlog za zabrinutost", upozorila je ona.

U Službi za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona kažu kako nisu zabilježili drastično povećanje broja ljudi koji su ostali bez posla, dok podatke iz službi Livanjskog i Zapadnohercegovačkog kantona nismo uspjeli dobiti.
Više odjavljenih nego prijavljenih

U Zavodu PIO/MIO FBiH kažu da je krajem prošle i početkom ove godine bilo više odjavljenih nego prijavljenih radnika, što nikad dosad nije bila praksa, navode Nezavisne novine.

"U Kantonu Sarajevo u novembru je bilo 3.620 prijava radnika i 2.978 odjava. U decembru je bilo 2.529 prijava i 3.675 odjava. U prve tri sedmice januara registrovali smo 2.752 prijave i 3.621 odjavu. Bilo je gotovo 2.000 odjavljenih radnika u dva mjeseca, što govori da smo imali drastičan pad broja uposlenih", kazali su u Zavodu.

Tvrde kako odjavljivanje radnika ide na osnovu odluke poslodavca o prestanku radnog odnosa.


( Svevijesti.ba / Biznis.ba )

 

Ukupna strana ulaganja u BiH od maja 1994. godine do kraja 2008. godine iznose 5,3 milijarde eura, pokazuju podaci Agencije za promociju stranih ulaganja BiH.
U ovom periodu najviše - ukupno 1,46 milijardi eura uložila je Austrija, zatim Srbija, čije investicije iznose 819 miliona, te Hrvatska sa 611, Slovenija sa 553 i Švajcarska sa 361 milionom eura, pišu "Nezavisne novine".
Podaci pokazuju da su u 2008. godini najveći strani ulagači Slovenija, Austrija, Hrvatska, pa Srbija.
Od 1994. godine do danas u sektor proizvodnje uloženo je 34 odsto, bankarstvo 23, telekomunikacije 14, trgovinu 10, druge finansijske usluge sedam, nekretnine tri odsto, dok je u turizam uloženo samo jedan odsto.
Prema podacima Agencije, najuspješnija godina bila je 2007. sa 1,6 milijardi eura direktnih stranih ulaganja, dok je u periodu januar - decembar prošle godine zabilježeno 700 miliona evra direktnih stranih investicija.
Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, kaže da ne čudi da je 2007. godina bila godina sa najvećim stranim ulaganjima s obzirom na prodaju "Telekoma Srpske".
"Godina 2008. je mnogo realnija u pogledu stranih investicija i puno realnije odražava dva krupna problema koja ima BiH, a to su evidentan zastoj u privatizaciji tokom 2008. godine i nedostatak grin fild investicija", rekao je Domazet.
Aleksa Milojević, direktor Instituta za društvene i ekonomske studije iz Bijeljine, kaže da se u BiH ne primjenjuje dobar model za strana ulaganja jer se, prema njegovom mišljenju, ne forsira model masovnog akcionarstva.
On smatra da kada veliki broj ljudi učestvuje u vlasništvu nad ekonomijom, to je najbolji garant očuvanja ekonomije.


(Svevijesti.ba
 

UIO BiH: Povećanje akciza na cigarete
Wednesday, 11 February 2009

Nacrt zakona o akcizama predviđa da u BiH dođe do povećanja akciza na cigarete, odnosno njihovog poskupljenja, dok bi akcize na alkohol, pivo, vino i naftne derivate ostale nepromijenjene, istakao je portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.



Novi Nacrt zakona o akcizama predviđa uvođenje složene stope akcize na duvanske prerađevine koja, pored postojeće proporcionalne akcize u visini od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta, uključuje i specifičnu akcizu u visini od 0,15 maraka za kutiju cigareta.

“Glas Srpske” u današnjem izdanju piše da je predviđen jednak iznos akcize za domaće i uvozne cigarete.

“Nacrt zakona o akcizama proslijeđen je komisijama za finansije i budžet u enititetskim parlamentima. Kada dođu njihova mišljenja, onda se će Nacrt biti poslat Savjetu ministara koji treba da ga usvoji”, rekao je Kovačević.

On je dodao da je Upravni odbor UIO prihvatio prijedlog entitetskih vlada da se uvede dodatna putarina za cijene naftnih derivata u iznosu od 0,1 KM na litar goriva, koja će se uplaćivati na poseban podračun jedinstvenog računa UIO.

“Visina akcize na derivate nafte nije mijenjana. Tako će se akciza za dizel gorivo i petrolej i dalje plaćati 0,3 KM po litru, za motorni benzin bezolovni 0,35 maraka po litri, za motorni benzin 40 feninga po litri, i za lož-ulje 0,3 marke po litri”, istakao je Kovačević.

Novim zakonom o akcizama predviđeno je da lož-ulje, koje se koristi za grijanje privatnih i javnih objekata, bude oslobođeno akcize, odnosno da se vrši povrat uplaćene akcize.

Kovačević je rekao da je u 2008. godini naplaćeno 244 miliona KM akcize na uvezene duvanske prerađevine i 121 miliona KM akciza na domaće duvanske prerađevine. Najveće akcize su naplaćene za naftu i naftne derivate u iznosu 441,7 milion KM.

Norveški investitori zainteresovani za ulaganje u energetski sektor
Wednesday, 11 February 2009

Norveški investitori zainteresovani su za ulaganje u energetski sektor u BiH, naročito u oblast hidroenergije i to na rijekama Vrbas i Bosna, rekao je ambasador Norveške u BiH Jan Bratu u razgovoru sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem.



Bratu je informisao Radmanovića o razvojnim projektima Norveške u BiH, kao što je otvaranje poslovnog inkubatora u Banjaluci koji će, kako je ocijenjeno, predstavljati dobru platformu za poslovnu saradnju dvije zemlje.

On je istakao da će Norveška nastaviti da daje punu podršku BiH u njenim evroatlantskim integracijama i reformskim procesima, iako Norveška formalno nije članica EU, saopšteno je iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Radmanović je zahvalio Norveškoj za pomoć BiH u prethodnom periodu i istakao da je za dalji razvoj veoma važno da se norveški kapital značajnije počne ulagati u BiH.

“Gotovo svi političari u BiH imaju čvrstu opredijeljenost prema EU i NATO-u. Taj optimizam treba iskoristiti ove godine, i od domaćih snaga i od naših međunarodnih partnera”, rekao je Radmanović.

Na sastanku je bilo riječi i o zatvaranju, odnosno transformaciji OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, dodaje se u saopštenju.

Bevanda: PIO FBiH pred slomom
Thursday, 12 February 2009

Zavod penzijsko-invalidskog osiguranja /PIO/ Federacije BiH /FBiH/ je pred slomom - rekao je ministar finansija FBiH Vjekoslav Bevanda.



“Ovo što se dešava sa penzionim sistemom vodi njegovom potpunom kolapsu”, rekao je Bevanda nakon sastanka sa čelnim ljudima Zavoda PIO koje je predvodio direktor Adem Borić.

Bevanda je upitao da li je normalno da “učenici budu u penziji, a njihove učiteljice nemaju uvezan radni staž”?

On je upozorio da će se penzije morati smanjiti, ukoliko se nastavi “neki započeti papirnati projekti navodnog uvezivanja staža”, prenosi “Dnevni avaz”.

Bevanda je istakao da se nikako ne zaustavlja penzionisanje lica po izuzetno povoljnim uslovima, ali i da je dodatni problem najava uvezivanja staža za 48 000 osoba, što nije konačan broj, a što se vrši “posredstvom nekih komisija koje to navodno riješe za tri radna dana”.

“Strah me je da ćemo uvođenjem na hiljade novih penzionera, ovakvim modelom, sistem potpuno uništiti”, naglasio je Bevanda i dodao da novca neće biti, već će penzioneri dobiti “niz nekih sumnjivih zemljišta, srušenih zgrada i slično”.

Nema ništa od ukidanja PDV-a na životne potrepštine
Thursday, 12 February 2009

Od uvođenja nulte stope PDV-a na pšenično brašno, kruh, šećer, mlijeko, jestiva ulja, lijekove, ortopedska pomagala, hranu za bebe, materijal za tiskane medije, školski pribor i opremu, umjetna gnojiva, zaštitna sredstva u poljoprivredi, sjemena i sadni materijal, što je nedavno inicirao SNSD premijera RS-a Milorada Dodika, sudeći prema raspoloženju čelnika Ureda za neizravno oporezivanje BiH, neće biti ništa - barem u ovoj godini.



Uz poruku kako je za ukidanje PDV-a na navedene proizvode prekasno, jer su entitetske i državne vlasti već usvojile proračune za tekuću godinu, direktor UNO-a Kemal Čaušević tvrdi kako je takva mjera u razdoblju opće recesije ekonomski neopravdana.

Ukoliko se bude razmišljalo o smanjenoj stopi PDV-a koja bi se, prema nekim procjenama, na tzv. vitalne proizvode kretala između pet i 15 posto, Čaušević napominje kako bi se i tada izgubilo dosta vremena na njegovoj provedbi, što iziskuje nova zaposlenja oko 200 djelatnika, nove urede, ...Treba računati i s poreznim gubitcima od oko 170 mil. KM, koji su već u prvom mjesecu ove godine manji za 24 % zbog ukidanja carine na 11.000 proizvoda iz zemalja EU-a.

Prihodi od PDV-a zbog smanjenog opsega uvoza svih vrsta roba u BiH i dalje će biti smanjivani, i to kao proizvod globalne ekonomske stagnacije. “Mi imamo najnižu stopu PDV-a u Europi”, napominje Čaušević demantirajući prognoze dužnosnika iz institucija vlasti BiH kako će stopa PDV-a, zbog smanjenih prihoda, u budućnosti biti povećana na 21 posto.

www.vecernji.hr

Svakoj šestoj firmi blokiran račun
15:22 | Izvor: B92
Beograd -- Računi oko 60.000 firmi u Srbiji blokirani su jer su njihovi dužnici - banke, država i dobavljači, pokrenuli naplatu duga koji ukupno iznosi 2,3 milijarde evra.

Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći dužnik je kompanija Protekta, čiji je račun blokiran više od godinu dana za iznos veći od tri milijarde dinara, sledi kompanija Eko produkt, koja se pominje u aferi sa stečajnom mafijom. Njen dug po osnovu kredita, poreza i potraživanja dobavljača iznosi 2,3 milijarde dinara.

U prvih deset najvećih dužnika je i kompanija Ronaco, preduzeće vlasnika Glasa javnosti Radislava Rodića sa dve milijarde koje su u blokadi više od godinu dana, kao i Eltim čiji je račun blokran sumom od 1,7 milijardi dinara, kao i Eurolux petrol, preuzeće uhapšenog Branivoja Lazovića u čijem sastavu su ELP pumpe sa milijardu i trista miliona dinara duga.

Račun Euroluks petrola je već mesec i po dana u blokadi. PR Europen grupe koja je vlasnik ovog predzeća Olivera Stojanović kaže da se najveći deo njihovog duga odnosi na pozajmice od banaka, ali da dosta novca duguju i dobavljačima.

Prema njenim rečima, problemi su nastali kao posledica negativnih efekata ekonomske krize, a svoje dugove to preduzeće isplatiće prodajom vlasničkog udela u Euroluks petrolu.

"Sa svima smo postigli "stend by" aranažman. Aktivno radimo na pronalaženju strateškog partnera za kompaniju Euroluks petrol i do 31. marta trebalo bi da zatvorimo prodaju 50 do 70 odsto udela u kompaniji, čime ćemo namiriti naša dugovanja prema bankama, kao i naša dugovanja prema dobavljačima", kaže Stojanović.

Ona navodi da ta kompanija, i sama ima velikih problema sa naplatom svojih potraživanja s obzirom na to da je korporativna prodaja goriva bitan segment u poslovanju Eurolux petrola.

"Sa mnogim kompanijama imamo ugovor o snabdevanju gorivom što podrazumeva da se gorivo sipa na kompanijske kartice i da im se dva puta u mesecu to fakutriše. Na žalost oko 90 odsto kompanija te račune uopšte ne plaća", objašnjava Olivera Stojanović.

Ekonomisti: Mnoge banke neće moći da naplate potraživanja

Podaci Narodne banke pokazuju i da se broj dužnika povećava. Od jula prošle godine kada ih je bilo oko 49. 600 taj broj se u februaru 2009. povećao na skoro 58. 000. U Srbiji inače ima 105 hiljada registrovanih i aktivnih privrednih društava i 216 hiljada preduzetnika.

Urednik lista "Politika" Miša Brkić kaže da se kriza sa globalnog nivoa prelila na srpsko tržište. On smatra da je sada očigledno da banke u Srbiji, kao i u svetu nisu mnogo vodile računa o bonitetu kompanija kojima odobravaju kredite i da zbog toga sada putem suda moraju da naplaćuju potraživanja.

"Banke imaju mogućnost da naplate kredite ako su ti krediti bili sa hipotekom, ili da puste menice i da traže akcente naloge. Međutim u mnogo slučajeva banke ništa neće moći da izvuku od novca koje su uložile u tim firmama, a mi možemo da prisustvujemo sceraniju ljuljana svih banaka koje su odobravele "kontaminirane zajmove u Srbiji", objašnjava Brkić.

On procenjuje da su veliki dugovi privrede prema banka, koji bez krosbordera iznose 840 milijardi dinara veliki pritisak za bankarski teret, i da su male šanse da se država pojavi kao spaislac.

"Ključa reč koja dominira finansikim sistemom Srbije je poverenje. Na osnovu poverenja banke će odlučiti da li će omogućiti kompanijama da uz duže rokove i reprogram vrate dugove, ili će ako poverenja nemaju da postupiti kao u slučaju kompanije Eltim. U jednom danu po sistemu domina posle jedne banke sve druge su zatražile naplatu dospelih i drugih dugova jer je nepoverenje postalo toliko veliko", kaže Brkć.

O neefikasnosti nadležnih institucija koje bi trebalo da omoguće naplatu dugovanja ili da ugase takve firme govori podatak da se na spisku blokiranih, nalaze i preduzeća koja su, podacima Narodne banke, u prinudnoj naplati i po 14 godina.

Ekonomista Miroslav Zdravković kaže da je neefikasnost trgovinskih sudova jedan od razloga što se u mnogim preduzećim čak i nakon zakonskog roka po kome njihovi računi mogu da budu u blokadi, ne pokreće stečajni postupak na osnovu kog poverioci mogu da se naplate.

"U Srbiji se ne poštuju zakoni generalno, a u oblasti trgovinskog prava posebno. Evropska komisija u svojim izveštajima o napretku Srbije navodi rad trgovinskih sudova kao jednu od najozbiljnijih sistemskih boljki", objašnjava Zdravković.

On navodi i da ne treba zaboraviti da su na loše poslovanje mnogih firmi uticale i objektivne okolnosti.

"Uzmimo na primer US Steel. U poslednjem tromesečju 2007. godine, pri rastućim cenama čelika u svetu skoro tri meseca je radio remont. Početkom 2008. godine započeo još veću proizvodnju, u junu kupio nove mašine ogromne vrednosti, da bi krajem avgusta krenuo da obustavlja proizvodnju. Ako tako posluje najveći izvoznik, postavlja se pitanje šta se desilo sa malim preduzećima?", kaže Zdravković.

Prikupljeno 104,3 miliona KM javnih prihoda
Saturday, 14 February 2009

Porezna uprava RS u januaru ove godine prikupila je ukupno 104 miliona i 300 hiljada KM javnih prihoda.



Podaci Porezne uprave pokazuju da je u posmatranom periodu naplaćeno 103 miliona i 500 hiljada KM direktnih poreza, što predstavlja isti nivo naplativosti direktnih poreza kao u januaru 2008. godine.

U januaru 2009. je porast naplaćenih javnih prihoda iskazan po osnovu poreza na dobit, i to za 38 posto više u odnosu na januar 2008. godine.

Prikupljeni prihodi fondova socijalnog osiguranja u periodu od 1. do 31. januara ove godine iznose 70 miliona i 850 hiljada KM i veći su za 20 posto u odnosu na naplaćene prihode fondova u januaru 2008. godine.

(FENA)