Turska: Djevojèicu živu zakopali jer se družila s deèkima
Obitelj je 16-godišnju djevojku živu zakopala na jugoistoku Turske kako bi se iskupili od sramote koju im je nanijela navodnim vezama s muškarcima, izvijestila je agencija Anadolija, pozivajuæi se na zakljuèke istrage. Medine Memi je pronaðena u sjedeæem položaju u raki dubokoj 2 metra. U njezinim pluæima i želucu je pronaðena zemlja, što znaèi da je živa zakopana. Ruke su joj bile u lisièinama i bila je živa i svjesna u trenutku jezovitog èina, rekao je lijeènik sudske medicine.
Njezino tijelo je pronaðeno u vrtu obiteljske kuæe u prosincu nakon što se žrtva veæ dulje od mjesec dana smatrala nestalom. Uhiæeni su otac i djed žrtve. Vlada i udruge su zadnjih godina pojaèali napore kako bi iskorijenili zloèine "iz èasti", koji se uvelike toleriraju u kurdskim podruèjima gdje su najèešæe poèinjeni, prenosi hina. Pod pritiskom Europske unije Turska je pojaèala kazne za zloèine iz èasti, èiji se poèinitelji kažnjavaju doživotnim zatvorom.
Nobelova nagrada prema nekima davno je izgubila svoj pravi znaèaj, bar kad je mir u pitanju, a to je dodatno potvrdila èinjenica da ju je prošle godine dobio Barack Obama èija vojska sa saveznicima sije smrt u Afganistanu i Iraku po krinkom oèuvanja mira i borbe protiv terorizma. Iako je sam Obama rekao da je bilo onih koji su je zaslužili više od njega.
No, da ne ulazimo previše u politièku subjektivnost (ili možda ipak objektivnost), skoncentrirajmo se na Nobela. Da æe i ove godine biti zanimljivosti oko dodjela te nagrade pobrinuo se i Odbor za dodjelu koji je na listu nominiranih uvrstio ni manje ni više nego Internet. Tako je po prvi put u povijesti dodjele na listi kandidat koji uopæe nije ljudsko biæe.
Tu nastaju komplikacije jer, u sluèaju da Internet pobijedi (?!), pitanje je tko æe preuzeti nagradu u njegovo ime. Iako je u skladu s tradicijom popis imena kandidata ostao u tajnosti, oni koji su ih kandidirali raspleli su jezike.
Uz Internet, na listi se mogu naæi Liu Xiaobo, nedavno pritvoreni kineski disident (njega je nominirao Kwame Anthony Appiah, profesor filozofije na Princetonu i predsjednik amerièkog PEN Centra). Zatim, Svetlana Ganuškina (organizacija Memorial), aktivistica za ljudska prava (Ganuškinu je nominirala predsjednica norveške Konzervativne stranke Erna Solberg).
Internet je nominiralo talijansko izdanje èasopisa Wired koje je usto pokrenulo kampanju "Internet za mir", planiranu da traje do rujna 2010. Imena vezana za taj project su I više nego zvuèna: dobitnica Nobelove nagrade za mir Shrin Ebadi, znanstvenik Umberto Veronesi, dizajner Giorgio Armani te urednik talijanskog Wireda Riccardo Luna.
(Svevijesti.ba / metro-portal.hr)
VIDEO: Eksplodirala elektrana u SAD- u, još nepoznat broj poginulih
U amerièkoj saveznoj državi Connecticut oko 11.30 sati po lokalnom vremenu eksplodirala je elektrana. Do sada su utvrdili da je najmanje dvoje ljudi poginulo, a vlasti oèekuju da æe broj rasti. Helikopteri su prevezi stotinjak ozlijeðenih u bolnicu. Na mjestu nesreæe je više od 100 policijskih, vatrogasnih i jedinica hitne službe. Od siline eksplozije su ošteæene obližnje kuæe, a eksplozija se osjetila èak i u gradovima koji su oko 25 kilometara udaljeni od elektrane. Svjedoci prièaju da su se kuæe tresle kao da je jaki potres.
- Nešto je pošlo po zlu prilikom paljenja motora. Plamen je bio visok koliko i dimnjaci elektrane - rekla je jedna svjedokinja. Gordon Holk, generalni direktor elektrane u Middletownu potvrdio je kako u nesreæi ima poginulih. Još se ne zna uzrok nesreæe. Radi se o termoelektrani Kleen snage 620 megavata, s pogonom na prirodni plin i naftu. Eksplodirao je dio koji je u izgradnji, a u tom trenutku u elektrani se nalazilo oko 300 radnika.
(Dnevnik.ba)
Hmmm...Sanja Vlaisavljevic o kulturi dijaloga..., a i muz joj sinoc u emisiji "Posteno"...
Bas su VRLO "objektivni"...
Srebrenièanke otpisale "Avaz"
Nakon što je Emir Suljagiæ, savjetnik gradonaèelnika Sarajeva, javno upozorio da Fahrudin Radonèiæ, vlasnik „Avaza", širi fašizam, na njega se ovaj list okomio i pokrenuo medijski linè. U tipièno Radonèiæevom stilu, odmah su poèela podmetanja, laži i podvaljivanja na raèun Suljagiæa, uz obilatu asistenciju Sanje Vlaisavljeviæ koja u tom listu jednom sedmièno ispisuje iskljuèivo pohvale na raèun Radonèiæa.
Radonèiæ je zadužio svoje poslušnike da na svaki naèin u hajku na Suljagiæa ukljuèe i porodice žrtava genocida u Srebrenici, prije svih srebrenièke majke. Iz „Avaza" su pozvali nekoliko njih i zatražili da napadnu i što više oblate Suljagiæa, meðutim one su ih otkaèile.
- Dosta je više vašeg terora. Emir Suljagiæ je naše dijete, preživio je genocid... Malo nas je ostalo, a vi iz „Avaza" bi i da nas koje smo ostali u životu pošaljete pod zemlju - odgovorile su Radonèiæevim novinarima srebrenièke majke.
S.V.
Kad su poèetkom devedesetih u humoristièkom serijalu „Nadrealisti“ prevodili s crnskog na gorski jezik, s bosanskog na hercegovaèki, srpski ili hrvatski, ono što je tada bilo nadrealno za Bosnu i Hercegovinu je postalo stvarnost. Više tragièna nego komièna.
U Bosni i Hercegovini ravnopravno postoje tri jezika i dva pisma. Bosanski,hrvatski i srpski jezik ravnopravni su samo na papiru i kad kome treba. Iako se svi razumiju, jezik je, ipak, jedno od sredstava koje i dalje služi kao metod da se stvori što veæe nerazumijevanje.
Kao i gotovo sve u Bosni i Hercegovini jezik je odreðen nacionalnim kriterijem. A sve je poèelo kad se jedan standardni jezik raslojio u tri.
"Razlike su minimalne, korisnici se meðusobno dobro sporazumijevaju, ne treba se prevoditi s jednog standarda na drugi. U vrijeme kada se formirala politika nacionalnih grupacija jezik je uzet kao odrednica same nacije. To pravi sve probleme," govori direktor sarajevskog Instituta za jezik Ibrahim Èediæ.
Tri standardna jezika koja su pored religije uzeta kao odrednica nacije stvorila su, dodaje Èediæ, i masu drugih problema, od kojih veæina vodi ka dubljem razdoru.
„Razlièiti su školski planovi i programi. Na osnovu toga se organizuju dvije škole pod jednim krovom. U jednoj školi su u jednom razredu djeca jedne nacije, govore jedan jezik, a s druge strane zida organizovan jezik za druge. Tako ni nastavni program ne može da se usaglasi."
Pitanje ravnopravnosti jezika
Tako je jezik veæ godinama van ruku struke. Lingvistima su pune ruke posla, ali razumijevanja za jezik i njegovu normu je malo.
„ Mislim da jezièka politika pripada politici, a normiranje lingvistima. Prema tome ne može se oèekivati da se jezik u potpunosti vrati lingvistima. Svako bi trebao da radi svoj posao lingvisti da normiraju, a politièari da rade politiku jezika,“ istièe banjaluèki lingvista Milorad Telebak.
Ipak jedno drugo ne iskljuèuje, pa je saradnja neophodna. Ali nema je.
„Ko pita lingviste šta. Nije to samo s jezikom. Politika je sve poklopila. O jeziku ne vodi niko raèuna, ni struka, ni narod. Ni oni koji ga govore, ni oni koji ga standardizuju. Gdje je jezik sada? On je na repu vrijednosti. Ja sam pesimistièan u tom pogledu," nastavlja Telebak.
Žrtvama loše jezièke politike ili bolje reæi njenog nepostojanja postali su i davno umrli velikani bosanksohercegovaèke književne scene, koje je kategorizacijom Nacionalna i univerzitetska bibilioteka u Sarajevu, svrstala tamo gdje ne pripadaju, što je izazvalo buru negodovanja akademske zajednice.
Naime, kao kategorija nije uzet jezik veæ mjesto roðenja ili država iz koje pisac dolazi. Tako je, recimo, Petar Koèiæ katalogizovan pod kod bosanskog jezika. Koèiæ je inaèe, bio protivnik stvaranja bosanskog jezika, smatrajuæi ga vještaèkom kategorijom.
„Dok se bavimo nacionalnim jezièkim odrednicama kategorije ostalih i njihovo pravo na jezik niko ne brani,“ stav je profesorice sa Fakulteta politièkih nauka u sarajevu Hanke Vajzoviæ, koja dodaje da dok se brani pravo na moguænost izbora u politièke strukture ostalih po presudi suda u Strazburu u sluèaju Finci-Sejdiæ, kategorija jezika onih koji ne dolaze iz tri vladajuæa naciona ostaje zanemarena.
Tu je i pitanje ravnopravnosti jezika. Tako je, recimo, teško nekome ko govori srpski ostvariti pravo na predavanja iz ovog jezika, u sredjnoj školi, u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Jednako je stanje i u Republici Srpskoj gdje æe uèenici teško ostvariti pravo da im se predaje na bosanskom ili hrvatskom jeziku. Pisma su takoðer neravnopravna.
Veliki troškovi prevoðenja
Jezik bi za Bosnu i Hercegovinu mogao predstavljati i dodatni problem u nastavku evropskih integracija, kaže Èediæ i dodaje:
„Oko ulaska BiH u EU ima oko 90 hiljada stranica koji treba prevesti na jezik koji se govori u toj državi. U Hrvatskoj je to jednostavno, u Srbiji je to jednostavno, a u BiH nije jer imaju tri standarda i sve politièke strukture traže da to bude prevedeno na bosanski, hrvatski i srpski. To je u EU shvaæeno da jedan trošak postaje tri što je još jedan od problema.“
Istini za volju ista je sudbina i sa materijalima za, recimo sjednice Parlamenta BiH. Samo za èetiri mjeseca prošle godine za kopiranje utrošeno je oko 7 500 KM. Za godinu dana to je 22 500 KM.
Prijedlozi da se svaki mjesec materijali dobijaju na po jednom jeziku, te da se rotiraju, što bi trošak smanjilo za dvije treæine nije prošao. Delegat u Domu naroda BiH Dušanka Majkiæ za RSE kazala je da je to neprihvatljivo jer „ima poteškoæa da razumije“ ono napisano na drugim jezicima sem srpskog.
Bivši ministar prometa i komunikacija BiH Božo Ljubiæ nije izrièito protiv i pristao bi „samo ukoliko se ne radi o materijalima koji su zvanièni“.
Josip Baotiæ, profesor na Odjseku za bosanki, hrvatski i srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu svojevremeno je za RSE kazao da su „naši standardni jezici meðusobno bliži nego bilo koja dva organska narodna govora bilo kog naroda na našem prostoru. Oni su funskcionisali kao jedan. U praksi su bili prepoznatljivi."
Ipak, èini se da u Bosni i Hercegovini prevodioci imaju šta da rade. „Nadrealisti“ možda i nisu bili tako daleko od realnosti.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Vlada FBiH utvrdila prijedlog Zakona o budžetima FBiH
U Sarajevu je veèeras održana vanredna sjednica Vlade Federacije BiH, na kojoj su razmatrani materijali èije je usklaðivanje s branilaèkim udruženjima zahtijevao Kolegij Predstavnièkog doma Parlamenta FBiH. Ujedno, rijeè je o dokumentima znaèajnim za ispunjenje uslova iz stand by aranžmana s Meðunarodnim monetarnim fondom.
Veèeras utvrðenim Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o budžetima Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je da æe se sredstva planirana u budžetu za bruto plaæe i naknade doznaèavati korisnicima na osnovu Sporazuma o stand-by aranžmanu s Meðunarodnim monetarnim fondom, kao i Zakona o naèinu ostvarivanja ušteda u FBiH.
To znaèi da æe plaæe i naknade uposlenih i naknade drugih korisnika prava po federalnim propisima biti usklaðivane sa inflacijom u FBiH iz prethodne godine mjereno indeksom potrošaèkih cijena, a ukoliko su planirana sredstva za ove svrhe, kao i za isplatu mjeseènih novèanih naknada korisnika korisnika prava po drugim zakonima, manja od potrebnih, bit æe primjenjivan koeficijent za obraèun.
Koeficijent se izraèunava tako da se iznos sredstava koji je osiguran u budžetu za tekuæu budžetsku godinu dijeli sa iznosom koji bi bio potreban da bi se primijenila zakonom utvrðena osnovica.
Na takav naèin utvrðene isplate mjeseènih novèanih primanja su konaène.
Utvrðen prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naèinu ostvarivanja ušteda u FBiH
Federalna vlada utvrdila je izmjene Zakona o naèinu ostvarivanja ušteda u FBiH i, u formi Prijedloga, uputila ga u parlamentarnu proceduru. Izmjene su rezultat revidiranog Pisma namjere utvrðenog s MMF-om.
Prema izmijenjenom Zakonu, uštede od deset posto su predviðene na bruto plaæama i naknadama. Na maksimalni iznos od jedan posto u odnosu na prosjeènu plaæu isplaæenu u FBiH su limitirane naknade (topli obrok), dok su na 50 posto prosjeène plaæe smanjene naknade za godišnji odmor.
Uštede obuhvataju i plaæe i naknade dužnosnika i nositelja funkcija u institucijama FBiH, vanproraèunskim fondovima i institucijama èiji je osnivaè Federacija BiH (direkcije, agencije, povjerenstva) s umanjenjem od deset posto u masi sredstava.
Ovakve propise dužni su donijeti kantoni, gradovi i opæine u FBiH, a ukoliko to ne urade neæe im biti omoguæeno korištenje sredstava iz stand by aranžmana.
Do stupanja na snagu Zakona o plaæama i naknadama u organima vlasti FBiH, Vlada FBiH je, kao privremenu, donijela Odluku o smanjenju koeficijenata po platnim razredima svih budžetskih korisnika FBiH.
Amandmani na dva prijedloga zakona
Vlada FBiH utvrdila je i po hitnom postupku Parlamantu FBiH uputila amandmane na dva prijedloga zakona iz branilaèke oblasti. U prvom sluèaju, rijeè je o amandmanima na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i èlanova njihovih porodica.
Odnose se na odredbe o usklaðivanju osnovice za isplatu mjeseènih naknada s odredbama izmijenjenog Zakona o budžetima u FBiH, kao što je to regulisano i za sva ostala davanja iz budžeta FBiH. Isto se odnosi i na koeficijent za obraèun i isplatu mjeseènih naknada po ovom zakonu.
Isti principi primijenjeni su i kod utvrðivanja amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i èlanova njihovih porodica, saopæeno je iz Ureda za informiranje Vlade Federacije BiH.
(FENA)
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Pronaðeno tijelo djevojèice koja se utopila
Poslije intenzivne potrage, pronaðeno je tijelo šestogodišnje sestre djeèaka koji se juèe utopio u ušæu Drinskog jezera u opštini Mali Zvornik.
Tijelo djeèaka pronaðeno je na ušæu rjeèice Velika Reka u Drinsko jezero. Uviðaj je u toku.
Djeèak je bio uèenik prvog razreda, a djevojèica polaznik predškolske nastave u Osnovnoj školi "Nikola Tesla", koja je od kuæe udaljena oko kilometar i po.
Pretpostavlja se da su se djeca okliznula i pala u vodu prilikom prelaska preko drvenog prelaza iznad nabujale rjeèice.
Mrtvo tijelo djeèaka pronaðeno je juèe popodne na ušæu ove rjeèice u Drinsko jezero, nakon što su roditelji potražili pomoæ, jer se djeca u uobièajneo vrijeme nisu vratila iz škole - prenose mediji.
(SRNA)
Kao i gotovo sve u Bosni i Hercegovini jezik je odreðen nacionalnim kriterijem. A sve je poèelo kad se jedan standardni jezik raslojio u tri.
"Razlike su minimalne, korisnici se meðusobno dobro sporazumijevaju, ne treba se prevoditi s jednog standarda na drugi. U vrijeme kada se formirala politika nacionalnih grupacija jezik je uzet kao odrednica same nacije. To pravi sve probleme," govori direktor sarajevskog Instituta za jezik Ibrahim Èediæ.
Svima onima koji žele da steknu pravi uvid u trenutno stanje sa jezikom u BiH, preporuèio bih knjigu 'Jezik za protektorat' autora Milivoja Jeftiæa, izdavaè Bosanska knjiga, Sarajevo 2000.
Knjiga je dobila nagradu 'Fonda za otvoreno društvo Bosne i Hercegovine' za najbolju knjigu eseja u 1999.godini
Evo par zanimljivih citata:
-U mom djetinjstvu U Sarajevu, prije Drugog svjetskog rata, a i poslije koliko se sjeæam nije se govorilo: "Daj maÈCi hljeba ( droba, furde, sitneža, ribe, hljeba)". Govorilo se daj maÈKi..." . Nije se govorilo( ili se rjeðe govorilo): Naoposlom ( naoposlu), hlabavo( labavo), badihava( badava), hurlik ( urlik), hlupati ( lupati), zijehati( zijevati), prijekid(prekid), prijekidan ( prekidan), prijemaz( premaz), grješka( greška), prijekop( prekop), lahko i lahkoæa( lako i lakoæa)...
..Moj uèitelj Allah rahmetelje( u govoru Sarajlija Alarahmetile) Salko Haraèiæ ( smatralo se u esnafu prosvjetara da je u ono doba bio najbolji uèitelj u Sarajevu) prije Drugog svjetskog rata radio je u Osnovnoj školi na Vratniku - govorio je onako kako sam ja ispisao u zagradama;
- Pravo je èudo što neki naši mediji nisu "modernizovali" rijeèi helikopter u zrakomlat ili vrtolet. Ne zna se kako bi bile prepravljene rijeèi iz bosanskohercegovaèkog idioma: vrtirep, vrtiguz, prdimahovina, puzigaæa, trèipiš, letipas, pletikosa, palikuæa ( ima i prezimena Pletikosa i Palikuæa; na šta bi bilo nalik da se kaže vrtoguz). Graðani Zagreba(pripadnici HSS) za vrijeme drugog svjestok rata su se podsmijevali paveliæevskom novogovoru i konstruisali nove kovanice" dopupnik sa samovezom"( kravata), "meðunožna tandrkalica" ( bicikl)...
-Prije tridesetak godina na jednom kongresu slavista jedan crnogorski filolog se ovako
oglasio."Ljudi, pa ne možemo umjesto: Bulbul mi poje nad šadrvanov - zapjevati: Slavuj mi pjeva nad vodoskokom" i time ušutkao neke puriste. " Zamirisa kosa kao zumbul plavi, a meni se krenu bururet u glavi"( Šantiæ, Emina): Zumbul je perzijskog porijekla, a bururet arapskog - dakle, naši orijentalizmi.
Znate onu igru kad vam ja kažem jednu rijeè a vi onda kažete prvo šta vam padne na pamet i šta vas asocira na rijeè koju ste èuli? E, hajmo to probati sad. Evo ja kažem: Tuzla! Šta vam je palo na pamet? Sol? BiH? Sloboda? Možda slana jezera? Nekom možda na pamet padne naš ultra popularni gradonaèelnik Jasmin Imamoviæ? Ili možda Fm Jam? Hip Hop? Možda Meša Selimoviæ? Ismet Mujezinoviæ?
Kao što vidite Tuzla ima dosta imena i stvari po kojima je poznata. No kada bi vi meni rekli Tuzla a ja morao izgovoriti par stvari koje me asociraju na moj grad onda bi to bilo slijedeæe: Rupe, snijeg, parking, sivilo, prljavština, selidba , nepostojeæi noæni život i tako dalje… Kao što vidite na pamet nam padaju razlièite stvari. Putujuæi prostorima naše nam bivše države primijetio sam da ljudi o mom gradu imaju jako pozitivno mišljenje. Naroèito u BiH. To mi naravno uvijek bude drago èuti, al želim iskoristiti ovaj prostor i pojasniti par stvari o mom gradu.
Prva stvar koju èujem je da ljudi vole Tuzlu zato što u ovom gradu èak ni za vrijeme zadnjeg rata nije došlo do nacionalnih i vjerskih podjela! Èinjenica je da u Tuzli nikad na vlasti nije bila ni jedna nacionalna partija! Naša antifašistièka i antinacionalistièka tradicija i historija je nešto na šta smo svi jako ponosni! Nikad u Tuzli nije došlo do sukoba izmeðu lokalnih Hrvata, Bošnjaka i Srba. U Tuzli se takoðer najmanje izmijenila infrastruktura stanovništva naspram drugih bh gradova. Znaèi da je malo Srba i još manje Hrvata napustilo ovaj grad tokom prošlog rata.
Krenimo dalje. Sol. Svima je poznato da je Tuzla najveæi proizvoðaè soli. Našom soli vi solite salate,meso,ribu i krišku hljeba kada je namažete kajmakom! Nemojte reæi da vam je bolja morska sol, jer ona ne može prismrditi našoj. Kad je u pitanju tuzlanska sol, competition is none! A sada interesantan podatak. Da li ste znali da Tuzla sol koju koristi zimi za komunalne službe u spreèavanju poledice na cestama uvozi iz Osijeka!? Interesantno zar ne? Jedini tuzlanski produkt, jedino što Tuzla pravi najbolje, glavni zaèin po kojem je naš grad poznat se ne kupuje u Tuzli nego uvozi iz druge države!? Zašto, pitate se? Nemam pojma! Al ako bi morao pogaðati, rekao bi da je to neki glupi razlog tipa; naš gradonaèelnik nije u dobrim odnosima sa direktorom solane…Al opet ko æe ga znati.
Druga stvar na listi bila je BiH. Ovo æe biti interesantan podatak za naše mlaðe komšije. Znate li da Bosna i Hercegovina, pa samim tim i Tuzla nema Mc Donalds!! Naša država je jedna od dvije ili tri države u evropi u kojoj nije otvoren taj poznati restoran! Kada sam ovo rekao prijateljima u Ljubljani ostali su šokirani. Zato sam odluèio da na Facebooku osnujem grupu koja æe zahtijevati da se po jedan Mc Donalds otvori u svakom veæem bh gradu! Ako naletite na grupu uèlanite se!
Treæa stvar na listi bila je Sloboda. Naš ponos i naša ljubav. Sloboda posle rata nije osvojila nikad ništa, al prije rata je to bio respektabilan klub koji je znao èak dotuæi i veliku Zvijezdu! Složit æemo se svi da je današnji bh nogomet jako naporan za gledati. Kada ga recimo usporedimo sa ligom šampiona, utakmice naših klubova nam se èine kao u usporenom snimku. No ni to nije razlog da naš lokalni nogometni klub konaèno ne dobije svoj prvi pravi stadion! Njiva na kojoj danas igramo ne ispunjava nikakve evropske standarde i stvarno je sramota da utakmice u kojim nam dolaze u goste strani klubovi moramo iæi u okolna sela, jer tamo imaju stadion koji odgovara UEFA-nim standardima. A bilo bi lijepo nekada gledati i reprezentaciju BiH u Tuzli.
Slana jezera. Ovo je bio odlièan potez! Sada konaèno možemo gledati koke koje se naveèer izkvarcane i napucane šetaju po špici i u kupaæim kostimima! Jeste da na tim istim jezerima ima dosta raje iz ruralnih sredina, al oni odu na ono staro jezero, jer im kod ovog novog smeta preglasna muzika. Dakle slana jezera- dva palca gore!
Fm Jam. Mislim da o ovom fenomenu ne treba trošiti puno rijeèi. Kao one reklame za ožujsko. Bosnian word for Hip Hop. E sad preðimo na moj dio odgovora. Rupe. Stvarno sam bio u dosta gradova al ni jedan grad nema gore ceste od Tuzle. Rupa na rupi. Poèevši od naše petlje koja se nalazi na ulazu u grad. Gostima koji doðu u Tuzlu naveèer želim puno sreæe! Nigdje znaka, nigdje rasvjete al zato mnogo rupa! Zona sumraka! Još ako ste u Tuzli bili nedavno mogli ste se uvjeriti kako naše komunalne službe odgovorno i profesionalno rade svoj posao. Snijeg koji nas je zatrpao nije èišæen danima! Ali recimo da uspijete uæi u Tuzlu i recimo da doðete na proljeæe, jedina stvar sa kojom neæete imati problema je parking! Njega ima na svakom æošku! Naravno plaæa se, al šta je markica za pola sata sigurnog parkinga. Ako ne platite parking auto æe vam biti zakljuèano, a ako se ipak odluèite da parkirate na trotoaru i zakrèite put glupim pješacima ,auto vam neæe biti zakljuèano niti æete dobiti kaznu! Ja sam za, treba se uvoditi red, al da se stanarima ispred zgrade otima parking i da stanari plaæaju parking ispred svog stana je previše.
I za kraj sam ostavio moju najdražu temu, a to je noæni život. Pošto ja još spadam meðu mlade i još uvijek volim naveèer izlaziti ovaj problem mi najviše smeta. Tuzla danas ima oko 250 000 stanovnika i ona je nakon Sarajeva i Banja Luke treæi najveæi grad u BiH. Znate koliko Tuzla ima kino sala? Nijednu! Znate koliko Tuzla ima noænih klubova u kojima možete èuti normalnu muziku a ne zavijanje narodnjaka? Jedan! Jedan klub za dvijestopedesethiljada stanovnika! Vama je poznato da u Tuzli ima raznih festivala i koncerata preko ljeta. Jedan od njih je postao i popularan van granica BiH, zove se „Unity”. Znate do kad taj festival naveèer traje? Do 00.00 sati! Minuta duže i specijalna jedinica upada na koncert i kreæe u obraèun sa posjetiocima! Ovo nije pretjerivanje! Ako ne završite koncert na vrijeme specijalci upadaju kao da je u pitanju Maoèa! Zamislite da se „Exit” ili neki drugi festival mora završiti u 00.00! Eto dragi moji, to vam je Tuzla. Mene i moje drugove bude stid svaki put kad nam doðu gosti. Ljudima nije jasno kako to da u tako lijepom gradu imamo samo jedan klub. I kako to da se u 23.00 sve zatvara? Rambo Amadeus je ,dok je završavao svoj tuzlanski koncert u 23.55 izjavio; „Rado bi vam ja pomogao, al to vaš problem!”
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
