28.06.2009

Završena likovna kolonija „Breške 2009“

U župnoj crkvi u Breškama sinoć je svečano zatvorena Međunarodna likovna kolonija, u čijem je radu sudjelovalo 12 umjetnika iz Češke, Mađarske, Hrvatske, Srbije i BiH i iza kojih je ostalo 38 slika. U proteklih šest dana umjetnici su osim u Breškama, slikali i u Tuzli u Kući plamena mira, te na području općine Lukavac. "Iako nas je kiša pratila skoro cijelo vrijeme, uspjeli smo ostvariti sve što smo željeli. Uspjeli smo u vremenu krize, uz velike napore organizirati koloniju i umjetnicima, uz pomoć Društva Breščana, prirediti nezaboravan boravak u ovom prelijepom mjestu", rekao je Nikola Čiča, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Tuzle. On je zahvalio na pokroviteljstvu Vladi Tuzlanskog kantona i Općini Tuzla, koji su likovnu koloniju stavili među svoje najznačajnije kulturne projekte. Posebna je zahvalio Franjevačkom samostanu Tuzla, koji je i ove, kao i svih dosadašnjih godina pružao značajnu potporu koloniji. Prilikom zatvaranja Međunarodne likovne kolonije "Breške 2009", Zlatko Dukić, pomoćnik ministrice za kulturu u Vladi Tuzlanskoga kantona, zaželio je umjetnicima da ih radni elan i stavralačka snaga koju su pokazivali proteklih šest dana drži i dalje, uz želju za ponovnim susretom sljedeće godine.

Proslavljen blagdan sv. Petra i Pavla

Brojnim prigodnim sadržajima ove godine u Tuzli je obilježen blagdan sv. Petra i Pavla, zaštitnika ove župe. Uz prigodne kulturne sadržaje i ove godine vjernici su se duhovno pripravljali kroz trodnevnicu a upriličeno je i predavanje o sv. Pavlu na temu “Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika”. Svete mise u danima trodnevnice kao i na sam patron predvodio je vlč. Ivan Bodrožić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Ujedno, Bodrožić je pripremio i spomenuto predavanje u kojemu je govoreći o životu sv Pavla i vjerskim slobodama podvukao paralelu između Pavlova i današnjeg vremena.



Vjera, nada i ljubav

U vrijeme trodnevnice kao i na sam blagdan, vlč Ivan je s vjernicima podijelio poruke Pavlova i Petrova života a to su kršćanske bogoslovne krjeposti – vjera, nada i ljubav. Vjernike je podsjetio da nam vjera daje mogućnost i spoznaju životnog saznanja o tomu tko smo zapravo mi i što je naš smisao života. Nada kako je kazao je iznimna motivacija o vječnom životu. Bog nas vječnošću motivira da ovdje dok smo na zemlji gradimo čestito društvo. Kao kruna svega je ljubav a to je ono što su spoznali i Petar i Pavao shvativši da čovjek koji ljubi Krista tek onda je pravi Kristov čovjek. “Krist Božji Sin ušao je u ljudski život ponizan do smrti na križu. Jedini način na koji kršćani mogu ostvariti vjeru, nadu i ljubav je kroz križ. Krist je na križu umro i nas pozvao da uzmemo svoj križ i nosimo za njim. Samo na takav način se kao ljudi možemo suobličiti Kristu, postati poput njega, nositi svoj križ i ostvariti ovo što nam Bog kroz vjeru, nadu i ljubav želi dati. Kao što je križ bio izraz božanske ljubavi, mora i za nas to biti odraz naše ljubavi prema sebi i svakom čovjeku za kojega se darujemo da bismo potom živjeli u vječnom životu” – poručio je.



Od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika

U prigodnom predavanju posvećenom sv. Pavlu i vjerskim slobodama koje je upriličeno noć prije patrona, prof. Bodrožić je naglasio da je sv. Pavao u svom životu prolazio kroz razne faze, od teroriste i progonitelja do svjedoka i mučenika. Podsjetio je na vrijeme kada je Pavao progonio one koji su na drugačiji način ispovijedali vjeru jer su priznavali Krista. U pozadini Pavlovih stavova, naglasio je Bodrožić, ne postoji površnost nego kada promatramo njegov životni hod, vidimo da je on odgojen u najboljim školama i od najboljih odgojitelja. Bio je vrlo revan u vršenju zakona i iz te njegove revnosti prema zakonu, proizlazila je njegova želja i potreba da se obračunava s onima s kojima se nije slagao po pitanju vjerskih stavova. Predavač se dotakao i vremena progonjenja kršćana te spomenuo da se Pavlov preokret događa u Damasku gdje upoznaje Krista Isusa i kasnije priznaje da je ustvari progonio ime Isusa Nazarećanina jer mu nije išlo u glavu kako to Isus može biti Bog a Bog za Židove je samo jedan? Dotičući se dijela kada sv. Pavao ulazi u svijet pogana, društvo u kome ima više naroda koji žive zajedno i koji tolerantno izmjenjuju i posuđuju različite bogove, vlč. Ivan Bodrožić je naglasio da se i u tom vremenu govorilo o multietničnosti i toleranciji koja je samo bila maska jer je takvo društvo prema kršćanima zapravo bilo netolerantno.



Poganska religija pretpostavljala je štovanje bogova ali i cara kao Boga što je kršćanima bilo neprihvatljivo te su zato doživljavali progone. U ovakvom kontekstu Pavao se morao snalaziti. Upoznavajući Krista Gospodina u njemu se stvorilo novo poimanje. Shvatio je da je morao postati slobodan čovjek, da mora srušiti pregrade koje su Židovi gradili prema poganima i koje su pogani gradili prema onima koji nisu bili unutar tog društva. Tada je shvatio da ga je Krist učinio slobodnim čovjekom koji ne može zbog svojih uvjerenja ne komunicirati s čovjekom koga je Krist spasio. Snagom toga Pavao ulazi u društvo s ciljem da navještava da su svi ljudi jednoga Boga koji je sve stvorio. To mu je stvorilo nove poteškoće i njegova sloboda naviještanja Krista Gospodina dovela je do njegovog progonjenja jer kako se tada smatralo, nije poštovao zakone. No, Pavao je ostao dostojanstven, ponosan i slobodan. Podnio je mnogo progona ali je znao da za ime Božje mora trpjeti. Progonjen je, bičevan i stavljan u zatvor, ali uvijek je naviještao to što je od Krista primio - da naviješta slobodu svakom čovjeku, da je svaki čovjek pozvan na obraćenje spoznati veliku Božju ljubav. Tako je Pavao od teroriste i progonitelja postao svjedokom Božje ljubavi i Božjim mučenikom. Na taj način, naglašava Bodrožić, Pavao podučava i kršćane današnjeg vremena, da i mi u bilo kojim okolnostima u kojima živimo, da se ne damo zavarati i ne damo sebi oduzeti slobodu da ispovidimo Boga. “Ovakav pristup Pavlu koji je navijestio kršćanstvo kao religiju slobode je poruka koju je želio ostaviti nama u današnjem društvu u kome živimo. Svaki čovjek ima pravo na vjersku slobodu i niko ga ne smije tjerati da mijenja svoja uvjerenja. S druge strane, moramo uočiti da ovo suvereno društvo pomalo ima tendenciju relativizirati vjersko pitanje i reći kako društvo treba biti tolerantno. Držim da Pavao daje drugu poruku tolerancije a to je da svaki vjernik zna svoju istinu, da je ispovijeda i naviješta i da od nje ne smije odstupiti jer ta istina nikome ne donosi zlo” – kazao je Bodrožić. Dodao je da su u današnjem vremenu također evidentni pritisci od strane islama u vidu poistovjećivanja društva i vjere koje bi im omogućilo da polako istjeraju sa svog teritorija one koji nisu te vjere. “Isprepletenost vjere i društva koja nije postavljena na zdravoj osnovi, ima štetne rezultate” – kazao je te zaključio da se vjera od vođenja društva mora razdvojiti.

Ankica Stjepić Ćosić

Međunarodni susret časnih sestara u Breškama

Mlade časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi u sklopu svoga hodočašća po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jučer su boravile u župi Breške kod Tuzle.

Više od 60 časnih sestara iz Hrvatske, Austrije, Poljske, Brazila, Bolivije, ali i drugih zemalja svijeta, krenule su na desetodnevno putovanje stopama svoje utemeljiteljice časne majke Franciske, obilazeći mjesta u kojima je ona osnivala samostane.

Breške su jedno od mjesta gdje je majka Franciska prije 125 godina osnovala samostan za časne sestre, a u sklopu samostana i prvu školu u tome kraju. Hodočašće stopama majke Franciske po Hrvatskoj i BiH počelo je 6., a završit će 15. jula.

(FENA)

Pjesma o Breškama za Likovnu koloniju, 2009

B R E Š K E

Majevica je kao mati

Privila Breške pod svoje skute,

I dala im sve što se može dati,

Ukrasila suncem svjetlosti žute.



Kroz zeleno lišće vjetar šalje

Glas što je uzdah i čežnja tiha,

Pa je taj treptaj prenio dalje

Sve tako do moje pjesme, stiha...



Opijenost neka od toga daška

Što donosi miris lipe što cvjeta,

Slatkoćom finom nosnice draška,

I sjećanja budi s početka ljeta...



Dok gledah u Breškama lica draga,

Vidjeh dobrotu, u očima blagost,

Znam, u njima je tiha snaga

I ona iskonska postojanost!!!

Divna Lulić

Blagoslov barjaka

Svečano smo obavili blagoslov barjaka (zastave) „Gospe Brežačke“ pod pučkom misom u 11 sati 12. 07. 2009. Misu je predvodio vlč. Vlatko Rosić ravnatelj KŠC sv. Franjo u Tuzli. S njim na misi je bio i župnik fra Franjo. Vlč. Vlatko je istakao kako će Gospin barjak biti simbol, znak ove župe gdje god se bude hodočastilo, ili obavljale procesije. Ova će župa po tome biti prepoznatljiva. „Biti pod Gospinim barjakom, znači biti pod Gospinom zaštitom“ – istakao je Vlatko. „Zato častite Gospu, molite joj se, tražite njezinu zaštitu, a ona će vam biti predvodnik kroz ovaj život i dovesti vas do konačnog cilja, do vječne sreće i spasenja“.

Župnik se na kraju mise zahvalio prvo dragom Bogu i našoj Gospi Brežačkoj, a onda i vlč. Vlatku na ovom slavlju. Župnik je potakao vjernike da časte Gospin lik na barjaku. „Neka nas Gospa vodi kroz život i dovede nas svome Sinu. Stavimo se pod njezinu zaštitu.“ Barjak je nabavljen u povodu 170-te godišnjice župe, koju ćemo svečano proslaviti ove godine za naš patron na Veliku Gospu. Barjak će biti na istaknutom mjestu u našoj crkvi. A u svim procesijama i na hodočašćima nosit će se na čelu kolone vjernika.

U nedjelju Obilježavanje desete jubilarne kulturne manifestacije '' Lilanje '' Dokanj

U Doknju nadomak Tuzle, već stoljećima njeguje se tradicija lilanja, narodnog veselja. Ove godine kulturna manifestacija obilježava svoju desetogodišnjicu.
Pripreme za lilanje traju nekoliko mjeseci. Važno je pronaći koru divlje trešnje, isjeći je i dobro osušiti da bolje gori. Trešnjeva kora veže se na drveni štap, zapali i onda počinje lilanje. Djeca bakljama mašu, raspirujući vatru i pjevajući pozivaju bogove da ih spasi od udara gromova i osigura dobre prinose sa njiva. - Lila, lila uoči Ilina,….. daj mi baba sira iz peškira
Tako se to obično radi u svim mjestima. Međutim proslava narodnog običaja lilanja u Doknju je poseban doživljaj za svakoga ko dođe, bar je tako zadnjih nekoliko godina. Naime, Društvo “Hrvatski dom” posljednjih godina organizira proslavu lilanja, sa brojnim drugim sadržajima, kao što je izložba starih nošnji i običaja ovdašnjeg puka. Nezaobilazni dio programa su degustacije jela pripremljenih na starinski način.

Za lilanja Dokanj pohode brojni Hrvati iz ovih krajeva rasuti po svijetu, okupi se više stotina mještana, stanovnika okolnih sela, a i uglednika iz Tuzle.

10. jubilarna manifestacija Lilanje - Dokanj

Uz prisustvo velikog broja građana danas je u Doknju obilježena deseta jubilarna manifestacija „Lilanje“ Dokanj. Organizator svečanosti je društvo „Hrvatski dom“ iz Tuzle i KUD Sveti Ilija Dokanj, župa Breške.

U 17h održana je sveta misa u crkvi , zatim je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomeniku poginulim borcima iz Doknja tokom agresije na našu zemlju.

U 18h časova započeo je bogat kulturno umjetnički program. Nastupili su Kulturno umjetničko društvo „Zovik“ iz Zovika (pokraj Brčkog) koji su izveli splet igara iz zovičkog kraja, KUD „Sveti Ilija“ iz Doknja predstavio sa „Sarajevskim igrama“, dok su se Udruga „Društvo Breščana“ publici predstavila sa izvornim pjesmama i kolom.



Mladen Pejić izveo je zabavni monolog te ga je publika nagradila dugotrajnim aplauzom.

U holu OŠ “Dokanj” postavljena je izložba ručnih radova žena iz ovog kraja.



Domaćini su i ovoga put priremili natjecanje u tradicijskim vještinama, skoku u dalj, bacanje kamena s ramena, potezanje konopca i penjanje na banderu. U 21h počelo je lilanje te narodno veselje uz izvornu pjesme i kola. Uz mnogo hrane i pića Dokanjci će se družiti do kasno u noć.

Više slika sa današnje svečanosti u Doknju možete pogledati ovdje http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/forum/viewtopic.php?TopicID=622031&page=196


[Edited by cupo on 19-07-2009 at 23:12 GMT]

I nekoliko fotografija iz Doknja by Dejan Jarčević