BiH JOŠ NIJE UŠLA U RECESIJU

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić ocijenio je da BiH još nije ušla u recesiju, te dodao da bi privredni rast u BiH mogao biti niži nego protekle poslovne godine, ali da postoje mogućnosti da se recesija na vrijeme spriječi. Kozarić je pojasnio da bi rast privrede u BiH morao...

... u dva uzastopna kvartala biti u padu da bi se mogla konstatovati recesija, a što se za sada nije dogodilo.

"Godina koja je započela sigurno neće biti laka, posebno za privredu kojoj će biti potreban dodatni stimulans. Vlasti BiH imaju nekoliko mehanizama kojima bi mogli preduprijediti pad ekonomskog rasta, te spriječiti da BiH dođe u takvu situaciju", rekao je Kozarić za sarajevsku štampu.

On je naglasio da "kretanja" u evropskoj ekonomiji, a posebno pad kamatnih stopa prema Evropskoj centralnoj banci /ECB/, može biti prilika za BiH da dođe do kapitala po boljim uslovima.

"BiH je umjereno zadužena zemlja, a uz kamatnu stopu ECB-a od dva odsto kapital u Evropi odavno nije bio jeftiniji. Tu se može iskoristiti prilika i zaduženjima obezbjediti novac za nastavak realizacije nekih kapitalnih projekata, koji bi u suprotnom mogli biti ugroženi zbog nedostatka novca u budžetima", dodao je Kozarić.

On je naveo da bi vlasti u BiH trebalo da počnu da razmišljaju o dodatnom zaduženju, čime bi se obezbjedila sredstva za "krupne" projekte.

"Svježi kapital se može iznaći i nastavkom privatizacije, koja ne treba stati, te izdavanjem obveznica, ali i mjerama štednje na svim nivoima", zaključio je Kozarić.

Biznis.ba / Srna

Amerikanci ruše sarajevski Holiday Inn
Tuesday, 20 January 2009

Merrill Lynch namjerava srušiti hotel Holiday Inn u Sarajevu i na njegovim temeljima izgraditi hotel sa pet zvjezdica koji bi s novim poslovnim tornjem činio jedinstvenu arhitektonsku cjelinu.



Predstavnici Merrill Lyncha navodno su odlučni u namjeri da izgrade moderan hotel sa pet zvjezdica. Gradnja poslovnog tornja trebala bi početi sredinom godine. Sarajevski hotel Holiday Inn u vlasništvu je kompanije Balkan Real Estate u kojoj Merrill Lynch ima udio od 39 posto. Većinski vlasnik je srpska kompanija MPC čiji je vlasnik Petar Matić.

Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici usvojila Informaciju o aranžmanu s njemačkom kreditnom bankom KfW iz Frankfurta o modalitetima za smanjenje II. tranše duga BiH prema SR Njemačkoj u ukupnom iznosu od 20 miliona eura.

Zasebni aranžman koji se zaključuje sa KfW-om za „Zamjenu duga II.“ daje mogućnost Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima da otpišu dug u iznosu 20 miliona eura pod određenim uvjetima.

Iznos od 20 miliona eura će biti otkazan dijelom ili u cijelosti čim Vijeće ministara BiH, u saradnji s Vladom FBiH i Vladom RS-a investira iznos jednak do 20 posto iznosa koji treba otkazati, za projekte iz oblasti energetike prije 31. decembra 2013. godine, s tim da se ti projekti završe prije 30. juna 2014. godine.

U svrhu otkazivanja dogovoreno je da slijedeća dva projekta posluže za zaštitu i očuvanje životne okoline: dijelovi sanacije Hidroelektrane Trebinje u iznosu od 1,14 miliona eura i dijelovi sanacije Hidroelektrane Rama u iznosu od 2,85 miliona eura.

Za ove projekte će vlade entiteta osigurati puno finansiranje na grant osnovi u navedenim iznosima za njihovu sanaciju.

Vlada FBiH je donijela odluku kojom se daje saglasnost za zaključivanje zasebnog aranžmana sa KfW bankom i saglasna je da se dug od 20 miliona eura Njemačkoj, od kojeg se 72,37 posto odnosi na FBiH, otkaže u skladu s postignutim dogovorom.

Vlada je saglasna da finansira projekt sanacije Hidroelektrane Rama za koji će do 31. decembra 2013. godine izdvojiti 2,85 miliona eura u skladu sa zasebnim aranžmanom s KfW bankom.

U obrazloženju odluke se navodi da je zasebnim aranžmanom predviđeno da se vanjski dug Federacije u iznosu od 14.274.400 eura prema SR Njemačkoj otpiše, pod uslovom da Federacija iz svog budžeta, na grant osnovi, investira iznos od 2.854.880 eura za finansiranje projekta sanacije Hidroelektrane Rama.

Potpisivanjem zasebnog aranžmana prestaje obaveza plaćanja kamata na iznos koji se otpisuje. Potpunom realizacijom ovog aranžmana, odnosno investiranjem iz budžeta 20 posto iznosa koji se otpisuje, u budžetu Federacije ostvaruje se direktna ušteda od 11.419.520 eura, navodi se u obrazloženju odluke.


( Svevijesti.ba / Biznis.ba )
 

U BiH u 2009. godini može se očekivati prepolovljavanje rasta bruto društevnog proizvoda na tri do četiri odsto, ocijenio je šef kancelarije Svjetske banke u Sarajevu Marko Mantovaneli i dodao da ova godina mora biti iskorištena za konsolidaciju budžeta.
"Tu, prije svega, mislim na socijalni transfer ratnim veteranima i oštećenima u ratu", istakao je Mantovaneli.

On je dodao da je BiH, zbog niskog stepena industrijalizacije, od kraja rata i niskog uvoza relativno malo privređivala sa inostranstvom, zato se negativni uticaji nalaze u granicama.

Mantovaneli je u intervjuu austrijskom dnevniku "Virtšaftsblat" istakao da je prioritet oba entiteta u proteklim mjesecima bilo održavanje stabilnosti i likvidnosti bankarskog sektora i da je to uspjelo.

"Pozitivno je da banke u BiH nemaju pasivnog kapitala, negativno je da se krediti gotovo ne daju. U stranim rukama je 92 odsto bankarskog sistema, a glavne banke ograničavale su svojim podružnicama davanje kredita", pojasnio je Mantovaneli.

On je rekao da Svjetska banka ocjenjuje pozitivno relativno niska zaduženja javnog sektora, kao i stranih dugova.


(Svevijesti.ba
 

Izvoznicima prijete gubici veći od 50 milijuna KM
Wednesday, 21 January 2009

Bosanskohercegovačke kompanije izgubit će više od 50 milijuna maraka ukoliko kosovske vlasti ostvare svoje najave o uvođenju embarga na uvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Vlasti u Prištini razmatraju mogućnost uvođenja embarga kao recipročnu mjeru kojom bi se kosovsko gospodarstvo zaštitilo od jednostranih mjera koje je poduzela Bosna i Hercegovina.



Srbija i BiH blokirale su početkom prošlog mjeseca uvoz i prijevoz robe s Kosova zbog toga što robu prate izvozni dokumenti s pečatima kosovske carine, a ne kao što je do sada bilo carine UNMIK-a.

Političko pitanje
Iako je očito riječ o prvorazrednom političkom pitanju, posljedice će sasvim izvjesno trpjeti gospodarski subjekti na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini. Kosovo je jedna od rijetkih zemalja s kojom Bosna i Hercegovina ima pozitivan trgovinski skor.

Naime, izvoz na Kosovo je preko tri puta veći od uvoza i uveliko premašuje 50 milijuna maraka. Upravo je to jedan od glavnih razloga zbog kojih i u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine inzistiraju na postizanju političkog rješenja.

Interes kompanija
- Interes kompanija iz Bosne i Hercegovine je da se unaprijedi gospodarska suradnja s Kosovom. Sličan interes ima i Srbija, jer i ona ima ogroman trgovinski suficit u razmjeni s Kosovom. Cijeli problem je vjerojatno motiviran nekim političkim stvarima, ali s naše strane treba reagirati tako da promjene vezane uz politički status Kosova ne trpe gospodarstvenici.

Nadležne bosanskohercegovačke institucije moraju dobiti odgovarajuće naputke da pronađu mjeru u komunikaciji s Kosovom, kako se ekonomski odnosi ne bi ugrožavali. Trebalo bi i unutar tajništva CEFTA-e trebalo inzistirati na

ASA auto kažnjen sa 150.000 KM 21 January 2009

Konkurencijski savjet BiH kaznio je firmu “ASA auto” iz Sarajeva sa 150.000 KM, jer je utvrdio da je taj veleprodavac vozila njemačkog “Volkswagena” zloupotrijebio dominantan položaj na tržištu.

Konkurencijski savjet u saopštenju navodi da je “ASA auto” ograničio tržište primjenom različitih uslova prema firmi “M.R.M. export-import” iz Ljubuškog za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale ovlaštene trgovce. U tom tijelu su, takođe, pokrenuli postupak ocjene dopuštenosti koncentracije kompanije “Klas” iz Sarajeva i prehrambene industrije “Sprind”.

Slovenija uložila dvostruko više od Hrvatske
Wednesday, 21 January 2009

U prošloj godini u Bosni i Hercegovini investiran je 701 milijuna eura izravnih stranih ulaganja, što je za čak 53 posto manje nego u prethodnoj godini. U Agenciji za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) zadovoljni su strukturom inozemnih ulaganja kad već visina nije na zadovoljavajućoj razini. Polovica inozemnoga kapitala (49 posto) investirana je u proizvodnju, u trgovinu su strani investitori uložili 25 posto, u usluge 13 posto i u bankarski sektor 8 posto.



Nepovoljno okružje Najveći ulagač je, kako je za Poslovni dnevnik kazala Dušanka Brkić, Slovenija sa 183 milijuna eura, slijede Austrija sa 152 milijuna eura i Hrvatska sa 80,8 milijuna eura. Srpske kompanije uložile su 59 milijuna eura, tvrtke iz Švicarske 27 milijuna eura, dok ulaganja iz Njemačke iznose 24 milijuna eura. Među najvećim ulagačima u BiH prošle godine bili su i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 42 milijuna eura te Europska investicijska banka (EIB) sa 18 milijuna eura na koliko su se u 2008. godini popela i ulaganja iz SAD-a. "Uzimajući u obzir ukupna svjetska ekonomska kretanja, kao i poslovno i investicijsko ozračje u BiH.

citat:

---

Shaban wrote:
Izvoznicima prijete gubici veći od 50 milijuna KM
Wednesday, 21 January 2009

Bosanskohercegovačke kompanije izgubit će više od 50 milijuna maraka ukoliko kosovske vlasti ostvare svoje najave o uvođenju embarga na uvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Vlasti u Prištini razmatraju mogućnost uvođenja embarga kao recipročnu mjeru kojom bi se kosovsko gospodarstvo zaštitilo od jednostranih mjera koje je poduzela Bosna i Hercegovina.



Srbija i BiH blokirale su početkom prošlog mjeseca uvoz i prijevoz robe s Kosova zbog toga što robu prate izvozni dokumenti s pečatima kosovske carine, a ne kao što je do sada bilo carine UNMIK-a.

Političko pitanje
Iako je očito riječ o prvorazrednom političkom pitanju, posljedice će sasvim izvjesno trpjeti gospodarski subjekti na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini. Kosovo je jedna od rijetkih zemalja s kojom Bosna i Hercegovina ima pozitivan trgovinski skor.

Naime, izvoz na Kosovo je preko tri puta veći od uvoza i uveliko premašuje 50 milijuna maraka. Upravo je to jedan od glavnih razloga zbog kojih i u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine inzistiraju na postizanju političkog rješenja.

Interes kompanija
- Interes kompanija iz Bosne i Hercegovine je da se unaprijedi gospodarska suradnja s Kosovom. Sličan interes ima i Srbija, jer i ona ima ogroman trgovinski suficit u razmjeni s Kosovom. Cijeli problem je vjerojatno motiviran nekim političkim stvarima, ali s naše strane treba reagirati tako da promjene vezane uz politički status Kosova ne trpe gospodarstvenici.

Nadležne bosanskohercegovačke institucije moraju dobiti odgovarajuće naputke da pronađu mjeru u komunikaciji s Kosovom, kako se ekonomski odnosi ne bi ugrožavali. Trebalo bi i unutar tajništva CEFTA-e trebalo inzistirati na

---

Kriterijumi raspodjela CEMT dozvola biće objavljeni
Wednesday, 28 January 2009

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH odmah će objaviti osnovne i bliže kriterijume raspodjele Cemt dozvola za 2009. godinu, dogovorili su danas predstavnici Ministarstva i direktor Sektora transporta i komunikacija Spoljnotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović.



Na sastanku je dogovoreno i da Ministarstvo do kraja sedmice objavi konačnu listu raspodjele Cemt dozvola za 2009. godinu, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Postignut je dogovor i da će Ministarstvo i Spoljnotrgovinska komora BiH formirati zajedničku radnu grupu za pripremu prijedloga bližih kriterijuma i elemenata, koji će imati uticaj na raspodjelu Cemt dozvola u narednoj godini.

Na ovaj način realizovani su osnovni zahtjevi sa prošle sjednice Odbora Udruženja cestovnih prevoznika tereta pri Spoljnotrgovinskoj komori, a na osnovu iskazane spremnosti predstavnika Ministarstva, mogu se očekivati i rješenja ostalih pitanja na koje su ukazivali prevoznici, navodi se u saopštenju.

Kupnjom Tomova lanca Konzum učvrstio poziciju u BiH
Wednesday, 28 January 2009

Hrvatski trgovački lanac Konzum nastavlja širenje mreže maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini, učvršćujući lidersku poziciju na tržištu u toj zemlji.



Agrokor je objavio da je postigao dogovor o preuzimanju tri supermarketa unutar trgovačkih centara Tom, čiji je vlasnik Savo Tomašević iz Istočnog Sarajeva. "Dogovorili smo preuzimanje njihovih objekata. Daljnja procedura je u tijeku, a sva potrebna dokumentacija predana je Konkurencijskom vijeću BiH", kazala je Anja Linić, direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora, u čijem sastavu posluje lanac Konzum BiH. U utorak iz Agrokora nisu željeli dodatno obrazložiti detalje ugovora, poput cijene i ostalih uvjeta preuzimanja.