21.02.2009

KŠC „Sv. Franjo“ danas organizuje maškare u Tuzli

Katolički školski centar “Sv. Franjo” Tuzla danas organizuje karneval u saradnji sa kulturnim društvima iz Tuzle. Karnevalska kolona će krenuti ispred KŠC-a “Sv. Franjo” u 12 sati prema Sonom trgu, gdje će biti organizovan muzičko zabavni program. Maškare slične tuzlanskim se u isto vrijeme održavaju širom svijeta, s tim što tuzlanske imaju lokalni karakter. “U kršćanstvu obično nakon karnevala počinje korizma, vrijeme zabrane bilo kakvog veselja, zabave ili igre, tako da su kršćani želljeli da se prije toga malo zabave i izluduju”, kazao je za TIP.ba Fra. Martin Antunović.

21.02.2009

U Tuzli održan pokladni karneval

Katolički školski centara “Sv. Franjo” Tuzla u saradnji sa kulturnim društvima bio je organizator karnevala koji je imao samo jedan cilj okupiti građane Tuzle koji su imali priliku vidjeti i uživati u mnoštvu interesantnih maskara, svirci trubača te poznatih tuzlanskih bendova. Okupljanje karnevalske kolone bilo je upriličeno ispred KŠC-a a centralna manifestacija održana je na Sonom trgu. Poruka ovogodišnjeg karenevala bila je “Želimo biti sretni i imati sretno djetinstvo”.Želja kako starijih tako i najmlađih učesnika karnevala bila je da se ovakve manifestacije u našem gradu organizuju češće.Inače karnevali u ovo doba godine priređuju se u cijelom svijetu, kao uvod u vrijeme korizme - odricanja ili pokore pred katolički blagdan Uskrs.

27.02.2009.

Galerija ˝Kristijan Kreković˝

Otvorena izložba slika Magdalene Džinić

U organizaciji Franjevačkog samostana i HKD „Napredak“ sinoć je u galeriji Kristijan Kreković u Franjevačkom samostanu otvorena izložba slika Magdalene Džinić pod nazivom „Zvonki šapat tebe skriven u melodiji svjetla“.



Književnik Atif Kujundžić u svom osvrtu o slikama Magdalene Džinić istakao je bit vjere koja se se ogleda u apstraktnim, ali jednostavnim slikama. Baš ta jednostavnost i čistoća motiva - vijenac, harfa, raspeće, posljednja večera, govori o odnosu autorice prema vjeri u Boga.



Saradnica i prijateljica umjetnice, Kristina Kramer, otvorila je sinoćnju izložbu rekavši između ostalog:

-Talenat koji je urezan u slike Magdalene Džinić, pokazuje da se prema biblijskoj priči o telantima umnožava i širi. Svaka slika nosi svjetlo i tamu. Umjetnica time pokušava predočiti zemlju i nebo, dobro i loše, krivo i pravo. Njezin likovni opus pokazuje onu dublju činjenicu, usmjerenje Bogu. Svako umjetničko djelo prožeto emanacijom, daje naslutiti izljev Duha Svetoga. Međutim, kolorit, kompozicija i teme su odlika same umjetnice.

Iako već dugo živi van granica rodnog kraja Magdalena Džinić, makar i na ovakav način, kako to najbolje zna, umjetnošću, rado se vraća.
Rođena je 1979. godine u Maramoru pored Tuzle, u Dubrovniku je završila Srednju umjetničku školu, Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Širokom Brijegu te iste godije upisala i poslijediplomski studij „Ars sacra“. Do sada je imala jednu samostalnu i više zajedničkih izložbi.

Sinoć je izloženo petanest djela koja su se u ambijent galerije Franjevačkog samostana svojom tematikom odlično uklopile. Tamburaši "Napretka" upotpunili su sinoćnje veče.

PREDSTAVLJEN HRVATSKI NARODNI GODIŠNJAK



U ponedjeljak 9. veljače u Međunarodnoj galeriji portreta upriličena je promocijaHrvatskog narodnog godišnjaka. Mnogobrojni posjetitelji imali su priliku saznati nešto više o ovom zanimljivom pedeset šestom izdanju Godišnjaka. O ovom svojevrsnom zborniku radova na tuzlanskoj promociji nešto više su govorili: mr. sci. Nikola Čiča, dopredsjednik HKD ´´Napredak´´ Glavna podružnica Tuzla, mr. sci. Snježana Šušnjara, urednica Godišnjaka, i književnik Mladen Vuković, tehnički urednik. A da HKD ´´Napredak´´ u potpunosti potpomaže kulturni život u našem gradu, pokazuje i činjenica da su i Napretkovi tamburaši na promociji izveli nekoliko skladbi i uljepšali večer svim prisutnim gostima.

Na gotovo tristo stranica ova knjiga obiluje tekstovima iz različitih oblasti. Najviše je onih povijesnih, pa je Nikola Čiča upravo i na samoj promociji govorio o povijesnom aspektu Godišnjaka. Govoreći o Godišnjaku Čiča je istakao koliki je njegov povijesni značaj, jer Godišnjak izlazi pedeset šesti put za redom. On je istaknuo i činjenicu da je ovaj broj pokušao iz zaborava izvući pojedine ljude i događaje koji su ostavili traga na kulturnu, povijesnu i svaku drugu zbilju Bosne i Hercegovine i nešto više rekao i o podjeli Godišnjaka na dva dijela. Prvi dio se odnosi na tekstove iz povijesti, umjetnosti i kulture, dok se drugi dio odnosi na rad Središnje uprave Napretka i njegovih podružnica.

Urednica Šušnjara je kazala da nije lako biti urednik jednog ovakvog časopisa. Svi oni koji budu imali priliku pročitati Hrvatski narodni godišnjak, lako će uvidjeti da se zbilja radi o zanimljivim tekstovima. Zamolili smo urednicu da nam izdvoji neke najzanimljivije tekstove. Tako Šušnjara predlaže tekstove o Stanku Vujici, Ćiri Truhelki koji su do sada u našoj zemlji bili poprilično zanemarivani i gotovo zaboravljeni. U svome kratkom izlaganju Šušnjara je na neki način posebno izdvojila i onaj dio Godišnjaka koji se odnosi na nedavno preminule Napretkovce Veljka Paškvalina, Radovana Marušića, Tomislava Ladana i nama Tuzlacima posebno dragog Jurja Novosela. Tuzlansku promociju Godišnjaka urednica je iskoristila i da pozove sve, a osobito mlade autore da pišu tekstove koji će biti objavljeni u narednom zborniku.

Da su mladi autori uzeli značajan udio u ovom izdanju potvrdio je u svome kratkom izlaganju i Mladen Vuković, tehnički urednik Godišnjaka. On je također istaknuo da je dosta radova iz povijesnih i književnih oblasti, a manje onih iz gospodarstvenih područja. Izdvojio je dva rada i to iz oblasti umjetnost i književnost. Prije svega rad Ivane Teronić Jedinstvo različitosti - rukopisne knjige Bosne i Hercegovine i rad Marka Raguža Aždaha ubija sv. Georgija (esej o romanu Gubilište).

I nakon ovog malog uvodnika o Napretkovom Godišnjaku lijepo je vidjeti da jedna ovakva promocija okupi na jednom mjestu mnogobrojne Tuzlake, koji su svojim prisustvom još jednom pokazali da cijene sve ono što radi Hrvatsko kulturno društvo „Napredak". I dok čitamo Hrvatski narodni godišnjak za 2009. godinu, istinski vjerujemo da će i naredno izdanje unatoč preprekama koje će neminovno biti postavljene pred samo uredništvo Godišnjaka, naći put do svojih vjernih čitatelja.

(HKD Napredak)

06.03.2009.

Ministarstvo, obrazovanja, kulture, nauke i sporta

Susret sa delegacijom Hrvatskog kulturnog društva ˝Napredak˝


Ministrica obrazovanja, nauke kulture i sporta Tuzlanskog kantona sa saradnicima upriličila je danas susret sa delegacijom Hrvatskog kulturnog društva Napredak Tuzla u kojoj su bili dopredsjednik Društva Nikola Čiča, član UO Društva i gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Zdravko Anđić i član UO Društva Žana Altumbabić..



Gosti su ministricu Hadžić-Suljkić da je Napredak u 2008. godini organizirao 28 različitih manifestacija.
Kao najznačajnija i ovog puta je izdvojena Međunarodna likovna kolonija Breške na kojoj je učestvovalo 16 umjetnika.
Prema riječima gospodina Čiče ugled ove Kolonije pokazuje i već iskazan izuzetan interes velikog broja umjetnika iz više evropskih zemalja za dolazak na ovogodišnju Koloniju.

Planovi za 2009. godinu još su ambiciozniji i predviđaju održavanje 38 kulturnih i naučnih manifestacija. Kako je istaknuto, ovogodišnja centralna Napretkova manifestacija bit će naučni skup posvećen 800. godišnjici Franjevačkog reda na ovom prostoru.

Uz zahvalnost na podršci koju su u prošloj godini iskazali Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo, kao jedni od glavnih sponzora svih Napretkovih manifestacija, izražena je nada da će podrška biti nastavljena i u ovoj godini.

Ministrica je uputila čestitke svim čanovima Napretka na izuzetno dobrim rezultatima u 2008. godini i kvalitetnoj prezentaciji kulture ne samo hrvatskog naroda nego i ovog prostora općenito i svih njegovih građana.

„Smatram da vi, kao i druga dva nacionalna društva koja podržavamo, promovišući sve naše vrijednosti, a posebno pružajući podršku mladima, na najbolji način opravdavate tu vrstu podrške, a nadamo se da će za Napredak i 2009. godina biti podjednako uspješna“ istakla je ministrica Mirzeta Hadžić – Suljkić.



Bila je ovo prilika i za prisjećanje na ogroman doprinos koji je radu Napretka, a posebno afirmaciji Hrvatskog glasnika, kao jednog od najznačajnijih projekata Napretka koji se realizira od 1992. godine, dao nedavno preminuli profesor Juraj Novosel. U sjećanje na ovog velikog čovjeka HKD Napredak će nastojati da u saradnji sa Franjevačkim samostanom formira fond za stipendiranje nadarenih učenika i učenika koji žive u teškim ekonomsko – socijalnim uslovima, te da fond nazove po gospodinu Juraju Novoselu.

Izražena je nada da će mladi ljudi zajedno sa novim urednikom Hrvatskog glasnika Ivicom Kovačevićem uspješno nastaviti sve ono što je radio profesor Novosel.




Odjeljenje za informisanje
Vlade Tuzlanskog kantona

Breške sajam

Izložba Nade Pivac "Memento"

U Galeriji Kristijan Kreković u Franjevačkom samostanu Svetog Petra i Pavla u Tuzli 17.marta u 19h biće otvorena izložba Nade Pivac pod nazivom "Memento".



Organizatori izložbe su Franjevački samostan Tuzla i HKD Napredak Tuzla.

“Napredak” osniva Fond za stipendiranje “Juraj Novosel”

U znak sjećanja i zahvalnosti za dugogodišnje napore koje je nedavno preminuli profesor Juraj Novosel učinio na razvoju kulture, obrazovanja, zdravstva i multietičnosti, HKD “Napredak” Tuzla osniva Fond za stipendiranje učenika i studenata “Juraj Novosel”.

Planirano je da prvi stipendisti budu izabrani krajem ove godine, a akcenat je na podršci mladima slabijeg socijalnog statusa.

Sredstva za prvih sedam-osam stipendista u Napredtku namjeravaju prikupiti organiziranjem aukcije slika nastalih u toku Likovne kolonije Breške.

Tuzlacima je poznato da je Novosel jedna od najzaslužnijih osoba za besprijekornu organizaciju ove likovne kolonije, koja je, po tradiciji, poznata među umjetnicima u regiji.

Juraj Novosel je bio dugogodišnji tajnik HKD “Napredak”, jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Tuzli, dao je nesebičnu podršku razvoju Univerziteta u Tuzli, a dugo godina je uređivao i časopis “Hrvatski glasnik”. U “Napretku” su odlučili da osnivanjem Fonda, koji će nositi ime Juraja Novosela, nastave ono što je Novosel cijeli život radio. Pomagao drugima.

U galeriji Kristijan Kreković upriličena izložba slika Nade Pivac

U galeriji Kristijan Kreković sinoć je upriličena izložba slika autorice Nade Pivac pod nazivom ´´MOMENTO´´. Inače, pokojna Nada Pivac bila je dugogodišnji prijatelj svećenika posebno bosanskih franjevaca što je bio i jedan od razloga da njena izložba bude postavljena upravo u galeriji koja je smještena u Franjevačkom samostanu. Djelo i ime Nade Pivac nezaobilazno je u likovnoj umjetnosti i kulturi BiH druge polovine 20 stoljeća.Većina slika koja se sinoć mogla vidjeti posvećena je franjevcima i njihovom životu.Nada Pivac bila je jedan od začetnika likovne akademije u Sarajevu i Širokom Brijegu.

Nije vezano za Tuzlu, ali je lijepo pročitati...


Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u krugu obiteljskog obrta medičara središnje i nizinske Hrvatske. Iako je u cijelosti spravljen od jestivih sastojaka, ponajprije donosi radost očima i duši. Tradicionalno je žarko crvene boje, a proizvodi se u različitim oblicima i veličinama. Sitni su licitari (srca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, potkove, vjenčići, konjići), omiljen ukras božićnih jelki hrvatskih domova, a oni veći, namijenjeni su darivanju bližnjih povodom posebnih prigoda. Običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naročita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića Licitarsko srce izvođenom na pozornicama diljem svijeta.

Tradicija izrade licitara započinje još u srednjem vijeku, napose 16. i 17. st., kada su se u brojnim europskim samostanima spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa. U istočnoalpskom području, takav je način izrade kolača ubrzo prerastao u obrt, koji se postupno proširio i u druga područja središnje Europe, kada dolazi i u panonske krajeve Hrvatske. Tu se majstori medičarskog obrta bave izradom proizvoda od tijesta (licitara, medenjaka), voska (svijeća, voštanih zavjetnih darova) te pripravom pića - gvirca i medice. Ti se proizvodi od samih početaka obrta prodaju na sajmovima i proštenjima vezanim uz crkvene svetkovine, a zahvaljujući licitarima, medičarski štandovi tim mjestima daju slikovitost i naročit ugođaj...