Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Persona non grata Kaèavenda (sabrana nedjela)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Naèelnik Imamoviæ: Kaèavendine prijetnje Manojloviæu treba shvatiti ozbiljno


Podrška i zaštita za nezavisnog novinara Lazara Manojloviæa


Naèelnik Opæine Tuzla, Jasmin Imamoviæ, izjavio je danas da pruža podršku i zaštitu nezavisnom novinaru i èlanu Halsinškog komiteta, Tuzlaku Lazaru Manojloviæu koji danas živi i radi u Bijeljini. Istaknutom prosvjetnom radniku, borcu za ljudska prava i graðansku hrabrost, javno, pred više od 200 ljudi prijetio je Vasilije Kaèavenda, vladika zvornièko - tuzlanski, na sahrani Ðurice Ðurkoviæa, bivšeg tuzlanskog gimnazijskog profesora. Izmeðu ostalog Kaèavenda mu je rekao da ako ne prestane da piše i govori o njemu da æe izgubiti život.

Lazar Manojlovic


Naèelnik Imamoviæ smatra da prijetnju od strane èovjeka èije su slike sa haškim optuženicima za ratni zloèin, Ratkom Mladiæem i Radovanom Karadžiæem, obišle svijet, treba shvatiti ozbiljno i da zato Lazaru Manojloviæu treba pružiti i podršku i zaštitu.
U nastavku donosimo par tekstova Lazara Manojloviæa koji jasno pokazuju zašto ga vladika mrzi i svjedoèe o Manojloviæevoj graðanskoj hrabrosti.


Mr Aleksandar Ðurièiæ
odgovorni urednik Glorije
Bulevar kralja Aleksandra 70
11000 Beograd
(Vladika Vasilije Kaèavenda - Versaj na srpski naèin, Glorija, 4. 01. 2006)

Poštovani Ðurièiæu

Vaš izvršni urednik Igor Karanov, autor fotoreportaže o V. Kaèavendi, pogazio je osnovno novinarsko pravilo: pitaj i drugu stranu, kao i osnovne norme novinarskog kodeksa. Jer, parèe neba na zemlji jeste raj Vase Kaèavende, a na zemlji semberskoj. I najlošiji novinar bi postavio pitanje o porijeklu tog raja u vrijeme vjersko-zvjerskog bosansko-hercegovaèkog pokolja u kojem je Kaèavenda uzeo vidnu ulogu. Mnogi mladiæi, naivni i nevini, nisu više meðu živima zahvaljujuæi ratnim poklièima vladike koji je pobjegao iz Tuzle. Previše je zla vezano za ime zvornièko-tuzlanskog vladike koji stoluje u Bijeljini. U svom crnomantijaškom pohodu i neviðenoj pohlepi vladika nije birao sredstva da stigne do cilja, što Karanov glorifikuje kao osvedoèenog estetu (sic). Evo nekih èinjenica o osvedoèenom esteti:



* Kaèavenda 15. maja 1992. godine bježi iz Tuzle u Bijeljinu ostavljajuæi svoje vjernike same sebi prepuštene;

# odmah po dolasku u Bijeljinu, sa svojim crnomantijašima, poèinje ratnohuškaèki pohod, govor mržnje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute, a svuda daje blagoslov politici zla psihopate Karadžiæa;

# popa Radomira Markoviæa iz Zagona, koji je ujedno i diplomirani pravnik, zbog odbijanja poslušnosti ražaluje i šalje trideset naoružanih ratnih razbojnika da ga izbace iz kuæe. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana i umrla, a pop izbaèen na ulicu i od Kaèavende žigosan;

# odmah potom mještani pet sela dolaze u Bijeljinu sa svim moguæim vozilima i blokiraju grad tražeæi od Karadžiæa da protjera Kaèavendu. Ali, vrana vrani oèi ne vadi. Umjesto protjerivanja, Radovan Karadžiæ, sa svom svojom bulumentom, dolazi istog dana na veèeru kod vladike. Da se zna ko je bog na zemlji (1993);

# u svojoj pohlepi i nezasitosti vladika, u ime boga Marsa i boga Aresa, ruši deset muslimanskih kuæa, uglednih domaæina u centru Bijeljine, i poèinje gradnju manastira, crkve i svog groba. Zaboravlja pop Vaso na osnovnu hrišæansku i ljudsku maksimu da je oteto prokleto;

# deset godina kasnije, sudskom odlukom, za porušene kuæe i dvorišta od razjarenog vladike, Skupština opštine Bijeljina mora vlasnicima da isplati dva miliona KM sa kamatom, a vladika æuti;

# nije se vladika, u svojim monstruoznim pohodima, zaustavio samo na muslimanskim kuæama i dvorištima. Na tom putu stvaranja parèeta neba na zemlji vladika æe nasilno, iz njihove kuæe, izbaciti dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini, Dimitrija Èolakoviæa, profesora i bratanca Rodoljuba Èolakoviæa, i Boru Ðurkoviæa, diplomiranog pravnika, najuglednijeg predsjednika opštine u posljednjih 50 godina. Obojica su pretrpela moždane udare. Prvi je još živ, sa posljedicama, a drugi je umro. U njihovu kuæu vladika je uveo svoje crnomantijaše i osvajaèe;

# treæe zlo, u stvaranju manastirskog kompleksa, vladika èini nasilnim useljenjem u zgradu Opštinskog komiteta Saveza komunista jer on mrzi komuniste kao teroriste (sic). U toj zgradi je današnji Vladièanski dvor koji Bijeljinci zovu Bijeli dvor;

# pozlatio je vladika svoje odaje i unio namještaj koji je filigranske izrade, a basnoslovno plaæen. Uživa vladika u zlatu i pozlatama, dok mu vjernici preturaju po kontejnerima tražeæi hranu. Ne pada Kaèavendi na pamet da otvori narodnu kuhinju, jer popovi samo uzimaju a nikada ne daju. Svaki graðanin Bijeljine zna da je Kaèavenda u toku rata svu humanitarnu pomoæ, upuæenu iz inostranstva, preprodao i blago zadržao. Ko j... sirotinju. Njima æe bog pomoæi. Amin;

# Skupština opštine Bijeljina je ekspresno vratila crkvi zemlju koja je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kaèavenda je istu odmah prodao tzv. izbjeglicama na parceli Obrijež gdje je sada novo naselje;

# Vladièanski dvor u Tuzli vladika je izdao pod zakup, a to su zvanièno njegove prostorije gdje i treba da živi i radi. Ne kaže Kaèavenda, vašem novinaru Karanovu, zašto samo on ne smije da se vrati u Tuzlu koja je i danas multietnièki grad i grad raje. Zna Vaso koja je zla èinio i zašto se boji. On je jedini vladika koji se nije vratio u svoju parohiju, a time ne poštuje odluku Sinoda SPC. Blagoslovio je vladika politiku zla Radovana Karadžiæa, a i danas, u svojim javnim propovijedima, koristi jezik iz 1992. godine. Znaju to graðani i Tuzle i Semberije. Kaèavenda ima nemirne snove i u zlatnom krevetu i u zlatnim odajama. Voli pop da živi u raju dok narod umire u bijedi. Obešèastio je vladika i oltar i jevanðelje ;

# od 200 crkvenih objekata (bolje da je izgradio radionice i narodne kuhinje) napravio je vladika i dvije crkve gdje im mjesto nije, na Divièu kod Zvornika i u dvorištu Fatinom u Konjeviæ Polju. To su inat crkve gdje vladika u odreðene dane šalje plaæene razbojnike da se mole bogu. (Jadan im bog.) Ti isti "vjernici" obavezno izazovu incidente koje Kaèavendina TV odmah snimi i emituje TV gledalištu. Vladika se odmah pojavi u TV studiju i to komentariše kao genocid nad Srbima. Tako božji izaslanik aktivno održava politiku mržnje, jer treba opravdati sva zvjerstva, pljaèke, rušenja i paljenja koja su poèinjena. U ime boga Marsa i Aresa. Tako vladika Kaèavenda širi mir meðu ljudima;

# ne reèe vladika da je on lièno razbio Meðureligijsko vijeæe na nivou Bosne i Hercegovine, kojem je osnovni zadatak bio da miri graðane razlièitih konfesija. A Vasilije sve naopako...

Toliko od mene, odgovorni urednièe. Od sjajne Glorije izaðe sjaj i bijeda. Nemojte ratne zloèince proglašavati u svece. Dosta je jedan Nikolaj Velimiroviæ.

Pozdravlja vas i poštuje
Bijeljina, 23. januar 2006. Lazar Manojloviæ, novinar




Reljino srbovanje



"Blokiran rad Komisije", Semberske novine, 23. 11. 2006.

Oglasio se, i javno, Relja Bugarinoviæ, predsjednik Komisije za izmjene naziva ulica i javnih ustanova u Bijeljini. Njegov retrogradni izliv mišljenja i pogleda na život pokazuje i njegovo samo biæe. Nema ni tolerancije, ni umjerenosti, ni praviènosti. To je isti onaj rjeènik i bijes jurišnika i odbornika sa sjednice Skupštine opštine Bijeljina, 15. 08. 1992. godine, kada je donešena odluka o hirovitom brisanju imena ulica, trgova i ustanova i davanja novih. U toj neobuzdanosti nestala su i imena velikana dr Kecmanoviæa, Rodoljuba Èolakoviæa, Veselina Masleše, Ervina Egona Kiša, te Trg osloboðenja, Trg žrtava fašistièkog terora i tako redom. Rehabilitovani su fašisti, èetnici, koljaèi, nikogoviæi, a uz sve to zapljusnula su imena iz mitologije, mitomanije i ostala. Iskazano je elementarno nepoznavanje vrijednosti liènosti, neznanje i primitivizam. Tako su Andriæ, Æopiæ, Vasko Popa, Desanka Maksimoviæ dobili njive i sokake. U tim jurišnièkim zanosima i brisanju i davanju novih imena išlo se do neukusa u srbovanju i brisanju svega što nije srpsko. Tada se to moralo prihvatiti, ali veæina graðana nije mogla, ni tada ni danas, to shvatiti i odobriti. Žalosno je što je sve to, i nakon èetrnaest godina, zabetonirano. U Skupštini opštine, i pozicija i opozicija, to uporno èuvaju. Da nije tako ne bimogao Relja Bugarinoviæ biti predsjednik Komisije. Zato Relja i nije sam krivac, što uporno brani neodbranjivo, veæ i SO Bijeljina. Predsjednik Komisije je zarobljenik sopstvene tame iz koje ne može da izaðe. Živi životom poraženih, ali ne i iskorijenjenih nacišovinista. On još živi u 1992. godini sa jahaèima Apokalipse. To je njegova muka i pravo. Ali, èim njegovo pravo krši i vrijeða ljudska prava i prava drugih onda to više nije u skladu s osnovnim ljudskim pravima. U ovom sluèaju, on osporava pravo drugim narodima koji žive u Bijeljini. Skupština opštine Bijeljina (u zasjedanju) mora odmah rašèistiti s takvim rigidnim predsjednikom Komisije. Onaj ko i dalje, u ime opštine, srbuje, ne može i ne smije imati podršku. Sa Reljom i Reljama nema ni kretanja, ni praštanja, ni pomirenja, ni tolerancije. Sve što je suprotno tome, ma od koga dolazilo, ugrožava i krši osnovna ljudska prava a, u ovom sluèaju, to je loše za Bijeljinu. I aktuelna vlast može biti humanistièka ako je utemeljena na zakonima opšteg dobra za sve graðane.

Ljubav prema èovjeku nije, govorio je Fjodor Mihajloviè Dostojevski, vladavina nad drugima i pokoravanje drugog veæ poštovanje slobode drugog.
Otuda, predsjednik pomenute Komisije treba da bude civilizovan, pravièan, umjeren, tolerantan i da poštuje Muslimane/Bošnjake, naše sugraðane, i da prihvati njihova prava, kao i prava ostalih, a sve u skladu s Opštom deklaracijom OUN o ljudskim pravima. A Relja i Relje neka i dalje žive u svome mraku. To je njihovo, i samo njihovo pravo.


Lazar Manojloviæ



Crkvena opština

Pametnima nije nikako jasno, mnogo im vrijedi što su pametni, zašto Skupština opštine u Bijeljini, sva preduzeæa i ustanove, veæ deset godina slave crkvene praznike i svece kao društvene, a društvo je, je l´ te, graðansko. Slave slave, a svijet se hvata za glave. Kakvi su to grad i opština, škola i ustanova, sud i preduzeæe koji nemaju svoj graðanski datum koji æe slaviti svi bez uvrede na nacionalnoj i bilo kojoj osnovi. Opšti praznik mora biti, prije svega, kosmopolitski, koji nikoga ne vrijeða i ne ostavlja po strani. Zna se da postoji crkvena opština, ali zašto se Skupština opštine podreðuje toj opštini i slavi sve njene praznike i svece. Pamet tu prestaje.


Pokajanje

Iz izvora bliskih SPC u Bijeljini nezvanièno saznajemo da je glavni tuzlansko-zvornièki vladika izjavio pokajanje. Naime, sve vrijeme vjersko-zvjerskog sukoba pogrešno se molio bogu Marsu i bogu Aresu umjesto Isusu. Zato je u znak pokajanja odluèio da položi kamen-temeljac za novu Atik džamiju i ostale èetiri u Bijeljini, koje æe biti bolje od starih, jer su i tako bile ruševne u momentu miniranja.
Božji izaslanik, koji u Bijeljini stoluje više od deset godina na zemlji porušenih muslimanskih kuæa gdje je podigao Bijeli dvor, manastir, crkvu i sebi grobnicu, odluèio je da se vrati u Tuzlu gdje ga, inaèe, željno oèekuju.

Lazar Manojloviæ

__________________________________________________



[Edited by cupo on 19-12-2007 at 20:34 GMT]

11-04-2007 at 15:27 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Prijem za autora knjige ½Pravednici Ruande izmeðu zaborava i pomirenja½

Naèelnik Opæine Tuzla Jasmin Imamoviæ, primio je danas antropologa i borca za ljudska prava iz Holandije, gospodina Klaas de Jonga.

Ova konferencija za novinare, na kojoj je trebalo da se govori više o knjizi gospodina Klaas de Jonga, neplanirano je promijenila temu. Naime, Svetlana Broz je obavijestila predstavnike medija da se Lazaru Manojloviæu, nezavisnom novinaru iz Bijeljine, javno i otvoreno prijeti smræu od strane Vladike Kaèavende.S obzirom na okolnosti u kojima je život izgubio Duško Kondor, hodajuæi simbol borbe za graðanska prava, ova nova prijetnja je shvaæena vrlo ozbiljno.
Izjava Svetlane Broz:

- Ja poslednjih 14 godina radim na temi graðanske hrabrosti, borim se za ljudska prava u ovoj zemlji u kojoj su sva prava izgubljena pa èak i pravo na život, kao što nam govori ubistvo Duško Kodora, kao što nam potvrðuju pretnje Vladike Kaèavende upuæene èoveku koji je jedan od najveæih boraca u RS i BiH za ljudska prava, legendi graðankog otpora zloèinima i zverstvima koja su se dogodila u njegovom gradu u Bijeljini. Bojim se da nisam mnogo uèinila za ovih 14 godina ako je izgubljen i jedan život, jednog našeg èlana i ako se tako otvoreno preti drugom èlanu, od strane èoveka, èije su fotografije na kojima sedi rame uz rame sa najveæim ratnim zloèincima, Biljanom Plavšiæ, Ratkom Mladiæem i Radovanom Karaðiæem, obišle celi svet.
Želim da pozovem medije, ne želim da ih okrivljujem ali hoæu da ih probudim, da apelujem na sve medije u Bosni i Hercegovini da daju prostora ljudima koji su progonjeni. Ne možemo raèunati ni na pravosudne ni na policijske organe. U mnogim gradovima, kao recimo u Bijeljini, isti èovek je naèelnik MUP-a koji je bio i 1992. i 1993.godine. Ako se ne može raèunati na organe vlasti onda moramo raèunati na medije koji æe uèiniti sve da kažu istinu
Upuæujem apel graðanima, da shvate da to što se danas preti Lazaru Manojloviæu ne mora znaèiti da se sutra neæe nama. Ne smemo gledati samo svoj lièni interes.


Naèelnik Imamoviæ:

Prije svega, mi znamo šta je Vasilije Kaèavenda radio u ratu, bezbroj je snimaka na kojima se rukuje i neprekidno je pored dvojice demona, najveæih ratnih zloèinaca u novijoj istoriji Evrope, Ratka Mladiæa i Radovana Karadžiæa. Kada vam takav èovjek zaprijeti onda je to vrlo opasna prijetnja i mi æemo obavijestiti sve nadležne organe. Mi neæemo dopustiti da se tako otvoreno prijeti jednom od najuglednijih prosvjetnih radnika Tuzle, Lazaru Manojloviæu. Neæemo dopustiti da se prijeti novinaru jer je to udar i na slobodu štampe. Ja æu obavijestiti sve relavantne meðunarodne i domaæe faktore oko toga i oko toga što je Kaèavenda iskoristio Uskrs i strašno optužio nas Tuzlake za jedan varvarizam i duhovni genocid, na bazi neistine, rekavši da su ovdje izbaèene sve èiriliène knjige, i na bazi neistine da se pored crkve kopa podzemna garaža. Ja neæu prestati pozivati nadlažne organe, ja neæu dopustiti da on ostvari svoju opasnu prijetnju. Mi æemo omoguæiti azil Lazaru Manojloviæu u Tuzli, da stanuje ovdje, da ne bi bio ubijen kao Duško Kondor. Da li je moguæe da neko obuèe mantiju i tako prijeti? Mi ne možemo više podnijti taj verbalni teror, time se sije mržnja. Pozivam Vasilija Kaèavendu da Tuzlu i Tuzlake ostavi na miru i da ne ostvari svoju prijetnju koju je uputio uglednom Tuzlaku Lazaru Manojloviæu.


http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=16065

11-04-2007 at 17:34 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Sociologija i psihologija ovoga vremena

Maè u ruci vladike Kaèavende

Piše: Lazar MANOJLOVIÆ

Puno se poštovalaca pokojnika slilo tog dana na Gradskom groblju u Puèilama. Došli su prijatelji, kolege, bivš i i sadašnji uèenici. Stigli èak iz Sarajeva, Tuzle, Beograda, Novog Sada i drugih mjesta. Stotine njih. I dok èekamo da se opijelo u kapeli završi, najednom se masa poèe da pomjera. Pogledam prema grobljanskoj kapiji. Dolazi preskupi reno sa tamnim staklima. Pomislih da je to jedan od bivših predsjednika vlade. U tom auto stiže do mene i kroz tamna stakla ugledah vladiku.

Èudno je svima da je on došao, jer profesori su sitna raja za božijeg izaslanika u liku vladike. Auto doðe do samog ulaza kapele. Primitivno je i za osudu natjerati auto u masu ožalošæenih i prijatelja pokojnika. Uz to vozaè nema osnovne saobraæajne kulture, a krši i saobraæajne propise. Ali, vozaèu je naredio vladika. Da zlo bude veæe, tužnije i primitivnije od parkinga do kapele je nekih pedeset metara. Da li je božiji izaslanik mogao da prepješaèi to malo puta ili je želio da svi vide najskuplji reno koji mu je bog poklonio. I bi što bi. Poštovaoci pokojnika nisu to odobrili i taj èin je veæina osudila.

Održa vladika Kaèavenda kratko opijelo. Sjede u auto i krenu. Nakon tri metra, kad je kroz tamna stakla ugledao potpisnika ovih redova, dade znak vozaèu da stane. Automatski se otvori prozorsko staklo i pojavi se vladika sa svojim poznatim likom. Bez ikakvog povoda poèe da urlièe i vièe. Toliko glasno da veæina èuje kako me ruži, vrijeða, ponižava, prijeti i pljuje.

Pokušavam, tiho, da ga upozorim da nije ovdje ni mjesto ni vrijeme za takav izliv bijesa, jer tako što ne bi uèinila ni najprimitivnija osoba, ali vladika nastavlja svoju tiradu. Reèe mi sasvim jasno i glasno da ja njemu neæu odreðivati gdje æe i šta govoriti, veæ da to on odreðuje. Tim gore.

Dok taj bijes i prostakluk vladike traje, prisutni se uskomešaše, a auto, sa pokojnikom, èeka. Zaustavljen na putu bez povratka. A od koga, od božijeg izaslanika. Za to vrijeme vladika vièe da je mene bog veæ odavno kaznio (misli vladika na 1994. godinu kada je u ime boga Marsa naredio SDS da me izbaci sa mjesta direktora Osnovne škole Narodni heroj Radojka Lakiæ naprasno preimenovane, po volji vladike, u Sv. Savu. Izbacivanje izvršiše dvojica èuvara logora za Muslimane u Batkoviæ u sa dva pištolja. Kaèavenda se veæ tada poistovjeæivao sa bogom). I da æe me tek da kazni (valjda kao profesora Duška Kondora). I ponovo zaprijeti da ga više ne napadam, jer æu loše proæi. I tako redom i tome slièno. Hoæe vladika da pokaže ko vlada Semberijom, a lažno se predstavlja za zvornièko-tuzlanskog vladiku, jer Bijeljina nije ni Zvornik ni Tuzla.

Nije samo vladika mene vrijeðao i pljuvao veæ i pokojnika nad kojim je samo desetak minuta prije vršio opijelo. Retorika je veæ poznata. Vladika zaboravlja da je rat odavno završen u kome je on, na ovim prostorima, bio gospodar života i smrti. Oèito da on ima problem sam sa sobom i sa strahom od istine, jer mu je to noæna mora.

Taèno je da se potpisnik ovih redova, duže od decenije, bavi istupima i (ne)djelima vladike. Puno je tu katastrofalnih i neljudskih poteza koji su suprotni i Bibliji, i Jevan- ðelju i božijim zapovijestima. Jer vladika i dalje sije mržnju, strah, a sada i otvorene prijetnje (vidjeti moj prilog u Osloboðenju od 10. marta 2007. - Mantijaši i mafijaši).

Nastupam kao slobodni novinar, etièar, ateista i dijalektièar. Biæu presretan, i ne samo ja, kada se vladika vrati izvornim principima vjere i Biblije. Jer ovakav prostakluk, osionost i drskost teško može zdrav razum da dozvoli. Istina, slièno i još gore, uèinio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Imanovani je došao nepozvan i van protokola nad odrom premijera Zorana Ðinðiæa napravio neviðen i neèuven skandal izgovarajuæi rijeèi: “Ko se maèa lati, maè mu glave doðe.”

Nauèili su na ratne poklièe. Ali su zastupnici nove inkvizicije.

U pisanju i javnim nastupima nastojim da govorim istinu. To što se ista nekome ne sviða, to nije moj problem. Volio bih da pišem pjesme nego što se bavim prljavštinama drugih. Bavim se sociologijom i psihologijom ovog vremena. Ako moje tvrdnje nisu uvijek istinite, svako može, pa i vladika Kaèavenda, da me demantuje. To mu garantuje Kodeks o štampi, pa i zakon. Prijetnje, uvrede i izliv sile govore više o njemu, nego o meni.

(Osloboðenje)

14-04-2007 at 15:22 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Clanak sa dasnjeg izdanja Tuzlarija a napisan perom novinara Oslobodjenja pa izdvajam pasos o kacavendi...nama vrijedi vise puta sve ponoviti

Produkcija mržnje

Tokom i nakon rata Kaèavenda je èešæe u politièkim nego u vjerskim vodama. Èesto izmišlja poruke, kao što je eliminiranje æirilice u tuzlanskoj biblioteci, jezero koje ugrožava Pravoslavnu crkvu. Krajnji cilj takvih neistina je produkcija mržnje i netolerancije meðu narodima.

Tuzla nije grad gdje je veæina stvari idealna. Naprotiv, ona se suoèava sa mnogim problemima, koje desne politièke struje koriste da grad i opæinu podijele po nacionalnim šavovima. Oni koji su tokom rata poticali graðane da se preseljavaju u nacionalno èiste “torove”, danas optužuju gradske vlasti da su vršile progon

a citav clanak na http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=16240

21-04-2007 at 17:18 | Ukljuèi u odgovor
ziggy
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 26-05-2005
Lokacija: TZ
Odgovori: 320
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon djavolji vladika

danas sam nesto jako smijesno procitao u dnevnom avazu, prosto nevjerovatno!

pazi sad, radi se o kacavendi sta je prico u crkvi za vaskrs narodu: iz njegovog arsenala, tokom posljednjeg gostovanja u tuzli, ispaljene su skoro nevjerovatne lazi, poput onih da (PAZI SAD!) gradkse vlasti prave panonsko jezero kako bi izazvale tonjenje pravoslavne crkve, da se u tuzli nad srbima provodi duhovni genocid ili da su iz tuzlanske biblioteke izbacene sve knjige napisane na cirilici, sto nije istina, bas sam ja licno dizo knjige na cirilici sto su mi trebale za skolu!
dali je srpskoj crkvi uopce stalo do medjureligijskog razumjevanja i dijaloga u BiH.
kak se ne zabrani dolazak u TZ toj bidaletini, ne kontam ima toliko drugih koji ga mogu zamjeniti ovdje u TZ!?

21-04-2007 at 21:32 | Ukljuèi u odgovor
laly
Nivo: Forumski doajen
Don't Let Me Be Misunderstood

Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: djavolji vladika

opicna tuzla je podigla vec optuznicu ovih dana protiv kacavende i njegov nacionalizma, a sve radi njegovih monstrumnih lazi o tuzli.
eh da sam ja sud tek kakava mu mi tada kazna bila

21-04-2007 at 21:36 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Bijeljina: Nastavak etnièkog èišæenja u režiji Vasilija Kaèavende

(preneseno iz BHDANA)

Eparhijski dom na temeljima medžlisa

Episkop zvornièko-tuzlanski privodi kraju pripreme da svoje carstvo proširi na èitavih 11 dunuma u strogom centru Bijeljine i definitivno protjera iz jezgra grada Bošnjake koje u vrhu opæinske vlasti "predstavlja" aktivista Srpske radikalne stranke "Dr. Vojislav Šešelj" Izet Salihbegoviæ



Vladika Vasilije Kaèavenda, episkop zvornièko-tuzlanski, kreæe u novu fazu širenja svoje vladièanske imperije u centru Bijeljine, što pretpostavlja rušenje dvanaest kuæa u vlasništvu Bošnjaka i definitivni progon pripadnika ovog naroda iz dijela grada koji je do rata bio ekskluzivno njihov. Njegovim ekspanzionistièkim ambicijama idu naruku i novi zakoni srpskog entiteta, a kad to nije sluèaj, onda teško zakonima. Jer, Vasilije je u Bijeljini, kao i svim drugim mjestima u Republici Srpskoj koja pokriva njegova eparhija, bio i ostao najmoæniji i najsilniji èovjek.

Podsjeæamo, prvu fazu svojevrsne okupacije gradskog jezgra vladika je zapoèeo u vihoru rata. Rješenjem Izvršnog odbora Opštine Bijeljina od 22. decembra 1994. godine, koje je antologijski primjer nasilja nad elementarnim pravnim normama, Zvornièko-tuzlanskoj eparhiji je dato u vlasništvo 11 bošnjaèkih kuæa, te dvorišta i bašta uz njih. U obrazloženju rješenja, èiji je potpisnik Svetozar Mihajloviæ, tadašnji predsjednik opæinske vlade, a poslije rata koopredsjedavajuæi Vijeæa ministara BiH, piše:

"Srpska pravoslavna crkvena opština u Bijeljini obratila se Izvršnom odboru Opštine Bijeljina tražeæi da joj se vrate nekretnine oduzete poslije 2. svjetskog rata. U zahtjevu je predloženo da se predmetne nekretnine prenesu na Zvornièko-tuzlansku eparhiju sa sjedištem u Bijeljini." Ovom zahtjevu pridružio se i Eparhijski upravni odbor i bez obzira što se uopæe ne navodi koje su nekretnine oduzete crkvenoj opæini, to "nekad i negdje" je bio dovoljan osnov da se udovolji zahtjevu, jer "èlanom 5. stav 3. Zakona o prenosu sredstava društvene u državnu svojinu RS-a propisano je da odobrenje za otuðenje državne imovine može izdati Izvršni odbor". Nigdje se ne pominju privatne bošnjaèke kuæe i zemljišne parcele; iako su glavni predmet ove kriminalne transakcije, one ostaju sakrivene iza apstraktnih katastarskih èestica.

Rješenje nije ostavljalo mjesta žalbi, a i da jest, kome bi od ošteæenih palo na pamet da se u ratnim uslovima žali bijeljinskim vlastima, nakon ubistva preko pet stotina Bošnjaka, ukljuèujuæi i nemali broj djece i žena, iskljuèivo zbog nacionalnog predznaka, a sve pod "brižnim" nadzorom istih tih vlasti. Sutradan su zabrektali buldožeri, središna bošnjaèka mahala je sravnjena sa zemljom, a na njenom mjestu zakopani su temelji vladièanskih dvora i manastira.

Poetièni pljaèkaši Ošteæene porodice podnijele su tužbe tek poslije rata. Dva sluèaja su okonèana isplatom novèane nadoknade, a ostalih devet porodica odbijaju takvo rješenje i traže vraæanje predmeta spora u preðašnje stanje. Proces se godinama razvlaèi na bijeljinskom sudu, poznatom kao jednom od najneuèinkovitijih u BiH u domenu svojih osnovnih obaveza i nadležnosti, a najuèinkovitijih u podršci etnièkom èišæenju.

Opljaèkani bijeljinski Bošnjaci gube vjeru u sudsku pravdu, a koliko do nje drži glavni kreator njihove muke vladika Vasilije Kaèavenda, svjedoèi veæ pomenuta namjera za proširenjem kompleksa Eparhijskog doma u strogom centru Bijeljine na èitavih 11 dunuma. Ovoga puta, za razliku od prethodne otvorene demonstracije moæi i sile, vladika i njegovi opæinski poslušnici su se potrudili za nešto maštovitije rješenje, uvijeno u institucionalne okvire. Naime, iza projekta poetiènog naziva "Duhovna kultura, stanovanje i ureðenje zelenih površina", kako je nazvan u novom regulacionom planu, a èiji je investitor Zvornièko-tuzlanska eparhija, krije se namjera za otimaèinom i rušenjem dodatnih 12 bošnjaèkih kuæa koje pripadaju starim i uglednim bijeljinskim porodicama Korajkiæ, Mulaahmetoviæ, Dubravèeviæ, Hadžibeganoviæ, Aliefendiæ i Pašiæ, èak i objekta u kojem se nalazi sjedište medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.

Na novinarska pitanja šta je ovim urbanistièkim projektom konkretno predviðeno, naèelnica Odjeljenja za prostorno ureðenje Ðurðija Ðukiæ izbjegava da odgovori. Ne bi, kako je rekla, da nagaða, mada se tu nema šta nagaðati, jer glavni operativac za realizaciju ovog projekta je èovjek od posebnog Kaèavendinog povjerenja Cvijetin Simiæ, direktor Direkcije za izgradnju, a u tom organu se, kako pouzdano saznajemo, bez ikakvih oblandi, projekat vodi kao Eparhijski dom.

Uporište za nastavak zaposjedanja jezgra Bijeljine, vladika je pronašao u famoznom Zakonu o eksproprijaciji RS-a iz novembra 2006. godine koji privatno vlasništvo dovodi u neizvjesniju poziciju nego što je to sluèaj sa preostalim najozloglašenijim autokracijama u Africi i Aziji. Tako èlan 2., u slobodnijoj ali suštinski neupitnoj interpretaciji, predviða moguænost da Opæina izvrši eksproprijaciju stambenih objekata i zemljišta privatnih lica, zatim je na licitaciji preproda najpovoljnijem investitoru i sama dobro zaradi na razlici izmeðu cijene naknade za eksproprisanu nekretninu i cijene postignute licitacijom. Zatim investitor, dakako miljenik vlasti, izgraðuje stambenu zgradu i prodaje stanove na tržištu.

"Osnov za donošenje ovog zakona" - kako tvrdi bijeljinsko Udruženje Povratak u Inicijativi za pokretanje postupaka ustavnosti Zakona o eksproprijaciji pred Ustavnim sudom RS-a - "je bio èlan èlan 59. Ustava RS-a koji kaže da se zakonom ureðuje zaštita, korištenje, unapreðivanje i upravljanje dobrima od opæeg interesa, kao i plaæanje naknade za korištenje dobara od opæeg interesa. Ovako neodreðeni opæi interesi dovode u pitanje princip vladavine prava. Opæeg interesa u stambenoj izgradnji i ureðivanju zemljišta za te svrhe nema. Postoje samo pojedinaèni ekonomski interesi. Jedan broj graðana, korisnika eksproprijacije imaju veæa prava od onih èije su nepokretnosti eksproprisane".

Isto udruženje je ovim povodom, uz potpise graðana kojima prijeti izbacivanje na ulicu, prije mjesec dana po drugi put zatražilo prijem kod Visokog predstavnika Christiana Schvarz-Schillinga, ali nema odgovora.

Kontinuirana i neobjašnjiva nezainteresiranost meðunarodne zajednice za pravni i svekoliki haos u Bijeljini daje krila lokalnim organima vlasti da nastave svoju samovolju. Tako je opæinska skupština veæ donijela odluku da se ide u izradu pomenutog Vasilijevog projekta. Inaèe, na vlasti u Bijeljini je koalicija SDS - Srpska radikalna stranka "Dr. Vojislav Šešelj". Više od pola kljuènih pozicija drže radikali, iako od 31 odbornika u Skupštini oni imaju samo 2. Zahvaljujuæi njima, kao i dvojici prebjeglih iz SNSD-a i PDP-a (oko kojih se vodi sudska istraga zbog sumnje da se to desilo u svojevrsnom gangsterskom ambijentu, uz ucjene i kidnapovanja), opæinski naèelnik Miæo Miæiæ i njegov SDS uspjeli su da preotmu vlast od šire koalicije koju je predvodio SNSD.

Vojvoda Salihbegoviæ Tim èinom su i Bošnjaci izgubili svog jedinog predstavnika u opæinskom vrhu, esdeaovca Husejna Camiæa koji je bio potpredsjednik Skupštine. Doduše, najveæi autoritet meðu radikalima, vojvoda Mirko Blagojeviæ, uspio je da na mjesto zamjenika opæinskog naèelnika utrpa èovjeka sa bošnjaèkim imenom, izvjesnog Izeta Salihbegoviæa, do kojeg smo uzaludno pokušavali doæi u namjeri da ga pitamo da li se, obzirom na specifiènost njegove stranke, a prije svega na njen zloèinaèki uèinak protiv njegovih sunarodnika u Bijeljini u prošlom ratu, osjeæa Bošnjakom i legitimnim predstavnikom bošnjaèkog naroda. Uspjeli smo samo saznati da gospodin Salihbegoviæ kotira visoko meðu bijeljinskim radikalima, da je èak potpredsjednik Opštinskog odbora te stranke i ne bez izgleda da jednoga dana ostvari svoj najveæi san - ponese visoku titulu vojvode.

Sluèaj Izeta Salihbegoviæa je ekstremni pokazatelj tragiènog položaja Bošnjaka u ovoj opæini. Uz ksenofobièni i ultranacionalistièki ambijent koji od poèetka rata kontinuirano kreiraju Vasilije Kaèavenda i èelnici lokalne vlasti, on je uzrokovan i drugim okolnostima. Bez obzira na sedamnaest hiljada bošnjaèkih povratnika u Bijeljinu i Janju, što predstavlja bh. povratnièki rekord, oni imaju samo dva odbornièka mjesta. Razlog je katastrofalno loš izlazak na izbore, što se opet tumaèi nezainteresovanošæu èelnika stranaka iz Federacije za mobilizaciju potencijalnih pristalica u ovoj sredini, jer bi im to nametalo i odreðene obaveze.

Zato predstavnici SDA i SBiH u državnoj i federalnoj vlasti, uz deklarativna zalaganja za povratak, daleko radije odlaze u zabiti oko Foèe i Rudog, gdje su se vratile tek šaèice povratnika koje obraduje i najmanja milostinja, nego meðu hiljade Janjaraca i Bijeljinaca, èije su potrebe kompleksnije i oko èijeg se statusa valja debelo potruditi. Dakako, to je vjerodostojan pokazatelj iskrenosti njihovog zalaganja za cjelovitu i multietnièku BiH.

Svakako, ove konstatacije nikako nema pravo u svoju korist fakturisati opozicioni SDP. Naime, autor ovog teksta je, sticajem okolnosti, u vrijeme zatvaranja biraèkih mjesta na prošlogodišnjim opæim izborima posjetio kancelarije SDP-a u Bijeljini i Janji. Zapravo, pokušao posjetiti, jer su to bile sigurno dvije jedine stranaèke kancelarije u BiH koje su to vrijeme bile zatvorene, a njihovo osoblje je dalo obrazloženje da kod kuæa prate na medijima informacije kako je njihova stranka prošla na opæinskom nivou. Naravno, nikako.





Mirsad Dubravèeviæ



Neæemo pristati ni po koju cijenu



- U kakvoj se poziciji ovdje nalaze Bošnjaci mogu ilustrovati primjerom moje porodice. Tražili smo od nadležne Službe za urbanizam dozvolu za proširenje kuæe. Odgovora nismo dobili, što je bila zakonska obaveza Službe, ali smo dobili najavu da bi nam i kuæa i zemljište mogli biti oteti kroz realizaciju novog vladikinog projekta.

Pored toga što im je cilj da perfidnom otimaèinom prošire crkveni kompleks, oni time istovremeno žele rasturiti džemat oko Atik-džamije u centru grada. Ako veæ nikako nisu mogli da sprijeèe njeno obnavljanje, ovo je naèin da je izoluju rastjerivanjem njenog džematskog jezgra. Na ovo nipošto neæemo pristati i uèinit æemo sve pred domaæim, evropskim i svjetskim institucijama da se ovaj zloèin sprijeèi.






Tragedija Duška Kondora



Opomena za buntovnike



"Tog jutra sreli smo se ispred zgrade, u kojoj æe ga zvijer ubiti. Dogovorili smo se da sutra (23. februara 2007.) u emisiji TV Hayat govorimo o kršenju ljudskih i graðanskih prava u Bijeljini. Da branimo naš grad od manijaka i mantijaša koji ruše sve što zažele. Nije Duško te noæi izašao živ. Osvanuo je crni petak", pisao je povodom nedavnog ubistva aktiviste Helsinsškog odbora za ljudska prava Duška Kondora njegov prijatelj Lazar Manojloviæ.

Inaèe, Manojloviæ spada meðu isuviše rijetke bijeljinske Srbe koji su se usudili da progovore o aktuelnoj nacionalistièko-klerikalnoj strahovladi u Bijeljini, gradu koji je u raznim režimima, sve do devedeset druge godine, imao reputaciju slobodumlja i tolerancije. Nažalost, nakon direktnih i brutalnih prijetnji vladike Vasilija, umirovljeni uèitelj i publicista Lazar Manojloviæ morao je pobjeæi iz svog grada.






Salem Èorbo, izvršni direktor Udruženja povratak



Indikativna šutnja OHR-a


- Jasno je o èemu se ovdje radi. Ovim providnim urbanistièkim manipulacijama omeðit æe se prostor, pa æe vlasnici posjeda biti prinuðeni kuæe i zemljište prodavati Pravoslavnoj crkvi, ili nekome za njen raèun. Ovdje se ljudi pitaju kakve bi reakcije bile da se ovako nešto radi pripadnicima drugog naroda u Sarajevu. Da li bi OHR i drugi meðunarodni centri i tada šutnjom dali zeleno svjetlo pljaèkašima i nacionalistima da rade šta hoæe? Ima li pravo Visoki predstavnik ignorisati tolike vapaje 17.000 bošnjaèkih povratnika u Janji i Bijeljini koji 12 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma imaju status niže rase?



04-05-2007 at 13:25 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

VLADIKA VASILIJE KACAVENDA

SINAN ALIC-KRIVICNA PRIJAVA PROTIV VLADIKE

Prvi dani rata u proljece 1992.godine tuzlanskog slikara Nesima Tahirovica zatekli su u Njemackoj.
Znavsi ko i odakle gruva po njegovom gradu,uputio je pismo vladiki Vasiliju Kacavendi i,podsjecajuci ga na tridesetogodisnje druzenje,zamolio da pripazi na njegovu familiju,ali i druge Tuzlake.
"Kao brata i BOZIJEG COVJEKA,molim te,urlikni i svojom rijecju zaustavi krvoprolice,jer covjek na ovom svijetu ima samo jedan zivot.Ovog momenta hocu da vjerujem da Ti to mozes uciniti",vapio je u svom pismu Nesim.Ali Kacavende nije bilo na tuzlanskoj adresi.Medju prvima zaprasio je put Bijeljine i iz Vladikinog dvora pokupio sve umjetnicke vrijednosti.
Petnaest godina kasnije,udobno smjesten u novosagradjenoj rezidenciji u Bijeljini,Kacavenda jadikuje nad svojom sudbinom.Vapi za Tuzlom,jer kako kaze,"kad bih mogao slobodno da disem i obavljam svoju duznost odmah bi se vratio".Gospodin Kacavenda priznaje da nema pravo da premjesta drevno sjediste eparhije,ali to je ucinio.Svjestan je da bi njegov povratak pozitivno djelovao i na povratak sunarodnika na prostor Tuzlanskog kantona,ali to ne cini.Samo zbog toga sto ne zna kako bi mu bilo da proseta Tuzlom u mantiji.Treba vjerovati da"pravoslavni svestenici imaju brojne neprijatnosti kada se u svestenickim mantijama pojave u javnosti".Ali to ne znaci da vladika ne treba i na svoja pleca primiti i ponijeti dio tog primitivizma s kojim sa na zalost susrecemo i kojeg je u dobroj mjeri svojim ponasanjem pothranjivao.Uostalom,kakav je boziji pastir kada ocekuje da pastva ide ispred njega?
Kakvi su to"odgovarajuci uslovi"i ko ih u Tuzli treba stvoriti da bi Kacavenda shvatio da mu je mjesto u tom gradu,a ne u Bijeljini?NJEGOVA SAVJEST NIJE CISTA I TO JE NAJVECI PROBLEM.
Naravno,nije jednostavno prosetati tuzlanskim Korzom i sresti stare poznanike.Valja ljudima gledati u oci.Mozda vladiku neko priupita sta ucini kada su srusene sve bijeljinske dzamije?Sta je ucinio da zaustavi bespravno podizanje crkava na tudjoj-bosnjackoj zemlji(Konjevic Polje,Divic,Kotorsko)?Nista.
Ili slucaj Tesnja u kome isto ima problema sa"disanjem".Cijeli rat Tesnjaci su cuvali crkvene relikvije i umjetnine iz tamosnje crkve.Sklonili su ih u trezor banke,a kad su kanonade utihnule ponovo ih vratili u crkvu.Kacavenda je sve to pokupio i odnio u Bijeljinu.
Tesko je sresti bozijeg sluzbenika koji je toliko spreman na manipulacije.
Obreo se ovih dana Kacavenda u Tuzli.I pokazao da osim problema"sa disanjem"ima problema i sa pamcenjem.Vaskrsnja liturgija,koju je tom prilikom sluzio,predstavlja strasan repertoar jezika mrznje,podmetanja,lazi.
Optuzio je tuzlansku biblioteku da je izbacila cirilicu sa svojih rafova.TV-kamere prikazale da je oko 40 odsto knjiznog fonda na ovom pismu.Badava,Kacavenda se vec vratio u Bijeljinu.Pricao je o gradnji jos jedne faze tuzlanskog jezera i to okupljenim vjernicima predstavio kao pokusaj gradskih vlasti
Tuzle da se crkva potkopa i srusi.Zaboravio je da je upravo ova vlast sacuvala crkvu tokom rata,
a neposredno pred njegov pocetak ulozene su velike svote novca da bi se,kao istorijski spomenik,
sacuvala od tonjenja.I sacuvana je.Pricao je vladika i o nekakvim garazama,koje ce gradska vlast graditi da bi se,opet,potkopala crkva,a u gradu niko ne zna o kakvim garazama Kacavenda govori.
Govorio je kako je kompletno hriscanstvo u Tuzli ugrozeno.I kao da je to bila posljednja kap u prepunoj casi.Opstinsko vijece Tuzla donijelo je jednoglasno zakljucak da se protiv ovog vjerskog velikodostojnika,koji ce,kakve li ironije,ubuduce sjediti u Medjureligijskom vijecu BiH,podigne krivicna prijava zbog uznemiravanja javnosti,jezika mrznje i raspirivanja nacionalne mrznje!Zlatan Jovanovic,
predsjednik Srpskog gradjanskog vijeca u Tuzli je ogorcen:
"Vladika je liturgiju zloupotrijebio da iznese veliku kolicinu lazi.Cijeli rat sam proveo u svom gradu i nisam imao nikakvih problema zbog svoje nacionalnosti.On je covjek zlobe,nanosi veliku stetu i crkvi i procesu medjunacionalnog pomirenja.On je cak zaboravio da je gradska vlast po hitnom postupku sanirala objekat vladikinog dvora i crkve koju su 1992.godine pogodili artiljerci koje su blagosiljali on i njegovi svestenici."
Ostaje da se vidi kako ce reagovati muftija tuzlanski Husein efendija Kavazovic na Kacavendinu ponudu da zajedno prosetaju Bijeljinom i Tuzlom.Da sam na muftijinom mjestu,vodio bih racuna o svom ugledu.Znate onu narodnu-S kim si,takav si.

POKRSTAVANJE
Vasilije Kacavenda je mudro odcutao i nespornu cinjenicu da njegovi svestenici tokom rata
pokrstavaju bijeljinske Muslimane.Upravo na podrucju Kacavendine eparhije dogadjalo se da pravoslavni svestenici,uz kolektivna pokrstavanja po crkvama,posao razvijaju i prodajom uvjerenja o pokrstavanju onim Muslimanima koji su htjeli izbjeci progone i protjerivanja.Za takvu uslugu se placalo do 500 DM.
Samo u Osnovnoj skoli"Radojka Lakic",koja je,po dolasku Kacavende u Bijeljinu,ekspresno dobila novo ime po Svetom Savi,pokrsteno je nekoliko prosvjetnih radnika(prezimena izostavljamo da bi ljude postedili neprijatnosti)mer je postao Ostoja,Mevlida-Marijana,Zekerijah-Zoran,itd.Sto bi rekao Kacavendin portparol Nedjo Pajic,predsjednik Crkvenog odbora u Bijeljini,nema tu nista loseg,ljudi su to sami htjeli i vratili se vjeri svojih pradjedova!?
Da nisu,ostali bi bez posla,a mozda i bez glave na ramenu.


http://www.blog.hr/print/?id=1622708214

01-06-2007 at 08:48 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Fata Orloviæ nakon Dodikove najave o uklanjanju crkve

I bolje je da je sami maknu da džaba ne hodamo po sudu

Nakon najave premijera RS Milorada Dodika i episkopa zvornièko-tuzlanskog Vasilija Kaèavende da æe crkva iz njenog dvorišta biti uklonjena u narednih nekoliko sedmica, Fata Orloviæ, starica iz Konjeviæ-Polja kod Bratunca, kaže kako nakon deset godina borbe za uklanjanje crkve malo kome vjeruje



Prvi majstori

- Pogotovo ne vjerujem Kaèavendi koji je kriv za sve ovo. On je, da je htio, mogao davno narediti da se crkva skloni. A nije je trebao ni praviti, jer u Konjeviæ-Polju nema Srba. Mogao je ovu crkvu napraviti tamo gdje ona nekome treba

Neæu vjerovati ni Dodiku dok prvi majstori ne doðu i poènu premještati crkvu. Najbolje im i jeste da je sami maknu, da džaba ne hodamo po sudu - kaže Fata Orloviæ.
Najavu da æe crkva iz dvorišta Fate Orloviæ biti premještena na drugu lokaciju, bratunaèki Bošnjaci ocjenjuju dobrim potezom, koji æe doprinijeti boljem meðunacionalnom razumijevanju na ovom prostoru.
- Još bi bolji potez bio da je crkva uklonjena 2000. godine, kada su se Bošnjaci poèeli vraæati, a najbolji bi bio da uopæe nije izgraðena na tom mjestu - naglašava Ramiz Salkiæ, poslanik u Narodnoj skupštini RS iz Bratunca.

Sudeæi prema izjavi koju je dao u Banjoj Luci, episkop Kaèavenda je, èini se, nevoljko pristao da se "šupica", kako je svojevremeno nazvao ovu crkvu, ukloni iz Fatinog dvorišta.

Vjerska zajednica

- Ako je samo crkva u Konjeviæ-Polju problem u BiH, onda æemo to lagano riješiti - kazao je Kaèavenda, kao da s tim problemom ama baš nikakve veze nema.
Komentirajuæi njegovu izjavu, Salkiæ istièe kako sporna crkva svakako nije jedini problem u BiH.
- Nije, meðutim, stvar SPC-a i vladike Kaèavende da se brinu o tome. Kaèavenda ne trebabrinuti o državnim poslovima, time se bave politièari. On treba svoju vjersku zajednicu organizirati tako da se brine o moralnim i vjerskim naèelima, da ne èini zulum nikome i onda neæe biti ovakvih i sliènih problema za koje nam treba više od deset godina da ih riješimo - istièe Salkiæ.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=2457&z=7&isasp

[Edited by cupo on 10-06-2007 at 00:52 GMT]

10-06-2007 at 00:52 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Magazin Start o Kacavendi

Vasilije Kaèavenda je jedan od najkotraverznijih službenika Pravoslavne crkve u BiH. Njegovi medijski, pa èak i vjerski istupi, redovno šokiraju javnost. Teških, uvredljivih, pa i huškaèkih rijeèi u Bosni i Hercegovini nikada nije nedostajalo, ali je javnost, bez obzira na spomenuto, s iznaneðenjem primala takve rijeèi od ljudi odanih vjeri. Posljednja bahatost zvornièko-tuzlanskog vladike jeste verbalni i krajnje prijeteæi napad na Lazara Manojloviæa, novinara i èlana Helsinškog komiteta BiH. Vladika je na javnom mjestu u Bijeljini, pred oèevicima, Lazareviæu ljutito izustio:

- Tebe je Bog kaznio a tek æeš da budeš kažnjen

Parèe neba na zemlji

Nakupilo se vladiki. Novinar Lazareviæ je ranije, èesto, ukazivao na njegove krajnje nerazumne postupke i u nekoliko navrata ih javnosti predoèavao. Vladika, iako nesvojstveno èovjeku u Božijoj službi, nije imao oprosta za Lazareviæa, kao ni za mnoge druge.

Lazareviæ je još 2006. godine, žestoko prosvjedovao napisavši pismo redakciji srbijanskog lista Glorija, u kojoj je novinar Igor Karanov objavio prièu s Kaèavendom predstavljajuæi ga kao moralistu i estetu doèaravajuæi sliku vladikinih raskošnih dvora, sagraðenih na ruševinama jedanaest bošnjaèkih kuæa. Sam vladika se hvalio kako su ovi milion eura vrijedni dvori, za njega lièno raj na zemlji! Na takav hvalospjev se nije moglo ne reagovati. Lazareviæevo pismo, bazirano na stvarnim imenima i dogaðajima, èini se najbolje je opisalo vladiku Kaèavendu:

I najlošiji novinar bi postavio pitanje o porijeklu tog raja u vrijeme vjersko-zvjerskog bosansko-hercegovaèkog pokolja u kojem je Kaèavenda uzeo vidnu ulogu. Mnogi mladiæi, naivni i nevini, nisu više meðu živima zahvaljujuæi ratnim poklièima vladike koji je pobjegao iz Tuzle. Previše je zla vezano za ime zvornièko-tuzlanskog vladike koji stoluje u Bijeljini. U svom crnomantijaškom pohodu i neviðenoj pohlepi vladika nije birao sredstva da stigne do cilja, što Karanov glorifikuje kao osvedoèenog estetu (sic)- tako je Lazareviæ poèeo svoje pismo Gloriji.

On prièu o vladici poèinje sa Kaèavendinim bijegom iz Tuzle pred sami rat. Lazareviæ kaže da Kaèavenda odmah po dolasku u Bijeljinu, sa svojim crnomantijašima, poèinje ratnohuškaèki pohod, govor mržnje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute, a svuda daje blagoslov politici zla psihopate Radovana Karadžiæa. Nedugo zatim, popa Radomira Markoviæa iz Zagona, koji je ujedno i diplomirani pravnik, zbog odbijanja poslušnosti ražaluje i šalje trideset naoružanih ratnih razbojnika da ga izbace iz kuæe. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana i umrla, a pop Markoviæ je izbaèen na ulicu i od Kaèavende žigosan. Nakon tog obraèuna mještani pet sela dolaze u Bijeljinu sa svim moguæim vozilima i blokiraju grad tražeæi od Karadžiæa da protjera Kaèavendu.

Ali, vrana vrani oèi ne vadi – kaže Lazareviæ u pismu i nastavlja:

Umjesto protjerivanja, Radovan Karadžiæ, sa svom svojom bulumentom, dolazi istog dana na veèeru kod vladike. Da se zna ko je bog na zemlji (1993).
U svojoj pohlepi i nezasitosti vladika, istièe Lazareviæ, u ime boga Marsa i boga Aresa, ruši deset muslimanskih kuæa, uglednih domaæina u centru Bijeljine, i poèinje gradnju manastira, crkve i svog groba. Zaboravlja pop Vaso, cinièan je Lazareviæ, na hrišæansku osnovnu i ljudsku maksimu, da je oteto prokleto. Deset godina kasnije, sudskom odlukom, za porušene kuæe i dvorišta od razjarenog vladike, Skupština opštine Bijeljina mora vlasnicima da isplati dva miliona KM sa kamatom, a vladika æuti.

Vladika se nije zaustavio samo na muslimanskim kuæama i dvorištima. Na tom putu stvaranja parèeta neba na zemlji, kako precizira Lazareviæ, vladika æe nasilno, iz njihove kuæe, izbaciti dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini Dimitrija Èolakoviæa, profesora i bratanca Rodoljuba Èolakoviæa, i Boru Ðurkoviæa, diplomiranog pravnika, najuglednijeg predsjednika opštine u posljednjih 50 godina. Obojica su pretrpela moždane udare. Prvi je još živ, sa posljedicama, a drugi je umro.

Lazareviæ kaže kako je vladika u njihovu kuæu uveo svoje crnomantijaše i osvajaèe.
Treæe zlo, prema Lazareviæevim navodima, u stvaranju manastirskog kompleksa, vladika èini nasilnim useljenjem u zgradu Opštinskog komiteta Saveza komunista jer on mrzi komuniste kao teroriste. U toj zgradi je današnji Vladièanski dvor koji Bijeljinci zovu Bijeli dvor. Vladika je pozlatio svoje odaje i unio basnoslvno plaæen namještaj vrhunske izrade. Vladika uživa u zlatu i pozlatama, dok mu vjernici preturaju po kontejnerima tražeæi hranu, kaže Lazareviæ.

Moæ i sila

Skupština opštine Bijeljina je ekspresno vratila crkvi zemlju koja je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kaèavenda je istu, tvrdi Lazareviæ, odmah prodao tzv. izbjeglicama na parceli Obrijež gdje je sada novo naselje.Vladièanski dvor u Tuzli vladika je izdao pod zakup, a to su zvanièno njegove prostorije gdje i treba da živi i radi. - Ne kaže Kaèavenda, vašem novinaru Karanovu, zašto samo on ne smije da se vrati u Tuzlu koja je i danas multietnièki grad i grad raje. Zna Vaso koja je zla èinio i zašto se boji. On je jedini vladika koji se nije vratio u svoju parohiju, a time ne poštuje odluku Sinoda SPC. Blagoslovio je vladika politiku zla Radovana Karadžiæa, a i danas, u svojim javnim propovijedima, koristi jezik iz 1992. godine. Znaju to graðani i Tuzle i Semberije. Kaèavenda ima nemirne snove i u zlatnom krevetu i u zlatnim odajama. Voli pop da živi u raju dok narod umire u bijedi. Obešèastio je vladika i oltar i jevanðelje – piše Lazareviæ. Nije on zaboravio spomenuti i Fatu Orloviæ. Pa napominje da je uz 200 crkvenih objekata, vladika napravio i dvije crkve gdje im mjesto nije, u Divièu kod Zvornika i u dvorištu Fatinom u Konjeviæ Polju. To su inat crkve gdje vladika u odreðene dane, zna Lazareviæ, šalje plaæene razbojnike da se mole bogu. Ti isti vjernici obavezno izazovu incidente koje Kaèavendina TV odmah snimi i emituje TV gledalištu. Vladika se odmah pojavi u TV studiju, uglavnom BN televizije, i to komentariše kao genocid nad Srbima.

- Nemojte ratne zloèince proglašavati u svece – ovim rijeèima je Lazareviæ završio svoje pismo.

Vladika misli da on nije takav. Da on nije èovjek koji raspiruje nacionalnu mržnju. Tako je nedavno na sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Milanom Jeliæem prstom pokazao na krivca. On misli da je sluèaj Fate Orloviæ iz Konjeviæ-Polja postavljen tako da raspiruje nacionalnu mržnju. Komentirajuæi njene zahtjeve da joj se vrati imovina u èijem je dvorištu sagraðen objekt SPC i njen poziv u sudu zbog optužbi za napade i vrijeðanje, Kaèavenda je ustvrdio da Fatom Orloviæ neko manipuliše.

- Neko gradi rejting na nemoænoj starici. Zar nekome može smetati obièna šupica koja služi da se slavi Bog? To je pitanje neèeg drugog, koje ima drugaèije konotacije nego što bi trebalo, i stvaranje mržnje - misli Kaèavenda.

Ovih je dana vladika Vasilije oklevetao i Tuzlu. Bukvalno je slagao kako su iz Univerzitetske i narodne biblioteke uklonjene sve knjige pisane æirilicom. No, to nije bilo dovoljno, pa je dodao i da se izgradnjom druge faze Panonskog jezera želi devastirati i srušiti pravoslavna crkva. Dakle, ona ista crkva koju su u toku rata Kaèavendine ovèice dva puta granatirale, dok su tuzlanske vlasti popravljale štetu kako ne bi stradale freske i unutrašnjost crkve.

Nije vladika operisan ni do politike. Njegovo odbijanje da blagoslovi vojnike Oružanih snaga BiH koji su otišli u Irak u sklopu multinacionalnog kontingenta, odražava njegov odnos spram ove države. U više navrata je istakao kako bez RS nema ni BiH, što se u potpunosti poklapa sa oficijelnim stavovima vlasti u spomenutom entitu.

I onda, ovih dana ponovo šok. Ali, ovaj put nije došao od Kaèavende. Novinska vijest objavljena u aprilu ove godine kaže:

- Odlukom Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve u narednom periodu Srpsku pravoslavnu crkvu u Meðureligijskom vijeæu predstavljat æe episkop zvornièko-tuzlanski Visilije. S ovom odlukom upoznati su èlanovi Skupštine: mitropolit dabrobosanski Nikolaj, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa ef. Ceriæ, Vinko kardinal Puljiæ, nadbiskup vrhbosanski, i Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Eto, takav Vasilije izabran je u ime Pravoslavne crkve u Meðureligijsko vijeæe, koje treba da doprinese zbiližavanju razlièitih vjera i nacija u multietnièkoj BiH.


http://www.startbih.info/Default.asp?broj=221&ID=167

14-07-2007 at 10:59 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 38
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adnan_, Adnan_ IRAQ, Ajvi, antepavelic, goca, Herodot.H, joskobra, Lastavica, LilyL, nele73, Pasha_car_aga, rafa, SEMY_, Tuc-Muc-SRB, zaza
FORUM : Tuzlarije : Persona non grata Kaèavenda (sabrana nedjela) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice