Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Fildžan viška
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Tisuæe graðana oglasima traže obitelj i prijatelje

MOSTAR – Iako je rat u Bosni i Hercegovini završio prije nepunih dvanaest godina, njegove posljedice se i danas i te kako osjeæaju. Mnogi su za njegova trajanja izgubili najmilije, dok se brojni još uvijek nadaju da æe ponovno sresti svoje najmilije, poznanike, susjede, kolege s posla, iz vojske i školskih klupa. Više od dva milijuna stanovnika naše zemlje bilo je primorano napustiti svoje domove, a u borbi za goli opstanak izgubili su kontakt s brojnim osobama koje bi danas rado vidjeli.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_120.htm

Izložba bh. æilima za 120. roðendan

SARAJEVO - Èlan Predsjedništva BiH Željko Komšiæ otvorio je u èetvrtak naveèe u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu izložbu "Bosanskohercegovaèki æilimi", èime je zvanièno poèelo obilježavanje 120 godina osnivanja i rada te institucije kulture.
Na izložbi "Bosanskohercegovaèki æilimi" izložena je najvrednija kolekcija od 42 æilima razlièitih motiva iz raznih dijelova BiH izraðenih u kuænoj ili radionièarskoj proizvodnji koje su kustosi Zemaljskog muzeja BiH sakupili u proteklih 120 godina, a neki od njih su i pokloni muzeju. Najkarakteristièniji od motiva je kolo koje simbolizuje život, a na bh. æilimima dominira i crvena boja kao simbol mladosti i života. U zbirci æilima Zemaljskog muzeja BiH èuvaju se primjerci nastajali u periodu od prvih decenija 19. do osamdesetih godina 20. vijeka. Izložba bi trebalo da bude postavljena u narednih šest mjeseci. Æilim ili kilim je vunena tkanina koja služi za zastiranje poda, pokrivanje seæija i kreveta, ukrašavanje zidova ili za molitvu, a znaèajni æilimarski centri u BiH bili su u Bosanskom Petrovcu, Prozoru, Bjelaju, Ostrošcu, Glamoèu, Foèi, Rogatici...
Zemaljski muzej BiH osnovan je 1888. godine, a roðendan te institucije kulture obilježavaæe se tokom cijele godine pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH.
Fena/Nezavisne novine 2.2.2007.


SUTRA KONCERT ´LAIBAHA´ U SKC

BEOGRAD-Posle desetogodišnje pauze, Beograðani æe u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra (SKC) sutra uveèe imati priliku da vide i èuju slovenaèku grupu ´´Laibah´´, koja veæ 27 godina, koliko postoji, svojim multimedijalnim nastupima, uvek politièki angažovanim, poðednako intrigira domaæu i inostranu publiku. Od zabrane prvog nastupa u Trbovlju, gde su i nastali, a zbog ´´nepravilno i neodgovorno upotrebljenih crnih krstova kao simbola´´, trebalo je da proðe dve godine do njihovog prvog koncerta u Ljubljani, a pet da bi snimili prvi LP za ljubljansku kuæu Ropot i to bez imena, jer su u meðuvremeni bili zabranjeni.
Tanjug 3.2.2007.

Srpski crtež u Zagrebu

Na izložbi u zagrebaèkoj „Prosvjeti” prikazano 59 radova likovnih umetnika iz Srbije
Zagreb – U velikoj dvorani Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta” u Zagrebu sinoæ je otvorena izložba „Savremeni srpski crtež”, na kojoj je predstavljeno 59 radova likovnih umetnika iz Srbije. Radi se o autorima razlièitih obrazovanja, poetika, škola, pristupa i tehnika koji žive u razlièitim delovima Srbije, a povezuje ih to što su svi prošli kroz aktivnosti Likovne kolonije „Kolut – Mandiæ” u Somboru.
Kako u prigodnom katalogu navodi Zoran M. Mandiæ, meðu izložene crteže „namerno je zalutalo” i nekoliko akvarela i grafika jer i oni, u osnovi, imaju svojevrsni crtež. Pred brojnom publikom izložbu je predstavio profesor Miloš Popoviæ, a u ime domaæina i organizatora (Veæe srpske nacionalne manjine grada Zagreba) uèesnike i posetioce je pozdravio predsednik tog veæa David D. Orloviæ. Svoje radove izložili su akademik Dušan Otaševiæ, profesori Dragan Lubarda i Aleksandar Lukoviæ, Sava Stojkov, Tomislav Suhecki, Momèilo Antonoviæ, Janoš Mesaroš, Ivan Miladinoviæ, Zdravko Mandiæ, Ljubomir Kokotoviæ, Petar Ðurðiæ, Miroslav Babiæ, Milan Tušoviæ, Željko Ðuroviæ, Danica Nikoliæ, Dragan Višekruna, i drugi. Izložba se iz Zagreba seli u Karlovac, a zatim u Rijeku, Pulu, Udbinu i druga mesta u Hrvatskoj, gde æe se zadržavati po dve nedelje.
Organizator ove izložbe u Zagrebu Miloš Mandiæ, vlasnik i organizator Likovne kolonije „Kolut Mandiæ”. Mandiæ kolonije organizuje od 2000. godine i od tada je u Kolutu priredio 11 susreta na kojima je uèestvovalo više od 400 umetnika iz Srbije, Maðarske, Hrvatske, Bugarske, Grèke i BiH. Lane je Likovna kolonija „Kolut Mandiæ” organizovala osam izložbi, a ove godine planira ih 12 u Srbiji i inostranstvu.
R. A.–Z. Z
Politika 3.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

03-02-2007 at 21:48 | Ukljuèi u odgovor
Una
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 13-12-2006
Lokacija: BiH
Odgovori: 50
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

04-02-2007 at 11:05 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Potpisana Povelja o prijateljstvu izmeðu Sarajeva i Dubrovnika

DUBROVNIK - Gradonaèelnica Sarajeva Semiha Borovac i gradonaèelnica Dubrovnika Dubravka Šuica potpisale su danas Povelju o prijateljskoj saradnji Gradova Sarajeva i Dubrovnika.

http://www.fildzanviska.ba/clanak_122.htm

Hercegovina ponovno turistièka cjelina

MOSTAR - Turistièki djelatnici cijele Hercegovine ujedinili su se. Naime, kako nam je rekao predsjednik Turistièke zajednice Hercegovaèko-neretvanske županije Semir Temim, na sastanku održanom prije tri dana predstavnici turistièkih zajednica Hercegovaèko-neretvanske županije, Zapadnohercegovaèke županije, Hercegbosanske županije i Agencije za kulturu, informiranje, sport i turizam Saveza opæina istoène Hercegovine dogovorili su zajednièki nastup u buduæim projektima te predstavljanje turistièkih bogatstava ovoga predjela kao jedne cjeline.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_121.htm

Slovenija na Eurosong ide s pjesmom hrvatskog autora

LJUBLJANA - Sloveniju æe na ovogodišnjem Eurosongu predstavljati pjesma hrvatskog autora. Skladbom “Cvet z juga”, rijeèkog skladatelja Andreja Babiæa, operna pjevaèica Alenka Gotar sinoæ je pobijedila na slovenskom izboru za Pjesmu Eurovizije koja æe se u svibnju održati u Helsinkiju.

Andrej Babiæ na Eurosong putuje treæi put - prvi je put to bilo pod hrvatskom zastavom 2003. u Latviji s predstavnicom Claudijom Beni, a potom prije dvije godine sa skupinom Fennimen koje su branile boje BiH.

- Eto, ispada da svake dvije godine zastupam drugu državu - zadovoljno je apostrofirao Babiæ koji je na slovenskom natjecanju dvaput zaredom osvajao drugo mjesto.
(M. G.)
Jutarnji list 4.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

04-02-2007 at 22:59 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Premijera filma „Nafaka“ veèeras u Centru „Sava“

Posveta strašnom vremenu

Beograd - Bosansko-hercegovaèki film „Nafaka“ reditelja i scenariste Jasmina Durakoviæa æe, posle uspešnog prikazivanja na brojnim evropskim i svetskim festivalima, veèeras (20.30) biti premijerno prikazan u beogradskom Centru „Sava“.
Film koji je podelio publiku i kritièare u regionu je prièa o sudbini nekoliko Sarajlija tokom okupacije grada i u posleratnom periodu, zaèinjena poznatim bosanskim gorkim humorom. U odliènoj glumaèkoj postavi su Aleksandar Seksan, Haris Burina, Lucija Šerbedžija, Nancy Abdel Sakhi, Senad Bašiæ, Sead Bejtoviæ, Miralem Zubèeviæ i drugi. Dodatni plus svakako je i muzika koju potpisuje bivši nadrealista i jedan od originalnih èlanova „Zabranjenog pušenja“, Sejo Sexon.
„Scenario za film poèeo sam da pišem davne 1993. godine u opsednutom Sarajevu“, kaže Jasmin Durakoviæ, dugogodišnji televizijski autor kome je ovo prvi igrani film. „To je posveta jednom strašnom vremenu u kom je, pored fizièke opasnosti za život, bilo teško saèuvati i toliko potrebnu dimenziju ljudskosti“, kaže autor, dodajuæi da je to i posveta svim preživelim Sarajlijama.
T. M. S.
Blic 6.2.2007.

Nova snaga Džamonjine ruke

Zagreb - Dojmljiv crtaèki rad u velikom formatu jedostavno je zaštitni znak kipara Dušana Džamonje. Osim skulptura velikoga mjerila, dakako. Njegova najnovija izložba u Meštroviæevu paviljonu HDLU u Zagrebu, za koje je umjetnik navršio 79 godina, pokazala je zorno kako se slikocrtežom u velikom formatu istražuje polje moguæega prostornog objekta.

Nova snaga ruke, za koju je i sam umjetnik rekao da se razvila svježinom i inspiracijom u novom atelijeru, u koji se uselio prije više od godinu dana, jednostavno je ilustracija još jednoga pomaka u ovom autorskom umjetnièkom trajanju. Pokazao je umjetnik kako se usklaðuju misli, viðenje oka i vještine ruke u sintezu kreativnoga postupka. Jednom je to crtež (slikoctrež), drugi put kiparska mobilna minijatura. Džamonja kao da još jedanput hoæe posjetiti na to kako je za dobro djelo potrebno poštovati cijeli postupak. Od crtaèke razrade, usmjeravanja energije i kontrole kretanja ploha i kontrastiranja gušæih i rjeðih mrežastih tekstura do kombinacija boja s asocijacijama na željezo ili granit u konaènom trodimenzionalnom djelu.

Danas se Džamonja vinuo iz valovitog suglasja horizontala u konkavnim i konveksnim odsjeècima kakve je prije desetak godina predstavio crtežima i skulpturama na trgovima od Pariza, Dubrovnika, Rijeke, Zagreba do Londona. Pomak u istraživanju crteža unutar zadanoga horizontalnoga kadra èita se u polukružnim ili trokutastim odsjeècima èiji slojevi lako mogu postati prostorni objekti. A male, crne minijaturne makete s pomiènim elementima biseri su meðu raznolikim varijacijama na temu objekata i volumena u prostoru. Kao antipod crnome, ostvarena je golema bijela sadrena instalacija u središtu paviljona.
Dorotea JENDRIÆ
Veèernji list 5.2.2007.


Arhitektonski dragulj na rijeci Neretvi

POÈITELJ - Poèitelj, srednjovjekovni gradiæ, smješten je tri kilometra sjeverno od Èapljine uz lijevu obalu rijeke Neretve. Na samoj hridi nad rijekom, bosanski kralj Tvrtko sagradio je grad tvrðavu, koji je imao stratešku ulogu za one koji su kontrolirali put od mora dolinom Neretve prema kontinentalnom zaleðu. Ne postoje toèni podaci o nastanku naselja, ali se pouzdano zna da je na tom mjestu 1444. postojala tvrðava koju su držali Maðari. Sljedeæih dvadesetak godina poèinje se užurbano utvrðivati, a 1481. pada u ruke Turaka. Od druge polovine 16. stoljeæa postaje važno strateško mjesto. Od 18. stoljeæa do 1835. u njemu je bilo sjedište kapetanije.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_123.htm


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

05-02-2007 at 23:47 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Sprema se snimanje filma „Toèka bez povratka“

„Firma Krstiæ“ vozi od Zagreba do Beograda

Na leto bi, u srpsko-hrvatskoj koprodukciji, trebalo da poène snimanje filma „Toèka bez povratka“, u kojem æe, prema najavama, glavne uloge igrati Slavko Štimac, Milena Draviæ, Rade Šerbedžija, Mustafa Nadareviæe i Goran Višnjiæ. Film æe režirati hrvatski glumac Igor Galo, koji je zajedno sa Ðorðem Milosavljeviæem i koautor scenarija.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_124.htm

Portret savremenika - Borislav Stankoviæ:

Bora protiv neèiste krvi

Košarkaška Kuæa slavnih koja je smeštena u amerièkom gradu Springfildu, mitskom mestu ove igre, uvrstila je na svoju listu besmrtnika pet osoba sa prostora nekadašnje Jugoslavije: Boru Stankoviæa, Aleksandra Nikoliæa, Dražena Petroviæa, Dražena Dalipagiæa i Krešimira Æosiæa. Za razliku od dvojice Dražena i Æosiæa koji su bili nešto najbolje što je košarka van SAD dala i Ace Nikoliæa trenerskog gurua, Bora Stankoviæ je ovu planetarnu igru zadužio celokupnim i celoživotnim angažmanom. On je ujedno prvi od petorice pomenutih koji se našao u Basketball Hall of Fame i jedini je sa "ovih prostora"godinama bio vodeæi èovek jedne svetske institucije (FIBA), makar se ona bavila tako minornom stvari kao što je košarka.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_125.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

06-02-2007 at 23:14 | Ukljuèi u odgovor
nadi
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-07-2003
Odgovori: 9070
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

valterbranisarajevo ja bas volim èitat ove post-ove  


Da te volim,duša zna...
06-02-2007 at 23:44 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Dan kad je Vuèko bio središte svijeta

SARAJEVO – Na današnji dan, prije toèno 23 godine, u Sarajevu su otvorene 14. zimske olimpijske igre, prve u Jugoslaviji, na kojima su sudjelovali sportaši iz 49 država, najviše dotad u povijesti zimskih igara. Danas æe poèeti i velika manifestacija Sarajevska zima, koja æe se održavati do 21. ožujka pod nazivom “Neki drugi grad”, a koja æe biti posveæena sjeæanju na ZOI 84.
U povodu te godišnjice u Olimpijskome muzeju na Zetri veèeras u 19 sati promovirat æe se katalog tog muzeja i bit æe uprilièena projekcija dokumentarnog filma "Gdje si, Vuèko?" Ljubljanske televizije. Stalna izložba olimpijskih eksponata u Olimpijskom muzeju i katalog su uraðeni kako bi se na najbolji naèin graðani Sarajeva i turisti prisjetili zimske olimpijade koja se u ovom gradu održala u veljaèi 1984.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_126.htm

Koncert Ibrice Jusiæa na Valentinovo

BANJALUKA - Ovogodišnji Dani hrvatske kulture u Banjaluci zapoèeæe na Valentinovo, 14. februara, koncertom poznatog muzièara Ibrice Jusiæa, potvrdio je Zvonko Tarle, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra. Tema ovogodišnjeg izdanja Dana hrvatske kulture biæe "Puèko stvaralaštvo i njegove refleksije u umjetnosti". Tako æe, osim koncerta Jusiæa koji æe biti održan u Banskom dvoru ili u prostorijama HKC-a, manifestaciju obilježiti i nastupi klape "Nostalgija" iz Zagreba, a Tarle najavljuje gostovanje još jedne klape iz Šibenika ili Splita.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_127.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

07-02-2007 at 20:55 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Fildžan viška

citat:
nadi wrote:
valterbranisarajevo ja bas volim èitat ove post-ove


Tnx
07-02-2007 at 20:55 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Obilježavanje Slovenskog kulturnog praznika

Izložba Slovenaèki gradovi kroz vrijeme

Sarajevo – U povodu obilježavanja dana smrti slovenaèkog književnika Franca Prešerna, koji se obilježava kao slovenski kulturni praznik, u èetvrtak æe biti uprilièena izložba Slovenaèki gradovi kroz vrijeme.
Izložba je zamišljena tako da bude zanimljiva prvenstveno dizajnerima, koji o Sloveniji znaju malo ili gotovo ništa, a do sada je bila prikazan u Skoplju i Varšavi 2004. godine. U uvodnom dijelu izložbe su prikazani osnovni historijski i geografski podaci o Sloveniji, srednji dio pokazuje historijski razvoj predstavljenih gradova od srednjeg vijeka do posljednjih godina 20. vijeka. Glavna rijeè data je vedutama gradova u razlièitim likovnim tehnikama od poèetka 16. pa do kraja 19. vijeka, katastarskim i drugim planovima, starijim razglednicama i fotografijama...Skoro pola od 256 eksponata naðeni su u fondovima Arhiva R. Slovenije, a sa veæim brojem eksponata pomogli su Grafièki kabinet Narodnog muzeja Slovenije, Historijski arhiv Ljubljane. Otvorenju izložbe prisustvovaæe Matevž Košir, direktor Arhiva Slovenije, Marjan Županèiè, zamjenik direktora, Andrej Nared, koautor izložbe, Dane Petek, dizajner, te Gašper Šmid, organizator.
Organizatori izložbe su Slovensko kulturno društvo Cankar u saradnji sa arhivom Republike Slovenije, Historijskim arhivom Sarajevo, te festivalom Sarajevska zima. Izložba æe biti otvorena u galeriji Mak, Sime Milutinoviæa Sarajlije 7, sa poèetkom u 17 sati, a posjetitelji je mogu pogledati do 15. februara.
S.H.
Osloboðenje 8.2.2007.

Muslimani u Zagrebu od jeseni otvaraju svoj fakultet i gimnaziju

ZAGREB - Zagreb æe ove jeseni dobiti islamsku gimnaziju i islamski fakultet. Prvi put u svojoj povijesti Hrvatska æe omoguæiti Islamskoj zajednici da svoj školski sustav otvori javnosti te registrira gimnaziju i fakultet.

Toènije, sadašnja Medresa Islamske zajednice prerast æe u javnu gimnaziju i biti u rangu svih ostalih javnih gimnazija u Hrvatskoj, kao što æe i Fakultet arapskog jezika i islamskih znanosti biti rame uz rame s ostalim visokoškolskim ustanovama. To je dogovoreno prekjuèer u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta gdje je delegacija Islamske zajednice, predvoðena zamjenikom muftije za vjerska pitanja Azizom ef. Hasanoviæem, predstavila program prve islamske gimnazije u Hrvatskoj.

- Za razliku od ostalih gimnazija, naša æe imati arapski kao prvi strani jezik, prouèavat æe Kur’an i kur’anske znanosti, islamsku kulturu i civilizaciju te æe imati islamski vjeronauk. To je njezina islamska dimenzija, ali moæi æe se upisati tko god želi, bez obzira na to je li musliman ili nije - rekao je Aziz ef. Hasanoviæ. Dodao je kako æe se svi uèenici koji završe islamsku gimnaziju moæi upisati na bilo koji fakultet u Hrvatskoj ili svijetu, a osobito æe biti pripremljeni za islamske znanosti, odnosno za Fakultet arapskog jezika i islamskih znanosti, koji bi trebao na jesen poèeti s radom u Zagrebu.
- Fakultet je prošao recenziju Nacionalnog vijeæa koje je vratilo na doradu neke programe i nakon njih bi nam trebalo biti omoguæeno da na jesen poènemo s radom - rekao je Aziz ef. Hasanoviæ. Gimnazija je veæ dobila zeleno svjetlo u Ministarstvu obrazovanja pa se u Islamskoj zajednici nadaju da æe sve biti uskoro i formalno riješeno kako bi se veæ ove godine mogao raspisati natjeèaj za prvi razred.
Darko Pavièiæ
Jutarnji list 7.2.2007.

Ponuðen novi izgled fijakera i fijakerista

Sarajevo - Èlanovi Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spasavanje nasljeða u BiH (ALASN) juèe su prezentirali projekat ureðenja fijakerskog prevoza na Vrelu Bosne, spomeniku prirode.
Svjetlana Bajiæ, èlan ove asocijacije, kazala je da trenutno stanje fijakerskog prevoza nije na nivou na kojem bi trebalo da bude."Vožnja fijakerom je turistièka atrakcija i zato je neophodno odrediti pravila za bavljenje ovim poslom. Kroz projekat ´Koèije i koèijaši/Fijakeri i fijakeristi - moguænost modernizacije i stavljanja u funkciju zaštite okoline i turistièke ponude Vrela Bosne´ ponudili smo buduæi izgled fijakera i fijakerista. Fijakeri bi trebalo da imaju minimalnu opremu koja podrazumijeva drvene toèkove obložene gumom, lopaticu i metlu za èišæenje konjskog izmeta, ukrasne detalje, prekrivaèe za konje i prekrivaèe za putnike", kazala je Bajiæeva. Dodala je da sve ukrase i prekrivaèe mogu uraditi žene s Bjelašnice."Ukrasi, takozvane kiæanke, i prije su radile žene s Bjelašnice. To su ukrasi od vune i stavljaju se na glavu konja. Prekrivaè za konje trebalo bi da bude bosanski æilim. Fijakeri bi trebalo da budu opremljeni i starim fenjerima", rekla je Bajiæeva. Kaže da bi fijakeristi trebalo da nose narodnu nošnju s Bjelašnice, bošnjaèku, hrvatsku i srpsku narodnu nošnju. "Ove nošnje su sliène i podrazumijevaju fes, košulju, èakšire, pojas, prsluk, èarape od vune, kundure ili opanke", istakla je Bajiæeva.
Zlatko Petroviæ, ministar prostornog ureðenja i zaštite okoliša KS, kazao je da ovaj projekat nadopunjuje aktivnosti u vezi sa zaštitom Vrela Bosne."Vrelo Bosne je postalo spomenik prirode i kao takvo postaæe turistièka atrakcija. Ovaj projekat je jedan u nizu oživljavanja ovog prostora. Na Vrelu Bosne postaviæemo info-panoe s osnovnim podacima o Vrelu Bosne. Radiæemo fijaker stajalište, upravnu zgradu Vrela Bosne, zamijeniæemo neke mostove i ofarbati ih", dodao je Petroviæ.
A. Šušnjar
Nezavisne novine

Mostarci imaju boemsku dušu!

MOSTAR - Nakon obilaska i boravka u mnogim europskim zemljama poput Francuske, Švicarske, Španjolske, Italije, putujuæi ruski glazbenik je svojom pjesmom odluèio razveseliti i Mostarce.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_128.htm


Tragom inicijative Bože Maljkoviæa da najveæa dvorana ponese naziv košarkaške legende

Profesor Aleksandar Nikoliæ je zaslužio da „Arena“ nosi ime po njemu

Beograd - Božidar Maljkoviæ juèe je u „Blicu“ obelodanio ideju: „Areni“ treba dati ime „Profesor Aleksandar Nikoiæ“. S tim sam upoznao predsednika Srbije, Borisa Tadiæa, gradonaèelnika Beograda, Nenada Bogdanoviæa, i predsednika opštine Novi Beograd Željka Ožegoviæa.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_129.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

08-02-2007 at 23:35 | Ukljuèi u odgovor
valterbranisarajevo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 19-06-2006
Lokacija: Sarajevo, BiH
Odgovori: 401
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Fildžan viška

Olimpijski plamen ponovo na Koševu

Bili smo najbolji, ostanimo najbolji

Sarajevo - Sveèana ceremonija obilježavanja godišnjice XIV zimskih olimpijskih igara ZOI 84 održana je u èetvrtak na stadionu Asim Ferhatoviæ Hase simboliènim paljenjem olimpijskog plamena. Plamen je, taèno u 15.44 sati, zapalio najprespektivniji mladi bh. skijaš 14-godišnji Leon Svetlin. Organizator ove manifestacije bio je Grad Sarajevo.
Kako je kazala gradonaèelnica Semiha Borovac, Sarajevo se ovim èinom podsjeæa svog najuzvišenijeg uzleta u historiji – XIV zimskih olimpijskih igara. “Neka ovaj plamen, koji je nakon 23 godine ponovo upaljen u našem gradu, bude poziv mladima ovog grada da sportskim i liènim uspjesima ponovo dignu Sarajevo na svjetski tron pozornosti. Neka ovaj plamen bude vjesnik jednog novog vremena u kojem æe Sarajevo ponovo biti centar svijeta i neka bude poruka da Sarajevo želi, može i vjeruje da æe jednog dana ponovo biti domaæin olimpijskih igara”, naglasila je gradonaèelnica Borovac.
Inaèe, te davne 1984. godine snažni olimpijski moto Citius, Altius, Fortius (Brže, više, snažnije) odzvanjao je u svakom kutku naše zemlje. Sarajlije su tada pokazale da su sposobne organizovati Olimpijadu koja je do tada bila najbolje organizovana olimpijada u historiji olimpizma. Oni su bili najzaslužniji za stvaranje pozitivnog imidža Sarajeva u svijetu, a po èemu smo danas prepoznatljivi. “I kada sve proðe, sjeæanje ostaje. Sjeæanje u nama budi uspomene na te divne trenutke i na velièanstvene dane u olimpijskom Sarajevu, prepoznatljivo gostoprimstvo Sarajlija i radost svih Bosanaca i Hercegovaca. Jer, biti centar zimske olimpijade je dogaðaj za pamæenje”, kazao je Marijan Kvesiæ, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH, dodavši da Sarajevo i BiH moraju da pokažu snagu i moguænost da opet mogu biti mjesto koje æe biti organizator najveæih svjetskih zimskih takmièenja kao i nove olimpijade.
L. RIZVANOVIÆ
Osloboðenje 9.2.2007.

Ovacije za Nafaku u Sava centru

BEOGRAD - Više od tri hiljade ljudi prisustvovalo je u utorak veèe u beogradskom "Sava" centru premijeri filma "Nafaka", debitantskog ostvarenja bosanskohercegovaèkog režisera Jasmina Durakoviæa.
Za premijeru "Nafake" vladalo je veliko interesovanje javnosti, a ekipa filma i režiser proteklih dana u njegovom predstavljanju srpskoj publici imali su veliku medijsku podršku. Kraj projekcije filma doèekan je burnim aplauzom, kojim je nagraðen i režiser i glumci Mustafa Nadareviæ, Haris Burina i Lucija Šerbedžija, koji su se poklonili beogradskoj publici u "Sava" centru. Premijeri filma prisustvovao je veliki broj novinara, filmskih kritièara i glumaca iz Beograda. U "Sava" centru film "Nafaka" gledao je i veliki broj ambasadora akreditovanih u Srbiji, a meðu njima i ambasador BiH Tomislav Leko. Prisutan je bio i ministar za ljudska prava u Vladi Srbije Rasim Ljajiæ, te direktor Radio-televizije RS Dragan Davidoviæ, koji je na premijeru stigao iz Banjaluke."Nafaka" Jasmina Durakoviæa je crnohumorno-ljubavna prièa iz ratnog i poratnog Sarajeva. Obièni ljudi okupljeni oko bircuza "Kapital" u jednoj sarajevskoj mahali prolaze kroz ratnu bijedu, tražeæi u bezumlju pravdu i logiku. "Nafaka" je ljudska prièa koja ne štedi nijednu stranu, a u fokus stavlja prièu o ljubavi, stradanju i prijateljstvu.
Obraæajuæi se medijima u Beogradu, Durakoviæ je naglasio da je ovo lièni film o vremenima koja su mnogim ljudima odredila nafaku. "Ali, to je i prièa o ljubavi i prijateljstvu, kao i ratna drama sa rokenrol elementima i crnim humorom karakteristiènim za Bosnu i Hercegovinu", kazao je Durakoviæ i naglasio da nije imao pretenzije da napravi jugonostalgièarski film, ali da sebe smatra dijelom tog kulturnog prostora.Durakoviæ je izjavio juèe da je zadovoljan reakcijom beogradske publike. "Ovo je za mene veliki uspjeh jer je ´Nafaka´ prièa koja se tièe ljudi u Beogradu i Srbiji, kao i ljudi u BiH. Ono što me je posebno fasciniralo je da smo nakon projekcije dosta razgovarali s obiènim ljudima koji su željeli podijeliti s nama svoje iskustvo gledanja filma, a i moje kolege, beogradski režiseri i glumci, imali su odliène kritike na moj film", rekao je Durakoviæ.
N.N.
Nezavisne novine 7.2.2007.

Semka Sokoloviæ-Bertok snima u Beogradu posle petnaest godina

Mira Banjac je moj drug za ceo život

Beograd - Semka Sokoloviæ-Bertok, èuvena hrvatska glumica, nakon petnaest godina ponovo boravi u Beogradu, gde snima film „Èetvrti èovek“ u režiji Dejana Zeèeviæa. Semka je igrala u više od 60 filmova i serija, a proslavile se ulogama tetke iz Bosanske Krupe u filmu „U raljama života“, direktorke muzeja u „Tajvanskoj kanasti“, Esme u „Mirisu Dunja“, doktorke Æiriæ u filmu „Variola vera“, direktorke škole u filmu „Majstori, majstori“, Sene Lukšiæ u seriji „Bolji život“...
http://www.fildzanviska.ba/clanak_130.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

09-02-2007 at 22:16 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 44
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: alessandro77, alli, anelya, Dijak, LucijaKasnik, mersudin77, miche, politicar, Tonchi
FORUM : Politika : Fildžan viška New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice