Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Razgovor s kardinalnom Vinkom Puljiæem
Nisu u pravu oni koji govore da ovdje života nema, jer drugi doðu i normalno žive
Kada bi trebalo izabrati èovjeka iz Bosne i Hercegovine, èiji su život i djelovanje, ako ne voljeni, a onda barem poštovani, sigurno bi se zaustavili kako bi dobro porazmislili. Naša povijest koja se veæ stoljeæima naziva burna, teška i puna promjena, iznjedrila je brojne ljude iz mnogih podruèja, dala im mjesto slièno onome kakvo su oni davali toj istoj povijesti, borili se za Bosnu i Hercegovinu, za njezin opstanak, za poštivanje svakoga èovjeka
u njoj, za oèuvanje svega što bi se moglo nazvati i jest bosansko i
hercegovaèko ili bosanskohercegovaèko. Problem naše povijesti je u tome što se koliko god jedan pojedinac isticao kao pravi rodoljub i patriot, uvijek umanjivao iz reda drugog naroda ili druge vjere. Jedan od mnogih patriota ove zemlje je i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Susret s njim bio je spontan upravo kakav je i naš sugovornik, i susretljiv. Osobe poput kardinala Puljiæa svatko bi mogao nešto priupitati, malo porazgovarati o svemu. Došao je na proslavu 170 godina župe Breške i rado je pristao na razgovor s nama.
Sam Vaš èin dolaska u tuzlanski kraj na blagdan Velike Gospe predstavlja gestu blizine s ovim narodom i donošenje ohrabrenja i bliskosti s vjernicima! Jesu li posebne Breške?
Breške su jedna od starijih župa ovoga kraja. Prvo je poèelo s prvom crkvom u Lipnici. Prvo su Breške postale samostalna kapelanija. Ali je i tako poèela voditi sve matice. Tako je prije 170 godina postala samostalna župa i onda su u ovom kraju postale tri župe. Kroz tih 170 godina registrirani su životi ove župe. Tako je zabilježena povijest ovoga kraja - krštenja, vjenèanja i sprovodi.Tako je i crkva na svoj naèin proživljavala obnove, kako je koje vrijeme dolazilo i davalo svoj trag, kako duhovni tako i kulturni i umjetnièki. Ona simbolizira živote ovoga naroda. Ova župa ima Veliku Gospu za zaštitnicu. U našoj nadbiskupiji je veæ i tradicija da kad jedna župa slavi patron, zaštitnika, onda okolne župe dolaze i izražavaju zajedništvo cijelog kraja.
Poznato je da ste èesto zajedno s ostalim biskupima istupali s poslanicama u kojima ste nastojali poslati svoj glas o stanju u našemu društvu i reæi svoj stav o prvenstveno hrvatskom narodu i katolicima, a i o Bosni i Hercegovini kao cjelini. Kako sada vidite uèinke svega toga i što oèekujete u buduænosti?
Moja prvenstvena i osnovna briga je buditi nadu, da narod ne klone, da ima hrabrost za život. Sve su moje poslanice bile takve, zato smo i za sljedeæu pastoralnu godinu, koja poèinje novom školskom godinom, napisali poslali dopis sveæenicima gdje smo naglasili i pozvali ih da rade na oèuvanju pamæenja kako narod ne bi zaboravio svoje korijene, svoj identitet, imati ljubav prema prošlosti i živjeti sadašnjost za buduænost. Htio sam da kroz sljedeæu godinu radimo na što veæoj solidarnosti.Èesto ritam života i depresija koja se nadvija nad društvom èini da se ljudi zatvaraju u mali krug. Moramo gajiti solidarnost kao temelj unutar vjernièkog zajedništva kako bi stekli sposobnost oduprijeti se krizama. Zato ljude trebamo ohrabriti u nadi.
Èesto se govori da se crkva ne treba miješati u politiku nego se držati svojih vjernika. Kako Vi sada, kada ste se veæ svjesni da trebate progovoritio svemu i ukazivati na ono što nije dobro u državi i društvu vidite cijelu stvar?
Mi se ne možemo ne miješati, jer živimo s narodom i tu situaciju proživljavamo. Kada je rijeè od politici, oèekujem od politièara da se stvaraju strategiju i provode vladavinu zakona, gdje æe svaki èovjek i svaki narod biti jednako vrjednovan, da jednakopravnost zavlada u ovoj zemlji. I tako treba izbiti duh nadvladavanja u ljudima, da je moja strana uvijek u pravu druga u krivu, to su nezdravi mentaliteti, jer ne može biti stabilna država u kojoj æe biti pravo jaèega, nego mora svaki èovjek i narod biti jednak u zakonu. Zato kada se govori o promjeni ustava, onda treba reæi da mi nemamo što mijenjati jer sadašnji ustav nije dobar, nego donijeti novi ustav u kojemu æe biti normalan život i država, jer ovakav je aparat teško uzdržavati.
Aktualna ekonomska kriza, ili kako je to udomaæeno reæi recesija je veæ zahvatila u velikoj mjeri svjetsko gospodarstvo, ali se veæ osjeæa i kod nas. Po Vašemu mišljenju odakle se pojavio takav nagli ekonomski pad i gdje mu vidite uzroke?
Kada je rijeè današnjoj ekonomskoj krizi treba reæi da je ona nastala iz ljudske pohlepe velikih koji su krenuli više trošiti nego su posjedovali i normalno je da je to izazvalo loše posljedice. Drugi je uzrok gospodarstvo bez etike koje ugrožava èovjeka i meðuljudske odnose. Samo vraæanjem jedne moralne i etièke strukture u gospodarstvo, gdje æe biti vrijedan èovjek, a ne profit, jer ako je profit na prvome mjestu onda je èovjek ugrožen. Ako bude èovjek vrednovan, onda æe profit doæi sam po sebi, a ne iz pohlepe nego iz normalnog napretka i zato je potrebno obnavljati društvo na zdravim naèelima u kojima æe se svaki èovjek osjeæati vrjednovan i dostojanstven da može od svoga rada živjeti i svoju obitelj uzdržavati.
Problem Bosne i Hercegovine je u njezinom gubitku mladih ljudi, kada se govori o bilo kojoj nacionalnoj skupini. Nezaposlenost i neimaština tjeraju mlade ljude da se iseljavaju. U èemu vidite izlaz?
Ljudi krivo razumiju odlaske iz domovine, jer gdje god da odemo sebe nosimo. Kamo god odselimo trebamo se boriti za život. Ta se borba sastoji u pokušavanju otvaranju perspektive zaposlenja i rada, u uvezivanju i umrežavanju snaga i stvarati pozicije za bolje sutra. Neki krivo govore da ovdje nema života nisu u pravu, jer drugi doðu na njihovo mjesto i normalno žive. Znaèi da nismo u stanju organizirati život, ili smo se umorili od organizacije. Govoriti da nema života a tolika je zemlja neobraðena, a uvijek æe se živjeti od zemlje od stoèarstva, kakve god mi tvornice imali kruh æe raðati zemlja i za to je prevažno i raditi na tome, onda ne biti pohlepan nego s malim biti zadovoljan da nekako život gradimo na osnovi da nije vrijedan život po tome koliko èovjek ima, nego s èime je zadovoljan. To mora biti u èovjeku, da ljudi sami shvate.
Kako u Bosni i Hercegovini možemo izbjeæi nacionalne i vjerske podjele? Kako zajednièki graditi našu domovinu?
Moramo se osloboditi stila da svako poduzeæe svoje ljude zapošljava, ljude iz svoga naroda. Trebamo zapošljavati sve, bez obzira na vjeru i naciju. Moramo mijenjati mentalitet, pristup da znamo odgovorno i zauzeto raditi, da poduzetnik istinski zna vrednovati radnika, vratiti povjerenje jednih u druge.
Objavljeno u Tuzlanskom listu 18. kolovoza 2009. godine, razgovarao Mladen Bosankiæ
|
26-08-2009 at 16:11 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Opæinski odbor HDZ-a BiH Tuzla
Piše: Maja Nikoliæ Dnevni list
Podijeljeno 50 novèanih naknada po 100 maraka.
Opæinski odbor HDZ-a BiH Tuzla proteklog vikenda je dodijelio jednokratne novèane naknade osnovcima i srednjoškolcima kako bi u ova teška vremena uèenicima olakšao nabavu osnovnih potrepština za prve školske dane. Ovom prigodom podijeljeno je 50 novèanih naknada po 100 maraka. Rado Pejiæ, predsjednik OO-a HDZ-a BiH Tuzla, istièe da je ovo veæ druga godina kako se djeci dodjeljuju ove naknade te da æe nastojati da ovakav naèin pomoæi bude svake školske godine.
Usreæili djecu
“Prošle godine smo podijelili 70 ovakvih naknada, a to isto èinimo i ove godine. Na ovaj naèin nastojimo barem malo roditeljima olakšati nabavu školskih knjiga. Takoðer, želimo pokazati da uvijek ima dobre volje da se ljudima pomogne i da je potrebno vrlo malo da se djeca usreæe, a to i jest konaèni cilj ovakvih akcija. Mi æemo veæ odmah krenuti prikupljati sredstva za iduæu godinu kako bismo osigurali što više sredstava jer ovakve akcije pokazuju da ima veliki broj roditelja kojima treba financijska pomoæ za obrazovanje njihove djece”, kazao je Pejiæ.
Nastavak akcije
Ivica Kovaèaviæ, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Soli, istièe da je ovo tek jedan mali dio djece èiji roditelji trebaju pomoæ kako bi djecu opremili za prve školske dane. “Ovo je nastavak akcije koja je zapoèeta još prošle godine, kojom želimo da što veæi broj djece dobije neku vrstu novèane naknade za svoj trud i rad. Svjesni smo èinjenice da sredstva koja dodjeljujemo nisu niti blizu dostatna za potrebe školovanja, ali bilo kakvo ulaganje u djecu jest ulaganje u bolju buduænost”, kazao je Kovaèeviæ.
|
27-08-2009 at 08:50 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Sine ira et studio: Misa nedjeljna
Piše: Davor Pavliæ
Razmišljanja o tome zašto se ljudi toliko razlikuju i zašto bi uvijek "èistili ispred tiðeg praga", a ne vide što se na njihovom nalazi. Ali ponajviše... Dogaðanje sa jedne mise.
Bijah prošle nedjelje u crkvi na misi veèernjoj. Bijah na misi u crkvi svetih Petra i Pavla. Bijah tamo i iznenadih se nesvakidašnjim nekim dogaðanjima.
Sve je krenulo svojim ustaljenim tijekom, sve dok poslije èitanja svetog evanðelja jedna gopoða, koja se do tada nièime posebnim nije isticala, progovori i reèe nešto poput: „Griješila sam, braæo“. Na što se jedna druga gospoða okrenu i samo je pogleda iznenaðeno i prodorno. Prošlo je tako par minuta u tišini sve dok nije sveæenik u objašnjavanju evanðelja i poruke koju nosi i šta ono znaèi rekao kako Šimun Petar reèe Isusu: „Gdje da idemo? Mi nemamo kuda iæi. Tvoja rijeè je istina i život.“ Te da je Isus taj svetac koji... kad se opet zaèuje ista gospoða sa rijeèima: „Nije to svetac“. „Šššššššš“, slijedilo je na tu izjavu od neke druge gospoðe koja se nalazila iza ove. Sveæenik nastavlja sada veæ primjetno koncentrirano ignorirajuæi i ne obaziruæi se ni na jedne, ni na druge sa tumaèenjem kako ta poruka znaèi da se i mi nekada trebamo pitati „Gdje da idemo?“, nakon što su nakon Isusovog tumaèenja ostala samo dvanaestorica, pa ih i on upitao „Želite li i vi otiæi?“. Te kako je sveæenik rekao da mi možemo ostati u crkvi, a ne biti u crkvi. „Nije to crkva, gospodine“, dodati æe opet ona ista gospoða, na što se ona sa poèetka uporno okreæe i probada ovu uporno pogledom.
I dok sam bio u crkvi ne mogah ostati koncentriran samo na misu, a ne znam je li to danas bilo tko, nego razmišljah o toj gospoði, gospoðama koje su tu prvu ušutkivale, sveæeniku...
Ova gospoða koja je prièala na misi je, èini mi se, redovna na misi, te je samim time nemoguæe da je došla iz amerike i neke crkve u kojima je uskakanje u rijeè sveæeniku (iako to nije bilo tako glasno da bi se moglo opravdano tako nazvati) redovna i normalna pojava. Gospoða imade samo nešto za reæi, što je mislila da se ne može prešutati i to je i rekla. I, uistinu, svi smo mi griješili, a oproštaj i da mole za nas, ne tražimo samo od Boga, nego i od braæe i sestara na misi. Uistinu, Isus nije klasièan svetac, kao što ih ima, nego Sin Božiji. Uistinu, crkva nije zgrada, Crkva su ljudi koji èine jednu zajednicu, a misa se može održavati bilo gdje ako je vjerovanje èvrsto.
Nije moje da bilo kome sudim, ali nisam siguran koliko gospoða Pogled i gospoða Šššššš poznaju svoju religiju i temelje na kojima je graðena. Jer reèe Isus Petru: „Ti si stijena na kojoj æu izgraditi svoju Crkvu“. Na osobu jaku u vjeri se, dakle, oslanja, a ne na temelje graðevine. Takoðer, kada djeca jednom za vrijeme svete mise poèeše trèati po hramu, a roditelji ih prekoravaše, reèe im Isus da ih puste neka se igraju.
Kada i, prije svega, zašto je religija došla do automatizma od kojega danas pati? Da svetu misu pohaðaju ljudi iz èiste navike. Što nas je dovelo u tu poziciju da nas u zajednici u kojoj smo svi isti pred Bogom neki od naših braæe i sestara opominju za loše ponašanje? Svakako, doðosmo se moliti. Ali tko nam dade pravo da sudimo drugome? I kako stoji zapisano: „A Mihael arkanðeo, kad se je prepirao s ðavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reèe: 'Gospodin neka te kazni!'“
I ne reèe li Isus: „Tko je bez grijeha nek' baci kamen prvi.“? Pa radije pružimo znak mira jedni drugima...
(Tuzla-x-ba)
|
30-08-2009 at 16:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Izgradnja crkve “Roðenja Blažene Djevice Marije” u Solini
29.08.2009 poèeli su radovi na izgradnji nove crkve “Roðenja Blažene Djevice Marije”. Crkva se nalazi u naselju Solina, taènije, na Gradovrhu.
8.septembra održana je prva sveèana proslava i blagoslovljeni su temelji nove crkve što je posebno obradovalo katolike u ovom tuzlanskom naselju. Inicijativa za izgradnju potekla je iz Franjevaèkog samostana Svetog Petra i Pavla iz Tuzle, a na opšte odobravanje vjernika iz ovog dijela grada, koji i finansijski pomažu izgradnju.
Nova crkva bi trebala biti završena do kraja godine, a imat æe zvonik visok oko 20 metara. Sudeæi prema projektnoj dokumentaciji, ova crkva bi trebala biti jedna od najljepših u našem kraju.
Stara crkva na Gradovrhu
Investitor izgradnje crkve je Franjevaèki samostan Svetog Petra i Pavla, a izvoðaè radova je preduzeæe d.o.o. "TOM - CAT" iz Tuzle. Rok za završetak radova je 31.12.2009.
Uskoro bi u Tuzli trebala zapoèeti i gradnja Kulturnog centra “Sveti Franjo” koji æe se nalaziti na prostoru starog crkvišta, na lokalitetu gdje je nekada bila katolièka crkva koja je uslijed slijeganja terena pretrpjela ošteæenja zbog kojih je srušena. Rijeè je o vrijednom projektu koji tuzlanski franjevci poklanjaju gradu Tuzli. Projekt je izradio poznati tuzlanski arhitekta Juro Pranjiæ a njegova vrijednost je oko 1.200.000. KM.
Svi oni koji žele dati svoj doprinos i pomoæi u izgradnji “Kulturnog centra sveti Franjo”, sredstva mogu uplatiti na žiro raèun: Franjevaèki samostan Tuzla br. raèuna: 1321000311748017, NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
(Tuzlarije)
|
10-09-2009 at 01:56 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Jadranka Pavliæ predsjednica Zajednice žena HDZ Soli
U èetvrtak, 24. septembra, održana je utemeljiteljska skupština Zajednice žena HDZ BiH Soli „Kraljica Katarina Kosaèa“, u prostorijama Katolièkog školskog centra „Sveti Franjo“ u Tuzli. Skupštini je prisustvovalo 40 izaslanica s prostora Tuzlanskog kantona.
Izabran je Županijski odbor Zajednice u koji su ušle: Jasminka Mijatoviæ, Jadranka Pavliæ, Slavica Markoviæ, Luca Pavloviæ, Ružica Tomiæ, Marina Tunjiæ, Olivera Tomiæ, Zdenka Juriæ, Branka Mišiæ, Dražena Tadiæ, Slavica Knezoviæ, Vesna Veselèiæ, Ruža Matijeviæ i Ružica Gudeljeviæ. Nakon toga održana je konstituirajuæa sjednica Zajednice za èiju predsjednicu je izabrana Jadranka Pavliæ. Dopredsjednice su Jasminka Mijatoviæ i Zdenka Juriæ, tajnik Vesna Veselèiæ, a blagajnica Olivera Tomiæ.
- Smatram da je žena karika koja nedostaje u društvenom i politièkom smislu za stabilno društvo Bosne i Hercegovine. Današnjim utemeljenjem Županijskog odbora potvrdile smo da formiranje opæinskih odbora Zajednice žena HDZ BIH „Kraljica Katarina Kosaèa“ nije bio predizborni trik, rekla je novoizabrana predsjednica Jadranka Pavliæ.
(Tuzlanski list)
[Edited by cupo on 25-09-2009 at 16:51 GMT]
|
25-09-2009 at 16:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 76
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: dela, gorky1, Lady_Di, mehmedmesic, Pazljivo Sisaj, rima73, rukometas, Sicki, skoyi, skoyica, Tatina_Princeza, Titin pionir, yogi_bhf
|
FORUM : Religija i filozofija : Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|