Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Sve ostale vijesti,komentari..
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Ljiljana Zelen-Karadžiæ
'Dodik je ispunio sva obeæanja'

Porodica bivšeg predsjednik RS Radovana Karadžiæa polako se vraæa normalnom životu, potvrdila je njegova supruga Ljiljana Zelen-Karadžiæ, istièuæi da i danas strahuje od pretresa, iako je od posljednje kontrole prošlo 13 mjeseci.

"Mi smo i za vrijeme Radovanovog skrivanja glumili da živimo normalno. Ipak, sada je mnogo lakše, jer su besmislena uznemiravanja i èesti pretresi stranih komandosa prestali", rekla je Ljiljana Zelen-Karadžiæ za "Veèernje novosti".

Ona je isprièala da je porodica bivšeg predsjednika RS kontrolisana 2. decembra 2008, što je obrazloženo potragom za Ratkom Mladiæem, iako je jula iste godine Karadžiæ uhapšen.

"Zato još ne mogu da verujem da su pretresi konaèno prestali", kaže je Ljiljana Zelen-Karadžiæ.

Ona je dodala da se sa suprugom telefonom èuje svakog dana, te da ga sada i posjeæuju u Hagu, nakon što im je prije godinu i po dana tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajèak vratio pasoše, a holandska ambasada izdala vize za putovanja.

Na pitanje da li je premijer Republike Srpske Milorad Dodik ispunio obeæanje da æe uèiniti sve da im se uskraæena prava vrate, ona je rekla da je veæina stvari uraðena, da su neke još u proceduri, ali da su to privatne stvari o kojima ne želi da prièa.

"Novosti" saznaju da je Dodik omoguæio vraæanje na posao æerke bivšeg predsjednika RS Sonje Karadžiæ-Jovièeviæ u Dom zdravlja na Palama, gdje živi èitava porodica. Sonjin suprug je ostao na starom radnom mestu u Naftnoj industriji RS. Osim ljekarskog posla, Sonja je angažovana i u timu za odbranu svog oca.

Porodica Radovana Karadžiæa je za vrijeme njegovog skrivanja bila na spisku pomagaèa haških optuženika, pa im je zabranjeno putovanje u EU i SAD. Zabranjeno im je da imaju bankovne raèune u zemlji i inostranstvu. Potom im je stavljena zabrana rada u javnim preduzeæima. Na kraju su im oduzeti lièni dokumenti, a uskraæeno im je da upravljaju svojom imovinom.

Veæina ovih sankcija je skinuta, osim zabrane putovanja u SAD. Svi Karadžiæi nalaze se na listi nepoželjnih osoba Ministarstva finansija SAD sa Balkana, koja je ažurirana 23. decembra prošle godine.

20-01-2010 at 18:21 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Ozbiljne smijurije o jeziku i drugim stvarima
subota, 29.09.2007.
Zašto ne valja naziv Bošnjak

http://midhatridjanovic.blog.hr/

Hmmm...otkud ovo sada aktuelno na portalu protest.ba?
Ucinilo mi se poznato i nije mi bilo mrsko potraziti tekst pisan 2007.godine. Cudno.


ZAŠTO NE VALJA NAZIV BOŠNJAK
objavljeno: 19. 01. 2010 | rubrika: Iz mozga



piše: Prof. Dr. Midhat Riðanoviæ

Prvo, zato što je arhaièan, zato što ga je iz naftalina izvadio polupismeni akademik jer mu je bio potreban kao zakletom ateisti da se ugura meðu Muslimane vjernike i tako održi svoju nekadašnju „slavu“ u novom vremenu u kojem ateizam više „ne pali“. Uskoro nakon što je „prodao“ svoj „izum“, požurio je da osnuje tautološku partiju Muslimansko-bošnjaèku organizaciju (papi se, kažu, plaho dopalo ime te partije pa je, da ne bi zaost’o, pohitio da osnuje Vatikansko-katolièku organizaciju). Meni je prije lansiranja naziva Bošnjak ta rijeè bila poznata samo kao prezime koje èesto vidim na špicama programa HRT-a 1 i 2, a pomišljao sam i da bi se tako mogli zvati radnici fabrike svjeæica Bosch.

Polupismeni a i neuki akademik ne zna da Muslimani žive kao manjina u velikom broju zemalja i da se svugdje zovu sintagmom od dvije rijeèi èije je gramatièko jezgro Muslimani, a atribut pridjev izveden od imena zemlje u kojoj žive, pa imamo Filipinske Muslimane, Tajlandske Muslimane, Burmanske Muslimane itd. Nikom na svijetu ne pada na pamet da takav opisni naziv mijenja: on govori da su „dotièni“ ljudi vjerski i nacionalno Muslimani (èime se i ponose pa neæe da èuju da im se ta rijeè ukloni iz imena), a atribut ispred imenice oznaèava zemlju u kojoj žive. Zar se može i zamisliti bolji naziv?!

Naši (neuki) „intelektualci“ (ovo je pomalo i tautologija jer bar 80% naših intelektualaca ne èita engleski teèno i taèno, pa ne mogu ni postati „uki“) poèeli su da pametuju kako naziv Musliman ne valja jer oznaèava i vjersku i nacionalnu pripadnost, pa šta æemo sa ateistima? Ali najveæi broj rijeèi kojima se oznaèava vjersko pripadanje vremenom je poprimilo i smisao pripadnika nacionalne zajednice nastale na osnovama vjerskog pripadništva. A ateistaa je uvijek bilo i biæe i nikom nije ni na kraj pameti (osim (glupim) Bosancima) da zbog njih izmišljamo poseban termin kojim bismo razlikovali vjernike od nevjernika (zašto onda ne i poseban termin kojim bismo razlikovali stolare od ostalih ljudi?).

Drugo, zato što je netaèan jer su se prije polovine 19. vijeka Bošnjacima zvali SVI stanovnici Bosne. Onima koji su zapjenili nad ovom notornom istorijskom èinjenicom, postavio bih samo jedno pitanje: otkud toliki Hrvati sa prezimenom Bošnjak (ima i Srba sa tim prezimenom, ali o tom po tom) u samoj Hrvatskoj (naroèito u Dalmaciji), kako može biti da u TV ekipi skoro svakog programa raðenog u HRT-u 1 i 2 ima bar jedan Bošnjak? Zašto nema Hrvata sa prezimenima Poljak i Maðar (iako su Maðari dugo okupirali Hrvatsku i vjerovatno je u jednom broju i nastanjivali)? Kad im kažem da su postali od Bošnjaka, veliki broj (èestitih) bosanskih Hrvata (meðu kojima ima i mojih prijatelja) ovako reaguje: „Postali pa postali! Više nismo Bošnjaci, sad smo Hrvati, šta s’ to koga tièe?! Svako ima pravo da pripada kojoj god hoæe naciji i da to pripadništvo mijenja po vlastitom æeifu!“ Moji prijatelji koji me bolje poznaju još dodaju: „Pa eto i ti si bio Eskim, pa postao Laponac, a sad si Japanac!“ (živa istina). I zaista, zašto bi nekom smetalo što neko drugi mijenja nacionalnu pripadnost, pastu za zube ili pertle na cipelama? Po meni je NAJprimitivnija ljudska osobina zabadat’ nos u privatne stvari drugih ljudi.

Treæe i najvažnije, zato što ljudi koji bi trebali biti Bošnjaci ne vole i ne žele taj naziv. Meni su se dosad tri èovjeka (sa sela) obratila rijeèima: „Boga ti, ti se baviš jezikom, reci mi što nam ne daju da se zovemo Muslimanima? Tako smo se zvali od kako je svijeta i vijeka, što to sad odjednom nekom smeta?“ I, naravno, kad god ih pitaju šta su, veæina Muslimana iz naših sela (naroèito onih malo udaljenijih) kaže i piše da su Muslimani. Ponosni seljak (za razliku od manje ponosnog gradskog èoeka) neæe reæi da nije Musliman da ga puškom tjeraš! (Vjerovali ili ne, ima ljudi, u našim selima još nezagaðenim televizijom, koji ne znaju šta je Bošnjak (ja sve profesorski dobro istražim prije nego što kažem ili napišem)).

Najzad, polupismeni akademik je trebao misliti kako æe se njegov netaèni naziv za BH Muslimane pisati i izgovarati u svijetu, prije svega na engleskom (po mom sudu, akademik ne zna engleski, ali je ipak predavao na poznatoj London School of Economics (to èesto kaže na TV); naime bio je tolika „pljaèka“ za taj svjetski poznat Ekonomski fakultet da su studenti uèili bosanski kako bi ga slušali!). Ja dosta redovno èitam Nju Jork Tajms i bilo je zanimljivo pratiti kako su se jadni novinari tog najtiražnijeg lista na svijetu muèili sa „spelovanjem“ nove engleske rijeèi Bošnjak – u poèetku su najèešæe pisali Bosniac, a onda su poèeli upotrebljavati Bosniack, pa Bosniak, a onda… e onda im je izgleda puko film i vratili su se na Bosnian Muslims!

Nikad se mi neæemo odreæi pogrešng imena Bošnjak – nas je akademik tako omaðijao svojom prièom da æemo se sutra poèeti zvati Pacovi/Štakori ako nam on to kaže, neæemo ga upitati ni zašto se trebamo tako zvati!

(protest.ba)
http://protest.ba/v2/zasto-ne-valja-naziv-bosnjak/

20-01-2010 at 19:47 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Epilog predsjednièkih izbora u Hrvatskoj

Ispraæaj alfa-mužjaka



Za nekoliko mjeseci Mesiæ æe biti ugledni umirovljenik s vlastitim uredom, kao da je èlan britanskog Doma lordova. Bandiæ æe se frustrirano baviti malim komunalnim akcijama po Zagrebu, jer za veæe neæe imati potporu SDP-ovih gradskih kadrova. Eutanazirat æe beznaèajnošæu njegove pojave. Sanader æe vjerojatno postati klijent kakvog uglednog odvjetnika pa æe baviti zaštitom samoga sebe

Hrvatska je umorna od svojih politièkih lidera. Od predsjednika na kraju mandata i izbornog gubitnika s gradonaèelnièkom titulom, do odbjeglog premijera izbaèenog iz vlastite stranke. Stipe Mesiæ, Milan Bandiæ i Ivo Sanader, kao glasnici nekih prošlih vremena, i dalje pune minutaže TV dnevnika, pokušavaju zadržati privilegije, vlast ili utjecaj, ali jasno je da se njihovo doba primaklo završetku.

Naravno, ne iz istih razloga ni na jednak naèin. Te tri krupne politièke figure na nacionalnoj šahovnici nisu sve doživjele poraz, ali svima je došao kraj. Neke su se izlizale, druge su u patu, a treæe u matu. Sudbine im nisu iste, ali njihov skorašnji nestanak sa scene, odnosno prelazak u nižu, amatersku ligu natjecanja, umnogome mnijenja konfiguraciju scene i obuhvaæa ih zajedno u sliku jednog prošlog vremena.

Za nekoliko mjeseci Mesiæ æe biti ugledni umirovljenik s vlastitim uredom, kao da je èlan britanskog Doma lordova. Bandiæ æe se frustrirano baviti malim komunalnim akcijama po Zagrebu, jer za veæe neæe imati potporu SDP-ovih gradskih kadrova. Eutanazirat æe beznaèajnošæu njegove pojave. Sanader æe vjerojatno postati klijent kakvog uglednog odvjetnika pa æe baviti zaštitom samoga sebe.

Okolnosti u kojima se susreæu i isprepliæu ove tri razlièite politièke sudbine zanimljive su i dostojne raèlanjivanja i komentiranja. Naravno, uz naglasak da ih ne treba izjednaèavati više no što govori èinjenica da kraj velikih karijera tih lidera oznaèava dolazak svježih vjetrova oko vjetrokaza nacionalne politike.

Odlazak s Pantovèaka Stjepana Mesiæa dogaða se u trenutku kada je postao sve manje omiljen i manje važan sudionik politièkih zbivanja. Da je rijeè o èinjenici, a ne samo o autorovoj osobnoj impresiji, pokazuje recentno istraživanje rejtinga hrvatskih politièara, koje je odlazeæeg predsjednika skinulo s trona popularnosti, instaliravši na njega premijerku Jadranku Kosor. Od Mesiæa su umorni i mediji, koje još samo zanima komfor njegova buduæeg umirovljenièkog ureda.

Promjenu na politièkom vjetrokazu pokazuju, osim toga, rezultati predsjednièkih izbora, poslije kojih je oèito da je graðanima dosta populizma i alfa mužjaka koji bi ih vodili u èoporima.

Bandiæ kao suvremena, mraèna inaèica populistièkog lidera dobio je glasove manjine, bez obzira na podršku Katolièke crkve, uglednih branitelja, lokalnih vlasti iz brojnih gradova i županija te neprocesuiranih ratnih zloèinaca koje je upotrijebio kao jamce vlastitog domoljublja. Bandiæev poraz od Josipoviæa - koji je primjer uglednog profesionalca elitistièkih sklonosti, odraslog u socijalizmu bez peèalbarskih trauma - pokazuje da graðani danas žele nacionalne politièare koji su posve razlièiti od onih juèer.

Bandiæev recentni poraz znaèi nemoguænost nastavka karijere na nacionalnoj razini, ali i upitnu vjerodostojnost "vladanja" Zagrebom, iz dva razloga. Prvi je oštra opozicija koju æe imati u SDP-u, a drugi je èinjenica da je samo šest mjeseci nakon lokalnih izbora odluèio potražiti novi "posao". Stoga je jasno da je Bandiæ èovjek na poèetku kraja svog puta.

Bandiæev neuspjeh pokazuje da se politièko kolo sreæe sada vrti u neželjenom smjeru za mnoge populiste i demagoge, pa i za one èije su svjetonazorne pozicije suprotne zagrebaèkom gradonaèelniku. U hrvatskoj politici stvorena je drukèija klima, u kojoj poèinju bujati nova lica, svježije ideje i kompetentniji politièki profesionalci od onih na koje smo navikli u proteklih dvadesetak godina.

Politièka propast Milana Bandiæa i kraj mandata Stjepana Mesiæa na toj su razini simbolièki povezani. Naravno, svako izjednaèavanje te dvojice politièara bilo bi pojednostavljivanje stvarnosti, iako odreðene dodirne toèke njihovih osebujnih stilova ponašanja nisu nevidljive.

Mesiæ i Bandiæ politièari su iz tuðmanovskih domoljubnih devedesetih, koji su najveæu vlast "okusili" nakon promjene režima 2000. godine. Mesiæ je na èelo Hrvatske (a Bandiæ Zagreba) došao na krilima demokratizacije društva i rušenja tuðmanizma, što ih je zapoèela oporbena šesteroèlana koalicija svojom izbornom pobjedom 3. sijeènja 2000.

Danas se traže drukèiji politièari. Bandiæev politièki poraz u pokušaju da zamijeni Mesiæa na Pantovèaku definitivni je znak promjena ukusa i želja graðana. Umjesto nekompetentnih politièara opæe prakse, koji svoje slabo obrazovanje i gramzljive interese skrivaju bogatim proraèunskim donacijama i potkupljivanjem javnosti, traže se nekompromitirani profesionalci èistih ruku. Od njih se ne traži prièanje viceva i lobiranje po Tirolu i Bavarskoj, nego jasno poticanje javne vlasti da radi svoj posao.

Stoga je jasno da politièarima èije je vrijeme prošlo neizostavno moramo prikljuèiti i bivšeg HDZ-ova mogula dr. Ivu Sanadera. Njegova politièka sudbina, koja mu je dopustila da s vrha padne u blato za toèno jedan dan, još bolje od drugih pokazuje da je završilo vrijeme u kojem su voðe èopora vodile ovce, uz pomoæ nekoliko odanih pasa èuvara.

Desanaderizacija HDZ-a, èiji su sastojci brisanje lika i djela dojuèerašnjeg voljenog voðe iz stranaèke arhive, pokazuje koje sve okrutne posljedice mogu zadesiti nepromišljene hrvatske politièare. Jasno, svoje bi opsežno tumaèenje takvog obraèuna mogli dati socijalni psiholozi, možda i psihijatri, na uvjerljiviji naèin od novinara.

Sa scene, dakle, polako nestaju voðe èija se popularnost pretvara u negaciju. Mesiæ, Sanader, Bandiæ - svaki od njih iz svoga razloga ide, ili je veæ otišao, na mjesto s kojeg æe mnogo manje umarati biraèe koji su ih godinama plaæali, trpjeli i, naravno, birali. Politièka slika Hrvatske se promijenila, karikaturisti stvarnosti veæ skiciraju nove lidere.

* Tekst objavljen u Glasu Istre prenosimo uz dozvolu redakcije
(e-novine)

http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/34194-Ispraaj-alfa-mujaka.html

21-01-2010 at 06:50 | Ukljuèi u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Šta treba izbjeglicama u BiH?

Kacige za motocikle, korner zastavica, mjeraè vlage...
Kada bi u jednu prostoriju spojili nadrealiste, kompletnu ekipu Monty Pythona, Jerryja Seinfelda i èlanove Pervanove škole, ne bi ni pod narkoticima smislili skeè u kojem Vlada BiH izbjeglicama u kolektivnim centrima koji nemaju hrane, vode za piæe, a nerijetko i struje dijeli kacige za motocikle, korner zastavice, tegove i autofrižider.
Piše: Almir Panjeta
Ljudi koji sjede u bh. vlasti oèito su vrlo duhoviti, a posebno oni u Vijeæu ministara koje je izglasalo da se izbjeglicama koji i 15 godina nakon rata žive u kolektivnim smještajima podijeli ostatak zaplijenjenih stvari iz skladišta Uprave za indirektno oporezivanje meðu kojima su pomenuti artikli, tako da æe izbjeglice uskoro u svom posjedu imati ove "vrijedne" i "prijeko im potrebne" predmete.

Uz nešto odjeæe, namještaja i jeftinih kuæanskih aparata, izbjeglicama æe biti podijeljeni sljedeæi artikli: djeèiji akvarij, vreæa za boks, ram za slike, èetiri igraèke od po 30 feninga, pet mreža za ribu od po dvije marke, 24 kacige za motocikl, dva tega s drškama, autofrižider, saksije, gumeni èamac, nastavak tuš-baterije, sadolin, prskalica za cvijeæe. Pored toga, na "impozantnom" spisku su i èetke za lakiranje, španer, plovak-varalica, kutija za nakit, privjesak, multi-lock zaštita za auto, polovne gume s felgama, kontakt leæa, pumpica za stavljanje soèiva, korner zastavica, katalog garderobe, mjeraè vlage te naoèale "lažnjaci" Dolce&Gabana, koje koštaju po pet KM. .

Iz bogate ponude Vijeæa ministara izdvojili smo za izbjeglièku populaciju pet "najpotrebnijih" stvari, te pokušali odgonetnuti za šta bi se sve mogle upotrijebiti ili kako ih kombinirati s ostalim artiklima s popisa.

1. Mreže za ribu

Ljudi u vlasti BiH preozbiljno su shvatili staru eskimsku poslovicu koja kaže: "Ako nekome želiš pomoæi nemoj mu dati ribu-nauèi ga da peca", pa æe izbjeglicama podijeliti èak pet mreža ukupne vrijednosti 10 maraka i plovke. Na ljudima je samo da odu do obližnje rijeke, ukoliko je imaju, zabace mrežu, i sa glanc novim Dolce&Gabana naoèalama sjede na obali rijeke ili se vozikaju èamcem te èitaju modne kataloge dok se riba ne ulovi. Sve vrijeme mogu znati da je njihov autofrižider siguran i zakljuèan multlok bravom, jer auta nemaju, a nakit zbrinut u kutijici. Pa reci da vlast ne brine!


2. Kacige za motocikl

Oni koji ne žele iæi na pecanje, mogu vrijeme prekratiti baveæi se ekstremnim sportovima ili trèanjem kroz naselje imitirajuæi vožnju motocikla, jer pravi motocikl nemaju. Ali, bitno je da æe dobiti kacige tako da sve što rade mogu raditi maksimalno sigurni. Kacige mogu koristiti i ukoliko doðe do eventualnih protesta, a mogu i im pomoæi i za bezbjednije udaranje glavom u zid, što je u posljednje vrijeme veoma popularan sport širom BiH, a ne samo meðu izbjeglièkom populacijom.

3. Korner zastavica

Veæ vidimo scenu podjele artikala i nanu sa šamijom i dimijama kako zbunjena kuæi nosi korner zastavicu te odmah s ulaza pita muža Rasima za šta im to može poslužiti. S obzirom da nisu dobili èetiri korner zastavice pa da unucima mogu obilježiti ledinu za igranje fudbala, ovu jednu možda mogu upotrijebiti da oznaèe mjesto gdje ima ribe, ili da znaju iz kojeg pravca puše vjetar, što im u kombinaciji sa mjeraèem vlage može biti od koristi za pokretanje privatne meteorološke stanice.



4. Polovne gume s felgama

Kad dobijete polovne gume s felgama, španer, autofrižider, i multi-lock bravu, ostaje vam da naðete još samo nekoliko stotina dijelova i sastavite automobil! Ako bude sreæe, možda Vijeæe ministara sljedeæe godine pokloni još koji dio kao što su motor ili retrovizori. U meðuvremenu, djeca mogu sate provesti igrajuæi se sa toèkovima koje mogu kolutati niz livade.

5. Vreæa za boks

Ovo je kljuèni dio, uz one tegove sa drškama. Nakon što dobiju sve do sada nabrojane artikle, ljudi mogu iz novina (ako ih imaju) iskružiti fotografije politièara zahvaljujuæi èijem neradu su i danas u izbjeglièkim centrima, zalijepiti ih na vreæu za boks i dati si bar malo oduška.

sarajevo-x.com

21-01-2010 at 16:13 | Ukljuèi u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Voðe jedinica koje su poèinile najteže zloèine još na slobodi!
Hoæe li van dometa pravde ostati Danilo Zoljiæ, Tomislav Kovaè i Dragomir Vasiæ?

Koliko god da se sužava krug oko ratnih zloèinaca, prekjuèerašnje izruèenje iz SAD Neðe Ikoniæa, osumnjièenog da je julu 1995. poèinio ratne zloèine na podruèju Srebrenice, šalje obeshrabrujuæu poruku da æe neki od onih koji su zloèin osmislili i nareðivali ostati nekažnjeni.

Ikoniæ je uhapšen u SAD, gdje se sklonio u nadi da ga niko neæe pitati gdje je i šta radio tokom rata. Skupa sa èetom Specijalne policije kojom je komandovao, Ikoniæ je s Jahorine 11. jula 1995. stigao u Bratunac, gdje se pridružio jedinici MUP-a RS pod komandom haškog optuženika Ljubiše Borovèanina.

Kovaèeva naredba

- U sastav jedinice ulaze drugi specijalni odred policije iz Šekoviæa, prva èeta Posebne jedinice policije CJB Zvornik, mješovita èeta združenih snaga MUP-a RSK, Srbije i RS i èeta iz kampa Centra za obuku na Jahorini - stoji u naredbi MUP-a RS o formiranju združene jedinice MUP-a RS koju je 10. jula 1995. izdao Tomislav Kovaè, tadašnji komandant Štaba jedinica MUP-a RS.

Do sada su se veæina komandanata i znaèajan broj pripadnika tih jedinica našli pred domaæim ili haškim sudom. Borovèaninu se još sudi u Hagu, dok je Milošu Stuparu, komandiru šekovaèke jedinice, i veæini njegovih potèinjenih, krajem prošle godine Sud BiH potvrdio kazne dugotrajnog zatvora.

Nakon privoðenja Neðe Ikoniæa, na slobodi æe jedino ostati komandir zvornièkih specijalaca Danilo Zoljiæ i, naravno, Tomislav Kovaè, po èijoj su naredbi organizirani i poslati na podruèje Srebrenice.

Simptomatièno je da je na slobodi i Dragomir Vasiæ, naèelnik CJB Zvornik u vrijeme zauzimanja Srebrenice i u èijoj su zoni odgovornosti, uglavnom, pobijeni svi uhapšeni srebrenièki civili, a Zvornik postao opæina s najviše masovnih grobnica na svijetu.

- Vojna operacija se nastavlja po planu i Turci bježe prema Suæeski, dok su se civili okupili u Potoèarima. Združene snage policije napreduju prema Potoèarima radi zarobljavanja UNPROFOR-a i okruženja cijelog civilnog stanovništva i èišæenja terena od neprijateljskih grupa - napisao je Dragomir Vasiæ u svojoj u depeši od 12. jula 1995. koju je poslao pretpostavljenima na Palama.

Dil s Del Ponte?

Prema nezvaniènim informacijama, haški istražitelji su u više navrata imali kontakte sa Kovaèem i Vasiæem. Navodno je postojao nepisani sporazum s tadašnjom glavnom tužiteljicom Karlom del Ponte (Carla) da oni Tužilaštvu pomognu "korisnim informacijama" o zloèinima i zloèincima, a da æe u zamjenu dobiti zaštitu od sudskog progona.

Šta je od svega istina, zasad nema zvaniènog odgovora.

Andriæ, Spasojeviæ i Bjelanoviæ

Osim Kovaèa i Vasiæa, od progona je, zahvaljujuæi haškim tužiocima, ostao zaštiæen i oficir JNA Svetozar Andriæ, po èijoj su naredbi 1992. formirani logori u Podrinju. Poznato je da je Andriæ nakon rata bio dugogodišnji savjetnik ministra odbrane Srbije.

Takoðer, od progona je do sada bio zaštiæen i Dragan Spasojeviæ, komandir zvornièke policije u aprilu i maju 1992., u vrijeme kada su nad zvornièkim Bošnjacima èinjeni najstrašniji ratni zloèini. Pravdi je izbjegao i nedavno preminuli ratni naèelnik policije Vlasenice i Miliæa Radomir Bjelanoviæ, odgovoran za zloèine u Zaklopaèi i strijeljanje 20 civila u Novoj Kasabi u maju 1992. godine.


22-01-2010 at 09:02 | Ukljuèi u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Plavšiæeva opet širi mržnju prema muslimanima i rasizam, tvrde u SzBiH .
.Biljana Plavšiæ oèito nije shvatila da u švedski zatvor nije došla kako bi tamo nastavila politiku genocida i etnièkog èišæenja koju su ona i Republika Srpska proveli u Bosni i Hercegovini, veæ upravo kako bi bila kažnjena za tu politiku, navedeno je u priopæenju Stranke za BiH, koja upozorava sve nadležne domaæe i meðunarodne institucije na govor mržnje, huškanje i druge neprimjerene i opasne izjave iznesene od strane Biljane Plavšiæ u juèerašnjem intervjuu na RTRS.

Evo što je navedeno u priopæenju ove stranke dostavljenom medijima u srijedu:

- Ova osuðena ratna zloèinka, koja je pred Haškim tribunalom priznala svoju odgovornost za najgnusnije zloèine u Bosni i Hercegovini, sada pokušava relativizirati karakter tih zloèina, dok istovremeno na najgrublji naèin vrijeða obitelji svojih žrtava. Plavšiæ takoðer nastavlja iznositi rasistièke i nacionalistièke teze najgrublje prirode, koje je tijekom devedesetih godina prošlog vijeka koristila za opravdanje zloèina koje je poèinila Republika Srpska.

Kao što je 1993. godine pokazala svoju želju za etnièki èistim teritorijima, ustvrdivši da bi „volela da potpuno oèisti istoènu Bosnu od Muslimana,“ Plavšiæ je sinoæ izjavila da švedske vlasti „nisu smele dozvoliti da se na odjeljenju gde sam ja nalazi neko ko je Islamac.“

Biljana Plavšiæ oèito nije shvatila da u švedski zatvor nije došla kako bi tamo nastavila politiku genocida i etnièkog èišæenja koju su ona i Republika Srpska proveli u Bosni i Hercegovini, veæ upravo kako bi bila kažnjena za tu politiku.

Takoðer, kao što je 1993. godine ustvrdila da su bosanski muslimani „genetski deformisan materijal,“ Biljana Plavšiæ je sinoæ optužila žene Srebrenice da su „napravile biznis od svoje tragedije,“ ustvrdivši da „nema ni govora da naše žene u crnim maramama tako nešto urade.“
Bez obzira na sav rasizam koji kipti iz Biljane Plavšiæ, ohrabrujuæe je da ona barem podsvjesno shvaæa da je njena uloga i uloga Republike Srpske tokom proteklog rata bila istovjetna ulozi nacistièkih zloèinaca. Tako Biljana Plavšiæ sebe eksplicitno usporeðuje s osuðenim nacistom Albertom Speerom, tvrdeæi da se nije moglo desiti da Speerovi èuvari u zatvoru „budu Jevreji kao što se meni desilo ili da budu s njim na odjeljenju, kao što se meni desilo u toj Švedskoj.“
Biljana Plavšiæ takoðer tvrdi da sa nacistièkim zloèincima u zatvoru nije bilo „onih pravih kriminalaca,“ te da njih stoga nisu „ponizili onako kao što su mene ponizili.“

S obzirom na obim i težinu zloèina koje je Biljana Plavšiæ sama priznala, oèito je da su u svemu poniženi upravo drugi kriminalci koji su bili smješteni u isti zatvor sa Biljanom Plavšiæ. Njena zvjerstva se, naime, zasigurno ne mogu mjeriti sa zloèinima bilo kog drugog zatvorenika u Švedskoj u povijestii te zemlje.
Stranka za BiH stoga poziva Tužiteljtvo BiH, Regulatornu agenciju za komunikacije BiH, te Ured Visokog predstavnika da poduzmu pravne mjere kako bi se ovakvi izljevi mržnje sprijeèili u daljem diskursu u našoj zemlji.

22-01-2010 at 09:23 | Ukljuèi u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Udruženja žrtava traže prestanak legitimiranja zloèina proslavom 9. januara Dana Republike Srpske


Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa", "Žena-žrtva rata" i "Savez logoraša BiH" smatraju sramotnim obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske, te zahtjevaju da države i meðunarodne organizacije navedene u pismu prestanu legitimirati te zloèine svojim uèešæem na buduæim „festivalima genocida" ....

Pismo Udruženja upuæeno je na adrese Ureda OHR-a, Ambasade SAD-a u BiH, Ambasadu Velike Britanije, Vijeæa Evrope, Evropskog parlamenta, UNHCR-a i Vijeæa sigurnosti UN-a ...


Saopštenje prenosimo u cijelosti:

Poštovani,



Udruženja:

1. „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe"

2. „Žena-žrtva rata" i

3. Savez logoraša BiH

žele Vas upoznati sa èinjenicom da Republika Srpska, entitet unutar Bosne i Hercegovine, proslavlja kao zvanièni praznik 9. januar, datum kada je 1992. godine tzv. Skupština srpskog naroda u BiH usvojila Deklaraciju koja eksplicitno poziva na „teritorijalno razgranièenje sa politièkim zajednicama drugih naroda." Deklaraciju je potpisao osuðeni ratni zloèinac Momèilo Krajišnik, a u njenom usvajanju uèestvovali su i drugi zloèinaci, poput Radovana Karadžiæa i Biljane Plavšiæ.



Ove godine su vlasti ovog entiteta jasno obznanile da slave „18. roðendan" Republike Srpske, eksplicitno pokazavši da nastavljaju i slave tekovine Republike Srpske koja je, prema presudi Meðunarodnog suda pravde, poèinila genocid u Srebrenici 1995. godine. Takoðer, Predsjednik susjedne Srbije je na proslavi ovog dana, kog je Profesor Ivo Banac sa Yale univerziteta nedavno nazvao „festivalom genocida," uputio izvinjenje svim žrtvama, što je ponižavajuæe s obzirom da ga je uputio sa tribine koja upravo slavi dan kada je usvojen plan za pokolj tih žrtava.



Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe", „Žena-žrtva rata" i Savez logoraša BiH smatraju da je krajnje sramotno da uredi nekoliko stranih ambasada u Bosni i Hercegovini (ukljuèujuæi ured Ambasade SAD-a u Banja Luci), te niza meðunarodnih organizacija (ukljuèujuæi urede Ujedinjenih nacija) obilježavaju ovaj dan kao neradni u Republici Srpskoj. Te iste organizacije, meðutim, ukljuèujuæi i ured Ambasada SAD-a u Banja Luci, su u Republici Srpskoj otvorene i na Dan nezavisnosti (1. mart) i na Dan državnosti (25. novembar) Bosne i Hercegovine.



Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe", „Žena-žrtva rata" i Savez logoraša BiH podsjeæaju da prijedlog zakona o praznicima Republike Srpske koji bi ukljuèio i 9. januar kao zvanièni praznik nikada nije dobio podršku predstavnika bošnjaèkog i hrvatskog naroda, te da stoga nije ni usvojen. S druge strane, i Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine su zakonom propisani praznici, koji su potvrðeni Aneksom II Ustava Bosne i Hercegovine.



Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe", „Žena-žrtva rata" i 3. Savez logoraša BiH stoga upozoravaju da uèešæem u proslavi ovog sramotnog i krvavog datuma mnoge strane države i meðunarodne organizacije eksplicitno proslavlavljaju datum koji je u istoriji ove zemlje zapisan kao poèetak genocida, etnièkog èišæenja i niza drugih zloèina nad ne-srpskim stanovništvom. Ovakvi postupci se ne mogu opravdati èinjenicom da je Republika Srpska legitiman entitet po Ustavu BiH, jer bi se tada kao Dan Republike Srpske slavio 22. novembar kada je potpisan Daytonski sporazum. Naprotiv, slavljenjem 9. januara se ne slavi Daytonska Republika Srpska veæ upravo Karadžiæeva tvorevina koja je prema presudi najvišeg meðunarodnog sudskog tijela poèinila genocid nad bošnjaèkim stanovništvom Srebrenice i okolnih opština.



Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe", „Žena-žrtva rata" i Savez logoraša BiH konaèno zahtjevaju da te države i meðunarodne organizacije prestanu legitimirati te zloèine svojim uèešæem na buduæim „festivalima genocida" ili obilježavanjem istog kao neradnog dana.


svevijesti.ba

22-01-2010 at 10:01 | Ukljuèi u odgovor
Slana_Banja
Nivo: Novi forumaš
Registriran(a): 01-06-2008
Lokacija: TZ
Odgovori: 31
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

Radonèiæ s krvavim parama ulazi u Tuzlu!
8:32, 27 Januar, 2010
Tragom najave izgradnje novog objekta u ½gradu soli½.


Uspanièen zbog toga što se detalji njegovog kriminala ogromnih razmjera sve više razotkrivaju, prema pisanju dnevne novine San, Fahrudin Radonèiæ, vlasnik ½Avaza½, na sve naèine pokušava da sebe predstavi ½uspješnim biznismenom i neimarom½. Sada najavljuje poèetak izgradnje ½atraktivnog tržnog i stambeno-poslovnog centra u Tuzli na površini od 30.000 kvadratnih metara i kulom od šest spratova½.

Ortaci i šefovi iz Beograda

Šta iza toga stoji? Prema informacijama koje dolaze iz njegovog sarajevskog tornja, Radonèiæ je obezbijedio krvave pare kojima æe objekat u Tuzli izgraditi, a radi se o sumi od oko 50 miliona maraka. U najkraæem, ½Avaz½ je kupio lokaciju u Tuzli i dobio graðevinsku dozvolu i njih æe Radonèiæ predati beogradskim ortacima i nalogodavcima Miroslavu Miškoviæu i Vojinu Lazareviæu. Suština je u tome da æe formalno ½Avaz½ graditi objekat u Tuzli, a stvarni finansijeri i vlasnici su Miškoviæ i Lazareviæ. Drugim rijeèima, oni æe preko Radonèiæa, kojem æe isplatiti dosadašnje troškove, ekonomski okupirati Tuzlu i isisavati novac koji æe završiti u Beogradu.

Miroslav Miškoviæ je odavno Radonèiæev ortak, pa su prije dvije godine u Sarajevu osnovali i zajednièku firmu ½Prezident nekretnine½. Inaèe, Miškoviæ je bio jedan od glavnih stubova režima ratnog zloèinca Slobodana Miloševiæa i potpredsjednik njegove vlade. Kasnije je u Beogradu otvorio svoju firmu ½Delta½, nastavio da radi kao finansijer Miloševiæa i tokom srpsko-crnogorske agresije na BiH enormno se obogatio. Radonèiæ mu se ponudio, a Miškoviæ je to prihvatio, pa su zajedno krenuli u drugu fazu ostvarenja Miloševiæevog plana o okupaciji BiH, ovog puta ekonomskoj.

Finansijer ratnih zloèinaca

Crnogorac Vojin Lazareviæ je stekao veliki novac švercajuæi naftu tokom rata, a uz saglasnost Slobodana Miloševiæa i Mile Ðikanoviæa. On je bio i finansijer ratnih zloèinaca Željka Ražnjatoviæa Arkana, Vojislava Šešelja i Radovana Kradžiæa, bio je i osnivaè Narodne stranke u Crnoj Gori èiji su èlanovi poèinili brojne ratne zloèine u BiH, a danas je vlasnik beogradske firme ½Rudnap½koja se bavi prodajom struje.

Lazareviæ je preko Radonèiæa pokušao preuzeti sarajevski ½Energoinvest½, a on ga je povezaoi sa bivšim premijerom FBiH Nedžadom Brankoviæem kako bi mu isposlovao da prodaje struju Elektroprivrede BiH. Dio svojih dobro razgranatih poslova u BiH on finasira preko jedne ruske banke koju je osnovao Miloševiæ, a on je preuzeo 2001.godine.

U beogradskim dobro obaviještenim krugovima može se èuti da su Radonèiæa, Miškoviæa i Lazareviæa povezali podzemlje, kriminal i srbijanske i crnogorske obavještajne službe. ½Miškoviæ i Lazareviæ su stekli ogroman novac na Miloševiæevim zvjerstvima u BiH i s tim istim krvavim novcem oni preko Radonèiæa ulaze u BiH. Miloševiæ je vojnim putem htio okupirati BiH, a njih trojica to sada rade novcem steèenim ratnim zloèinima½, kažu u tim krugovima. I dok Radonèiæ s tim i takvim novcem gradi zgrade i praktièno ga pere, Tuzlak Ilija Jurišiæ, samo zbog toga što se usprotivio okupaciji BiH, trune u beogradskom zatvoru.

(TIP/San/S.N.)

27-01-2010 at 15:16 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

To znamo...

Graðani BiH na dnu Evrope



BiH je je­dna od ze­ma­lja za ko­ju se mo­že re­æi da uzi­ma od si­ro­ma­šnih i da­je bo­ga­ti­ma, a da bi se to pro­mje­ni­lo po­tre­bna je re­for­ma sis­te­ma so­ci­jal­ne za­šti­te. Iako ne pos­to­je ta­èni po­ka­za­te­lji, jer sa­ta­tis­ti­èki po­da­ci o si­ro­maš­tvu do­la­ze sa za­kaš­nje­njem, sta­no­vniš­tvo BiH spa­da me­ðu naj­si­ro­ma­šni­je u re­gi­onu.

Pod uti­ca­jem eko­nom­ske kri­ze iz pro­šle go­di­ne si­tu­aci­ja sa si­ro­maš­tvom se po­gor­ša­la, pa su si­ro­ma­šni pos­ta­li još si­ro­ma­šni­ji. To­me je svoj naj­ve­æi do­pri­nos dao pos­to­je­æi sis­tem so­ci­jal­ne za­šti­te ko­ji je druš­tve­no ne­pra­ve­dan i ne­pri­hva­tljiv, re­èe­no je, izme­ðu os­ta­log, ju­èer to­kom pre­zen­ta­ci­je iz­vje­šta­ja "Za­šti­ta si­ro­ma­šnih u do­ba glo­bal­ne kri­ze: si­ro­maš­tvu u BiH u 2009. go­di­ni", ko­ji su pred­sta­vi­li Di­re­kci­ja za eko­nom­sko pla­ni­ra­nje BiH i Svjet­ska ban­ka u BiH.

- Ka­ko bi se do­prlo do naj­si­ro­ma­šni­jih je­di­no rje­še­nje je re­for­ma sis­te­ma so­ci­jal­ne za­šti­te i uvo­ðe­nje imo­vin­skog cen­zu­sa. Do­bri tren­do­vi iz pre­ho­dnih go­di­na na sma­nje­nju si­ro­maš­tva zbog po­ve­æa­nog eko­nom­skog ras­ta sa­da su obrnu­ti. Pro­blem je u to­me što ze­mlja ne­ma sis­tem so­cij­lne za­šti­te ko­ji mo­že do­pri­je­ti do na­ju­gro­že­ni­jih - re­kao je šef uUre­da Svjet­ske ban­ke u BiH Mar­ko Man­to­va­ne­li.

Dos­ta nov­ca se, ka­že on, tro­ši u tran­sfe­ru po­je­din­ci­ma, ali ve­li­ki fis­kal­ni na­por ni­je us­kla­ðen sa ka­pa­ci­te­tom da se do­pre do naj­si­ro­ma­šni­jih. Sa­da ve­æi dio ovih sred­sta­va odla­zi oni­ma ko­ji su u bo­ljem fi­nan­cij­skom po­lo­ža­ju ne­go oni­ma ko­ji su na­ju­gro­že­ni­ji.

- Pos­to­je na­èi­ni da se sred­stva us­mje­re vi­še pre­ma po­tre­ba­ma po­je­din­ca ne­go prem nji­ho­vim pra­vi­ma i sta­tu­su. Sis­tem je tre­nu­tno za­sno­van na ste­èe­nim pra­vi­ma. Ako je ne­ko in­va­lid ne uzi­ma se u ob­zir da li je bo­gat ili si­ro­ma­šan in­va­lid - re­kao je on.

Ljer­ka Ma­riæ iz Di­re­kci­je za eko­nom­ski ra­zvoj ka­že da je BiH ze­mlja u tran­zi­ci­ji ko­ja se zbog izos­tan­ka stru­ktu­ral­nih re­for­mi sa­da na­la­zi u ve­li­koj kri­zi, a nje­no sta­no­vniš­tvo se su­oèa­va sa po­ras­tom si­ro­maš­tva.

- Tek sa­da tre­ba da ra­di­mo na stra­te­škim po­te­zi­ma ko­je tre­ba da ura­di­mo. Za sta­bi­li­za­ci­ju si­tu­aci­je nam tre­ba svjež no­vac ko­ji æe­mo mo­ra­ti po­su­di­ti. Me­ðu­tim, kva­li­tet svga æe bi­ti u to­me što æe­mo is­to­vre­me­no no­vac mo­ra­ti i za­ra­ði­va­ti da bi ga vra­ti­li - re­kla je Ma­ri­æe­va.
A. L.

Crne srta­tis­ti­ke

U iz­vje­šta­ju su ko­ri­šte­ne an­ke­te bu­dže­ta do­ma­æin­sta­va pro­ve­de­ne u 2004. i 2007. o sta­nju si­ro­maš­tva, pro­fi­lu si­ro­ma­šnih i utje­ca­ju glo­bal­ne kri­ze na sta­no­vniš­tvo u BiH. Pri­je kri­ze ži­vo­tni stan­dard je bio u po­ras­tu, iako je na­pre­dak bio ne­uje­dna­èen u ra­zli­èi­tim gru­pa­ma. Izme­ðu dva en­ti­te­ta ne pos­to­ji sta­tis­ti­èki zna­èaj­na ra­zli­ka u sto­pa­ma si­ro­maš­tva. Do­æi æe do po­ve­æa­nja za­du­že­nos­ti do­ma­æin­sta­va, a uèes­ta­lost si­ro­maš­tva i da­lje je naj­vi­ša u ru­ral­nim sre­di­na­ma. Za­po­sle­nost ne pred­stav­lja ga­ran­ci­ju za ži­vot izvan si­ro­maš­tva, na­vo­di se u iz­vje­šta­ju.

(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=10122

28-01-2010 at 06:47 | Ukljuèi u odgovor
statebriga
Nivo: Forumski doajen
nezaobilazna

Registriran(a): 07-05-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 9876
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sve ostale vijesti,komentari..

priopcenje/saopstenje...

citat:
Fašistièki grafit na zidu Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli
Naša stranka - Tuzla
28 Jan. 2010, 00:30

Naša stranka – Tuzla najoštrije osuðuje fašistièki natpis „Pobijmo Srbe“ na zidu Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli. Nažalost, ovaj incident je logièna posljedica opšte situacije u Bosni i Hercegovini. Ovaj put u Tuzli na meti su Srbi, na drugom mjestu Bošnjaci, na treæem Hrvati. Mržnja se vrti u krug. Odgovorne su vladajuæe politike koje se održavaju na konfliktu. Psihološka klima se neæe promjeniti, dok presudan utjecaj u društvu ne dobiju politièke stranke potpuno drugaèije orjentacije. Civilizirane, autentièno multietnièke sposobne rješavati ekonomske i socijalne probleme u našoj zemlji.


nasa stranka

(sigurna sam da ce se naci neko neko od revnosnih forumasa ko nece propustiti priliku da fotka)

[Edited by statebriga on 28-01-2010 at 08:57 GMT]
28-01-2010 at 08:56 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 38
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: *touch*, Aci, andjapuppy, bosanka_no1, clippoutline, iskreni tuzlak, Oblakovich, sabko, ziga_zage
FORUM : Tuzlarije : Sve ostale vijesti,komentari.. New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice