apanski ambasador posjetio Centralnu banku BiH
Monday, 11 May 2009



Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini Futao Motai posjetio je danas u Sarajevu Centralnu banku Bosne i Hercegovine (CBBiH) i u razgovoru s guvernerom Kemalom Kozarićem interesirao se za ekonomsku situaciju u zemlji, utjecaj svjetske krize na BiH te za rezultate pregovora bh. vlasti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom stand-by aranžmanu.



Guverner je ambasadoru prezentirao makroekonomske pokazatelje za prošlu godinu te projekcije za ovu, istaknuvši da će realni sektor imati više problema od finansijskog sektora u suočavanju s posljedicama krize. To se posebno vidi u prognozama bruto društvenog proizvoda (BDP) koji će u ovoj godini s početnih 3,5 posto doći u negativnu zonu od -1,8 posto.

Guverner je izrazio zadovoljstvo zbog postizanja dogovora bh. vlasti s MMF-om o novom stand-by aranžmanu, dodavši da su u osnovi novog aranžmana uštede u budžetima na svim nivoima i reforma u sferi budžetske potrošnje.

Obaveza Centralne banke BiH u okviru novog aranžmana bit će očuvanje monetarne stabilnosti na principima valutnog odbora, saopćeno je.

(FENA) Poslovni dnevnik

STVORENI USLOVI ZA FORMIRANJE KONCERNA JP ELEKTROPRIVREDA BIH - RUDNICI
14:15 / 12.05.2009.



Dioničari Javnog preduzeća (JP) Elektroprivreda BiH, predstavnici Vlade Federacije BiH (FBiH), koja raspolaže sa 90 odsto dionica, i predstavnici malih dioničara, koji su vlasnici preostalih 10 odsto dionica, jednoglasno su ...

... usvojili Odluku o preuzimanju udjela FBiH u privrednim društvima - rudnicima u FBiH.

Usvajanjem Odluke stvoreni su svi preduslovi za formiranje konzorcija koji će činiti JP Elektroprivreda BiH i sedam rudnika: "Kreka“, "Đurđevik", "Kakanj“, "Breza“, "Zenica“, "Abid Lolić“ i "Gračanica“, saopćeno je danas iz JP Elektroprivreda BiH.
Formiranjem konzorcija rudnicima uglja otvaraju se nove razvojne perspektive i stvaraju uslovi za poboljšanje socijalno-materijalnog statusa rudara, s jedne strane, dok Elektroprivreda BiH dobiva pouzdane snabdjevače osnovnom sirovinom za postojeće, nove i buduće termokapacitete.

Usvajajnju Odluke o preuzimanju udjela u rudnicima prethodilo je usvajanje Odluke o smanjenju osnovnog kapitala smanjenjem nominalne vrijednosti dionica sa 100 na 71 KM.
Ovom odlukom vrijednost osnovnog kapitala smanjena je sa 3,035 milijardi KM na 2,150 milijardi KM.
Formirane su rezerve u visini od sedam miliona KM a, također, formirane su i revalorizacione rezerve od oko 700 miliona KM, kao zadržana dobit, odnosno nenominirana vrijednost kapitala.

Razlika između dosadašnjeg ukupnog kapitala, nakon usvajanja Odluke o smanjenju kapitala, praktično, iznosi oko 185 miliona KM.
Dioničari su usvojili i Odluku o izmjenama i dopunama Statuta, odnosno usvojili prečišćeni tekst Statuta JP Elektroprivreda BiH, navodi se u saopćenju.


(Biznis.ba/Onasa)

Šansa za domaće građevince
Thursday, 14 May 2009

Federacija BiH ima obezbijeđenih milijardu KM kreditnih sredstava za izgradnju autoputeva u naredne četiri godine i u 2013. godinu ući će sa 117 kilometara autoputa na koridoru 5c.



Izjavio je to Erdal Trhulj, direktor Direkcije za autoputeve FBiH, predstavljajući na jučerašnjoj sjednici Udruženja građevinarstva Privredne komore FBiH u Sarajevu federalne planove za izgradnju korirodra 5c, koji prolazi tim entitetom.
“U periodu od 2009. do 2012. godine planiramo izgradnju četiri dionice u ukupnoj dužini 65 kilometra. To su dionice Drivuša - Kakanj, Vlakovo - Tarčin, Počitelj - Bijača i Svilaj - Odžak. Stvorili smo konačno uslove za intenzivniju izgradnju koridora 5c i imamo priliku da recesiju iskoristimo u svoju korist”, kazao je Trhulj.
Podsjetio je da je za izgradnju ovih dionica autoputa obezbijeđen kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 180 miliona eura, te kredit Evropske investicione banke (EIB) vrijedan 75 miliona eura. Najavio je da će početkom jula biti nastavljeni pregovori s EIB o još 240 miliona eura kreditnih sredstava koja bi trebalo da budu dobijena do kraja godine.
“To je 250 miliona KM godišnje ulaganja u autoceste. To će biti najveće ulaganje u infrastrukturu u cijeloj BiH i omogućiće otvaranje 8.000 do 10.000 novih radnih mjesta svake godine”, naglasio je Trhulj.
Dodao je da će sa 16,6 kilometara autoputa godišnje BiH dostići nivo izgradnje koji je Slovenija imala u periodu od 1990. do 2008. godine, ali da je u našem slučaju problem što smo kasno krenuli.
Trhulj je kazao da je kod kreditora obezbijeđen ravnopravan status domaćih firmi koje će i u slučaju pobjede stranih kompanija na tenderima učestovati u izgradnji kao partneri, a ne kao podizvođači.
Faruk Širbegović, direktor kompanije “Širbegović” iz Gračanice, zapitao je da li postoji mogućnost da se planovi izgradnje ipak preispitaju i ubrzaju. Trhulj je odgovorio da su u posljednje dvije godine planovi dva puta mijenjani i da je sadašnja dinamika odraz realnih mogućnosti.
“Pregovoramo s Kuvajtskim investicionim fondom, Abu Dabi fondom, Saudijskom Arabijom i drugima u vezi s nastavkom kreditiranja. Osim toga, sredstvima od akciza na gorivo biće moguće izgraditi još jednu dionicu autoputa”, pojasnio je Trhulj.

Dodao je da će izgradnja pomenute četiri dionice biti osnova za razgovore o eventualnoj koncesiji, odnosno o javno-privatnom partnerstvu s investitorima.
Rast prihoda od putarine
Erdal Trhulj je istakao da je u prva četiri mjeseca po osnovu putarine naplaćeno 2,6 miliona KM, što je za 8,7 posto više nego u istom periodu prošle godine.
“U toku je izgradnja zatvorenog sistema naplate za 37 kilometara autoputa, čime bi se prihod od putarine godišnje povećao na 20 do 25 miliona KM”, rekao je Trhulj i dodao da su planirani prihodi u ovoj godini 10 miliona KM.

P.d

POSMRTNA KOMPANIJA U PLOČAMA NOSI IME: "MRTAV - HLADAN" Ispis
00:08 / 20.05.2009.



Vlasnik pogrebne kompanije: "Da bih posao mogao korektno obaviti, moram biti mrtav-hladan"

Posmrtna pripomoć u Pločama čudnoga imena “Mrtav-hladan”, u vlasništvu Mira Zubca, privlači pažnju kako samih Pločana, tako i brojnih turista, jer se nalazi u blizini trajektne luke. Zubac se, inače, tim ...

... poslom bavi dugi niz godina i poznat je po svojoj profesionalnosti. On ima zanimljivo objašnjenje zbog čega se odlučio na ime koje privlači pažnju, piše Slobodna Dalmacija.

- Moj posao je vrlo stresan i često puta krajnjim naporima potiskujem osjećaje kako bih mogao raditi. Naravno da iskreno suosjećam s ožalošćenima kada se dogodi tragedija, ali da bih posao mogao korektno obaviti, moram biti mrtav-hladan, odnosno isključiti osjećaje.

Jednom prigodom jedna mi je gospođa uznemireno prigovorila kako sam se mogao odlučiti za takvo ime, a ja sam joj odgovorio:

“Vidite gospođo, vi ste se uzrujali, a ja sam mrtav-hladan”, rekao je Zubac.

Biznis.ba

RS: PROIZVODNA PREDUZEĆA PRIJETE OBUSTAVOM PROIZVODNJE I NEPLAĆANJEM POREZA Ispis
00:12 / 19.05.2009.



Predstavnici Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a upozorili su da će sva preduzuća u RS-u prekinuti proizvodnju na 24 sata ako vlasti RS-a i BiH ne zaštite i pomognu domaću proizvodnju ...

Istakli su i da su odlučni u namjeri da zaštite svoje proizvođače, a ako u tome ne budu uspjeli, rečeno je, prestat će državi plaćati poreze i 1. augusta „napraviti proizvodnu revoluciju na ulicama RS-a i BiH“.

Na jučerašnjem sastanku s predstavncima Vlade RS-a, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Inspektorata RS-a privrednici su ponovo ukazali na probleme te najavili da će zaključke sa sastanka uputiti entitetskom premijeru Miloradu Dodiku i zatražiti hitno rješavanje svojih problema.

Direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a Blaž Buljić tvrdi da je „RS postala pijaca evropskog smeća“.

On kaže da domaći proizvođači imaju šta da ponude svojim i građanima drugih zemalja, ali je neophodna pomoć vlasti.

„Ako Evropska unija subvencionira s 52 posto svoju proizvodnju, a mi tek sada imamo četiri posto, kako onda da opstanemo. Prema tome, država mora da daje nama kako bismo bili konkurenti“, rekao je direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a.

Direktor Banjalučke pivare Nikolas Peni rekao je da će se ako građani ne počnu da kupuju domaće proizvode i ako RS i BiH nastave s uvozom proizvoda kao do sada domaća privreda urušiti.

„Veliki problem je primjena CEFTA-e jer BiH poštuje ovaj sporazum u potpunosti, dok druge zemlje u okruženju to izbjegavaju“, rekao je Peni.

Pomoćnica ministra trgovine i turizma Dušanka Tegeltija tvrdi da Vlada i resorno ministarstvo pokušavaju na sve načine pomoći domaćim proizvođačima.

(Biznis.ba / Fena)

U BIH ZA SEDAM MJESECI BEZ POSLA OSTALO 43 425 RADNIKA
09:40 / 22.05.2009.



Zbog direktnih posljedica svjetske ekonomske krize na cijelom području BiH u posljednjih sedam mjeseci otkaze je dobilo 43 425 radnika, potvrđeno je u entitetskim zavodima za zapošljavanje.

Broju od 35 388 radnika, koji su otpušteni do početka aprila dodato je još 8 037 onih koji su posao izgubili u proteklom mjesecu.

Predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH Nihad Imamović rekao je da još nije kraj otpuštanjima i da sve prognoze govore da će poslije godišnjih odmora situacija biti još teža, kada se može očekivati novi talas otpuštanja.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić ukazala je na nedostatak novca koji bi se plasirao u privredu, što je, kako je rekla, jedini način da se zadrže radna mjesta.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber rekao je da još nije dotaknuto dno i da očekuje masovne radničke proteste.

Biber je naglasio da nijedna mjera koja omogućava pomoć privredi u cilju očuvanja radnih mjesta još nije realizovana.


(Biznis.ba/Srna)

DATA SUGLASNOST NA PLASMAN SREDSTAVA KOJIMA ĆE BITI UPOSLENO 212 NOVIH RADNIKA
13:35 / 21.05.2009.



Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala suglasnost na plasiranje sredstava sa ESCROW računa. Ukupno će preko NLB Tuzlanske banke biti plasirano 5 445 000 maraka od privatizacije. Ova sredstva bit će raspoređena u svim ...

... općinama Tuzlanskog kantona, a prilikom određivanja omjera za plasman sredstava vodilo se računa o privrednoj aktivnosti, broju novouposlenih radnika i iznosu podnesenih zahtjeva klijenata i investicijskome programu.

Na javni poziv koji je raspisala NLB Tuzlanska banka prijavila su se 73 poduzeća i ukupno je traženo 22 318 000 maraka.

Banka je obradila sve zahtjeve u skladu sa kriterijima banke te utvrdila prijedlog liste na koji je danas Vlada dala suglasnost.
Kredite će dobiti ukupno 45 poduzeća, a realizacijom ovih sredstava planirano je upošljavanje novih 212 radnika. Najviši iznos odobrenog kredita je 280 000 maraka.

(Biznis/Fena)

Delta-Zextra dala nalog za uplatu 3 miliona eura
"Delta-Zextra" dao je nalog za uplatu kuporodajne cijene u iznosu od 3.000.000 eura za državni kapital u Robnoj kući "Boska"...
25.05.2009. 21:12

Konzorcijum "Delta-Zextra" iz Beograda dao je nalog za uplatu kuporodajne cijene u iznosu od 3.000.000 eura za državni kapital u Robnoj kući "Boska", saznaje Srna iz izvora bliskog Vladi RS.

Očekuje se da će taj iznos sutra biti na računu nadležne banke.

U Vladi RS u četvrtak, 21. maja, potpisan je aneks Ugovora o prodaji akcija u Robnoj kući "Boska" kojim je predviđeno da kupac konzorcijum "Delta-Zextra" iz Beograda u roku od sedam radnih dana od dana potpisivanja aneksa izvrši svoje obaveze.

Te obaveze podrazumijevaju otvaranje odgovarajućeg vlasničkog računa hartija od vrijednosti i uplatu prodajne cijene koja iznosi 3.000.000 eura.

Aneksom je predviđeno da Vlada RS pruži svu pravnu i drugu pomoć i preko svojih nadležnih institucija učestvuje u postupcima zakonitog rješavanja međusobnih odnosa sa suvlasnicima poslovnih prostora u "Boski".

Ugovor je u ime Vlade RS potpisao ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković a u ime konzorcijuma "Delta-Zextra" Dragan Đurić.

Kupac je dužan da o provedenim radnjama bez odgađanja obavijesti prodavca i o tome dostaviti odgovarajući dokaz odnosno potvrde.


Autor: Srna

Jao jesu nam komšije zabrinute Vreća za napucavanje zvana BiH pokazala zube Jao majko u kakvoj smo neprilici sada
Trgovinski rat između BiH i Hrvatske koriste Slovenci i šverceri
Tuesday, 26 May 2009

Nije prošlo ni tjedan dana od kada je BiH zabranila uvoz piletine, govedine, ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske, a da već spomenutih hrvatskih proizvoda nema na policama brojnih bh. trgovina. Nestašica hrvatske piletine, pilećih proizvoda, govedine i proizvoda od mesa, ribe i ribljih proizvoda na prostoru BiH bila je, doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, najizraženija tijekom prošlog tjedna i za vikend.

Pronalazak rješenja
Direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu Radoslav Tuka tvrdi da se posljedice nestašice spomenutih proizvoda stabiliziraju, izražavajući optimizam da će mjerodavne institucije dviju država pronaći rješenje radi izbjegavanja još veće gospodarske štete. “Zasad nemamo informaciju s terena o tome kolike su štete stvarno iznosile, ali je očito da su svi shvatili da se problemi glede izvoza i uvoza proizvoda iz RH u BiH i obrnuto moraju dogovorno i sustavno riješiti”, kaže Tuka.

Gužvu u, sportskim rječnikom kazano, “trgovinskom šesnaestercu” između BiH i Hrvatske iskoristili su tradicionalno domišljati Slovenci. Deficit hrvatskih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u bh. trgovinama ekspresno je popunjen slovenskim, što je potvrdio i predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. Uz poslovične Slovence, novonastalu situaciju iskoristili su domišljati šverceri koji su preko granice uvezli veće količine nedostajućih proizvoda, a koliko i kako - pitanje je na koje bi odgovore trebale imati, ali ga još nemaju - inspekcijske službe.

Naglašavajući da institucije vlasti u BiH u ovakvim trgovinskim iskrenjima “umjesto kvalitetnih mjera uporno nude samo loše protumjere”, predsjednik Gospodarske komore FBiH poziva vlast da se uozbilji, a ne da im, kako kaže, ekonomsku strategiju kreiraju činovnici, nego stručnjaci. Opisujući postojeće stanje nekom vrstom domino-efekta, on tvrdi kako vlasti trebaju razmisliti o tome kako prikupiti proračunske prihode u situaciji kad je već zabilježen pad izvoza od oko 21 posto, a uvoza oko 26 posto.

Trgovinska razmjena
“I kad se uvozi, potrošnja raste, od potrošnje raste naplata poreznih i drugih prihoda, od tih prihoda se puni proračun, a iz proračuna se daju potrebna sredstva za održavanje socijalne stabilnosti” tvrdi Lasić inzistirajući da se na razini CEFTA-e postigne dogovor o certificiranju i inspekcijskom nadzoru proizvoda iz svih zemalja CEFTA-a.

Kako trgovinski rat ne bi poprimio veće razmjere, iz Ureda za veterinarstvo BiH u ponedjeljak nam je stigla informacija da se početkom idućeg tjedna organizira “sastanak pomirenja”. Za pomirenje je i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Milan Lovrić.

“Činjenica je”, napominje on, “da proizvođači u BiH nemaju poticaj za svoju proizvodnju i da se zbog toga malo domaćih proizvoda uopće izvozi na druga tržišta. Prema njegovu mišljenju, problemi su bespotrebno stvoreni. Institucije, drži Lovrić, su te gdje treba tražiti rješenje, a ne pojedini vlasnici tvrtki iz Bosne i Hercegovine koji povuku pitanje trgovinske razmjene samo zato da bi se njihovi proizvodi na bh. tržištu bolje prodavali.

Vecernji list

Slijedi poskupljenje kafe, cigareta i goriva?
Prijedlog zakona o akcizama, koji je Vijeće ministara BiH uputilo Parlamentu BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri, predviđa dodatno oporezivanje duhanskih prerađevina, kafe, alkohola i benzina. Mišljenja zastupnika o zakonskom prijedlogu su podijeljena. Dok jedni ističu da će njegova primjena godišnje povećati državne prihode za 170 milijuna maraka te dovesti do usklađivanja propisa BiH s onima u Europskoj uniji, ima i zastupnika čije je mišljenje da će uvođenje akciza dovesti do lančanog poskupljenja. Neki od zastupnika smatraju da bi zapravo trebalo dodatno oporezivati zlatni nakit, jahte i skupe automobile. "Ovako će država dobiti nešto novca, a distributeri će poskupjeti gorivo i dovesti do lančanog poskupljenja svih ostalih proizvoda. Time smo opet udarili na sirotinju", kazao je nedavno zastupnik Slavko Jovičić. Prema nekim predviđanjima, ukoliko se prihvati prijedlog zakona o akcizama, kutija cigareta na tržištu bi mogla poskupjeti za 15 feninga, kilogram kave za 50, a litra benzina za 10 feninga. Pored akciza, na predloženom dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma je i zahtjev Vijeća ministara za razmatranje po hitnoj proceduri Prijedloga zakona o usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda po hitnom postupku. Zastupnici bi, između ostalog, trebali razmotriti i Prijedloge zakona o javnim nabavkama, zakona o poštama te zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. (dl/comart.ba)