Likovno Udruženje "Franjo Leder"

„Obojimo život duginim bojama“

Likovno udruženje „Franjo Leder“ iz Tuzle uz finansijsku podršku Fondacije tuzlanske zajednice realizuje projekat likovnih radionica– tehnika enkaustika. Riječ je o tehnici koja podrazumijeva rad sa peglom i voštanim bojama.



- Radionice se održavaju na više lokacija na području opštine Tuzla, a do sada su realizovane u Domu penzionera,Agora centru u Simin Hanu i Društvenom domu u Gornjoj Tuzli.Radionice su jako posjećene a polaznici su svih uzrasta - kazala je za naš portal Smiljana Bubreško iz Udruženja likovnih umjetnika "Franjo Leder".



Posljednja iz niza radionica održaće se dana, 09.11.2013 godine sa početkom u 11 i 12 sati u Kući plamena mira u Tuzli.

Radovi svih polaznika radionica biće izloženi zajedno sa radovima članova Likovnog udruženja„Franjo Leder“ Tuzla na izložbi koja će biti otvorena u sklopu manifestacije „Dani otvorenih vrata Agora Centra“ u Simin Hanu 12. novembra 2013 godine sa početkom u 16,00 sati.



Inače, Udruženje „Franjo Leder“ su 2009 godine osnovali slikar Zoran Kovačević sa još pet entuzijasta slikara amatera iz Tuzle: Hasiba Šahmanović, Tatjana Paki, Snežana Kovačević, Amra Delalić i Smiljana Bubreško.

(Tuzlarije.net)


[Edited by cupo on 08-11-2013 at 13:53 GMT]

Omladinska banka BiH pomaže mladim u razvoju preduzetništva

U organizaciji Fondacije tuzlanske zajednice i Fondacije "Mozaik" iz Sarajeva, danas je u Bosanskom kulturnom centru Tuzla organizovana prezentacija Program Omladinske banke i uticaj programa na realizaciju Akcionog plana za mlade. Prezentacija je bila namijenjena poslanicima skupštine Tuzlanskog kantona, a na ovom događaju su, uz članove odbora Omladinskih banaka, prisustvovali predstavnici partnerskih opština programa kao i mladi vijećnici Opštinskog vijeća Tuzla.



Program Omladinske banke BiH ima za cilj da poveća učešće mladih u razvoju lokalnih zajednica kroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka, te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama kroz dodjelu bespovratnih novčanih sredstava projektima neformalnih grupa mladih.



- Cilj nam je da predstavimo aktivnosti Omladinske banke zajedno sa Fondacijom tuzlanske zajednice. Tu su i predstavnici omladinskih banaka iz Kladnja i Živinica, koji su također predstavili svoje projekte i aktivnosti. Radi se o projektima koje su osmislili mladi ljudi, koji će ih na kraju i realizirati. Selekciju projekata vrše članovi odbora koji su također mladi od 15 - 30 godina. Bitno je istači da metodologija rada Fondacije "Mozaik" jeste da na jednu marku našeg fonda Omladinske banke ide jedna marka doprinosa zajednice. Znači, ako mi damo grant na primjer od 200KM, mladi su obavezni u svojim zajednicama naći 200KM ili više - kazala je za naš portal Belma Rizvanović , projekt koordinatorica Omladinske banke Fondacija „Mozaik“ dodajući da je interes mladih za ovakve projekte veoma veliki.

Zajedničkom saradnjom na Programu Omladinske banke sa inovativnim pristupima, Fondacija tuzlanske zajednice i Fondacija Mozaik, a kroz projekte koji su mladi osmislili za svoju zajednicu, nastoje doprinijeti implementaciji Zakona o mladima i Zakona o volontiranju u FBiH, jačem učešću mladih u procesima donošenja odluka, razvoju i unapređenju kapaciteta i vještina mladih, te povećanju odgovornosti i brige o svojoj zajednici.



- Ova prezentacija je bila odlična prilika da upoznamo mlade ljude sa rezultatima cjelokupnog programa Omladinske banke na području Bosne i Hercegovine. Isto tako, pokušali smo da damo značaj tome da se u razvijanje programa Omladinske banke na području BiH trebaju uključiti i donosioci odluka, odnosno predstavnici vlasti - rekao je Emir Bašić, menadžer za razvoj programa Fondacije tuzlanske zajednice.

(Tuzlarije.net)

Otvoreni univerzitet

Predavanje pod nazivom „Karl Marx in America“

Otvoreni univezitet poziva sve zainteresirane na prvo u nizu predavanja, pod nazivom „Karl Marx in America“, kako bi kritički pristupili krizi akumulacije kapitala koja je počela u '70-tim godinama iz nekoliko različitih perspektiva; od Boba Jessopa i Roberta Brennera do Davida Harveya i Moishea Postonea, Miltona Friedmana i Garyja Beckera do Francisa Fukuyame i Roberta Lucasa, pa čak i Karla Marxa. Naš cilj je kritički ispitati nagle promjene u društvu, kulturi, politici i ekonomiji koje su krenule u '70-tim i odatle kompletno promijenile naš svijet, naročito Balkan, Bosnu i Hercegovinu i Tuzlu.



Prvo predavanje bit će održano u 11.11.2013. godine u prostorijama Filozofskog fakulteta Tuzla (učionica 101). Predavač je Joseph Lough, profesor s Univerziteta u Berkeleyu, a službeni jezik je engleski.

(Tuzlarije.net)

Tuzla: Brđanijada 2013 u Domu penzionera

Lijepo vrijeme izmamilo Tuzlake na ulice

Sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine izmamilo je brojne Tuzlake da prošetaju čaršijom, kako bi uhvatili pokoju zraku sunca. U gradu se mogu sresti svi uzrasti, od starijih osoba, porodica s djecom do omladine, i svako će na svoj način upotpuniti dan.

Pogledajte šta smo zabilježili...





















(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 09-11-2013 at 13:38 GMT]

60.jubilarno Sijelo u podne

Sevdisanje na tuzlanski način

Jubilarno 60. Tuzlansko sijelo u podne održano je u Kristalnoj sali Hotela „Tuzla“ pred brojnim Tuzlacima, ljubiteljima lijepe pjesme. Tuzlansko sijelo u podne sačuvalo je svoju tradiciju dugu 34 godine, a osmislili su ga Tuzlaci davne 1979.godine, s ciljem da od zaborava sačuvaju neprocjenjvio kulturno blago ovih prostora – pjesmu sevdalinku. Sijelo se održava dva puta godišnje, u proljeće i jesen.



Svako Tuzlansko sijelo u podne sijeldžije iščekuju s nestrpljenjem, jer je ova manifestacija praktično postala dio porodičnih običaja, dio života sijeldžija i njihovih potomaka, dio tuzlanske tradicije. Tako je bilo i danas, na 60. Tuzlanskom sijelu u podne.



- Sijelo u podne kod mene budi posebna osjećanja jer sam za ovu manifestaciju saznao od svog oca i majke. Vremenom, u sijelo sam bio uključen kao voditelj i kao saradnik na programskom uređenju, potom i kao član Odbora, a u zadnje dvije godine kao predsjednik Odbora sijela. Velika je to čast i zadovoljstvo, posebno ako se uzme u obzir ko su bili dosadašnji predsjednici. Ipak, bez zajedničkog rada i truda ne bi bilo ni Sijela. Mislim da je Odbor sijela u proteklom periodu u potpunosti odgovorio postavljenom zadatku, vodili smo računa da sijelo i dalje ostane mjesto očuvanja lijepe pjesme, plesa i druženja. Trudili smo se i nastojat ćemo da ova najljepša tuzlanska tradicija traje još dugo, dugo...- rekao je Sabahudin Azapagić, predsjednik Odbora Tuzlanskog sijela u podne.

Svi gosti kao po nekom pravilu imaju "svoje" stolove za kojima sjede već godinama, tako da se to unaprijed zna.









Bez dileme, Tuzlansko sijelo u podne je spoj mladosti i iskustva. Zašto je to tako, posvjedočili smo kroz program koji je pripremljen za sijeldžije. Naime, nastupili su mladi izvođači sevdalinke Edin Šarić, Azra Husarkić i Haris Ovčina.



Sijelo u podne obilježili su i dobro poznati interpretatori bosanske sevdalinke: Nesib Delibegović, Esad Kovačević, Senad Gračić, Senada Salkić i Arnad Ramadanović. Za dobar štimung pobrinuo se orkestar „Stari Grad“ za koji svi kažu da Tuzlansko sijelo u podne bez njega ne može: Senad Neimarlija (harmonika), Damir Čilimković (klavijature), Atila Hajdarović (gitara) i Džihad Polić (violina). S obzirom da je ovo bilo jubilarno Sijelo, organizatori su obogatili program polusatnim nastupom Gradskog kulturno-umjetničkog društva Bosna. Domaćini ovogodišnjeg sijela bili su Fikret Fiko Ibričić i Hasib Bibo Azapagić.













Sijelo u podne ima i svoje tradicionalno priznanje sa lijepim imenom „Vrata Bosne“ ili popularna „Halka“. Ovo je simbolično priznanje i dodjeljuje se najvrednijim i najaktivnijim sijeldžijama. Ovogodišnje priznanje uručeno je gospođi Hajriji Ledić, koja je dala nemjerljiv doprinos održavanju manifestacije.

Pjesma koja je sijeldžije podigla na noge je "Tuzlanska elegija" - himne manifestacije "Sijelo u podne" koja kaže: "Nema Muje sa Mejdana, nema Ajke sa čardaka, nema više onih lola iz starog Bristola". Pogledajte kako je to izgledalo...



Bila je ovo prilika i da se svi prisutni prisjete rahmetli Mirsada Ajanovića. On je bio dugogodišnji učesnik sijela, predsjednik Odbora od 2005.godine, veliki zaljubljenik u druženje, muziku i sevdah, volio je Sijelo svim svojim srcem.

(Tuzlarije.net)



[Edited by cupo on 09-11-2013 at 18:15 GMT]

[Edited by cupo on 09-11-2013 at 18:17 GMT]

[Edited by cupo on 09-11-2013 at 18:20 GMT]

[Edited by cupo on 09-11-2013 at 19:36 GMT]

Obilježena 20. godišnjica pogibije Zlatnog ljiljana Meldina Hajdarevića

Članovi Kluba Patriotske lige opštine Tuzla danas su na Nišićkoj visoravni obilježili 20. godišnjicu od pogibije borca Armije Republike BiH, ratnog heroja i Zlatnog ljiljana Meldina Hajdarevića koji je na tom mjestu izgubio život braneći Bosnu i Hercegovinu.



Saborci, porodica, prijatelji i mještani Hajdarevićeve rodne Gornje Tuzle proučili su fatihu i položili cvijeće na spomen obilježje te su se prigodnim obraćanjem prisjetili lika i djela ovog ratnog heroja.



Meldin Hajdarević izgubio je život u selu Ravne u akcijama odbrane jedinog koridora za Tuzlu. U toku agresije se borio na svim ratištima širom Bosne i Hercegovine, od Bosanskog Broda, Gradačca, Teočaka, Goražda, a u borbenim akcijama je tri puta ranjavan. Dobitnik je i Zlatne plakete Grada te nekadašnji član Muslimanskog omladinskog saveza.









Patriotska liga opštine Tuzla obilježavanjem godišnjice njegove smrti sjeća se i svih ostalih šehida i palih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su svoje živote ugradili u temelje jedine nam domovine i u slobodu koju danas svi uživamo.

Rodbina, prijatelji i saborci Meldina Hajdarevića će u Bijeloj džamiji u Gornjoj Tuzli proučiti hatmu i obići njegov mezar.


(Tuzlarije.net)

Korakom po Velikom UDRČU:

U potrazi za halkama

Luka na planini (onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda)

- Šta bi sa onim tvojim halkama?
- Kojim, halkama?
- Onim koje si tražio po planinama, onim za koje su se, ko biva, vezivali brodovi...
- Hm, hm...
- Nađe li ih ili ih ne nađe?
- Ponekad je suština u traženju a ne u nalaženju...
- Znači, šuplja priča.

Nadao sam se da to prešutim, ali kad već pitaju onda su valjda spremi i da se suoče sa obimnošću odgovora.



Prilazak planini Udrč od strane Cerske i sela razbacanih okolo pruža jednu drugu sliku na okolni ambijent. Vrijeme je poslužilo, teku novembarski dani a snijegu još nema traga. Taman da se iskoriste za bauljanje po planini nezaposlenog pisca koji čeka da u štampu uđe njegova knjiga ČAJ OD NANE.



Prije nego što pružimo korak valja nasuti vodu, a baš tada na česmama u Rovašima vode nema. Produžimo do Babića. Pored puta žbun stećaka, u najmanju ruku neobičnih i vrlo interesantnih.



Pred nama su sela Podudrča: Suljići, Babići, Rovaši, Hakalaši, Skugrić, Dželilovići, Musići.

U planini ima medvjeda, to je sigurno, a naiđe i poneki međed, ima vukova i divljih svinja... Planina ko planina, sreća pa nije lovni dan. Dok smo se pentrali jedva vidljivom, strmom stazom, malim amaterskim aparatima pokušavamo zabilježiti dio ambijenta. Trojica nas je (Azir Šabić, Fajko Kadrić i ja). Pravimo buku tako da pred nama bježi svaka divljač kojoj je planina dom.



Saznajem da onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda, neće ga napasti pas i neće ostariti. Logično, kašlješ toliko da se medo uplaši i bježi, počneš nositi štap te se njime braniš od psa i umreš mlad, zbog duhana. Utješno. U to ime, zapalim jednu dok smo odmarali pogleda uperenog na Kušlat koji je sada ispod nas. Što dublje ulazimo u šumu sve je više debelih lijana koje vise po drveću. Kontam da bi se Zagor odlično snašao na ovom mjestu.

Negdje pri vrhu, koji logično uopće nije vrh zadržala se voda čineći malo jezerce (Stublić). Mutna je, uzburkana, očito smo uznemirili divljač koja se tu brćkala malo prije našeg dolaska. Prekinuli smo njihovo subotnje kupanje.

A halke, e, tek to je priča, ali veranje uz Udrč nije nimalo lagano. Preporučuje se kao veoma učinkovit način za skidanje suvišne kilaže i održavanje kondicije.



Računa se da je Panonsko more, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000. Zavrtoglava ti se od tih brojki.

Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme Panonskog mora, danas su većini nepoznanica.
Jesu li nestale u prašinu satrvene od majke prirode ili ih je ipak moguće pronaći? Ako i ima tragova halki možda su smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom? Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja.
Evo jedne takve priče. Redžo Kadrić, negdje 65. godine na Udrč je dolazio sa tadašnjim šumarom Junuzom. Tih godina je Udrč pošumljavan. Desna strana planine je bjelogorično drvo, a lijeva crnogorično; zavisi odakle dolazite i kako posmatrate.





Na rubu planine dolazi do naglog obrušavanja, zapravo jezivo visokog klanca između Malog i Velikog Udrča. Tu se pažljivo spusti, prijeđe tekuća voda (potočić). Iznad su pećine u stijenama, a iznad njih, na nepristupačnom mjestu halke, željeznim klinima pričvršćene za kamen.

Redžo bio, Redžo vodio, i Redžno nas upozorio da nikako nećemo moći prići tom mjestu jer je to na vrlo nezgodnoj litici.
Kontam da bi nam lokacija tog mjesta koje je ostalo izvan vode možda u budućnosti mogla i zatrebati obzirom na brzinu topljenja leda i prognoze svakakvih katastrofa.

Pogled sa vrha je zaista nevjerovatan. Ispod nas krstare gavranovi i igra se jedan prelijepi soko. Vidi se i kota na kojoj je Perin i koju smo nedavno pohodili; odavde izgleda patuljasto, mada je dio Udrča. Doboko ispod je rijeka Drinjača, na čijem vijeru medvjed lovi ribu. Negdje na pola jezivi srme litice bi trebale biti mitske halke. Ima li ih!? Ne znamo, ne vidimo, dvogled nemamo.

Sa lijeva na desno: Mali Udrč (čuj mali?), selo Gobelje, Kozjak, Papraća, Kamenica, a u daljini, sitno kao tačkice na karti Kalesija i sela okolo. Ovaj dio se zove Pisanica i visok je 1046 m/nv.

Planina je sakrila tragove rata, a kora na drvetu čuva urezana imena i datume. Na jednoj piše Mevludin i Nisveta... Neko je sa puno strpljenja urezivao tragove u koru drveta.





Ispod vrha, na prilično nepristupačnom mjestu su medine pećine, a tragove divljači nalazimo svuda po šumi. Daleko je i nepristupačna stijena na kojoj bi trebale biti halke. Ima li ih, ili ih je vrijeme pojelo?

Na povratku svratimo do goleme nekropole stećaka Skugrić. U hrastovoj šumi Gaj, pored sela Podgaj miruju potomci ovih krajeva. Na jednom je mač, na drugom prepoznatljiva, podignuta ruka, na trećem ruža, na četvrtom polumjesec i krst... Gotovo svaki je ukrašen i ima ih, iha, haj...Ne znam da li je ova nekropola registrovana i da li je iko popisao postojanje stećaka čije dvije lokacije smo mi vidjeli danas...

Eto, ne znam jesam li odgovorio na tvoje pitanje. Meni je ne bitno jesu li se halke održale i oduprijele vremenu, bitno je da smo ih tražili, a u traženju vidjeli nevjerovatan pejzaž planine Udrč i neke od prepijepih motiva na stećcima...

Mehmed Đedović

(Tuzlarije.net)



[Edited by cupo on 10-11-2013 at 21:46 GMT]

Mirni protest Udruženja Žene Srebrenice

Begović: Nećemo odustati dok ne pronađemo kosti naših najmilijih

Ni kiša koja neprestano pada nije spriječila žene Srebrenice da se okupe na još jednom mirnom protestu, koji se održava u znak sjećanja na 11. jula 1995. godine kada se dogodio genocid u Srebrenici.



Podpredsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Nura Begović kazala je kako Srebreničanke već 18 godina svakog 11-og u mjesecu vrše pritisak na domaće i međunarodne institucije da se otvori što više masovnih grobnica, identificiraju žrtve i uhapse ratni zločinci.



Neophodno je da društvo u Srbiji preuzme moralnu i političku odgovornost kako bi došlo do javnog priznanja genocida u Srebrenici, kazala je predstavnica Udruženja građanki "Žene u crnom" iz Beograda Staša Zajović. Delegacija ovog udruženja, kao i predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iz Srbije, pružili su danas podršku majkama Srebrenice.



Mirnim protestima Udruženja građana "Žene Srebrenice" pridružili su se i članovi političkih stranaka, predstavnici Organizacije porodica šehida i poginulih boraca iz Živinica, te građani Tuzle.





Članice Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, predstavnice Magazina za ženu i porodicu Bosanska Sumejja te džematlijke, proučile su danas u Čaršijskoj džamiji hatma dovu za žrtve srebreničkog genocida.

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 11-11-2013 at 13:36 GMT]

[Edited by cupo on 11-11-2013 at 13:44 GMT]

Dječji književni klub i Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić " Tuzla pozivaju literarne i likovne sekcije osnovnih škola ali i svu djecu koja vole čitati, maštati, stvarati

Drugari, vama kojima je knjiga uvijek „in“ i „like“ i „cool“.
Daje se na znanje!
Dječji književni klub u Tuzli pokreće, zakotrljava i zakuhava projekt
„Čitajmo zajedno“

Svakog mjeseca posvetit ćemo se jednoj temi o kojoj ćemo razgovarati, pisati, crtati, raspravljati.
Dugo, toplo ljeto je iza nas. Dolazi nam zima, duga i hladna. Prije nego zatvorimo vrata naših toplih domova, prisjetimo se svih divnih stvari kojima nas je darovalo ljeto. Među njima je i pjesma cvrčaka.



Tema ovog mjeseca je Cvrčak ili Mrav?!

Sjećate li se te basne?
Jedan je pjevao drugi radio. Kada je stigla zima jedan je ostao gladan a drugi uživao, istina samo u jelu, piću i toplini.
Kakvo bi ljeto bilo bez pjesme razigranog cvrčka?
Može li se "samo pjevati"?
Da li biste zatvorili vrata gladnom cvrčku ili biste mu ponudili neku mogućnost da preživi pa da ljeto opet bude ljeto?
Je li mravu dovoljno to što je sit i u toplome? Kako preživjeti zimu bez pjesme, priče, slike?
Cvrčak ili mrav??

Pozivamo literarne i likovne sekcije škola iz okruženja da nam se pridruže. Napišite pjesmu ili nacrtajte crtež. Radove dostavite u Narodnu i univerzitetsku biblioteku “Derviš Sušić “ Tuzla, na Dječje odjeljenje.
Nastavnici voditelji sekcija mogu prijaviti učenike za “suđenje” koje ćemo upriličiti na završnici u u sali Biblioteke. Sudit će se Cvrčku i Mravu.
Svi pristigli likovni radovi bit će izloženi a najuspješniji literarni radovi bit će čitani za vrijeme “suđenja” i tako pomoći cvrčku ili mravu da se oslobode "krivice".

Dječji književni klub će kreirati program u kome će svi koji to žele naći svojih pet zlatnih minuta. U programu će sudjelovati i specijalni gosti.

Rukavica je bačena!
Čekamo vas!
Prijave i radove primamo do 20. 11. 2013. godine.
Čitajmo, stvarajmo i radujmo se zajedno.

Vaša teta Knjigolina,
(književnica Jagoda Iličić),
autorica projekta i voditeljica radionica u Dječjem književnom klubu



[Edited by cupo on 11-11-2013 at 15:41 GMT]