|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bojkot nastave u Konjeviæ-Polju: Ovo je isto kao kada smo ostavljeni 1995.
"Sinoæ sam pred spavanje pogoditi htela
Šta bi moja majka za poklon želela
Možda cvet, možda parfem, ali ko to zna
Ali pogodi moja majka na šta mislim ja"
Ovo je dio pjesmice koju je uèenica bošnjaèke nacionalnosti na ekavici recitovala 8. marta ove godine u podruènoj Osnovnoj školi Petar Koèiæ u Konjeviæ-Polju kod Bratunca. Uèenici i uèenice su zajedno sa nastavnicima i uèiteljima organizovali priredbu povodom Meðunarodnog dana žena, kako bi obradovali svoje majke. Slièni sluèajevi su zabilježeni i na bajramskim akademijama, gdje, isto tako, bošnjaèka djeca recituju pjesmice na ekavici.
Kasnije æe se, taènije 2. septembra ove godine, kada je zapoèeo bojkot nastave u Konjeviæ-Polju, javno obznaniti sramotna èinjenica da bosanski jezik bošnjaèkoj djeci na ekavici predaje profesor srpsko–hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti iz Srbije. I upravo èinjenica da bošnjaèka djeca, èiji su roditelji preživjeli genocid iz jula 1995. godine, danas poèinju govoriti ekavicom, bila je jedan od brojnih razloga za bojkot nastave u školi koju pohaða 154 bošnjaèke djece. A glavne razloge, roditelji su po ko zna koji put ponovili.
Odbor bez Bošnjaka
"Dakle, mi tražimo da se našoj djeci obezbijedi pitka voda u školi, da se uvede nacionalna grupa predmeta koja se koristila prije dvije godine i da se Školski odbor formira po broju uèenika”, kazao nam je Vehid Dediæ, èlan Savjeta roditelja.
Trenutni Školski odbor je sastavljen od sedam èlanova, od kojih je samo jedan Bošnjak. Meðutim, roditelji kažu da je Zakon vrlo jasan. S obzirom na to da centralnu školu Petar Koèiæ u Kravici pohaða 89 uèenika srpske nacionalnosti, a podruènu u Konjeviæ-Polju 154 bošnjaèke djece, u Školskom odboru bi trebala biti èetiri Bošnjaka. No, to se, bar za sada, tvrde roditelji, ne poštuje.
A ne poštuju se, navode oni, ni druga prava bošnjaèke djece, zbog èega je i poèeo bojkot nastave. Roditelji su pomoæ tražili na brojnim adresama.
"Krenuli smo od direktora škole i naèelnika opštine, pa smo se sastali sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, obratili se Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Zatim smo se sastali sa Adilom Osmanoviæem, federalnim ministrom za izbjeglice i Damirom Mašiæem, federalnim ministrom obrazovanja”, rekao je Dediæ.
On je naveo da su roditelji pozvali ministre iz svih Kantona koji su 2002. potpisali sporazum, a koji garantuje da æe se nastava u Konjeviæ-Polju odvijati prema planu i programu iz Federacije, da u ponedjeljak doðu u školu.
"Pozvali smo i resornog ministra u RS-u Gorana Mutabdžiju, ali se oglušio na naše zahtjeve. On je èovjek pun sebe. Upoznali smo i OHR. OSCE je upuæen od samog poèetka. Oni nisu dostavljali u centralu naše probleme, nego sve od direktora škole Save Miloševiæa. OSCE je, što se tièe kancelarije u Srebrenici, radio na našu štetu. Kad smo bili u Sarajevu, njihova šefica je èitala sve što je Savo dostavio”, kazao nam je Dediæ, dodajuæi da nastavnica koja dolazi iz Srbije i djeci predaje na ekavici, neæe više moæi ostati u školi da radi.
Bošnjaèka djeca æe, naveo je, zajedno sa roditeljima æe 24. septembra doæi u Sarajevo, kada æe biti održana konferencija ministara obrazovanja na nivou BiH. Nakon toga æe donijeti konaènu odluku o buduæem školovanju njihove djece. A do tada, nastavljaju borbu.
A borbu za svoju djecu æe nastaviti i Muhizin Omeroviæ, poznatiji kao Ðile, profesor teologije, koji je nakon 62 dana lutanja po podrinjskim šumama i brdima preživio genocid i izašao na slobodnu teritoriju.
"Djeca ne idu u školu. Vjerujte da je teško. Ja imam dvoje djece. Teško je kad djeca èuju od drugih Bošnjaka kako druga djeca dobivaju ocjene. Djeca su izgubljena. To su djeca od 90 posto ljudi koji su preživjeli srebrenièki genocid”, kazao nam je Omeroviæ.
Ruski jezik
Navodi da su roditelji bili tolerantni u zahtjevima, te da su napravili kompromis i svoje zahtjeve sveli na minimum.
"Gledajte, naša djeca još uèe ruski jezik. Nas nikad niko nije pitao: hoæe li vaša djeca da uèe ruski ili neki drugi jezik? Ovo je sramota, poèevši od naših lokalnih predstavnika, politièara, do Predsjedništva, OHR-a, OSCE-a... Treba jasno reæi, ovo nije samo problem u Konjeviæ-Polju, nego u mnogim školama širom BiH postoje vjerovatno slièni problemi”, rekao je Omeroviæ.
Istièe da je cijela situacija žalosna jer veæina roditelja nema zaposlenje, bave se poljoprivredom i jedva preživljavaju. Sada su, navodi, jednostavno primorani da to sve ostave i da krenu da se bore za svoja prava.
"Osjeæamo se zapostavljenima, prepuštenim samima sebi. Ovo je isto, meni lièno, koji sam preživio Srebrenicu, kao 1995. kada smo ostavljeni, pa šta nam Bog da. Naša borba ne traje od juèer. Ovo traje 10 godina. Mi pokušavamo dogovarati, pregovarati, ali ljudi, jednostavno neæe”, govori Omeroviæ.
No, uprkos svemu, roditelji neæe stati dok se ne ispune njihovi zahtjevi.
"Ne mogu nas razbiti u ovom što smo krenuli. Naše živote su uzeli, uzeli su ih ratom, upropastili su nam mladost, ali ne damo živote naše djece bolan, ni po koju cijenu”, poruèio je Omeroviæ.
Ali, tako ne misli i resorni ministar Mutabdžija. Ovih dana smo kontaktirali Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a. Reèeno nam je da æe Ministarstvo imati zvanièan stav o cijelom sluèaju tek nakon 24. septembra, kada se završi konferencija ministara. Do tada, treba podsjetiti šta je Mutabdžija ranije govorio o cijelom sluèaju. On je, izmeðu ostalog, kazao da roditelji djece bošnjaèke nacionalnosti nemaju nijedan opravdan razlog za traženje uvoðenja nacionalne grupe predmeta, jer je škola u Konjeviæ-Polju ureðena i daleko kvalitetnije opremljena nego centralna škola u Bratuncu. Rekao je i da za uvoðenje nacionalne grupe predmeta u odjeljenju treba biti više od 18 djece Bošnjaka, što ovdje nije sluèaj.
"Za nas je Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika iz 2002. završena prièa. On je poslužio svojoj svrsi prije 11 godina, a danas se implementira iskljuèivo u Republici Srpskoj i predstavlja sredstvo pritiska na naš obrazovni sistem sa ciljem segregacije uèenika. To neæemo dozvoliti”, kazao je Mutabdžija.
On je izjavio da je problem vodosnabdijevanja regionalnog karaktera, da je za njega nadležna Opština Bratunac, ali da je Ministarstvo prosvjete spremno da za njega naðe alternativno i kvalitetno rješenje. Kada je u pitanju nacionalna struktura školskih odbora, ministar prosvjete RS-a naveo je da postoji spremnost da se s lokalnom zajednicom radi "na balansiranju nacionalne strukture”.
S druge strane, Damir Mašiæ, federalni ministar obrazovanja, koji se nedavno sastao sa roditeljima, u razgovoru za naš list je kazao da u ovom sluèaju oni zahtijevaju samo ono što im po zakonu pripada.
"Sve ono što roditelji traže je propisano pozitivnim zakonskim propisima u RS-u. Sad, kakav je odnos Ministarstva prosvjete i kulture RS-a prema njima, najbolje pokazuje èinjenica da, nažalost, ministar Mutabdžija ne želi ni da se susretne s tim ljudima”, kazao nam je Mašiæ.
Vodosnabijevanje i sanitarije u školi, naveo je on, treba i može da riješi lokalna zajednica, u ovom sluèaju Opština Bratunac. Drugi zahtjev roditelja, koji je vezan za nacionalnu grupu predmeta, kazao je Mašiæ, trebao je biti implementiran još prije 11 godina.
"Na taj sporazum, koji su potpisala 2002. dva entitetska i devet kantonalnih ministara, vlasti RS-a su tada pristale i sami sebi preuzeli obavezu. Takoðer, moram reæi da nije uredu da bosanski jezik povratnicima u Konjeviæ-Polju predaje osoba koja prièa ekavicom i koja svakodnevno putuje iz druge države. Udžbenici koji su djeci podijeljeni se nazivaju ’Uèimo srpski jezik’. Ako neko misli da je to implementiranje onoga što je propisano i što treba da se provede oko nacionalne grupe predmeta, onda mi oèigledno imamo veliki problem”, kazao je Mašiæ, navodeæi da problem oko nacionalne grupe predmeta iskljuèivo treba da riješi Ministarstvo prosvjete RS-a.
Problem cijele BiH
Govoreæi o Školskom odboru, naveo je da se samo treba ispoštovati Zakon, a ovaj problem može riješiti Ministarstvo prosvjete RS-a u saradnji sa lokalnom zajednicom. Naglasio je da ova tri zahtjeva roditelja ustvari nisu nikakva tri zahtjeva, nego da su to stvari koje bi trebale bez ikakvih zahtjeva da budu implementirane.
"I ono što sam dužan reæi da je zaista sramotna èinjenica da u sredini gdje školu pohaðaju veæinski bošnjaèka djeca, od 36 zaposlenih, budu samo èetiri nesrpske nacionalnosti, odnosno èetiri Bošnjaka. Od toga samo troje radi u nastavi, a od toga samo jedno ima ugovor na neodreðeno”, kazao je Mašiæ, navodeæi da je sluèaj iz Konjeviæ-Polja problem cijele Bosne i Hercegovine.
Besplatni udžbenici povratnièkoj djeci!?
Na konferenciji ministara obrazovanja, Mašiæ æe predložiti da se konaèno zajednièki prihvati i usvoji i definiše nacionalna grupa predmeta i minimum prava koja treba da se garantuju svakom djetetu u cijeloj BiH.
"S druge strane, mi što možemo pomoæi iz Federacije, spreman sam da ponudimo da za svu povratnièku djecu u RS-u koji žele nacionalnu i jezièku grupu predmeta po nastavnom planu i programu FBiH, zajedno sa Ministarstvom za izbjegla i raseljena lica FBiH obezbijedimo besplatne udžbenike. To bi moglo biti veliko olakšanje”, kaže on.
Piše: Samir Kariæ (Osloboðenje)
|
|
23-09-2013 at 16:14 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Pušteni u rad solarni kolektori na obdaništu „Poletarac“
Korištenjem sunèeve energije ostvarit æe se ušteda od 5.400,00 KM godišnje
U obdaništu „Poletarac“ u Tuzli danas je pušten u rad solarni sistem za grijanje vode kapaciteta 2000 litara vode, koja æe biti korištena za potrebe kuhinje i perionice veša za svih 11 tuzlanskih obdaništa. Na objekat je postavljeno 15 solarnih kolektora u vrijednosti od 34.460,00KM.
Ugradnju solarnog sistema na obdanište „Poletarac“ finansirala je Ambasada Republike Èeške u Bosni i Hercegovini, u okviru programa Razvojne saradnje putem finansiranja malih lokalnih projekata, u iznosu od 13.460,00 KM i Opština Tuzla sa 23.000,00 KM, a Centar za razvoj i podršku Tuzla realizovao.
Puštanje u rad solarnog sistema za grijanje vode simbolièno su obilježili Njegova ekselencija, Tomáš Szunyog (Tomaž Sunjog), ambasador Èeške Republike u BiH, naèelnik Opštine Tuzla Jasmin Imamoviæ i Amir Zahiroviæ, CRP projekt menadžer.
Naèelnik Imamoviæ zahvalio se ambasadoru Èeške Republike za dosadašnju saradnju na brojnim projektima.
- Sretan zbog toga što je Èeška Republika prepoznala naš plan razvoja energetske efikasnosti. Èesi razumiju da Evropska unija ima strategiju razvoja do 2020.godine i cilj da se emisija CO2 smanji za 20%. Isti cilj ima i Tuzla u strategiji razvoja do 2026.godine. Želja nam je da uèinimo štedljivim sve javne institucije u našem gradu – dodao je Imamoviæ.
Republika Èeška smatra BiH kao jednu od pet prioritetnih država za saradnju i svake godine izdvaja dva i po milijuna eura za razlièite projekte na teritoriji naše države, izjavio je Tomáš Szunyog, ambasador Èeške Republike u BiH.
Kako smo veæ kazali, projekat je realizovao Centar za razvoj i podršku Tuzla.
- Ovim projektom je riješeno izmeðu 90-100% potreba ovog obdaništa za toplom vodom tokom cijele godine. Korištenjem sunèeve energije, umjesto elektriène energije za grijanje vode, obdanište æe ostvariti uštedu od oko 5.400,00KM godišnje. Period povrata investiranih sredstava je pet godina, a nakon isteka tog perioda, u narednih 20 godina koliko iznosi vijek trajanja sistema, obdanište æe i dalje imati znaèajne novèane uštede. S druge strane, kvalitet i nivo usluga i uslovi u kojima borave naši najmlaði sugraðani, su znatno poboljšani – izjavio je Amir Zahiroviæ, CRP projekt menadžer.
Realizacijom ovog projekta se nastavlja uspješna saradnja Opštine Tuzla i CRP-a u promociji energetske efikanosti i zaštite okoliša, te demonstrira model korištenja obnovljivih izvora energije, kao moguæeg nosica ekonomskog razvoja lokalne zajednice.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 26-09-2013 at 11:55 GMT]
[Edited by cupo on 26-09-2013 at 11:57 GMT]
|
|
26-09-2013 at 11:54 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Prvih 10 godina Centra palijativne njege
Mjesto humanosti i potpune skrbi
Naša zemlja je jedna od 10 u svijetu koja u svom sistemu zdravstva ima inkorporiran i sistem palijativne njege. Projekat koji je od osnivanja, implementacije i danas, kada se obilježava 10 godina njegove primjene u Tuzli, zahtjevao puno odricanja pokazao se kao neophodan u vremenu i okruženju u kome živimo.
„Ovo je ustanova koja olakšava životne tegobe svima koji su došli na kraj svog životnog puta“, kazala je ministrica zdravstva u Vladi TK prof. dr. Nermina Hadžigrahiæ.
Tuzlanski Centar palijativne njege – Hospis je dio Univerzitetskog klinièkog centra Tuzla, a osnovan je uz saradnju humanitarne organizacije Sisters of the cross and passion (Ujedinjeno Kraljevstvo).

„Centar palijativne njege u Tuzli je unio promjene u filozofiji pristupa pacijentima, gdje se predano èuva dignitet svake osobe, poštuju njegova vrijednost, privatnost, religija i posebnost. Isti tretman imaju i èlanovi porodice i njegovatelji“, naveo je doc. dr. Nešad Hotiæ, direktor JZU UKC Tuzla.
O humanistièkom doprinosu koji hospis nudi govorio je direktor Centra doc. dr. Samir Husiæ, uz konstataciju da se èesto uzroci bolesti ne mogu izbjeæi, ali se njene tegobe mogu ublažiti.
„Palijativna medicina ne lijeèi osnovnu bolest nego umanjuje fizièke, psihièke i duševne tegobe bolesnika u završnom stanju neizljeèivih oboljenja. Oslobaðanje od patnji je etièki imperativ, a dobro organizovaa palitaivna njega smanjuje i troškove lijeèenja za 33% pri tome nudeæi kvalitetniji tretman pacijentu i njegovoj porodici“, rijeèi su doc. dr. Husiæa.
Tokom ceremonije obilježavanja godišnjice Centra proèitana su i dva dirljiva pisma pacijenta i èlana porodice u kojima je opisana borba za buduænost onih koji koriste usluge ove ustanove i požrtvovanost uposlenika da pacijenti budu tretirani na najbolji naèin. Potom su naèelnik opæine Tuzla Jasmin Imamoviæ i direktor Hotiæ sveèano otvorili park namjenski napravljen za potrebe korisnika Centra.
Hospis ima kapacitet od 15 bolesnièkih kreveta, a od osnivanja do kraja 2012. godine u njemu je hospitaliziran 4221 pacijent. Uz ovaj, pacijentima je na usluzi i Dnevni hospis, Djeèiji hospis sa kapacitetom od šest bolesnièkih kreveta, Roditeljska kuæai Ambulanta za tretman bola i drugih simptoma. Za sve osiguranike sa podruèja Tuzlanskog kantona usluge Centra su besplatne.
B.K.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 26-09-2013 at 17:54 GMT]
|
|
26-09-2013 at 17:50 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Dan otvorenih vrata Službe hitne medicinske pomoæi
"Spreman-spašen, smanjenje rizika od katastrofa i sigurnost djece"
U sklopu UNICEF-ovog projekta "Spreman-spašen, smanjenje rizika od katastrofa i sigurnost djece", danas je u prostorijama JU Dom Zdravlja Tuzla „dr Mustafa Šehoviæ” organizovan Dan otvorenih vrata Službe hitne medicinske pomoæi. U okviru aktivnosti održana je radionica na kojoj su tuzlanskim osnovcima prezentirane osnovne mjere oživljavanja i prva pomoæ kod pojedinih stanja,odnosno praktiène vještine koje bi trebalo da poznaje svaki pojedinac, a koje mogu da spase život.
- Ciljana populacija ove kampanje jesu djeca iz sedam tuzlanskih osnovnih škola. Radi se o djeci koja su u toke sedmice imala radionice o temi smanjenja rizika od katastrofa pod pokroviteljstvom Fondacije tuzlanske zajednice. Potom su izabrani uèenici došli da prisustvuju radionici na kojoj smo im prezentovali koje sve aktivnosti sprovodi Služba hitne medicinske pomoæi – kazala je za naš portal dr.Snježana Rakovac, specijalista urgentne medicine u JU Dom Zdravlja Tuzla „dr Mustafa Šehoviæ”.
Posjeta i upoznavanje sa radom Službe hitne pomoæi je nastavak edukacije uèenika viših razreda osnovnih škola na podruèju opštine Tuzla (OŠ Novi grad, OŠ Kreka, OŠ Podrinje Mihatoviæi, OŠ Breške, OŠ Husino, OŠ „Sv. Franjo“ i OŠ Pazar) koje su ukljuèene u ovaj znaèajan projekat od septembra 2013.
Služba civilne zaštite u saradnji sa opštinskim službama spašavanja i uz podršku donatora je ranije realizovala edukativne radionice i pokazne vježbe u šest osnovnih škola (OŠ Tušanj, OŠ Brèanska Malta, OŠ Slavinoviæi, OŠ Kiseljak, te Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihièkom i tjelesnom razvoju” i „Centar za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora“ Tuzla), a nakon posjete Urgentnom centru planirana je i finalna manifestacija povodom Dana redukcije katastrofa.
(tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 27-09-2013 at 13:56 GMT]
[Edited by cupo on 27-09-2013 at 13:57 GMT]
|
|
27-09-2013 at 13:49 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
KLIK "Džafiæi 2013"
Otvorena retrospektivna izložba slika nastalih na likovnoj koloniji
U Bosanskom kulturnom centru „Alija Izetbegoviæ“ u Kalesiji, u petak je otvorena izložba slika koje su nastale na likovnoj koloniji KLIK „Džafiæi 2013“.
Izložbu je otvorio naèelnik opštine Kalesija, gospodin Rasim Omeroviæ, koji je ujedno i pokrovitelj ove manifestacije. .
- Uvijek sam zadovoljan kada se nešto lijepo dešava na podruèju naše opštine. Likovna kolonija Džafiæi organizovana je po treæi put i zasigurno neæemo propustiti priliku da se to nastavi i u buduænosti, jer sve ono što vrijedi treba i održavati. Likovna kolonija je bila uspješna i drago mi da posjetioci koji nisu bili u Džafiæima, sada imaju priliku da pogledaju umjetnièka djela - rekao je Omeroviæ.
Posjetioci izložbe u narednih mjesec dana mogu pogledati izložene slike 33 umjetnika. Za vrijeme boravka u Džafiæima, umjetnici su iza sebe ostavili više od èetrdeset radova raðenih u razlièitim tehnikama slikanja. Svi autori su pokušali da ostave sebe u potpunosti na svojim djelima, i samim tim predstavili razlièite karaktere, osobine i vlastite doživljaje okoline u kojoj su boravili.

O likovnoj koloniji Džafiæi, izloženim radovima kao i o samim umjetnicima za naš portal su govorili Fadil Hujduroviæ, direktor BKC – a “Alija Izetbegoviæ”, Sejfulah Imamoviæ likovni umjetnik i književnik iz Kalesije, te slikar Fikret Ibrièiæ iz Tuzle.
Organizacioni odbor treæe likovne kolonije odluèio je da nagradi dva rada. Nagraðena su djela „Èaršija“, autora Emina Skomorca iz Zenice i „Mahala“ , autora Fikreta Ibrièiæa iz Tuzle.
- Na likovnoj koloniji „Džafiæi“ uèestvujem od samog poèetka. Sretan sam i zadovoljan zbog nagrade iz prostog razloga što èovjek doživljava satisfakciju za proteklo i buduæe vrijeme. To je zaista jedna nagrada koja je vrijedna pažnje – rekao je Fikret Ibrièiæ.
Podsjeæamo, na KLIK „Džafiæi 2013“ uèestvovali su: Rahman Šabanoviæ, Mehdija Suljeviæ, Omer Modriæ, Emin Skomorac, Fikret Ibrièiæ, Fikret Jahiæ Vršanin, Ðulejman Isiæ, Refka Šestan Èajiæ, Hariz Grahiæ, Samir Hodžiæ, Sejfulah Imamoviæ, Mirsada Èajlakoviæ, Meliha Družiæ, Zdena Šariæ Pisker, Mehmedalija Mehmedoviæ, Adil Mešanoviæ, Zlata Avdagiæ, Jasmina Bajramoviæ Æatiæ, Ismet Hodžiæ, Berina Bilajac, Amela Æejvanoviæ, Mersada Nuruddina Agoviæ, Izet Paloš, Ruždija Hujduroviæ, Amir Muminoviæ, Safet Berbiæ, Nihad Aliæ, Mirsad Peziæ, Almasa Imamoviæ, Heldin Mehmedoviæ, Emina Nurkiæ, Jasmin Družiæ i Muhamed Džananoviæ.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 27-09-2013 at 20:37 GMT]
|
|
27-09-2013 at 20:31 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Otvorena Likovna kolonija Vršani 2013
Spoj tradicije, kulture i likovne umjetnosti
U organizaciji Udruženja graðana 'Baština' i Udruženje graðana 'Venia', danas je sveèano otvorena Likovna kolonija “Vršani 2013″.
Likovnu koloniju otvorenom je proglasio predsjednik OO SDA Tuzla, mr. Salko Bukvareviæ, koji je istakao znaèaj Vršana za kulturno-historijsku tradiciju Tuzle.
- Dolaskom zdravih, dobrih ideja , lijepih poruka, dolaze i druge lijepe stvari. Danas je na Vršanima spoj tradicije, kulture i likovne umjetnosti. Svi koji su ovdje mogu da vide kako izgleda jedan od najstarijih mekteba na ovom podruèju – rekao je Bukvareviæ dodavši da bi Vršani trebali biti poseban prostor u turistièkoj ponudi grada Tuzle.
Uèešæe na ovogodišnjoj koloniji uzelo je 30 umjetnika sa podruèja Tuzlanskog kantona i šire. Na slikama su uglavnom provladavali motivi Vršana i kulturne vrijednosti koje bosanski narod èine posebnim i prepoznatljivim.
Fikret Jahiæ, umjetnièki direktor „Likovne kolonije Vršani 2013.“, je izrazio zadovoljstvo što je ova smotra umjetnièkog stvaralaštva postala tradicionalna i što svake godine okupi veliki broj zaljubljenika u likovnu umjetnost. Pored toga, u planu je niz novih projekata za ovo mjesto.
- Likovna kolonija Vršani iznjedrila je prièu i o gradnji puta i pripreme na tom projektu uveliko traju. Zatim tu je i izgradnja starog kulturno-historijskog naslijeða odnosno mezarja Vršani. Dobili smo projekat za obnavljanje mekteba Vršani, uradili smo tablu koja govori o etno, kulturnom, historijskom naslijeðu, mjestu koje ima svoje utemeljenje još od 16. stoljeæa. Dakle, uradili smo niz praktiènih stvari da ova likovna kolonija ima smisla - dodao je Jahiæ.
U okviru Kolonije održan je Festival ilahija i kasida Vršani 2013. na kojem su nastupili horovi el-Aziz iz Kikaèa Kalesija, Nahl iz Zenice, el-Emin iz Graèanice, Nedžm iz Graèanice, mektebski hor iz Obodnice Tuzla i hor Bedr iz Vukovija.
Pokrovitelji manifestacije su Medžlis Islamske zajednice Tuzla, MDD Merhamet RO Tuzla, Rewda d.o.o.Tuzla i Off set Tuzla.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 28-09-2013 at 15:26 GMT]
[Edited by cupo on 28-09-2013 at 15:28 GMT]
|
|
28-09-2013 at 15:25 |
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|