Bandiæ pao na ledu pa puzeæi postavio vijenac palim braniteljima VIDEO
Da je predsjednièki kandidat Milan Bandiæ nezaustavljiv i uporan dokazuje snimka koja se pojavila na YouTubeu, na kojoj puzeæi postavlja vijenac na spomenik palim braniteljima 108. brigade HVO-a.
Naime, Milan Bandiæ je u sklopu predizborne predsjednièke kampanje posjetio Brèko, gdje je trebao položiti vijenac ispred spomenika palim braniteljima 108. brigade HVO-a. No, prije nego se uspeo do spomenika, Bandiæ je izuo cipele, vjerojatno misleæi da æe se tako manje klizati po snijegu i ledu, no – prevario se.
Èim je zakoraèio na spomenik poskliznuo se i pao na leða, ali to ga nije zaustavilo u njegovoj namjeri, pa je puzeæi na koljenima i gurajuæi vijenac pred sobom uspio obaviti što je naumio. Inaèe, u Brèkom ga je doèekalo stotinjak ljudi, kojima je Bandiæ rekao kako su mu prigovarali što je kao gradonaèelnik Zagreba novèano pomagao tom kraju, "ali tako je to uvijek kada si prvi u neèemu".
Podsjetimo, Bandiæ je kao gradonaèelnik Zagreba za obnovu razorenih kuæa u ovom kraju donirao pola milijuna kuna.
Piše: Haris Pašoviæ
Broj sedam ima svoju mitsku povijest: kršæanstvo tvrdi da je Bog stvorio zemlju za sedam dana, govori se o sedam smrtnih grijehova; islam i judaizm govore o sedam nebesa. U Bosni i Hercegovini možemo govoriti o sedam stanja društvenog duha zbog kojih nam je ovako kako nam je. Ovi dokazi su izvedeni iz društvene prakse. Prva tri dokaza spadaju u sferu politièkog mišljenja:
1. «Dobro je, samo nek ne puca!» - Mir se u BiH shvata kao odsustvo rata. Sve dok te neko ne ubija, ili tebe ne tjera da ubijaš – život je dobar. Mir se ne shvata kao napredak, kreativnost i inventivnost. Mir se shvata iskljuèivo kao odsustvo fizièke prinude.
2. «Izdržao je Mujo i gore!» - Ovaj pricip herojstva u trpnji obezbjeðuje da nema želje za bilo kakvim individualnim ili društvenim napretkom. Kapacitet Muje da trpi je neogranièen.
3. «Ne talasaj» - Ukoliko neki pojedinac i poželi da akcijom provede promjenu, aktivira se društveni princip «ne talasaj». Društveno okruženje se obrušava na pojedinca, demontira njegovu ili njenu akciju koja vodi promjeni i teži da pojedinca vrati u mediokritetsku ravan poznatu pod imenom «Dobro jutro, èaršijo, na sve èetiri strane».
Slijedeæi dokaz pripada sferi duhovnosti:
4. «Ako bog da» - Primjena uzreèice «ako bog da» u svakodnevnom jeziku poprimila je razmjere pandemije. «Ako bog da» pokriva sve od ekonomskog prosperiteta do seksa. Polaganje ispita na fakultetu, zakazana kafa za sutra popodne, politièki napredak, sportska kladionica, izgradnja auto-puta – zapravo sve - zavisi od božije volje.
Ovaj komotni determinizam oslobaða odgovornosti za bilo koju akciju. Sve je u božjim rukama, pa tako nema potrebe za bilo kakvim planom, strukturom, ili, ne daj bože, zalaganjem. Prebacujuæi na Boga da se brine da li æe im zagorjeti ruèak, da li æe im dijete postati narkoman ili da li æe vlada poveæati porez, Bosanci i Hercegovci su uspješno skinuli sa sebe svaku odgovornost za vlastiti život.
Slijedeæa dva dokaza su iz domena ekonomskog razvoja:
5. «Ne mogu oni mene malo platit koliko ja mogu malo radit.» - Ova drevna bosansko-hercegovaèka izreka opisuje ekonomsku mudrost stanovnika jedne od tri najsiromašnije zemlje Evrope. Nije poznato da se ovakva ekonomska misao pojavljuje i u jednom drugom svjetskom jeziku, osim u bosanskom, srpskom i hrvatskom.
6. «Nemam ja vremena da radim» - Moderna business misao u BiH bilježi još jedan doprinos svjetskim ekonomskim teorijama. Ovaj misaoni dijamant, koji transcendira logiku i fiziku, uspješno devastira svaku do sada poznatu ekonomsku doktrinu. Princip «Nemam ja vremena da radim» nastao je krajem 20. stoljeæa u BiH kao progresivni bh. pogled na tranziciju ka slobodnom tržištu. U svakodnevnoj praksi oèituje se u i u slijedeæim formulama: «Daj meni i daj odmah!», «Pare dolaze same, samo treba skontat kako!» i «Previše sam ja pametan/a da bih radio/la.»
Sedmi dokaz je iz domena fizike i oslanja se na Opæu teoriju relativnosti:
7. «Ma» - Poèetak reèenice sa «Ma, ...» omoguæava dosljedno rušenje svakog struktuiranog napora . «Ma,..» obezvrjeðuje svaki rad, odluku, svaki konstruktivni pokušaj i svaki izniman rezultat. «Ma, daj, šta on ima doktorirat, a ja išo s njim u školu?»; «Ma, hajde popi, ba, jaro!» (npr. upuæeno lijeèenom alkoholièaru); «Ma, ne mogu se ja njoj zamjerat...», i mnogi drugi primjeri uvijek su u funkciji relativizianja svakog individualnog ili kolektivnog napora. Rijeè «Ma» je rijeè-zloèinac i morala bi biti stavljena izvan zakona.
Žalosno je što Evropa nikako da prihvati fatalnu privlaènost ovih sedam stupnjeva duhovnog razvitka u BiH. To je ista ona Evropa koja radi od jutra do mraka, a i vikendom, ta anti-neradnièka, racionalna, bosnofobièna Evropa! Ta Evropa koja njeguje svoju demokratiju, svoju nauku i umjetnost, koja ima auto-putove, parkove, bazene i sportska igrališta. Mi u takvu Evropu neæemo!
Fahrudin Radonèiæ, vlasnik „Avaza", ni juèer nije došao na suðenje u Opæinskom sudu u Sarajevu, a njegov advokat Nedim Dobojliæ kazao je da je Radonèiæ preksinoæ dobio temperaturu.
Radonèiæ je tužio sudu Senada Avdiæa, glavnog urednika „Slobodne Bosne" zato što je u tom listu prenio dijelove knjige Fikreta Muslimoviæa u kojoj stoji da je vlasnik „Avaza" operativac KOS-a. Tužbu je podnio i protiv Muslimoviæa. Juèer je pred sutkinjom Nerminom Sijerèiæ Avdiæ kazao da je u „Slobodnoj Bosni" objavio dijelove knjige, taènije informaciju da je Radonèiæ obavještajac KOS-a pod konspirativnim imenom Šæepo i zbog toga što je Muslimoviæ bio èlan KOS-a. Sam Muslimoviæ je još ranije sudu dostavio dokaze o Radonèiæevoj ulozi u KOS-u, a to su na sudu potvrdila i dva svjedoka. Juèer je svjedoèila i Zlata Muslimoviæ, supruga Fikreta Muslimoviæa, i kazala da je tužba i ono što je Radonèiæ objavljivao u svom „Avazu" nanijela velike duševne boli i njoj i èitavoj porodici.
Novinari nisu mogli prisustvovati juèerašnjem roèištu i ono je održano iza zatvorenih vrata što zasigurno najviše odgovara Radonèiæu.
A.Ka.
Iako neki bh. politièari pokušavaju BiH smjestiti u sekularne države, to je, bar po rijeèima banjaluèkog sociologa Ivana Šijakoviæa, prosto nemoguæe. Nemoguæe je zato što, kako on kaže za "San", bh. politièari oèito nisu razumjeli pojam "sekularizam" koji znaèi "oblik gubljenja i opadanja vjerskog uticaja u društvu."
- Ako poðemo sa tog stanovišta, kod nas uopšte nema sekularizma veæ je na djelu jaèanje vjere i njenog uticaja u društvu. Mi smo više postali teokratska nego sekularna država. O sekularizmu faktièki ne možemo ni govoriti, jer nema uslova. Vjera se sve više forsira sa svih strana. Prema tome, ja mislim da oni koji kažu da u BiH ima sekularizma, to ne razumiju. Oni mogu da kažu "željeli bismo da ga imamo, ali ga stvarno nema" - kaže Šijakoviæ.
On je jedan od profesora koji su, tvrdi, svjesni stvarnosti ali se i dalje èude zašto nema sekularizma u državi kao instituciji, jer je potrebno odvojiti vjeru od državnih organa.
- Èim je država uvela vjeronauku u škole, ona se odrekla sekularizma. Sekularan znaèi biti onaj koji udaljuje vjeru od državnih institucija, a mi imamo potpuno drugi proces, proces desekularizacija ili ono što ja zovem teokratizacija. Vjera postaje sve znaèajnija, sve jaèa, sve više se upliæe izmeðu ljudi i suprostavlja ih preko simbola. Ovo uopšte nisu sekularni prostori, što je jedan od èinilaca zbog kojih ovdje nastaju tolike protivrjeènosti i toliki konflikti - kaže Šijakoviæ.
Vjera je, upozorava on, toliko uplela u sve pore društva da dolazi èak i do vjerske netolerancije za šta ima mnogo primjera, od službenice Tužilaštva BiH koja se zbog maramu našla na meti medijske hajke ili onoga da se krst rijetko nosit i javno pokazuje u veæinskoj bošnjaèkoj sredini jer to se shvata kao provokacija...
- Vjera je sada postala glavni identitet. Upravo primjeri marama ili osvještavanja su vjerska netolerancija, odnosno neprihvatanje. Krst ili marama su neki simboli i sada ih ljudi ne podnose jer imamo nizak nivo netolerancije koji je vezan za mnoge probleme u bh. društvu - smatra Šijakoviæ.
Dž. Busnov
Gubi se tolerancija
Ivan Šijakoviæ misli da se tolerancija polako gubi i na zapadu.
- Na zapadu protestuju protiv djevojèica koje nose marame, vidjeli ste u Švicarskoj referendum protiv izgradnje minareta, a ima još takvih primjera. Znaèi, nije to samo stvar bh. prostora, ali je bh. prostor karakteristièan do te mjere da se ljudi na poslu ili negdje drugo udaljavaju od vas kada vide da nosite neki od tih simbola - kaže Šijakoviæ.
Policija hapsi, tužioci optužuju, sud presuðuje - KRIMINALCI NA SLOBODI
Policija hapsi, tužioci optužuju, sud presuðuje. Meðutim, kriminalci na slobodi èine upravo ono zbog èega su uhapšeni, optuživani i osuðivani. Petero sinoæ uhapšenih prilikom primopredaje 3 kg droge imaju podeblji krim dosje s presudama za trgovinu drogom, prenijela je FTV.
Sanel Kreho, Adis Hodžiæ, Safet Kolašinac, Dalibor Lugonja i Alen Janjoš su pet od 1.300 osuðenih, ili bolje reæi osuðivanih kriminalaca koji nisu na izdržavanju kazne, a koji su i sada uhapšeni zbog istog ili srodnog djela, po kojima su u policijskim evidencijama itekako poznati.
Za proteklih 11 mjeseci, sarajevski MUP je hapsio i krivièno prijavio više od 3.500 osoba. Od toga je 2.235 recidivista, bilo da se pojavljuju jednom ili više puta kao povratnici u vršenju kriviènih djela.
2.000 puta hapsiti jedne te iste je, mora se priznati, besmisleno. Odreðivanje pritvora i upuæivanje u zatvor iskljuèiva je nadležnost sudova. Tamo se brane da kriminalce nemaju gdje uputiti. Problem je i što pritvorenici i zatvorenici borave u istim prostorima. Sistemskog rješenja i dalje nema jer vlast reagira samo stihijski, kada eskalira odreðeni problem. I uvijek nema novca, ali ni volje. Meðutim, ne treba smetnuti s uma da košta i rad policije i pravosuða, a pitanje za milion dolara je - koliko nas košta rabota svih onih koji su, umjesto iza rešetaka, na slobodi?
Zar ovo nije onaj ombudsmen sto bi novinara metkom u celo?
Smijenjen dekan Pravnog fakulteta Vitomir Popoviæ
Datum: 18.12.2009 21:50
Autor: Nikola Kneževiæ
BANJALUKA - Rektor Univerziteta u Banjaluci Stanko Staniæ juèe je razriješio dužnosti dekana Pravnog fakulteta Vitomira Popoviæa zbog toga što je, kako je objasnio, uskraæivao pravo studentima da uèestvuju u radu Nauèno-nastavnog vijeæa fakulteta.
Smijenjen dekan Pravnog fakulteta Vitomir Popoviæ
Staniæ je istakao da žali što je došlo do ove odluke, ali i da smijenjeni dekan ima pravo žalbe na njegovu odluku.
"Razlog moje odluke je èinjenica da je dekan tokom prošle godine uskraæivao pravo studentima koje je izabrao Studentski parlament da rade u Nauèno-nastavnom vijeæu, èime je došlo do kršenja Zakona o visokom obrazovanju BiH i Statuta Univerziteta u Banjaluci", objasnio je rektor.
Do odluke o smjeni dekana je došlo na inicijativu Studentskog parlamenta Univerziteta, èiji su se predstavnici Gordan Balaban i Bojan Grebenar juèe ponovo oglasili.
"Studentski parlament je prije mjesec dana podnio molbu dekanu Popoviæu da podnese ostavku, što je on odbio karakterišuæi to kao ucjenu studenata", rekao je Grebenar, predsjednik Studentskog parlamenta.
Balaban i Grebenar su istakli da je u pitanju istorijski trenutak za Univerzitet u Banjaluci, jer se do sada u BiH nije desilo da studenti na osnovu utvrðenih nepravilnosti zatraže i dobiju razrješenje dekana jednog fakulteta.
Smijenjeni dekan Vitomir Popoviæ je rekao da je za odluku o smjeni saznao iz medija i da nije upoznat sa razlozima smjene.
"Za odluku o mojoj smjeni je potrebna saglasnost Nauèno-nastavnog vijeæa Pravnog fakulteta. Nauèno-nastavno vijeæe je prije mjesec dana odbilo da raspravlja o mojoj ostavci, tako da imam potpunu podršku i Vijeæa i Saveza studenata Pravnog fakulteta", rekao je Popoviæ i dodao da æe se za svoja prava boriti pravnim putem, nakon što se upozna sa obrazloženjem odluke.
Rektor Stanko Staniæ je najavio da æe vjerovatno u ponedjeljak donijeti odluku o vršiocu dužnosti dekana Pravnog fakulteta, te da je propisano da u roku od šest mjeseci bude donesena odluka o novom dekanu fakulteta.
SDS traži depolitizaciju Univerziteta
Nakon odluke o smjeni Srpska demokratska stranka je izdala saopštenje u kojem navodi da je ovo još jedan dokaz da Univerzitet nije samostalan.
Kako se navodi u saopštenju, neophodno je izvršiti depolitizaciju Univerziteta, tako da on prestane da bude privezak i sadašnje i svih buduæih vlasti.
Zar ima para za silne regrese a nema za ukrasavanje grada??
Danas sam proso centrom, malo prosetao, imam osjecaj kao da sve propada, kao da je stalo, jedna ogromna nebriga vlasti je na zalost sve vise i vise ociglednija, pa nisu mogli ni par lampica stavit i uljepsat grad, a i po ulici (one sto su na banderama) prvo svaka treca neradi, dalje pojedine postavljene na istoj strani (pa zar toliki neobrazovani ljudi rade u nasem gradu pa i kod najbanalnijih poslova, pa ovo je vise sramota) zalosno..
imal kakav poseban razlog svemu tome ili je pak ovo sto sam naveo??
Zar ima para za silne regrese a nema za ukrasavanje grada??
Danas sam proso centrom, malo prosetao, imam osjecaj kao da sve propada, kao da je stalo, jedna ogromna nebriga vlasti je na zalost sve vise i vise ociglednija, pa nisu mogli ni par lampica stavit i uljepsat grad, a i po ulici (one sto su na banderama) prvo svaka treca neradi, dalje pojedine postavljene na istoj strani (pa zar toliki neobrazovani ljudi rade u nasem gradu pa i kod najbanalnijih poslova, pa ovo je vise sramota) zalosno..
imal kakav poseban razlog svemu tome ili je pak ovo sto sam naveo??
Pretostavljam da vode brigu o "globalnom zagrijavanju"...
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
