Libija daje FBiH kredit od 500 milijuna eura?
Sunday, 15 February 2009

Federalni premijer Nedžad Branković izjavio je da uskoro očekuje odgovor iz Libije o kreditu od 500 miliona evra po povoljnim uslovima.



“Razgovori su bili ozbiljni na visokim razinama i treba se nadati najboljem. Normalno je da trebaju proći određene procedure. Prema onome što je najavljeno, imamo razloga za optimizam, a već smo napravili i konkretne programe”, kazao je Branković za Dnevni avaz. Federacija Bosne i Hercegovine tražila je kredit s rokom otplate na 25 godina i kamatom od 2,5 posto.

Novac je namijenjen prvenstveno privredi za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize, očuvanje radnih mjesta i održavanje privrednog razvoja, a u privredu bi bio plasiran putem Razvojne banke FBiH. Zahtjev za odobravanje kredita Branković je uputio pismom u decembru prošle godine. Poslovni.hr

Samo trgovci automobila snizili cijene
Monday, 16 February 2009

Samo su BiH uvoznici automobila proizvedenih u EU snizili cijene vozila za 7,5 procenata, koliko je iznosila carina, rekao je projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.



Gavran je rekao da su pojeftinili kamioni i autobusi, ali da su trgovci poljoprivrednih mašina i opreme uglavnom zadržali prošlogodišnje cijene.

“Zanimljivo je da su uvoznici automobila proizvodenih van EU, takođe snizili cijene”, ustvrdio je Gavran.

Prema njegovim riječima, cijene svojih proizvoda snizili su i prodavači kompjuterske opreme, mada nije siguran da li je to rezultat ukidanja carina ili globalnog trenda pada cijene u toj oblasti.

“Kada je riječ o ostaloj robi, većina prodavača zadržavanje starih cijena pravda zalihama, mada su svi odreda najavljivali sniženja”, naglasio je Gavran i dodao da su tako velike zalihe nerealne, jer je uvoz proteklih mjeseci bio smanjen, prenosi “Dnevni avaz”.

Gavran smatra da će biti opravdanog razloga za inspekciju, ukoliko u skorije vrijeme trgovci ne snize cijene, ili bar to ne najave.

U BiH blokirani računi preko 20.000 tvrtki
Wednesday, 18 February 2009

Prema podacima Jedinstvenog registra transakcijskih računa Centralne banke BiH, 20.049 tvrtki u Bosni i Hercegovini ima blokirane račune.



Podatke o stanju računa šalju komercijalne banke, a računi se blokiraju prema nalogu sudova, piše Poslovni portal. Najčešći povodi za blokiranje računa su dugovi prema poslovnim partnerima i bankama.

Poslovni dnevnik

Kozarić: Dio slobodnih rezervi za podršku privredi
Wednesday, 18 February 2009

BiH ima oko 560 miliona KM slobodnih rezervi iznad obaveznog iznosa koji čuva njenu monetarnu stabilnost, a 60 do 70 odsto tih sredstava mogalo bi da bude upotrijebljeno za podršku privredi, tvrdi guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.



Komentarišući najavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika da će Vlada RS pokrenuti aktivnosti da resursi koje Centralna banka BiH drži u inostranim bankama budu prebačeni u BiH i korišteni za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize, Kozarić je rekao da postoji prostor da se Centralnoj banci da funkcija “posljednjeg utočišta” u kome bi komercijalnim bankama bilo omogućeno da se, ako im bude ugrožena likvidnost, obrate Centralnoj banci BiH.

“Mogla bi se izmjenama zakona dati mogućnost, kao u drugim državama, da Centralna banka BiH iz tih sredstava kreditira komercijalne banke, što bi pozitivno uticalo i na kamatne stope”, rekao je Kozarić za “Dnevni avaz”.

Prema njegovim riječima, potrebno je sačiniti pažljive analize i procjene koliko sredstava iskoristiti ako to zakonom bude omogućeno.

“Odluku o korištenju slobodnih deviznih rezervi Centralne banke BiH može donijeti jedino Predsjedništvo BiH i to vodeći računa da bude zadržana monetarna stabilnost, te usvojene potrebne zakonske izmjene. Ako ta sredstva budu aktivirana, onda ona moraju da budu iskorištena u interesu svih građana BiH, u razvoj, a ne potrošnju, niti u korist samo nekih stranaka ili pojedinaca”, naglasio je Kozarić.

prof. Izudin Kešetović - nije dobar trenutak za privatizaciju bh telekoma

inače odnos privatnog i javnog sktora po djelatnostima u nekim zemljama - podaci iz 94 god.

Upitne mirovine za februar, MIO u minusu
Tuesday, 24 February 2009

Kašnjenje s isplatom mirovina u FBiH i najava sloma sustava mirovinskog osiguranja bio je povod da dio federalne Vlade pokuša skinuti odgovornost sa sebe te dodatno zbuniti umirovljenike koji su s pravom zabrinuti posljednjim najavama. Tako je na posljednjem zatvorenom dijelu sjednice federalne Vlade pokrenuto pitanje odgovornosti uprave Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja na čelu s Ademom Borićem oko prikupljanja sredstava i kašnjenja isplate mirovine za siječanj.



Loši menadžeri
Resorni ministar Perica Jelečević iskazao je nezadovoljstvo radom menadžmenta MIO-a te upravljačkih struktura Zavoda. Istodobno, dopredsjednik Vlade i ministar financija Vjekoslav Bevanda istaknuo je kako je Zavod upozoravao na probleme koji su naslijeđeni neodgovornim potezima oko prijevremenih i beneficiranih umirovljenja, a ne zbog propusta njegovih prvih ljudi. Pet dana prije podvlačenja crte pod veljaču, na računu MIO-a nedostaje čak 30 milijuna KM za mirovine.

Zato je krajnje neizvjesno što s isplatom mirovina za ovaj mjesec. Sigurno je kako je planiran minus od najmanje tri do četiri milijuna za isplatu mirovina za veljaču. U siječnju je ostvaren minus od čak 65 milijuna KM. U Zavodu su planirali da će račun MIO-a u siječnju biti manji za 33 milijuna od potrebnih planiranih sredstava zbog očekivanog slabijeg punjenja, no gotovo dvostruko veći iznos šokirao je upravu.

Tri rješenja
U Zavodu MIO u četvrtak će odlučiti o nepopularnim mjerama. Tri su moguća rješenja. Prvo je da mirovina opet kasni dok se ne prikupi novac. Drugi je neisplata beneficiranih mirovina za što im Vlada FBiH duguje novac, a treći je da se za više od 440.000 umirovljenika smanje mirovine. Vlada duguje 81 milijun KM MIO-u za beneficirane mirovine.

Porast prihoda od PDV-a, a pad prihoda od carina
Wednesday, 25 February 2009

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH /UIO/ Kemal Čaušević izjavio je da je u januaru ove godine prikupljeno 403 miliona KM prihoda, ili za šest miliona manje u odnosu na januar prošle godine, zbog znatnog pada prihoda od carina, koji su u prvom mjesecu ove godine za 18 miliona KM manji u odnosu na januar 2008. godine.

RECESIJA NA POMOLU: NOVI SOCIJALNI NEMIRI ZBOG DUGOVANJA FEDERACIJE BIH
09:30 / 26.02.2009.



I dok je javnost u utorak, ali i dan kasnije uglavnom bila zabavljena prizorima prvog većeg socijalnog šoka koji ozbiljno upozorava na neodrživost stanja, još su porazniji upozoravajući podatci objavljeni o potpunom financijskom slomu u prošloj ...

... godini, s još crnjim scenarijem za 2009. godinu. U odnosu na planirani proračun u iznosu od 1.833 milijarde maraka, u protekloj godini prikupljen je 30 % manji iznos od 1.339 milijardi.

Smanjen deficit

Nakon rebalansa proračuna iz prošle godine djelomično je smanjen deficit, no opet je ostalo visokih 280 mil. KM neizmirenih obveza. Pri tome se prvi put priznalo kako Federacija još od prošle godine trpi posljedice recesije. Smanjenje prihoda uvjetovano je smanjenjem, kako poreznih prihoda za 212 milijuna maraka, tako i neporeznih prihoda za 64 mil. KM, što je posljedica ekonomske recesije koja se već osjeti u FBiH.

Također, na podbačaj prihoda utjecalo je i smanjivanje prihoda po osnovi carina a što je posljedica potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, navodi se u ovoj informaciji.

Dodaje se kako je došlo i do pada prikupljenih sredstava po osnovi dividende za skoro 36 mil. KM, od privatizacije Federacija je manje uprihodila 33 mil. KM. Svi parametri od prihoda su u minusu jednako kao i ukupni rashodi od 1.621 mil., što je bilo 212 mil. manje od planiranih.

Kada se uzme u obzir rebalansirani proračun, FBiH ostala je u minusu za 2008. od 280,9 mil. KM. Na kraju veljače za poticaje poljoprivredi ostalo se dužno 16,5 mil. KM, industriji 5,4, a obrazovanju 7 milijuna.

Sukcesija i krediti

Za zdravstvo i troškove izgradnje autoceste duguje se 27 mil. KM, kulturi i sportu pet, jednako kao i okolišu i turizmu. Za unutarnji dug treba izdvojiti 30 milijuna, umirovljenicima se duguje 12 milijuna, a raseljenima oko 8 milijuna. Za invalide i isplatu ratnih priznanja neizmireno je osam milijuna maraka.

Vlada je planirala isplatiti dugovanja u sljedeća dva mjeseca ovim korisnicima proračuna. Razrađeno je više scenarija za osiguranje novca. Jednim je predviđeno traženje novca od sukcesije u iznosu od 116 mil. KM, o čemu je potrebno postići dogovor s Vladom RS-a i Vijećem ministara. Za oko 200 mil. maraka FBiH se treba zadužiti kod banaka.


(Biznis.ba/Vecernji.hr)

Evo vam dokaz da se smeće može izvoziti kada imate sposobnu vlast i privrednike
Ne mogu vjerovati da je Srbijanska privreda bliže Iranskoj od naše kada imamo SDA sokolove na vlasti
Srbija će izvoziti motore i vagone u Iran
Thursday, 26 February 2009

Poslove vrijedne 11 milijuna eura su već dogovorili Goša iz Smederevske Palanke i Tvornica vagona Kraljevo





Državna delegacija Srbije uručila je u Iranu Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje, koji će, kako saznaje Blic, biti potpisan u sljedećih šest mjeseci. Već su potpisani neki ugovori pa je Agencija za osiguranje i financiranje izvoza - AOFI potpisala ugovor vrijedan 11 milijuna eura koji se odnosi na financiranje izvoza Goše iz Smederevske Palanke i Tvornice vagona Kraljevo.

Kako su Blicu javili predstavnici Privredne komore, u ovom trenutku Industrija motora Rakovica dogovara s tamošnjom tvornicom kombajna o izvozu dijelova motora i poljoprivredne mehanizacije.

Tvornica kugličnih ležajeva, koja je lani imala realizaciju trgovine u Iranu vrijednosti od 1,1 milijuna eura, dogovorila je za ovu godinu povećanje prometa za 20 posto, dok je Tvornica akumulatora Krušik iz Valjeva dogovorila sa iranskom željeznicom izvoz akumulatora.

U Ministarstvu ekonomije i ekonomskog razvoja ističu da je Iran jedna od rijetkih zemalja sa kojom Srbija ima suficit u robnoj razmjeni iako je, kako navode, ukupan obujam vanjske trgovine daleko ispod potreba oba tržišta.

"Pozitivno je što naš izvoz uglavnom čine proizvodi višeg stupnja obrade (autobusi, motori za poljoprivredne traktore, šinska vozila i vagone). Iransko tržište je veoma interesantno za naše proizvođače metalnih i elektro proizvoda, dijelova i komponenti za auto-industriju i strojarsku industriju općenito", kazali su za Blic iz ministarstva.

Bankamagazine

PENZIJE NISU SMANJENE
09:25 / 27.02.2009.

Ipak će is­pla­ta fe­bru­ar­skih pen­zi­ja po­če­ti u uto­rak 3., a ne 2. mar­ta, ka­ko je ra­ni­je na­jav­lje­no. Odlu­če­no je to na ju­če­raš­njem sas­tan­ku Upra­vnog odbo­ra fe­de­ral­nog Za­vo­da PIO/MIO u Mos­ta­ru. Ko­efi­ci­jent za is­pla­tu pen­zi­ja os­ta­je ...

... is­ti i izno­si 1,65. Ta­ko naj­ni­ža pen­zi­ja izno­si 296,36 KM, za­ja­mče­na 395,14 i ma­ksi­mal­na 1.975,71 KM.

Upra­vni odbor je još je­dnom upo­zo­rio na ozbi­ljnost fi­nan­sij­skog sta­nja u Za­vo­du u ko­jem se re­ce­si­ja ite­ka­ko osje­ća, po­se­bno zbog otpu­šta­nja ve­li­kog bro­ja ra­dni­ka. Pri­ho­di u prva dva mje­se­ca su zna­tno sla­bi­ji od oče­ki­va­nih, uva­ža­va­ju­ći i či­nje­ni­cu da su pri­ho­di u prvom kvar­ta­lu po­slo­vi­čno ma­nji.

- Te­ško je pre­tpos­ta­vi­ti u ko­joj mje­ri će ra­dni­ci biti otpu­štani u na­re­dnom pe­ri­odu. Bez ob­zi­ra na to, mi mo­ra­mo vo­di­ti ra­ču­na da pen­zi­je obez­bje­đu­je­mo na ni­vou na kojem su bi­lo do sa­da - kaže za "San" Šef­ki­ja Ele­zo­vić, član Upravnog odbora Zavoda i pred­sje­dnik Sa­ve­za pen­zi­one­ra FBiH.

Upra­vni odbor jučer je saopštio da je za­bri­nu­t davanjem pra­va na pen­zi­ju hi­lja­dama no­vih pen­zi­one­ra. Radi se o radnicima za koje se sad staž uvezuje na osnovu sporazuma o plaćanju neplaćenih doprinosa na rate, čime se uti­če na pre­ko­mjer­no po­ve­ća­nje bro­ja pen­zi­one­ra či­ja se pra­va ne te­me­lje na re­al­nim upla­ta­ma do­pri­no­sa.

Osim što je to u su­pro­tnos­ti sa Za­ko­nom o PIO, omogućavanje penzija na osno­vu sta­ža za ko­je nisu uplaćeni do­pri­no­si di­rek­tno se na­ru­ša­va fi­nan­sij­ska sta­bil­nost pen­zij­skog sis­te­ma, a šte­ta je du­go­ro­čna. Za­to Upravni odbor traži da se nađe mo­gu­ćnos­ti za iz­mje­ne i do­pu­ne pos­to­je­ćih pro­pi­sa, ko­ji su na šte­tu pen­zi­one­ra ko­ji su svoje mirovine za­ra­di­li ra­de­ći po 30 do 40 go­di­na.


(Biznis.ba/San)