Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Federacija sabrani primitivizmi...
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

SARAJEVO - Sarajevska policija uhapsila je jue dvojicu vehabija koji su u subotu navee pokuali ui u katoliku crkvu Presvetog trojstva, potvreno je u MUP-u Kantona Sarajevo.

Inspektor Dragan Miokovi kratko je kazao da su privedene dvije osobe, ali da e vie informacija moi saoptiti tek danas.

I u Kantonalnom tuilatvu u Sarajevu su rekli da ekaju kriminalistiku obradu osumnjienih u policiji.

Od Ivana Ravlia, upnika crkve Presvetog trojstva, saznajemo da su dvojica mukaraca s bradama i potkraenim pantalonama pozvonila na vrata crkve u subotu u 19.15. Rekli su mu da im smeta crkveno zvono.

"Pitao sam ih zato u to doba dolaze, a oni su kazali da ele da razgovaraju sa sveenikom. Kada sam im rekao da sam ja upnik, traili su da im otvorim vrata da vide unutranjost crkve. Odgovorio sam im da nema potrebe da u to doba gledaju crkvu, te da se u te sate crkva ne otvara. Oni su onda kazali da im smeta zvono. Rekao sam im da dou sutradan da razgovaramo", ispriao je upnik Ravli.

On ih je, kako kae, prije nego to su pozvonili posmatrao na snimku video-nadzora ove crkve, koja se nalazi u naselju Dolac malta.

"Obojica su imala bradu, kod jednog je bila dua, a kod drugog kraa. Imali su krae hlae, a jedan i vojniku bluzu. Sve se to vidi na snimku koji sam predao policiji", ispriao je Ravli.

Smatra da je ovaj dogaaj ozbiljna stvar, jer do tada vehabije nikada nisu dolazile u upske urede.

"I policija je cijelu no deurala kod crkve, a uo sam da su poslali i patrole pred sve crkve u Sarajevu", kazao je Ravli, koji smatra da je njihov dolazak povezan s tim to je crkva nedavno renovirana.

24-11-2008 at 20:21 | Ukljui u odgovor
rima
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 24-06-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 90
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Funkcionerima u FBiH i do dva puta vee plate



Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je jue izmjene Zakona o pravima izabranih i imenovanih dunosnika kojim se njihove plate poveavaju do dva puta, a druga primanja moda i tri puta.

"Osnovna plata e biti oko 3.000 KM", tvrdi Josip Peri iz Kluba Hrvata, ali odbija kazati kolika e biti osnovica za novi obraun, koja u zakonu nije jasno definisana, nego e je, prema ovom zakonu, dati Administrativnoj komisiji da je odredi u zavisnosti od visine prosjene plate u FBiH, piu Nezavisne.

Ovaj zakon mijenja dosadanje koeficijente za obraun plata premijera, ministara, savjetnika, predsjednika i dopredsjednika FBiH, te delegata i zastupnika, a osnovicu vezuje za prosjenu platu u FBiH. Kako lanovi Administrativne komisije nezvanino tvrde da osnovica nee biti vea od 60 posto prosjene plate u FBiH koja je oko 770 KM, to bi znailo da e osnovne plate koje su sada izmeu 1.456 i 2.080 KM porasti na iznos izmeu 3.234 do 3.693 KM, a poveani e biti i paual i naknade za rad u komisijama.

Delegat Saa Magazinovi (SDP) je traio da u zakonu bude jasno definisana osnovica i obaveza da Vlada FBiH ukine funkcionerski dodatak, koji iznosi 1.500 KM, za koji je Ured za reviziju FBiH utvrdio da nije zakonit.


Izvor www.svevijesti.ba

28-11-2008 at 15:31 | Ukljui u odgovor
rima
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 24-06-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 90
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Naa stranka izrazila je danas najotriji protest i ogorenje povodom jueranjih odluka Doma naroda Federacije BiH i Gradskog vijea Grada Sarajeva kojima e ponovo biti poveane plae i privilegije poslanika i vijenika te izabranih i imenovanih dunosnika.

U Naoj stranci su miljenja da u situaciji kada sve vei broj bh. graana koji ive od potenog rada sa zebnjom oekuje svaki naredni dan strahujui da li e ostati bez posla i hoe li imati novca za fiziko preivljavanje te najosnovniju zdravstvenu zatitu, funkcioneri Parlamenta Federacije i Gradskog vijea Grada Sarajeva donijeli su besramnu odluku o poveanju svojih mjesenih prihoda koji e iznositi i do 6.500 maraka.

Naa stranka ovakve odluke smatra najdrskijom manifestacijom njihovog uvredljivog odnosa prema graanima.

"Dok vlasti svih zemalja na svijetu razmatraju mjere kojima e umanjiti posljedice globalne privredne recesije, vlasti u BiH brinu iskljuivo o sebi te kako e na raun graana dodatno uveati svoje ionako velike plae i privilegije", navodi se u saopenju stranke.

Naa stranka je ujedno obavijestila graane BiH da je spremna uestvovati u svim oblicima graanskih protesta povodom spomenutih odluka.

Izabrani vijenici Nae stranke u Gradskom vijeu Grada Sarajeva koje tek treba da bude konstituirano, ni pod kojim uvjetima nee pristati na takvu odluku, ve e traiti preispitivanje i odgovornost Gradskog vijea koje ova stranka smatra direktno odgovornim za spomenutu sramotu.



28-11-2008 at 15:32 | Ukljui u odgovor
Najla
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 16-06-2007
Odgovori: 121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

citat:
rima wrote:
Naa stranka izrazila je danas najotriji protest i ogorenje povodom jueranjih odluka Doma naroda Federacije BiH i Gradskog vijea Grada Sarajeva kojima e ponovo biti poveane plae i privilegije poslanika i vijenika te izabranih i imenovanih dunosnika.

U Naoj stranci su miljenja da u situaciji kada sve vei broj bh. graana koji ive od potenog rada sa zebnjom oekuje svaki naredni dan strahujui da li e ostati bez posla i hoe li imati novca za fiziko preivljavanje te najosnovniju zdravstvenu zatitu, funkcioneri Parlamenta Federacije i Gradskog vijea Grada Sarajeva donijeli su besramnu odluku o poveanju svojih mjesenih prihoda koji e iznositi i do 6.500 maraka.

Naa stranka ovakve odluke smatra najdrskijom manifestacijom njihovog uvredljivog odnosa prema graanima.

"Dok vlasti svih zemalja na svijetu razmatraju mjere kojima e umanjiti posljedice globalne privredne recesije, vlasti u BiH brinu iskljuivo o sebi te kako e na raun graana dodatno uveati svoje ionako velike plae i privilegije", navodi se u saopenju stranke.

Naa stranka je ujedno obavijestila graane BiH da je spremna uestvovati u svim oblicima graanskih protesta povodom spomenutih odluka.

Izabrani vijenici Nae stranke u Gradskom vijeu Grada Sarajeva koje tek treba da bude konstituirano, ni pod kojim uvjetima nee pristati na takvu odluku, ve e traiti preispitivanje i odgovornost Gradskog vijea koje ova stranka smatra direktno odgovornim za spomenutu sramotu.






Ovo je preslo sve granice
Ne zna se ko je gori u ovoj ko fol vladi ,sve nesposobno do bola,ne rade nista,pomaka za drzavu i narod ni na vidiku,gurnuli su zemlju u totalnu propast,pokrali i prodali sve sto se moglo i uopste mi nije jasno na osnovu cega oni mogu imati ovolike plate i kako smiju izaci pred narod pogotovo sad u ovakoj krizi .Mene sramota kad ovo citam ,a njima i ovo malo sto imaju.
Penzioneri rove po kontejnerima, RVI prose,slucajeva kao sto je Mirzin na hiljade ,pa cak i mnogo gorih,a njima ni hic habera.I narod posle svega ko stado poslusnih ovaca ide za ovim cobanima i kad dodju izbori bezbeli opet glasaju za iste i posle izbora haj Jovo na novo!
Mariju Antoanetu su svrgli sa vlasti posle njene cuvene poruke narodu da jede kolace ako nema hljeba,a nas narod pasivan ,ko da se to radi o nekom drugom ,a ne o njima,trpe...Ma treba kompletnu vladu i sve one miseve po skupstini izbaciti,formirati novu vlast ,jer Bosna ima sposobne ljude i reci jednom za uvjek stop kriminalu i kriminalcima radikalno i konsekventno.
Cuj molim te koliku samo nadoknadu za razdvojeni zivot

koliko je familija razdvojeno ,pa ko ih sta pita ,nemaju ni ono sto zarade ,a kamo li nadoknadu.To su haman njihove hanume nesto posebno ili njihova djeca.Zalosno da zalosnije ne moze biti

[Edited by Najla on 30-11-2008 at 05:29 GMT] 


Najla
30-11-2008 at 05:27 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

E-novine:

Nepoelljni gost u sarajevskim vrtiima
Objavljeno: et, 27. 11. 2008. 18:07

CRVENI EJTAN
Izopen iz djejeg drutva: Djed Mraz (Crveni ejtan)


Djed Mraz i ove godine nee doi u sarajevske vrtie za novogodinje praznike. Uprava Javne ustanove Djeca Sarajeva, kao i prole godine, nee organizovati druenja djece sa njihovim omiljenim gostom. Sarajevski portali prepuni su podrke roditelja da se Djed Mraz vrati u vrtie. E-novine se pridruuju podrci uz priu Borisa Deulovia Crveni ejtan. e-Novine
Direktorica JU Djeca Sarajeva Arzija Mahmutovi ne eli govoriti o ovoj temi. Zaposleni u 24 gradska vrtia kau da e organizovati novogodinja druenja sa Djedom Mrazom samo ukoliko veina roditelja pokrene takvu inicijativu.
Uprkos injenici da veina roditelja podrava druenje sa Djedom Mrazom ni ove Nove godine, najvjerovatnije, nee biti uprilieno niti u jednom sarajevskom vrtiu kojim upravlja JU Djeca Sarajeva. Sarajevski portali u posljednja dva dana prepuni su podrke roditelja da se Djed Mraz vrati u sarajevske vrtie. Tim vie, jer su ogoreni to je u vrtiima uvedena i vjeronauka.

Ja ne kontam ove moderne muslimane kojima sve smeta. Moja nana je nama djeci i jaja za Uskrs farbala, jer je to zabavno za djecu, i jaja su simpatina i arena, i Uskrs su slavili ljudi oko nas. Moja nana je djeci pakovala novogodinje paketie s likom Djeda Mraza, i moja porodica i dan danas organizuje dodjelu paketia za svu djeicu u iroj i daljoj familiji i njihove prijatelje. Zato to se radi o DJECI i njihovoj radosti, a ne zato to se radi o Svetom Nikoli. Moja nana mi je uvijek govorila da je zapaliti svijeu u crkvi za due umrlih lijepo, i da se ne stidim i ne ustruavam raditi takve stvari, da je Bog jedan, kakva god da mu je kua. Moja nana je obavila had, i postila svaki ramazan, i slavila svaki bajram, i klanjala pet vakat namaza na dan. I nije branila djeci da uestvuju i vole svijet oko sebe, druge ljude i njihove obiaje, nego ih je tome uila i u tome ohrabrivala i objanjavala im da je to dobro i lijepo. Moje dijete nee ii u vrti dotine gospoe koja bi djecu uila religiji, ali im ne bi dopustala da uestvuju i doprinesu i dijele radosti drugih religija pie jedna Sarajka na portalu sarajevo-x.com.


uti, uti bijela staza, ali nema Djeda Mraza: Sarajevo
PHOTO: Edu


Vjeronauku u sarajevske vrtie uvela je upravo Arzija Mahmutovi, koja je Djeda Mraza zabranila malianima. Pozivajui se na zakonske odredbe direktorica Mahmutovi uvela je prole godine islamsku vjeronauku u vrtie koju, trenutno, obavlja pet vjerouitelja.

Uvoenjem vjeronauke u vrtie i ukidanjem Djeda Mraza, Sarajevo se sve vie udaljava od Evrope. Kako je Bosna i Hercegovina zemlja uda, ne iznenauje da predstavnici vlasti i oko Djeda Mraza prave problem. Politiari iz sva tri konstitutivna naroda Djeda Mraza doivljavaju kao komunistiku tvorevinu. Kau da su njegovo ime izmislili komunisti, i da ne bi trebao, kao takav, biti u upotrebi. Srbi ga zovu Sveti Nikola, Hrvati Djed Boinjak, a Bonjaci ga uopte ne priznaju, jer kau, nije utemljen u islamu.

****

U nastavku slijedi pria Crveni ejtan iz knjige Borisa Deulovia Poglavnikova bakterija.

CRVENI EJTAN

Postoje djeca to se boje kole, nita nova pod kapom nebeskom, ali nitko se kole nije bojao kao mali Mensur eman iz Crvogojna kraj Nesunca.

Ueni ljudi to se razumiju u djeje strahove mogli bi o Mensurovim nonim morama ispisati itave knjige, a stvar je zapravo bila u tome da je kola za maliana bila zgrada u kojoj crna udovita jedu ljude i malu djecu. uo je on od starijih, sluao u dugim ljetnim veerima kako mukarci iz sela pripovijedaju mrane prie o staroj koli, i uvijek je na putu do kue usta suhih od straha iroko zaobilazio tu sablasnu ruevinu. U ratu su Hrvati pri povlaenju zapalili pola sela, ali danas, desetak godina kasnije, samo je zgrada kole ostala onakva kakvu je Mensurov amida Irfan zatekao kad je na elu Druge Nesunake uao u naputeno rodno selo.

Mensurov otac, hoda Omar efendi eman, donacijama imunijih Crvogojana sagradio je stotinu koraka dalje novu, bijelu damiju, i kraj nje lijepu kuu, u kojoj se malian budio gledajui kolu praznih prozora, kuu duhova obraslu u korov i ikaru. Za malog Mensura kola je bila najstranija od svih rijei, a dan kad mu je otac rekao da je sad veliki djeak i da e u ponedjeljak krenuti u kolu, najstraniji od svih dana.

Hoda je, istina, svome sinu stotinu puta objasnio da tu ne ive udovita koja jedu ljude i malu djecu, da je zgrada izgorjela u ratu i da, na kraju krajeva, nee ii u tu kolu, ruevnu i naputenu, ve u novu, lijepu kolu, u est kilometara udaljeni Nesunac.

Uzalud, jer to jutro, prvog dana kole, kad ga je amida Irfan svojim velikim dipom odveo u grad, mali Mensur je mislio da e umrijeti od straha. uo je on i od drugih djeaka razne prie, bilo je jo djece to su se bojala kole, ali nije zabiljeeno da se itko kole bojao kao mali Mensur eman iz Crvogojna kraj Nesunca.

Bio je posljednji petak u godini kad je amida Irfan odvezao Mensura na roendan kod njegova najboljeg kolskog druga Damira. Tri dana molio je djeak oca dok mu najzad nije dopustio da tamo i prespava. Hodi nije bilo drago to e mu sin spavati kod Damira, ali nije mu rekao zato. Za Mensura, bio je to trenutak odrastanja: prvi put u ivotu nee spavati u svojoj kui, i nee ga otac buditi za sabah namaz. Bio je uzbuen kao da ide na put oko svijeta, a ne u Nesunac.


Vidio si reklamu za onaj ameriki otrov, eto ta si vidio
PHOTO: STOCK


Pa ipak, nije zbog toga zapamtio taj dan. Zapamtio ga je zbog velikog, neobinog stabla, srebrne jelke okiene najneobinijim ukrasima, arenim lopticama i svjetlucavim aruljicama, to je niknula usred stana Damirovih roditelja. Mensur je opinjen gledao u taj udesni prizor. Toga je dana prvi put uo za malog Isusa, iji roendan pada dan poslije Damirovog roendana, i za najudniji od svih obiaja, da na taj dan djeca pod okienom jelkom nalaze poklone. Damirov otac vikao je pak da e njegovoj djeci i darove i dalje nositi Titov Djeda Mraz, i to na Novu Godinu, kako je oduvijek bilo u njihovoj kui.

Mensur nije ba najbolje shvatio to Damiru doe mali Isus, a to Tito, i po kome im je taj Mraz zapravo djed. Tek, te je veeri prvi put vidio Isusovog, Titovog i Damirovog djeda Mraza. Bilo je ve kasno, odavno se pojela velika pizza i torta u obliku nogometne lopte, i zajedno s drugovima gledao je televiziju kad se na ekranu iznenada pojavila ista onakva arena jelka: neki je djeak stajao kraj nje i otvorio prozor kroz koji se ukazala nestvarna slika snjenim se krajolikom primicao veliki crveni kamion ukraen utim aruljicama, za njim jo jedan, pa jo jedan, i uskoro je prema djeakovoj kui pristizala cijela dugaka kolona tajnovitih, velikih crvenih kamiona.

Mensur je zaglavljenih vjea i bez daha gledao u televizor. Konvoj se zaustavio tono pred djeakovom kuom, a iz prvog kamiona izaao je dragi, debeljukasti starac bijele brade i bijele kose, u crvenom kaputu, pod crvenom kapom, pruivi djeaku veliki, areni paket i boicu coca-cole.

***

Babo, imam li ja jo kojega djeda osim Fuada? bilo je prvo to je mali Mensur sutradan pitao oca.

Imo si djeda erifa odgovorio je otac onoga to je poginuo u ratu.

Znam za njega, nego imam li jo kojega djeda sad?

Ne, zato pita? Odakle ti sad to?

A imam li ja, babo, djeda Mraza?



--------------------------------------------------------------------------------
Te je Nove godine mali Mensur eman saznao da Djeda Mraz doista postoji, ali da to nije dobri starac iz reklama za coca-colu koji nosi arene pakete sa darovima za djecu, ve kaurski palikua zbog kojeg on, eto, sada ivi kod amide Irfana i ide u kolu u est kilometara udaljeni Nesunac.
--------------------------------------------------------------------------------

Efendi Omar shvatio je tada zato mu sina iznenada zanima blia rodbina. Mensur je ispriao gdje je vidio Djeda Mraza, nakon ega je otac zapoeo dugaku priu o tome kako Djeda Mraz ne postoji, kako je to izmiljotina velikih svjetskih trgovaca i prevaranata, nevjernika i zlih ljudi, poput onih to su zapalili njihovo selo.

Hoe da kae da je Djeda Mraz gledao ga je Mensur zaprepateno da je Djeda Mraz zapalio selo? I kolu?

Nije Djeda Mraz strpljivo je objanjavao hoda svome sinu. Djeda Mraz ne postoji. Djeda Mraz je izmiljen da djecu udalji od Boga i vjere, a roditelji da troe svoj novac na glupe djeje igrake.

Ali ja sam kod Damira vidio...

Vidio si reklamu! uzrujao se hoda. Vidio si reklamu za onaj ameriki otrov, eto ta si vidio. Djeda Mraza su izmislili nevjernici, isti oni to su u staroj koli ubili tvoga djeda!

Ali ti si mi reko da udovita iz stare kole ne postoje! pobunio se malian. Isto ko to mi sad govori da ne postoji Djeda Mraz!

Dugo je te veeri otac malom Mensuru itao Kuran i priao o ratu. Djeak je saznao pravu istinu o kui duhova i crnih udovita zbog koje se bojao kole staroj zgradi u kojoj su za vrijeme rata Hrvati organizirali logor za Muslimane, muili mukarce, ene i djecu, i ubili djeda erifa. Na kraju, malian je u svoju poetnicu velikim, kvrgavim slovima zapisao kako mu je Ibrahim, alejhi-s-selam, preko oca poruio: Ja idem za Gospodarom svojim, On e me na pravi put uputiti.

Pa ipak, od te je noi u njegove zimske snove, umjesto crnih aveti iz kole, uselio onaj tajanstveni, arobni crveni konvoj pun darova za djecu, meu kojima debeli sjedobradi starac nosi i poklon za njega, malog hodinog sina iz Crvogojna kraj Nesunca.

***

Prolo je otada tono godinu dana. Poslije onog roendana otac mu je zabranio da se drui s Damirom, nikad mu ne objasnivi zato, i djeak je danas jedva ekao da doe u kolu, pa da mu najbolji drug ispria kako je u subotu bilo na roendanskoj proslavi. Padao je sitan snijeg, a Mensur je u tijesnim utim izmicama urio utabanim putem do stare nesunake ceste, zamiljajui kao i svakog zimskog jutra kako e, kad izae na drum, vidjeti onu kolonu kamiona na putu prema njegovoj kui.


ejtanova rabota
PHOTO: STOCK


Hodao je gotovo sat vremena kad je tamo iza ume zauo zvuk motora, poput dipa amide Irfana. Zvuk se pojaavao, i sad je izgledalo kao da ih je vie. Mensur je zastao bez snage da se pomakne, bez daha, a onda potrao stazom kao vjetrom ponesen. Trao je, padao, i trao, i padao, dok nije izaao na istinu i ugledao najljepi prizor kojega je ikada vidio: iza ugla, podno Vue Gore, cestom se kroz snjene namete i kanjone prljavih prtina probijao veliki crveni kamion, ukraen utim i crvenim svjetlima. Iza njega pomaljao se drugi, pa trei, pa etvrti. Kolona crvenih kamiona onda zamakla je iza velikog bijelog brijega, da bi se koji trenutak kasnije pojavila na putu tono ispred njega.

Stajao je uz cestu i oduzet gledao u konvoj. Od sree i uzbuenja nije mogao disati. Prvi se kamion polako pribliavao, a onda se zaustavio tik kraj njega. Mislio je da e se onesvijestiti kad su se vrata kamiona otvorila i iz njega izaao debeljukasti starac sijede brade, sav u crvenom, pod neobinom crvenom kapom.

Mali priao mu je Djeda Mraz. e se skree za Crvogojno?

Mensur ga je gledao paraliziran. Otvorio je usta, ali iz njih nije izlazilo nita osim malih oblaia bijele pare.

Mali, halo? sagnuo se starac i pogledao ga ravno u oi. Jesil ti odavde nee?

Djeak ga je i dalje gledao bez glasa.

Je l zna ti hodu Omara, iz Crvogojna? pitao je Djeda Mraz.

Mensuru je cijela utroba gorjela od silne sree, to je potekla kroz oi u dvije tople, male suze.

Kud se ide tamo? pitao je opet crveni starac okrenuvi se prema cesti, to se malo dalje, iza ume, ravala na dvije strane. e se skree za hodinu kuu?

Mensur je, meutim, i dalje stajao bez glasa. Brada mu je drhtala, a suze se valjale niz obraze.

Jebiga, mali potapao je Djeda Mraz djeaka konom rukavicom i spretno se uspeo natrag u kabinu kamiona.

Motori su opet teko zabrundali i kolona crvenih kamiona zamakla je iza bijelog brijega. Malian je jo nekoliko trenutaka stajao kao smrznut, gledajui u prazno raskre. U jednom asu poelio je da se odmah za konvojem vrati u selo, ali znao je da bi otac pobjesnio kad bi saznao da nije bio u koli. Naposljetku, okrenuo se i trei odjurio niz tragove tekih kamiona u grad, molei dobroga Boga da ovo jutro preskoi kako bi se to prije vratio u selo, da vidi to je dobio od Djeda Mraza.

I da vidi oev izraz lica kad ga bude pitao misli li i dalje da Djeda Mraz ne postoji.

***

Mensur nije mogao saekati posljednje kolsko zvono. Nestrpljenje ga je boljelo u grevima, kao kad bi se najeo buredika tetke Alme. Izjurio je iz kole i jedva dotiui zemlju otrao prema izlazu iz grada. Umjesto teke torbe na leima je imao krila, jurio je smeim, ledenim blatom stare nesunake ceste, skupljao stvari iz torbe razasute snijegom, pa opet trao, preskakao jarke koje nikad do tada nije uspijevao preskoiti i zamakao utabanom stazom kroz umu.

Na prilazu selu bilo mu je jasno da se dogodilo neto veliko. Svijet se skupio tamo oko damije, a on je trao prema njima dozivajui oca i drui od nezamislive sree. Kad se pribliio, vidio je amidu Irfana u maskirnoj uniformi, i pored njega oca. Okrenuo se i Mensur je shvatio da neto nije u redu. Ocu su oi bile crvene od suza.

Mensure zazvao ga je tiho. Doi, idemo kod amide i tetke Alme.

ta je bilo, babo? pitao je djeak zbunjeno i gledao prema damiji. Je l bio Djeda Mraz?


San iz Mensurovih zimskih snova
PHOTO: STOCK


Kakav bolan Djeda Mraz? zabrundao je amida.

Hajmo, Mensure skinuo je hoda sinu torbu s lea i povukao ga na drugu stranu.

Dok ga je otac za ruku vukao prema amidinoj kui, Mensur je gledao iza sebe. Sad je mogao vidjeti njihovu kuu tamo iza damije, i stranu sliku od koje su mu se oduzele noge: prazni su prozori bili natkriveni crnim trokutima ae, a na mjestu gdje je stajao krov iz nagorjelih su greda u sivo nebo vijale rastrgane krpice dima.

Sve je izgorjelo, Mensure govorio je amida sputajui svoju golemu aku na njegovo rame.

Tko... kako...? promucao je malian.

Ona nova pe rekao je otac. Eksplodirala, izgleda. Nikog nije bilo u kui. Sve izgorjelo.

Mensur se osvrtao, zapinjao i na kraju oteo iz oeve ruke. Gledao je ono to je ostalo od njihove nove kue i shvatio.

Nije pe, babo javio se cmizdravim glasom. Bio si u pravu, to je Djeda Mraz bio. Djeda Mraz je zapalio kuu. Ko to je i kolu zapalio, majku mu j***m.

Nije ni dovrio svoju planu psovku, a ve je oeva desna ruka poletjela zvuno ga klepivi po potiljku.

Kakav bolan Djeda Mraz, ta je malome? zabrundao je opet amida.

***

Te je Nove godine mali Mensur eman saznao da Djeda Mraz doista postoji, ali da to nije dobri starac iz reklama za coca-colu koji nosi arene pakete sa darovima za djecu, ve kaurski palikua zbog kojeg on, eto, sada ivi kod amide Irfana i ide u kolu u est kilometara udaljeni Nesunac. Od te Nove godine mali je Mensur svake noi sanjao iskeeno crveno udovite bijele brade kako u crvenom kamionu dolazi u njihovo selo.

Ueni ljudi to se razumiju u djeje strahove mogli bi o Mensurovim nonim morama ispisati itave knjige, a stvar je zapravo bila u tome da je Djeda Mraz za maliana bio katoliki ejtan koji u svojoj vrei nosi veliku nesreu i pali muslimanska sela. uo je on od oca, sluao u dugim zimskim veerima kako pripovijeda mrane prie o Djedu Mrazu koji vara djecu i udaljava ih od Boga i vjere, i uvijek je na putu do kue usta suhih od straha iroko zaobilazio veliku reklamu za coca-colu sa koje mu se avolski smjekao isti zli starac kojega je onoga dana vidio u crvenom kamionu, na putu do kole, ne slutei kakvu mu nesreu u svojoj vrei nosi.

Hoda Omar svome je sinu, istina, stotinu puta objasnio da ne postoje crvena udovita koja pale kue i kole, ve da je to eksplodirala nova, neispravna pe, zapalila ilime, zavjese i daani pod, i cijelu njihovu novu kuu. I da je stari Veljo, najstariji vatrogasac u Bosni, sa svojim dobrovoljcima iz Nesunca doao prekasno, jer im nitko nije znao rei kuda se ide za Crvogojno i gdje ivi hoda Omar, pa su na raskru iza Vue Gore skrenuli za Goliju, stigavi kad je cijelu hodinu kuu ve progutao oganj.

Uzalud mu je otac potanko objanjavao svih stotinu puta, jer onoga jutra kad je uiteljica Mirna cijeli razred odvela u posjet Dobrovoljnom vatrogasnom drutvu Nesunac, mali Mensur je mislio da e umrijeti od straha. uo je on i od drugih djeaka razne prie, bilo je jo djece koja su se bojala garavih vatrogasaca u crvenim ljemovima, ali nije zabiljeeno da se itko vatrogasaca bojao kao mali Mensur eman iz Crvogojna kraj Nesunca

01-12-2008 at 09:17 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Cazin: Oteeno 15 nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju
16.12.2008. 21:30

Nepoznato lice otetilo je 15 nadgrobnih spomenika na pravoslavnom grublju u mjestu Osredak u optini Cazin.

Portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Ale iljdedi rekao je da je time je poinjeno krivino djelo povreda mira pokojnika.

On je dodao da je istraga u toku.

Oteenja na nadgrobnim spomenicima jue je prijavio banjaluki Okruni tuilac iji su inicijali M.B. koji je obilazio groblje na ijem lokalitetu slubenici Instituta za nestala lica BiH po naredbi Suda BiH i Okrunog suda Banjaluka vre ekshumaciju.


(Svevijesti.ba/Srna)

 


<br /><br /><br /><br />

16-12-2008 at 22:05 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Poupano desetak niana iz Liska parka


MOSTAR - Juer ujutru nepoznati poinitelji poupali su desetak drvenih niana, u Liska parku, gdje su se tijekom rata shranjivali poginuli graani Mostara.


Nakon rata posmrtni ostatci pokopanih graana hrvatske i srpske nacionalnosti su izmjeteni na groblja, dok su Muslimani to odbijali uiniti, pa je tako park pretvoren u harem.


- Oekujemo da se nadleni policijski organi ozbiljnije pozabave istragom i da pronau poinitelje ovog ozbiljnog zlodjela, kazao je glavni imam Medlisa IZ Mostar Salem ef. Dedovi.


Medlis IZ Mostar do sada je tri puta podnosio zahtjev za izgradnju ograde i urbanistiko ureenje Liska parka kao harema, dok su nadleni gradski organi za urbanizam i graenje ovaj zahtjev odbijali uz obrazloenje da novim urbanistikim planom Mostara na tom mjestu treba biti zelena povrina, kao i prije rata

Ovakvo miljenje Ministarstvo za prostorno graenje Hercegovako-neretvanske upanije ve tri puta je vraalo gradskom organu na ponovni postupak.


2.1.2009.
Pincom.info
 


<br /><br /><br /><br />

02-01-2009 at 16:28 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Bonjaci ne mogu ni u Dom zdravlja

Prema statistici krenja ljudskih prava od rata do danas, Stolac je grad koji je izvukao najdeblji kraj. Brojano, Bonjaci su u gradu na Bregavi gotovo izjednaeni sa Hrvatima, ali su ipak diskriminirani u svakom segmentu drutvenog ivota.

Dokazi apartheida

Tako se na elu 18 firmi, javnih institucija ili ustanova ne nalazi nijedan Bonjak ili Srbin, dok su u ispostavi Porezne uprave FBiH ba svi uposlenici hrvatske nacionalnosti. Odluka biveg visokog predstavnika u BiH Volfganga Petria (Wolfgang Petritsch) da se u lokalnoj samoupravi Stoca uposle slubenici po popisu iz 1991. godine, do dananjeg dana nije ispotovana, pa se tako u opinskim organima umjesto 42 Bonjaka i Srbina, nalazi samo nekolicina njih.

U Stocu se i pruanje zdravstvenih usluga dijeli po nacionalnom avu. U Domu zdravlja Stolac, u samom centru grada, medicinske usluge se pruaju samo Hrvatima. Bonjaci se moraju lijeiti u maloj ambulanti, osnovanoj 1996. godine samo za hitne sluajeve.

Postavljanje nelegalnih obiljeja paradrave "Herceg-Bosne" na zgradama Opine, Doma zdravlja, kola i drugih ustanova, segregacija u obrazovanju, uzurpacija privatnih vlasnitava i nezakonita preraspodjela drutvenih dobara, i dalje slikovito prikazuju da u Stocu vlada apartheid.

Ovdje su i momci poput Muamera Kodria, Amera Medara, Sanela Maria, samo "injenice". Ipak, neobjanjiv je njihov entuzijazam za pravdu kao i borba za bolje sutra.

Probijene barijere

- arija je dokaz da koliko-toliko mladih ljudi eli ostati u ovom gradu, iako perspektive jo nema na vidiku. Stolac treba dovesti u iu javnosti. Mi, lanovi Foruma mladih Stolac to i inimo naim manifestacijama. elimo okupiti mlade ljude bez obzira na nacionalnost. To nam prilino i uspijeva - pria nam Sanel, potpredsjednik Foruma, i istie da u Stocu jo postoje "bonjaki" i "hrvatski" kafii, ali da su neke barijere u komunikaciji probijene.

Muamer je izvrni direktor Festivala kratkog filma Stolac, manifestacije koja je u posljednje dvije godine poprimila regionalni znaaj. ak i za velika imena filmske umjetnosti Festival poetkom jula bude nezaobilazna manifestacija. Muamer kae da on i njegovi prijatelji iz Sarajeva, Beograda, Zagreba, ele da se Stolac pokae u malo drugaijem svjetlu.

- Nismo politiari, ali elimo neto da promijenimo - istie Kodri.

Predsjednik Udruenja za obnovu graanskog povjerenja Amer Medar konstatira da su se Bonjaci vratili u Stolac postupajui po onome to su osjeali u svome srcu, a ne zbog politiara te mu nije jasno zato se Sulejman Tihi i Dragan ovi moraju sastati u ovome gradu da bi se neke stvari promijenile. Poruuje da Stolac ne smije biti presedan, jer to je "na Stolac, on nije ni bonjaki ni hrvatski".

Rukometai moraju u RS

Timur Harai, Seid ejtanovi, Emin Isakovi i Tahir Dizdarevi, igrai Rukometnog kluba Iskra u Stocu, najbolji su primjer ludosti i apsurda prouzrokovanih nacionalizmom. Iako ve dvije godine nastupaju za Stolac, zbog opstrukcije Opine da investira u gradsku salu, ova etvorica mladih igraa su sa kolegama iz kluba prisiljeni da idu u 15 kilometara udaljene Berkovia u RS, gdje u sali doekuju gostujue ekipe.

(AVAZ)

27-01-2009 at 16:06 | Ukljui u odgovor
Cope
Nivo: Forumski doajen
Always first on the scene

Registriran(a): 14-04-2006
Lokacija: U krilu ljubavi
Odgovori: 2718
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Zamjenik ministra u Ministarstvu turizma trgovine i saobraaja, Nenad Lukanovi mijenja zakon o bezbijednosti saobraaja u Federaciji BiH jer pomenutom gospodinu ne odgovara da vozila javnog prijevoza budu tramvaj, trolejbus, autobus i taxi, prva dva u Tuzli i nemamo a taxi je poeo da biva smetnja gradskom saobraajnom preduzeu u kojem pomenuti gospodin ima 15% dionica te se isti treba dovesti na rub propasti i potpuno unititi kako bi se zadovoljili neiji apetiti te u nekom buduem periodu isti nain prijevoza privatizovao od strane (gues who) i konano preko noi doveo u red.
Sloio se trajkaki odbor tuzlanskih taksista i da ide na tandove i da radi po cjenovniku taksimetra i sve strane dogovora su potpisane i oni nama i mi njima ali sad se ide iz krajnosti u krajnost.
Naime nakon to su prve prekrajne prijave za ulazak u autobusko stajalite, a u svrhu prijema i otpusta putnika, oborene na sudu i odbaene kao neosnovane jer taxi vozilo ima zakonsko pravo na toj povrini primiti i ostaviti putnika ali bez zadravanja, gospodin Lukanovi stupa u naredni korak: Slanje inicijative za izmjenu ZOBS-a i to lana koji se odnosi na povrinu oznaenu vertikalnom i horizontalnom signalizacijom kao stajalite za vozila javnog saobraaja, tzv. autobusko stajalite, sa navodom da u istoj stoji striktno autobusko stajalite, tako da ako nekad u ovom gradu neko uvrsti trolejbus u gradski prijevoz morat emo zamoliti Lukanovia za novu izmjenu naziva i kategorizaciju javnog prijevoza....
Dotad dragi nai ex taxi putnici dobro doli u taxi vozila na stajalitima a za odredite vaeg putovanja pitat emo gospodina Lukanovia.

27-01-2009 at 18:23 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Federacija sabrani primitivizmi...

Biti nebonjak u Sarajevu
Objavljeno: Sre, 04. 03. 2009. 14:16
NA I NJIHOV MARKO



Marko Veovi je bio ponos i dika naeg naroda sve dok je, kao osvjedoeni antifaista, izbjegavao da uti


Nije za utjehu, a i zabrinjava: ovinistike napade na sarajevske intelektualce, pisce i novinare nebonjakog porijekla, po pravilu i obiaju, osuivali su preostali liberalni mediji i nekolicina onih javnih radnika koji vjeruju kako utnja nije zlato i da je Veovi u pravu kada pita: Zar utnja o klanju/nije pomogla koljaima?. Bez obzira je li rije o klanju u bukvalnom ili preneenom znaenju

Pie: Emir Imamovi

Da dignem spomenik svima koji su utali? Zar utnja o klanju/nije pomogla koljaima?(Marko Veovi, iz knjige Poljska konjica)

Takvi kao ti, Veovi, Stoji itd. opasni ste za Bonjake, jer im svojim djelovanjem podgrijavate iluziju da meu Hrvatima i Srbima jo postoji elja za zajednikim ivotom i za Bosnom i Hercegovinom...(Ivan Lovrenovi, citirajui jednog sarajevskog intelektualca)

Nije uopte teko biti Srbin ili Hrvat u Sarajevu i biti ba po mjeri veinske vlasti veinskog naroda. Ne mora se pri tome biti lanom Stranke demokratske akcije ili Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Barem, ne odmah. To mu doe na kraju, kao konana potvrda da se sa strane njihovih prelo na stranu naih. A njihov se moe biti samo zato to se zove Dobro, ne mora Marko, moe Ivan ili Dubravko. Istina, ugodnost ivota sarajevskog Srbina ili Hrvata proporcionalna je njegovom zanimanju koje mora biti zvuno i od praktine koristi u dokazivanju da mi jesmo, dok oni nikako nisu za, kako se to kae, zajedniki ivot svih naroda i graana. Znaju to, uostalom, profesionalni pripadnici drugih naroda zahvaljujui kojima su i SDA i SBiH takozvane multietnike stranke ije su sejde bajramovii bili i jesu kantonalni i federalni ministri, uvijek spremni kategoriki utiti kada treba komentirati katastrofalne rezultate oajne bonjake politike, te uvijek glasni kada treba ispaliti verbalni plotun na katastrofalne rezultate oajnih srpsko-hrvatskih politika u Bosni i Hercegovini.

To kako je Marko Veovi postao nezavisni poslanik u Parlamentu Federacije BiH nije neobjanjivo. Veovi, profesor knjievnosti, pjesnik, kolumnista i uz Abdulaha Sidrana i Mileta Stojia, najvei i najbolji ivi bosanskohercegovaki pjesnik umjetnost nije atletika pa da se moe tano znati ko je najbolji, ali uvijek postoje oni koji najbolji jesu i za koje nikakvo mjerenje ne treba - nikako nije za stranaku disciplinu, vie interese i moralni kurvaluk kao temeljnu manu veine bosanskohercegovakih deputata. Nikada, meni barem, nee biti jasno zato se, zaboga, Marko Veovi naao na izbornoj listi Stranke za BiH Harisa Silajdia. Je li ga, to nije nimalo lako, na takvo to neko nagovorio ili je stvarno Marko, kako je i kazao, postao narodni poslanik jer od profesorske plate na sarajevskom Filozofskom fakultetu nije mogao kolovati dijete? Nije to, zapravo, naroito vano. Jer nit je Marko dugo trajao Silajdievim loim kopijama, niti su oni trajali Marku, pa je autor Poljske konjice, tog literarnog i neunitivog spomenika opsadi Sarajeva, postao nezavisni poslanik u parlamentu veeg bosanskog entiteta.

Prosio slijepac s fesom u ruci ispred damije. Posreilo mu se jednog dana, pa je fes bio pun novaca. Naie jedan ovjek i uzme mu fes, a slijepac zavapi: Nemoj hadija Otkud zna da sam hadija?, upita ga onaj to mu je uzeo isproeno. Samo hadije otimaju od sirotinje. Ovu je priu sa skuptinske govornice ispriao Marko Veovi na sjednici federalnog parlamenta koju su prekinuli takozvani civilni invalidi (oni to su roeni sa invaliditetom ili su stradali radei po rudnicima i fabrikama), protestvujui protiv odluke vlade Nedada Brankovia da im uskrati pomo od ezdesetak maraka mjeseno pa tako, kao, neto utedi. I odjednom, vie nisu bile problematine najgore odluke najgore vlade u historiji entitetske Bosne, niti invalidi koji u svom oaju nisu imali izbora nego upasti u ugodnu salu Bussines centra Unitic u kojoj se odravaju sjednice skuptine; ma nisu bili vani ni ekonomski pokazatelji potpune propasti Federacije, niti cunami recesije koji tutnji Bosnom Poslanik SDA Irfan Ajanovi i Silajdievo super oko, narodna zastupnica i direktorica One klinike u Sarajevu Amila Alikadi-Husovi, optuili su Veovia za, naravno, islamofobiju i zatraili da se zbog prie o hadiji i slijepcu izvine muslimanima, jer je, kako je i rekla mila Amila, uvrijedio sve pripadnike te vjere; pa je red da putuje od Marika do Magreba i svakom ko vjeruje da nema drugog Boga osim Allaha stisne ruku i na tenom maternjem (crnogorskom) jeziku, kao osvjedoeni ateista, kae: Izvini, oca ti.



Nije za utjehu, ali sigurno pomae: ve je Marko Veovi osjetio kako je lako od naeg pjesnika postati kamuflirani etnik. Prijetio je Marku stotinama svojih pristalica neostvareni Homejni - Demaludin Lati, javno zaelivi da se Veoviu zatre sjeme vlako. Da Marko nije onaj za koga se predstavlja objanjavao je i intelektualni Baron Munchhausen, Muhamed Tunjo Filipovi, iziritiran njegovim (Veovievim) podsjeanjem na rane koljako-inspirativne radove Novaka Kilibarde prema kojem je ono Sarajevo u kojem se Filipovia smatra relevantnim uspostavilo vazelinski odnos. Marko Veovi je, sve u svemu, ba kao i Ivan Lovrenovi, Mile Stoji, Dubravko Lovrenovi, bio na sve dok od literarnog dekonstruiranja, u ovom sluaju, srpskog zloina u Bosni, nije stizao napisati i(li) rei neto o bonjakoj politici i njenim direktnim ili indirektnim posljedicama, vidljivim u svakodnevnim katastrofalnim promjenama i Sarajeva i ostatka zemlje u kojem su Bonjaci veina.

Marko, Ivan ili Mile bili su ponos i dika naeg naroda sve dok su, kao osvjedoeni antifaisti, izbjegavali da ute i tom utnjom, kako kae Veoviev stih, podravaju koljae. Antifaizam, meutim, nije jednosmjeran proces i oni su - jer su takvi i jer tako treba i mora biti - govorili i o onome to ine pripadnici naroda sa kojima ne dijele nacionalnost steenu roenjem. I tako od naih opet postali njihovi, prikriveni i na vrijeme otkriveni etnici i ustae, guje u njedrima za koje smo, eto, bonjaki naivno vjerovali kako su dovoljno pametni da znaju da su tamo gdje Bonjaci ive svi jednaki, ali da su neki malo jednakiji, da politiki predstavnici naroda koji je preivio genocid ne mogu biti u krivu ak i kada zdrav razum kazuje suprotno, odnosno da se o muslimanskim prvacima i njihovim obiajima moe, ako se ve pohvalno ne govori, lijepo utiti.

Alija Izetbegovi je patentirao, a njegovi nasljednici i produkti usavrili sistem paralelnih smjernica bonjako-muslimanske politike u BiH. Jedna, nevana i deklarativna je ona o multietnikom, pa kada bude mogue i graanskom drutvu u kojem nacionalnost pojedinaca nee biti od vanosti za njihovu drutvenu ulogu i poziciju, odnosno verifikaciju uinjenog i(li) izgovorenog. Druga, iskrena, na kojoj se predano radi od, barem, Bonjakog sabora 1993. je ona o muslimanskoj Bosni na onoliko teritorija koliko se moe imati. U te dvije Bosne mogue su i komine scene poput one kada je Amila Alikadi pred televizijskim kamerama objanjavala kako je jedan od kljunih problema BiH nepostojanje graanskog drutva, ali i one zastraujue situacije iz kojih je jasno da u Bosni po mjeri SDA, SBiH, Dnevnog avaza i Islamske zajednice ima mjesta za nebonjake koji e svoje pravo na miljenje plaati divljenjem naima i verbalnim granatiranjem svojih, dok e se svaka greka kanjavati javnim linom od strane pravovjernih medija i intelektualaca specijaliziranih za pronalaenje unutarnjih neprijatelja i domaih izdajnika.

Nije za utjehu, a i zabrinjava: ovinistike napade na sarajevske intelektualce, pisce i novinare nebonjakog porijekla, po pravilu i obiaju, osuivali su preostali liberalni mediji i nekolicina onih javnih radnika koji vjeruju kako utnja nije zlato i da je Veovi u pravu kada pita: Zar utnja o klanju/nije pomogla koljaima?. Bez obzira je li rije o klanju u bukvalnom ili preneenom znaenju.

P.S.

Ispraajui na onaj svijet jednog od prononsiranih sarajevskih kriminalaca, Ramiza Delalia elu, njegovi sljedbenici i potovaoci nisu propustili rei da je on bio i hadija, da je obavio jednu od svetih muslimanskih dunosti odlazak na hadda u Mekku. No, to to je mafijaki kum, dakle neko kome je otimaina bila zvanino zanimanje, tituliran hadijom, ni Islamska zajednica ni stranaki prvaci nisu doivjeli kao uvredu. Ali to je ve neka druga pria

05-03-2009 at 09:10 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 10
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Djavolica, LAUFER, marina, Mladen, neko123, radovan radovanovic
FORUM : Politika : Federacija sabrani primitivizmi... New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice