Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Persona non grata Kaavenda (sabrana nedjela)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Naelnik Imamovi: Kaavendine prijetnje Manojloviu treba shvatiti ozbiljno


Podrka i zatita za nezavisnog novinara Lazara Manojlovia


Naelnik Opine Tuzla, Jasmin Imamovi, izjavio je danas da prua podrku i zatitu nezavisnom novinaru i lanu Halsinkog komiteta, Tuzlaku Lazaru Manojloviu koji danas ivi i radi u Bijeljini. Istaknutom prosvjetnom radniku, borcu za ljudska prava i graansku hrabrost, javno, pred vie od 200 ljudi prijetio je Vasilije Kaavenda, vladika zvorniko - tuzlanski, na sahrani urice urkovia, biveg tuzlanskog gimnazijskog profesora. Izmeu ostalog Kaavenda mu je rekao da ako ne prestane da pie i govori o njemu da e izgubiti ivot.

Lazar Manojlovic


Naelnik Imamovi smatra da prijetnju od strane ovjeka ije su slike sa hakim optuenicima za ratni zloin, Ratkom Mladiem i Radovanom Karadiem, obile svijet, treba shvatiti ozbiljno i da zato Lazaru Manojloviu treba pruiti i podrku i zatitu.
U nastavku donosimo par tekstova Lazara Manojlovia koji jasno pokazuju zato ga vladika mrzi i svjedoe o Manojlovievoj graanskoj hrabrosti.


Mr Aleksandar urii
odgovorni urednik Glorije
Bulevar kralja Aleksandra 70
11000 Beograd
(Vladika Vasilije Kaavenda - Versaj na srpski nain, Glorija, 4. 01. 2006)

Potovani uriiu

Va izvrni urednik Igor Karanov, autor fotoreportae o V. Kaavendi, pogazio je osnovno novinarsko pravilo: pitaj i drugu stranu, kao i osnovne norme novinarskog kodeksa. Jer, pare neba na zemlji jeste raj Vase Kaavende, a na zemlji semberskoj. I najloiji novinar bi postavio pitanje o porijeklu tog raja u vrijeme vjersko-zvjerskog bosansko-hercegovakog pokolja u kojem je Kaavenda uzeo vidnu ulogu. Mnogi mladii, naivni i nevini, nisu vie meu ivima zahvaljujui ratnim pokliima vladike koji je pobjegao iz Tuzle. Previe je zla vezano za ime zvorniko-tuzlanskog vladike koji stoluje u Bijeljini. U svom crnomantijakom pohodu i nevienoj pohlepi vladika nije birao sredstva da stigne do cilja, to Karanov glorifikuje kao osvedoenog estetu (sic). Evo nekih injenica o osvedoenom esteti:



* Kaavenda 15. maja 1992. godine bjei iz Tuzle u Bijeljinu ostavljajui svoje vjernike same sebi preputene;

# odmah po dolasku u Bijeljinu, sa svojim crnomantijaima, poinje ratnohukaki pohod, govor mrnje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute, a svuda daje blagoslov politici zla psihopate Karadia;

# popa Radomira Markovia iz Zagona, koji je ujedno i diplomirani pravnik, zbog odbijanja poslunosti raaluje i alje trideset naoruanih ratnih razbojnika da ga izbace iz kue. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana i umrla, a pop izbaen na ulicu i od Kaavende igosan;

# odmah potom mjetani pet sela dolaze u Bijeljinu sa svim moguim vozilima i blokiraju grad traei od Karadia da protjera Kaavendu. Ali, vrana vrani oi ne vadi. Umjesto protjerivanja, Radovan Karadi, sa svom svojom bulumentom, dolazi istog dana na veeru kod vladike. Da se zna ko je bog na zemlji (1993);

# u svojoj pohlepi i nezasitosti vladika, u ime boga Marsa i boga Aresa, rui deset muslimanskih kua, uglednih domaina u centru Bijeljine, i poinje gradnju manastira, crkve i svog groba. Zaboravlja pop Vaso na osnovnu hriansku i ljudsku maksimu da je oteto prokleto;

# deset godina kasnije, sudskom odlukom, za poruene kue i dvorita od razjarenog vladike, Skuptina optine Bijeljina mora vlasnicima da isplati dva miliona KM sa kamatom, a vladika uti;

# nije se vladika, u svojim monstruoznim pohodima, zaustavio samo na muslimanskim kuama i dvoritima. Na tom putu stvaranja pareta neba na zemlji vladika e nasilno, iz njihove kue, izbaciti dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini, Dimitrija olakovia, profesora i bratanca Rodoljuba olakovia, i Boru urkovia, diplomiranog pravnika, najuglednijeg predsjednika optine u posljednjih 50 godina. Obojica su pretrpela modane udare. Prvi je jo iv, sa posljedicama, a drugi je umro. U njihovu kuu vladika je uveo svoje crnomantijae i osvajae;

# tree zlo, u stvaranju manastirskog kompleksa, vladika ini nasilnim useljenjem u zgradu Optinskog komiteta Saveza komunista jer on mrzi komuniste kao teroriste (sic). U toj zgradi je dananji Vladianski dvor koji Bijeljinci zovu Bijeli dvor;

# pozlatio je vladika svoje odaje i unio namjetaj koji je filigranske izrade, a basnoslovno plaen. Uiva vladika u zlatu i pozlatama, dok mu vjernici preturaju po kontejnerima traei hranu. Ne pada Kaavendi na pamet da otvori narodnu kuhinju, jer popovi samo uzimaju a nikada ne daju. Svaki graanin Bijeljine zna da je Kaavenda u toku rata svu humanitarnu pomo, upuenu iz inostranstva, preprodao i blago zadrao. Ko j... sirotinju. Njima e bog pomoi. Amin;

# Skuptina optine Bijeljina je ekspresno vratila crkvi zemlju koja je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kaavenda je istu odmah prodao tzv. izbjeglicama na parceli Obrije gdje je sada novo naselje;

# Vladianski dvor u Tuzli vladika je izdao pod zakup, a to su zvanino njegove prostorije gdje i treba da ivi i radi. Ne kae Kaavenda, vaem novinaru Karanovu, zato samo on ne smije da se vrati u Tuzlu koja je i danas multietniki grad i grad raje. Zna Vaso koja je zla inio i zato se boji. On je jedini vladika koji se nije vratio u svoju parohiju, a time ne potuje odluku Sinoda SPC. Blagoslovio je vladika politiku zla Radovana Karadia, a i danas, u svojim javnim propovijedima, koristi jezik iz 1992. godine. Znaju to graani i Tuzle i Semberije. Kaavenda ima nemirne snove i u zlatnom krevetu i u zlatnim odajama. Voli pop da ivi u raju dok narod umire u bijedi. Obeastio je vladika i oltar i jevanelje ;

# od 200 crkvenih objekata (bolje da je izgradio radionice i narodne kuhinje) napravio je vladika i dvije crkve gdje im mjesto nije, na Diviu kod Zvornika i u dvoritu Fatinom u Konjevi Polju. To su inat crkve gdje vladika u odreene dane alje plaene razbojnike da se mole bogu. (Jadan im bog.) Ti isti "vjernici" obavezno izazovu incidente koje Kaavendina TV odmah snimi i emituje TV gledalitu. Vladika se odmah pojavi u TV studiju i to komentarie kao genocid nad Srbima. Tako boji izaslanik aktivno odrava politiku mrnje, jer treba opravdati sva zvjerstva, pljake, ruenja i paljenja koja su poinjena. U ime boga Marsa i Aresa. Tako vladika Kaavenda iri mir meu ljudima;

# ne ree vladika da je on lino razbio Meureligijsko vijee na nivou Bosne i Hercegovine, kojem je osnovni zadatak bio da miri graane razliitih konfesija. A Vasilije sve naopako...

Toliko od mene, odgovorni urednie. Od sjajne Glorije izae sjaj i bijeda. Nemojte ratne zloince proglaavati u svece. Dosta je jedan Nikolaj Velimirovi.

Pozdravlja vas i potuje
Bijeljina, 23. januar 2006. Lazar Manojlovi, novinar




Reljino srbovanje



"Blokiran rad Komisije", Semberske novine, 23. 11. 2006.

Oglasio se, i javno, Relja Bugarinovi, predsjednik Komisije za izmjene naziva ulica i javnih ustanova u Bijeljini. Njegov retrogradni izliv miljenja i pogleda na ivot pokazuje i njegovo samo bie. Nema ni tolerancije, ni umjerenosti, ni pravinosti. To je isti onaj rjenik i bijes jurinika i odbornika sa sjednice Skuptine optine Bijeljina, 15. 08. 1992. godine, kada je doneena odluka o hirovitom brisanju imena ulica, trgova i ustanova i davanja novih. U toj neobuzdanosti nestala su i imena velikana dr Kecmanovia, Rodoljuba olakovia, Veselina Maslee, Ervina Egona Kia, te Trg osloboenja, Trg rtava faistikog terora i tako redom. Rehabilitovani su faisti, etnici, koljai, nikogovii, a uz sve to zapljusnula su imena iz mitologije, mitomanije i ostala. Iskazano je elementarno nepoznavanje vrijednosti linosti, neznanje i primitivizam. Tako su Andri, opi, Vasko Popa, Desanka Maksimovi dobili njive i sokake. U tim jurinikim zanosima i brisanju i davanju novih imena ilo se do neukusa u srbovanju i brisanju svega to nije srpsko. Tada se to moralo prihvatiti, ali veina graana nije mogla, ni tada ni danas, to shvatiti i odobriti. alosno je to je sve to, i nakon etrnaest godina, zabetonirano. U Skuptini optine, i pozicija i opozicija, to uporno uvaju. Da nije tako ne bimogao Relja Bugarinovi biti predsjednik Komisije. Zato Relja i nije sam krivac, to uporno brani neodbranjivo, ve i SO Bijeljina. Predsjednik Komisije je zarobljenik sopstvene tame iz koje ne moe da izae. ivi ivotom poraenih, ali ne i iskorijenjenih naciovinista. On jo ivi u 1992. godini sa jahaima Apokalipse. To je njegova muka i pravo. Ali, im njegovo pravo kri i vrijea ljudska prava i prava drugih onda to vie nije u skladu s osnovnim ljudskim pravima. U ovom sluaju, on osporava pravo drugim narodima koji ive u Bijeljini. Skuptina optine Bijeljina (u zasjedanju) mora odmah raistiti s takvim rigidnim predsjednikom Komisije. Onaj ko i dalje, u ime optine, srbuje, ne moe i ne smije imati podrku. Sa Reljom i Reljama nema ni kretanja, ni pratanja, ni pomirenja, ni tolerancije. Sve to je suprotno tome, ma od koga dolazilo, ugroava i kri osnovna ljudska prava a, u ovom sluaju, to je loe za Bijeljinu. I aktuelna vlast moe biti humanistika ako je utemeljena na zakonima opteg dobra za sve graane.

Ljubav prema ovjeku nije, govorio je Fjodor Mihajlovi Dostojevski, vladavina nad drugima i pokoravanje drugog ve potovanje slobode drugog.
Otuda, predsjednik pomenute Komisije treba da bude civilizovan, pravian, umjeren, tolerantan i da potuje Muslimane/Bonjake, nae sugraane, i da prihvati njihova prava, kao i prava ostalih, a sve u skladu s Optom deklaracijom OUN o ljudskim pravima. A Relja i Relje neka i dalje ive u svome mraku. To je njihovo, i samo njihovo pravo.


Lazar Manojlovi



Crkvena optina

Pametnima nije nikako jasno, mnogo im vrijedi to su pametni, zato Skuptina optine u Bijeljini, sva preduzea i ustanove, ve deset godina slave crkvene praznike i svece kao drutvene, a drutvo je, je l te, graansko. Slave slave, a svijet se hvata za glave. Kakvi su to grad i optina, kola i ustanova, sud i preduzee koji nemaju svoj graanski datum koji e slaviti svi bez uvrede na nacionalnoj i bilo kojoj osnovi. Opti praznik mora biti, prije svega, kosmopolitski, koji nikoga ne vrijea i ne ostavlja po strani. Zna se da postoji crkvena optina, ali zato se Skuptina optine podreuje toj optini i slavi sve njene praznike i svece. Pamet tu prestaje.


Pokajanje

Iz izvora bliskih SPC u Bijeljini nezvanino saznajemo da je glavni tuzlansko-zvorniki vladika izjavio pokajanje. Naime, sve vrijeme vjersko-zvjerskog sukoba pogreno se molio bogu Marsu i bogu Aresu umjesto Isusu. Zato je u znak pokajanja odluio da poloi kamen-temeljac za novu Atik damiju i ostale etiri u Bijeljini, koje e biti bolje od starih, jer su i tako bile ruevne u momentu miniranja.
Boji izaslanik, koji u Bijeljini stoluje vie od deset godina na zemlji poruenih muslimanskih kua gdje je podigao Bijeli dvor, manastir, crkvu i sebi grobnicu, odluio je da se vrati u Tuzlu gdje ga, inae, eljno oekuju.

Lazar Manojlovi

__________________________________________________



[Edited by cupo on 19-12-2007 at 20:34 GMT]

11-04-2007 at 15:27 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Prijem za autora knjige Pravednici Ruande izmeu zaborava i pomirenja

Naelnik Opine Tuzla Jasmin Imamovi, primio je danas antropologa i borca za ljudska prava iz Holandije, gospodina Klaas de Jonga.

Ova konferencija za novinare, na kojoj je trebalo da se govori vie o knjizi gospodina Klaas de Jonga, neplanirano je promijenila temu. Naime, Svetlana Broz je obavijestila predstavnike medija da se Lazaru Manojloviu, nezavisnom novinaru iz Bijeljine, javno i otvoreno prijeti smru od strane Vladike Kaavende.S obzirom na okolnosti u kojima je ivot izgubio Duko Kondor, hodajui simbol borbe za graanska prava, ova nova prijetnja je shvaena vrlo ozbiljno.
Izjava Svetlane Broz:

- Ja poslednjih 14 godina radim na temi graanske hrabrosti, borim se za ljudska prava u ovoj zemlji u kojoj su sva prava izgubljena pa ak i pravo na ivot, kao to nam govori ubistvo Duko Kodora, kao to nam potvruju pretnje Vladike Kaavende upuene oveku koji je jedan od najveih boraca u RS i BiH za ljudska prava, legendi graankog otpora zloinima i zverstvima koja su se dogodila u njegovom gradu u Bijeljini. Bojim se da nisam mnogo uinila za ovih 14 godina ako je izgubljen i jedan ivot, jednog naeg lana i ako se tako otvoreno preti drugom lanu, od strane oveka, ije su fotografije na kojima sedi rame uz rame sa najveim ratnim zloincima, Biljanom Plavi, Ratkom Mladiem i Radovanom Karaiem, obile celi svet.
elim da pozovem medije, ne elim da ih okrivljujem ali hou da ih probudim, da apelujem na sve medije u Bosni i Hercegovini da daju prostora ljudima koji su progonjeni. Ne moemo raunati ni na pravosudne ni na policijske organe. U mnogim gradovima, kao recimo u Bijeljini, isti ovek je naelnik MUP-a koji je bio i 1992. i 1993.godine. Ako se ne moe raunati na organe vlasti onda moramo raunati na medije koji e uiniti sve da kau istinu
Upuujem apel graanima, da shvate da to to se danas preti Lazaru Manojloviu ne mora znaiti da se sutra nee nama. Ne smemo gledati samo svoj lini interes.


Naelnik Imamovi:

Prije svega, mi znamo ta je Vasilije Kaavenda radio u ratu, bezbroj je snimaka na kojima se rukuje i neprekidno je pored dvojice demona, najveih ratnih zloinaca u novijoj istoriji Evrope, Ratka Mladia i Radovana Karadia. Kada vam takav ovjek zaprijeti onda je to vrlo opasna prijetnja i mi emo obavijestiti sve nadlene organe. Mi neemo dopustiti da se tako otvoreno prijeti jednom od najuglednijih prosvjetnih radnika Tuzle, Lazaru Manojloviu. Neemo dopustiti da se prijeti novinaru jer je to udar i na slobodu tampe. Ja u obavijestiti sve relavantne meunarodne i domae faktore oko toga i oko toga to je Kaavenda iskoristio Uskrs i strano optuio nas Tuzlake za jedan varvarizam i duhovni genocid, na bazi neistine, rekavi da su ovdje izbaene sve iriline knjige, i na bazi neistine da se pored crkve kopa podzemna garaa. Ja neu prestati pozivati nadlane organe, ja neu dopustiti da on ostvari svoju opasnu prijetnju. Mi emo omoguiti azil Lazaru Manojloviu u Tuzli, da stanuje ovdje, da ne bi bio ubijen kao Duko Kondor. Da li je mogue da neko obue mantiju i tako prijeti? Mi ne moemo vie podnijti taj verbalni teror, time se sije mrnja. Pozivam Vasilija Kaavendu da Tuzlu i Tuzlake ostavi na miru i da ne ostvari svoju prijetnju koju je uputio uglednom Tuzlaku Lazaru Manojloviu.


http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=16065

11-04-2007 at 17:34 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Sociologija i psihologija ovoga vremena

Ma u ruci vladike Kaavende

Pie: Lazar MANOJLOVI

Puno se potovalaca pokojnika slilo tog dana na Gradskom groblju u Puilama. Doli su prijatelji, kolege, biv i i sadanji uenici. Stigli ak iz Sarajeva, Tuzle, Beograda, Novog Sada i drugih mjesta. Stotine njih. I dok ekamo da se opijelo u kapeli zavri, najednom se masa poe da pomjera. Pogledam prema grobljanskoj kapiji. Dolazi preskupi reno sa tamnim staklima. Pomislih da je to jedan od bivih predsjednika vlade. U tom auto stie do mene i kroz tamna stakla ugledah vladiku.

udno je svima da je on doao, jer profesori su sitna raja za boijeg izaslanika u liku vladike. Auto doe do samog ulaza kapele. Primitivno je i za osudu natjerati auto u masu oaloenih i prijatelja pokojnika. Uz to voza nema osnovne saobraajne kulture, a kri i saobraajne propise. Ali, vozau je naredio vladika. Da zlo bude vee, tunije i primitivnije od parkinga do kapele je nekih pedeset metara. Da li je boiji izaslanik mogao da prepjeai to malo puta ili je elio da svi vide najskuplji reno koji mu je bog poklonio. I bi to bi. Potovaoci pokojnika nisu to odobrili i taj in je veina osudila.

Odra vladika Kaavenda kratko opijelo. Sjede u auto i krenu. Nakon tri metra, kad je kroz tamna stakla ugledao potpisnika ovih redova, dade znak vozau da stane. Automatski se otvori prozorsko staklo i pojavi se vladika sa svojim poznatim likom. Bez ikakvog povoda poe da urlie i vie. Toliko glasno da veina uje kako me rui, vrijea, poniava, prijeti i pljuje.

Pokuavam, tiho, da ga upozorim da nije ovdje ni mjesto ni vrijeme za takav izliv bijesa, jer tako to ne bi uinila ni najprimitivnija osoba, ali vladika nastavlja svoju tiradu. Ree mi sasvim jasno i glasno da ja njemu neu odreivati gdje e i ta govoriti, ve da to on odreuje. Tim gore.

Dok taj bijes i prostakluk vladike traje, prisutni se uskomeae, a auto, sa pokojnikom, eka. Zaustavljen na putu bez povratka. A od koga, od boijeg izaslanika. Za to vrijeme vladika vie da je mene bog ve odavno kaznio (misli vladika na 1994. godinu kada je u ime boga Marsa naredio SDS da me izbaci sa mjesta direktora Osnovne kole Narodni heroj Radojka Laki naprasno preimenovane, po volji vladike, u Sv. Savu. Izbacivanje izvrie dvojica uvara logora za Muslimane u Batkovi u sa dva pitolja. Kaavenda se ve tada poistovjeivao sa bogom). I da e me tek da kazni (valjda kao profesora Duka Kondora). I ponovo zaprijeti da ga vie ne napadam, jer u loe proi. I tako redom i tome slino. Hoe vladika da pokae ko vlada Semberijom, a lano se predstavlja za zvorniko-tuzlanskog vladiku, jer Bijeljina nije ni Zvornik ni Tuzla.

Nije samo vladika mene vrijeao i pljuvao ve i pokojnika nad kojim je samo desetak minuta prije vrio opijelo. Retorika je ve poznata. Vladika zaboravlja da je rat odavno zavren u kome je on, na ovim prostorima, bio gospodar ivota i smrti. Oito da on ima problem sam sa sobom i sa strahom od istine, jer mu je to nona mora.

Tano je da se potpisnik ovih redova, due od decenije, bavi istupima i (ne)djelima vladike. Puno je tu katastrofalnih i neljudskih poteza koji su suprotni i Bibliji, i Jevan- elju i boijim zapovijestima. Jer vladika i dalje sije mrnju, strah, a sada i otvorene prijetnje (vidjeti moj prilog u Osloboenju od 10. marta 2007. - Mantijai i mafijai).

Nastupam kao slobodni novinar, etiar, ateista i dijalektiar. Biu presretan, i ne samo ja, kada se vladika vrati izvornim principima vjere i Biblije. Jer ovakav prostakluk, osionost i drskost teko moe zdrav razum da dozvoli. Istina, slino i jo gore, uinio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Imanovani je doao nepozvan i van protokola nad odrom premijera Zorana inia napravio nevien i neuven skandal izgovarajui rijei: Ko se maa lati, ma mu glave doe.

Nauili su na ratne poklie. Ali su zastupnici nove inkvizicije.

U pisanju i javnim nastupima nastojim da govorim istinu. To to se ista nekome ne svia, to nije moj problem. Volio bih da piem pjesme nego to se bavim prljavtinama drugih. Bavim se sociologijom i psihologijom ovog vremena. Ako moje tvrdnje nisu uvijek istinite, svako moe, pa i vladika Kaavenda, da me demantuje. To mu garantuje Kodeks o tampi, pa i zakon. Prijetnje, uvrede i izliv sile govore vie o njemu, nego o meni.

(Osloboenje)

14-04-2007 at 15:22 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Clanak sa dasnjeg izdanja Tuzlarija a napisan perom novinara Oslobodjenja pa izdvajam pasos o kacavendi...nama vrijedi vise puta sve ponoviti

Produkcija mrnje

Tokom i nakon rata Kaavenda je ee u politikim nego u vjerskim vodama. esto izmilja poruke, kao to je eliminiranje irilice u tuzlanskoj biblioteci, jezero koje ugroava Pravoslavnu crkvu. Krajnji cilj takvih neistina je produkcija mrnje i netolerancije meu narodima.

Tuzla nije grad gdje je veina stvari idealna. Naprotiv, ona se suoava sa mnogim problemima, koje desne politike struje koriste da grad i opinu podijele po nacionalnim avovima. Oni koji su tokom rata poticali graane da se preseljavaju u nacionalno iste torove, danas optuuju gradske vlasti da su vrile progon

a citav clanak na http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=16240

21-04-2007 at 17:18 | Ukljui u odgovor
ziggy
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 26-05-2005
Lokacija: TZ
Odgovori: 320
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon djavolji vladika

danas sam nesto jako smijesno procitao u dnevnom avazu, prosto nevjerovatno!

pazi sad, radi se o kacavendi sta je prico u crkvi za vaskrs narodu: iz njegovog arsenala, tokom posljednjeg gostovanja u tuzli, ispaljene su skoro nevjerovatne lazi, poput onih da (PAZI SAD!) gradkse vlasti prave panonsko jezero kako bi izazvale tonjenje pravoslavne crkve, da se u tuzli nad srbima provodi duhovni genocid ili da su iz tuzlanske biblioteke izbacene sve knjige napisane na cirilici, sto nije istina, bas sam ja licno dizo knjige na cirilici sto su mi trebale za skolu!
dali je srpskoj crkvi uopce stalo do medjureligijskog razumjevanja i dijaloga u BiH.
kak se ne zabrani dolazak u TZ toj bidaletini, ne kontam ima toliko drugih koji ga mogu zamjeniti ovdje u TZ!?

21-04-2007 at 21:32 | Ukljui u odgovor
laly
Nivo: Forumski doajen
Don't Let Me Be Misunderstood

Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: djavolji vladika

opicna tuzla je podigla vec optuznicu ovih dana protiv kacavende i njegov nacionalizma, a sve radi njegovih monstrumnih lazi o tuzli.
eh da sam ja sud tek kakava mu mi tada kazna bila

21-04-2007 at 21:36 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Bijeljina: Nastavak etnikog ienja u reiji Vasilija Kaavende

(preneseno iz BHDANA)

Eparhijski dom na temeljima medlisa

Episkop zvorniko-tuzlanski privodi kraju pripreme da svoje carstvo proiri na itavih 11 dunuma u strogom centru Bijeljine i definitivno protjera iz jezgra grada Bonjake koje u vrhu opinske vlasti "predstavlja" aktivista Srpske radikalne stranke "Dr. Vojislav eelj" Izet Salihbegovi



Vladika Vasilije Kaavenda, episkop zvorniko-tuzlanski, kree u novu fazu irenja svoje vladianske imperije u centru Bijeljine, to pretpostavlja ruenje dvanaest kua u vlasnitvu Bonjaka i definitivni progon pripadnika ovog naroda iz dijela grada koji je do rata bio ekskluzivno njihov. Njegovim ekspanzionistikim ambicijama idu naruku i novi zakoni srpskog entiteta, a kad to nije sluaj, onda teko zakonima. Jer, Vasilije je u Bijeljini, kao i svim drugim mjestima u Republici Srpskoj koja pokriva njegova eparhija, bio i ostao najmoniji i najsilniji ovjek.

Podsjeamo, prvu fazu svojevrsne okupacije gradskog jezgra vladika je zapoeo u vihoru rata. Rjeenjem Izvrnog odbora Optine Bijeljina od 22. decembra 1994. godine, koje je antologijski primjer nasilja nad elementarnim pravnim normama, Zvorniko-tuzlanskoj eparhiji je dato u vlasnitvo 11 bonjakih kua, te dvorita i bata uz njih. U obrazloenju rjeenja, iji je potpisnik Svetozar Mihajlovi, tadanji predsjednik opinske vlade, a poslije rata koopredsjedavajui Vijea ministara BiH, pie:

"Srpska pravoslavna crkvena optina u Bijeljini obratila se Izvrnom odboru Optine Bijeljina traei da joj se vrate nekretnine oduzete poslije 2. svjetskog rata. U zahtjevu je predloeno da se predmetne nekretnine prenesu na Zvorniko-tuzlansku eparhiju sa sjeditem u Bijeljini." Ovom zahtjevu pridruio se i Eparhijski upravni odbor i bez obzira to se uope ne navodi koje su nekretnine oduzete crkvenoj opini, to "nekad i negdje" je bio dovoljan osnov da se udovolji zahtjevu, jer "lanom 5. stav 3. Zakona o prenosu sredstava drutvene u dravnu svojinu RS-a propisano je da odobrenje za otuenje dravne imovine moe izdati Izvrni odbor". Nigdje se ne pominju privatne bonjake kue i zemljine parcele; iako su glavni predmet ove kriminalne transakcije, one ostaju sakrivene iza apstraktnih katastarskih estica.

Rjeenje nije ostavljalo mjesta albi, a i da jest, kome bi od oteenih palo na pamet da se u ratnim uslovima ali bijeljinskim vlastima, nakon ubistva preko pet stotina Bonjaka, ukljuujui i nemali broj djece i ena, iskljuivo zbog nacionalnog predznaka, a sve pod "brinim" nadzorom istih tih vlasti. Sutradan su zabrektali buldoeri, sredina bonjaka mahala je sravnjena sa zemljom, a na njenom mjestu zakopani su temelji vladianskih dvora i manastira.

Poetini pljakai Oteene porodice podnijele su tube tek poslije rata. Dva sluaja su okonana isplatom novane nadoknade, a ostalih devet porodica odbijaju takvo rjeenje i trae vraanje predmeta spora u preanje stanje. Proces se godinama razvlai na bijeljinskom sudu, poznatom kao jednom od najneuinkovitijih u BiH u domenu svojih osnovnih obaveza i nadlenosti, a najuinkovitijih u podrci etnikom ienju.

Opljakani bijeljinski Bonjaci gube vjeru u sudsku pravdu, a koliko do nje dri glavni kreator njihove muke vladika Vasilije Kaavenda, svjedoi ve pomenuta namjera za proirenjem kompleksa Eparhijskog doma u strogom centru Bijeljine na itavih 11 dunuma. Ovoga puta, za razliku od prethodne otvorene demonstracije moi i sile, vladika i njegovi opinski poslunici su se potrudili za neto matovitije rjeenje, uvijeno u institucionalne okvire. Naime, iza projekta poetinog naziva "Duhovna kultura, stanovanje i ureenje zelenih povrina", kako je nazvan u novom regulacionom planu, a iji je investitor Zvorniko-tuzlanska eparhija, krije se namjera za otimainom i ruenjem dodatnih 12 bonjakih kua koje pripadaju starim i uglednim bijeljinskim porodicama Korajki, Mulaahmetovi, Dubravevi, Hadibeganovi, Aliefendi i Pai, ak i objekta u kojem se nalazi sjedite medlisa Islamske zajednice Bijeljina.

Na novinarska pitanja ta je ovim urbanistikim projektom konkretno predvieno, naelnica Odjeljenja za prostorno ureenje urija uki izbjegava da odgovori. Ne bi, kako je rekla, da nagaa, mada se tu nema ta nagaati, jer glavni operativac za realizaciju ovog projekta je ovjek od posebnog Kaavendinog povjerenja Cvijetin Simi, direktor Direkcije za izgradnju, a u tom organu se, kako pouzdano saznajemo, bez ikakvih oblandi, projekat vodi kao Eparhijski dom.

Uporite za nastavak zaposjedanja jezgra Bijeljine, vladika je pronaao u famoznom Zakonu o eksproprijaciji RS-a iz novembra 2006. godine koji privatno vlasnitvo dovodi u neizvjesniju poziciju nego to je to sluaj sa preostalim najozloglaenijim autokracijama u Africi i Aziji. Tako lan 2., u slobodnijoj ali sutinski neupitnoj interpretaciji, predvia mogunost da Opina izvri eksproprijaciju stambenih objekata i zemljita privatnih lica, zatim je na licitaciji preproda najpovoljnijem investitoru i sama dobro zaradi na razlici izmeu cijene naknade za eksproprisanu nekretninu i cijene postignute licitacijom. Zatim investitor, dakako miljenik vlasti, izgrauje stambenu zgradu i prodaje stanove na tritu.

"Osnov za donoenje ovog zakona" - kako tvrdi bijeljinsko Udruenje Povratak u Inicijativi za pokretanje postupaka ustavnosti Zakona o eksproprijaciji pred Ustavnim sudom RS-a - "je bio lan lan 59. Ustava RS-a koji kae da se zakonom ureuje zatita, koritenje, unapreivanje i upravljanje dobrima od opeg interesa, kao i plaanje naknade za koritenje dobara od opeg interesa. Ovako neodreeni opi interesi dovode u pitanje princip vladavine prava. Opeg interesa u stambenoj izgradnji i ureivanju zemljita za te svrhe nema. Postoje samo pojedinani ekonomski interesi. Jedan broj graana, korisnika eksproprijacije imaju vea prava od onih ije su nepokretnosti eksproprisane".

Isto udruenje je ovim povodom, uz potpise graana kojima prijeti izbacivanje na ulicu, prije mjesec dana po drugi put zatrailo prijem kod Visokog predstavnika Christiana Schvarz-Schillinga, ali nema odgovora.

Kontinuirana i neobjanjiva nezainteresiranost meunarodne zajednice za pravni i svekoliki haos u Bijeljini daje krila lokalnim organima vlasti da nastave svoju samovolju. Tako je opinska skuptina ve donijela odluku da se ide u izradu pomenutog Vasilijevog projekta. Inae, na vlasti u Bijeljini je koalicija SDS - Srpska radikalna stranka "Dr. Vojislav eelj". Vie od pola kljunih pozicija dre radikali, iako od 31 odbornika u Skuptini oni imaju samo 2. Zahvaljujui njima, kao i dvojici prebjeglih iz SNSD-a i PDP-a (oko kojih se vodi sudska istraga zbog sumnje da se to desilo u svojevrsnom gangsterskom ambijentu, uz ucjene i kidnapovanja), opinski naelnik Mio Mii i njegov SDS uspjeli su da preotmu vlast od ire koalicije koju je predvodio SNSD.

Vojvoda Salihbegovi Tim inom su i Bonjaci izgubili svog jedinog predstavnika u opinskom vrhu, esdeaovca Husejna Camia koji je bio potpredsjednik Skuptine. Dodue, najvei autoritet meu radikalima, vojvoda Mirko Blagojevi, uspio je da na mjesto zamjenika opinskog naelnika utrpa ovjeka sa bonjakim imenom, izvjesnog Izeta Salihbegovia, do kojeg smo uzaludno pokuavali doi u namjeri da ga pitamo da li se, obzirom na specifinost njegove stranke, a prije svega na njen zloinaki uinak protiv njegovih sunarodnika u Bijeljini u prolom ratu, osjea Bonjakom i legitimnim predstavnikom bonjakog naroda. Uspjeli smo samo saznati da gospodin Salihbegovi kotira visoko meu bijeljinskim radikalima, da je ak potpredsjednik Optinskog odbora te stranke i ne bez izgleda da jednoga dana ostvari svoj najvei san - ponese visoku titulu vojvode.

Sluaj Izeta Salihbegovia je ekstremni pokazatelj traginog poloaja Bonjaka u ovoj opini. Uz ksenofobini i ultranacionalistiki ambijent koji od poetka rata kontinuirano kreiraju Vasilije Kaavenda i elnici lokalne vlasti, on je uzrokovan i drugim okolnostima. Bez obzira na sedamnaest hiljada bonjakih povratnika u Bijeljinu i Janju, to predstavlja bh. povratniki rekord, oni imaju samo dva odbornika mjesta. Razlog je katastrofalno lo izlazak na izbore, to se opet tumai nezainteresovanou elnika stranaka iz Federacije za mobilizaciju potencijalnih pristalica u ovoj sredini, jer bi im to nametalo i odreene obaveze.

Zato predstavnici SDA i SBiH u dravnoj i federalnoj vlasti, uz deklarativna zalaganja za povratak, daleko radije odlaze u zabiti oko Foe i Rudog, gdje su se vratile tek aice povratnika koje obraduje i najmanja milostinja, nego meu hiljade Janjaraca i Bijeljinaca, ije su potrebe kompleksnije i oko ijeg se statusa valja debelo potruditi. Dakako, to je vjerodostojan pokazatelj iskrenosti njihovog zalaganja za cjelovitu i multietniku BiH.

Svakako, ove konstatacije nikako nema pravo u svoju korist fakturisati opozicioni SDP. Naime, autor ovog teksta je, sticajem okolnosti, u vrijeme zatvaranja birakih mjesta na prologodinjim opim izborima posjetio kancelarije SDP-a u Bijeljini i Janji. Zapravo, pokuao posjetiti, jer su to bile sigurno dvije jedine stranake kancelarije u BiH koje su to vrijeme bile zatvorene, a njihovo osoblje je dalo obrazloenje da kod kua prate na medijima informacije kako je njihova stranka prola na opinskom nivou. Naravno, nikako.





Mirsad Dubravevi



Neemo pristati ni po koju cijenu



- U kakvoj se poziciji ovdje nalaze Bonjaci mogu ilustrovati primjerom moje porodice. Traili smo od nadlene Slube za urbanizam dozvolu za proirenje kue. Odgovora nismo dobili, to je bila zakonska obaveza Slube, ali smo dobili najavu da bi nam i kua i zemljite mogli biti oteti kroz realizaciju novog vladikinog projekta.

Pored toga to im je cilj da perfidnom otimainom proire crkveni kompleks, oni time istovremeno ele rasturiti demat oko Atik-damije u centru grada. Ako ve nikako nisu mogli da sprijee njeno obnavljanje, ovo je nain da je izoluju rastjerivanjem njenog dematskog jezgra. Na ovo nipoto neemo pristati i uinit emo sve pred domaim, evropskim i svjetskim institucijama da se ovaj zloin sprijei.






Tragedija Duka Kondora



Opomena za buntovnike



"Tog jutra sreli smo se ispred zgrade, u kojoj e ga zvijer ubiti. Dogovorili smo se da sutra (23. februara 2007.) u emisiji TV Hayat govorimo o krenju ljudskih i graanskih prava u Bijeljini. Da branimo na grad od manijaka i mantijaa koji rue sve to zaele. Nije Duko te noi izaao iv. Osvanuo je crni petak", pisao je povodom nedavnog ubistva aktiviste Helsinskog odbora za ljudska prava Duka Kondora njegov prijatelj Lazar Manojlovi.

Inae, Manojlovi spada meu isuvie rijetke bijeljinske Srbe koji su se usudili da progovore o aktuelnoj nacionalistiko-klerikalnoj strahovladi u Bijeljini, gradu koji je u raznim reimima, sve do devedeset druge godine, imao reputaciju slobodumlja i tolerancije. Naalost, nakon direktnih i brutalnih prijetnji vladike Vasilija, umirovljeni uitelj i publicista Lazar Manojlovi morao je pobjei iz svog grada.






Salem orbo, izvrni direktor Udruenja povratak



Indikativna utnja OHR-a


- Jasno je o emu se ovdje radi. Ovim providnim urbanistikim manipulacijama omeit e se prostor, pa e vlasnici posjeda biti prinueni kue i zemljite prodavati Pravoslavnoj crkvi, ili nekome za njen raun. Ovdje se ljudi pitaju kakve bi reakcije bile da se ovako neto radi pripadnicima drugog naroda u Sarajevu. Da li bi OHR i drugi meunarodni centri i tada utnjom dali zeleno svjetlo pljakaima i nacionalistima da rade ta hoe? Ima li pravo Visoki predstavnik ignorisati tolike vapaje 17.000 bonjakih povratnika u Janji i Bijeljini koji 12 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma imaju status nie rase?



04-05-2007 at 13:25 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

VLADIKA VASILIJE KACAVENDA

SINAN ALIC-KRIVICNA PRIJAVA PROTIV VLADIKE

Prvi dani rata u proljece 1992.godine tuzlanskog slikara Nesima Tahirovica zatekli su u Njemackoj.
Znavsi ko i odakle gruva po njegovom gradu,uputio je pismo vladiki Vasiliju Kacavendi i,podsjecajuci ga na tridesetogodisnje druzenje,zamolio da pripazi na njegovu familiju,ali i druge Tuzlake.
"Kao brata i BOZIJEG COVJEKA,molim te,urlikni i svojom rijecju zaustavi krvoprolice,jer covjek na ovom svijetu ima samo jedan zivot.Ovog momenta hocu da vjerujem da Ti to mozes uciniti",vapio je u svom pismu Nesim.Ali Kacavende nije bilo na tuzlanskoj adresi.Medju prvima zaprasio je put Bijeljine i iz Vladikinog dvora pokupio sve umjetnicke vrijednosti.
Petnaest godina kasnije,udobno smjesten u novosagradjenoj rezidenciji u Bijeljini,Kacavenda jadikuje nad svojom sudbinom.Vapi za Tuzlom,jer kako kaze,"kad bih mogao slobodno da disem i obavljam svoju duznost odmah bi se vratio".Gospodin Kacavenda priznaje da nema pravo da premjesta drevno sjediste eparhije,ali to je ucinio.Svjestan je da bi njegov povratak pozitivno djelovao i na povratak sunarodnika na prostor Tuzlanskog kantona,ali to ne cini.Samo zbog toga sto ne zna kako bi mu bilo da proseta Tuzlom u mantiji.Treba vjerovati da"pravoslavni svestenici imaju brojne neprijatnosti kada se u svestenickim mantijama pojave u javnosti".Ali to ne znaci da vladika ne treba i na svoja pleca primiti i ponijeti dio tog primitivizma s kojim sa na zalost susrecemo i kojeg je u dobroj mjeri svojim ponasanjem pothranjivao.Uostalom,kakav je boziji pastir kada ocekuje da pastva ide ispred njega?
Kakvi su to"odgovarajuci uslovi"i ko ih u Tuzli treba stvoriti da bi Kacavenda shvatio da mu je mjesto u tom gradu,a ne u Bijeljini?NJEGOVA SAVJEST NIJE CISTA I TO JE NAJVECI PROBLEM.
Naravno,nije jednostavno prosetati tuzlanskim Korzom i sresti stare poznanike.Valja ljudima gledati u oci.Mozda vladiku neko priupita sta ucini kada su srusene sve bijeljinske dzamije?Sta je ucinio da zaustavi bespravno podizanje crkava na tudjoj-bosnjackoj zemlji(Konjevic Polje,Divic,Kotorsko)?Nista.
Ili slucaj Tesnja u kome isto ima problema sa"disanjem".Cijeli rat Tesnjaci su cuvali crkvene relikvije i umjetnine iz tamosnje crkve.Sklonili su ih u trezor banke,a kad su kanonade utihnule ponovo ih vratili u crkvu.Kacavenda je sve to pokupio i odnio u Bijeljinu.
Tesko je sresti bozijeg sluzbenika koji je toliko spreman na manipulacije.
Obreo se ovih dana Kacavenda u Tuzli.I pokazao da osim problema"sa disanjem"ima problema i sa pamcenjem.Vaskrsnja liturgija,koju je tom prilikom sluzio,predstavlja strasan repertoar jezika mrznje,podmetanja,lazi.
Optuzio je tuzlansku biblioteku da je izbacila cirilicu sa svojih rafova.TV-kamere prikazale da je oko 40 odsto knjiznog fonda na ovom pismu.Badava,Kacavenda se vec vratio u Bijeljinu.Pricao je o gradnji jos jedne faze tuzlanskog jezera i to okupljenim vjernicima predstavio kao pokusaj gradskih vlasti
Tuzle da se crkva potkopa i srusi.Zaboravio je da je upravo ova vlast sacuvala crkvu tokom rata,
a neposredno pred njegov pocetak ulozene su velike svote novca da bi se,kao istorijski spomenik,
sacuvala od tonjenja.I sacuvana je.Pricao je vladika i o nekakvim garazama,koje ce gradska vlast graditi da bi se,opet,potkopala crkva,a u gradu niko ne zna o kakvim garazama Kacavenda govori.
Govorio je kako je kompletno hriscanstvo u Tuzli ugrozeno.I kao da je to bila posljednja kap u prepunoj casi.Opstinsko vijece Tuzla donijelo je jednoglasno zakljucak da se protiv ovog vjerskog velikodostojnika,koji ce,kakve li ironije,ubuduce sjediti u Medjureligijskom vijecu BiH,podigne krivicna prijava zbog uznemiravanja javnosti,jezika mrznje i raspirivanja nacionalne mrznje!Zlatan Jovanovic,
predsjednik Srpskog gradjanskog vijeca u Tuzli je ogorcen:
"Vladika je liturgiju zloupotrijebio da iznese veliku kolicinu lazi.Cijeli rat sam proveo u svom gradu i nisam imao nikakvih problema zbog svoje nacionalnosti.On je covjek zlobe,nanosi veliku stetu i crkvi i procesu medjunacionalnog pomirenja.On je cak zaboravio da je gradska vlast po hitnom postupku sanirala objekat vladikinog dvora i crkve koju su 1992.godine pogodili artiljerci koje su blagosiljali on i njegovi svestenici."
Ostaje da se vidi kako ce reagovati muftija tuzlanski Husein efendija Kavazovic na Kacavendinu ponudu da zajedno prosetaju Bijeljinom i Tuzlom.Da sam na muftijinom mjestu,vodio bih racuna o svom ugledu.Znate onu narodnu-S kim si,takav si.

POKRSTAVANJE
Vasilije Kacavenda je mudro odcutao i nespornu cinjenicu da njegovi svestenici tokom rata
pokrstavaju bijeljinske Muslimane.Upravo na podrucju Kacavendine eparhije dogadjalo se da pravoslavni svestenici,uz kolektivna pokrstavanja po crkvama,posao razvijaju i prodajom uvjerenja o pokrstavanju onim Muslimanima koji su htjeli izbjeci progone i protjerivanja.Za takvu uslugu se placalo do 500 DM.
Samo u Osnovnoj skoli"Radojka Lakic",koja je,po dolasku Kacavende u Bijeljinu,ekspresno dobila novo ime po Svetom Savi,pokrsteno je nekoliko prosvjetnih radnika(prezimena izostavljamo da bi ljude postedili neprijatnosti)mer je postao Ostoja,Mevlida-Marijana,Zekerijah-Zoran,itd.Sto bi rekao Kacavendin portparol Nedjo Pajic,predsjednik Crkvenog odbora u Bijeljini,nema tu nista loseg,ljudi su to sami htjeli i vratili se vjeri svojih pradjedova!?
Da nisu,ostali bi bez posla,a mozda i bez glave na ramenu.


http://www.blog.hr/print/?id=1622708214

01-06-2007 at 08:48 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Fata Orlovi nakon Dodikove najave o uklanjanju crkve

I bolje je da je sami maknu da daba ne hodamo po sudu

Nakon najave premijera RS Milorada Dodika i episkopa zvorniko-tuzlanskog Vasilija Kaavende da e crkva iz njenog dvorita biti uklonjena u narednih nekoliko sedmica, Fata Orlovi, starica iz Konjevi-Polja kod Bratunca, kae kako nakon deset godina borbe za uklanjanje crkve malo kome vjeruje



Prvi majstori

- Pogotovo ne vjerujem Kaavendi koji je kriv za sve ovo. On je, da je htio, mogao davno narediti da se crkva skloni. A nije je trebao ni praviti, jer u Konjevi-Polju nema Srba. Mogao je ovu crkvu napraviti tamo gdje ona nekome treba

Neu vjerovati ni Dodiku dok prvi majstori ne dou i ponu premjetati crkvu. Najbolje im i jeste da je sami maknu, da daba ne hodamo po sudu - kae Fata Orlovi.
Najavu da e crkva iz dvorita Fate Orlovi biti premjetena na drugu lokaciju, bratunaki Bonjaci ocjenjuju dobrim potezom, koji e doprinijeti boljem meunacionalnom razumijevanju na ovom prostoru.
- Jo bi bolji potez bio da je crkva uklonjena 2000. godine, kada su se Bonjaci poeli vraati, a najbolji bi bio da uope nije izgraena na tom mjestu - naglaava Ramiz Salki, poslanik u Narodnoj skuptini RS iz Bratunca.

Sudei prema izjavi koju je dao u Banjoj Luci, episkop Kaavenda je, ini se, nevoljko pristao da se "upica", kako je svojevremeno nazvao ovu crkvu, ukloni iz Fatinog dvorita.

Vjerska zajednica

- Ako je samo crkva u Konjevi-Polju problem u BiH, onda emo to lagano rijeiti - kazao je Kaavenda, kao da s tim problemom ama ba nikakve veze nema.
Komentirajui njegovu izjavu, Salki istie kako sporna crkva svakako nije jedini problem u BiH.
- Nije, meutim, stvar SPC-a i vladike Kaavende da se brinu o tome. Kaavenda ne trebabrinuti o dravnim poslovima, time se bave politiari. On treba svoju vjersku zajednicu organizirati tako da se brine o moralnim i vjerskim naelima, da ne ini zulum nikome i onda nee biti ovakvih i slinih problema za koje nam treba vie od deset godina da ih rijeimo - istie Salki.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=2457&z=7&isasp

[Edited by cupo on 10-06-2007 at 00:52 GMT]

10-06-2007 at 00:52 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kacavenda - svestenik zla (sabrana nedjela)

Magazin Start o Kacavendi

Vasilije Kaavenda je jedan od najkotraverznijih slubenika Pravoslavne crkve u BiH. Njegovi medijski, pa ak i vjerski istupi, redovno okiraju javnost. Tekih, uvredljivih, pa i hukakih rijei u Bosni i Hercegovini nikada nije nedostajalo, ali je javnost, bez obzira na spomenuto, s iznaneenjem primala takve rijei od ljudi odanih vjeri. Posljednja bahatost zvorniko-tuzlanskog vladike jeste verbalni i krajnje prijetei napad na Lazara Manojlovia, novinara i lana Helsinkog komiteta BiH. Vladika je na javnom mjestu u Bijeljini, pred oevicima, Lazareviu ljutito izustio:

- Tebe je Bog kaznio a tek e da bude kanjen

Pare neba na zemlji

Nakupilo se vladiki. Novinar Lazarevi je ranije, esto, ukazivao na njegove krajnje nerazumne postupke i u nekoliko navrata ih javnosti predoavao. Vladika, iako nesvojstveno ovjeku u Boijoj slubi, nije imao oprosta za Lazarevia, kao ni za mnoge druge.

Lazarevi je jo 2006. godine, estoko prosvjedovao napisavi pismo redakciji srbijanskog lista Glorija, u kojoj je novinar Igor Karanov objavio priu s Kaavendom predstavljajui ga kao moralistu i estetu doaravajui sliku vladikinih raskonih dvora, sagraenih na ruevinama jedanaest bonjakih kua. Sam vladika se hvalio kako su ovi milion eura vrijedni dvori, za njega lino raj na zemlji! Na takav hvalospjev se nije moglo ne reagovati. Lazarevievo pismo, bazirano na stvarnim imenima i dogaajima, ini se najbolje je opisalo vladiku Kaavendu:

I najloiji novinar bi postavio pitanje o porijeklu tog raja u vrijeme vjersko-zvjerskog bosansko-hercegovakog pokolja u kojem je Kaavenda uzeo vidnu ulogu. Mnogi mladii, naivni i nevini, nisu vie meu ivima zahvaljujui ratnim pokliima vladike koji je pobjegao iz Tuzle. Previe je zla vezano za ime zvorniko-tuzlanskog vladike koji stoluje u Bijeljini. U svom crnomantijakom pohodu i nevienoj pohlepi vladika nije birao sredstva da stigne do cilja, to Karanov glorifikuje kao osvedoenog estetu (sic)- tako je Lazarevi poeo svoje pismo Gloriji.

On priu o vladici poinje sa Kaavendinim bijegom iz Tuzle pred sami rat. Lazarevi kae da Kaavenda odmah po dolasku u Bijeljinu, sa svojim crnomantijaima, poinje ratnohukaki pohod, govor mrnje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute, a svuda daje blagoslov politici zla psihopate Radovana Karadia. Nedugo zatim, popa Radomira Markovia iz Zagona, koji je ujedno i diplomirani pravnik, zbog odbijanja poslunosti raaluje i alje trideset naoruanih ratnih razbojnika da ga izbace iz kue. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana i umrla, a pop Markovi je izbaen na ulicu i od Kaavende igosan. Nakon tog obrauna mjetani pet sela dolaze u Bijeljinu sa svim moguim vozilima i blokiraju grad traei od Karadia da protjera Kaavendu.

Ali, vrana vrani oi ne vadi kae Lazarevi u pismu i nastavlja:

Umjesto protjerivanja, Radovan Karadi, sa svom svojom bulumentom, dolazi istog dana na veeru kod vladike. Da se zna ko je bog na zemlji (1993).
U svojoj pohlepi i nezasitosti vladika, istie Lazarevi, u ime boga Marsa i boga Aresa, rui deset muslimanskih kua, uglednih domaina u centru Bijeljine, i poinje gradnju manastira, crkve i svog groba. Zaboravlja pop Vaso, cinian je Lazarevi, na hriansku osnovnu i ljudsku maksimu, da je oteto prokleto. Deset godina kasnije, sudskom odlukom, za poruene kue i dvorita od razjarenog vladike, Skuptina optine Bijeljina mora vlasnicima da isplati dva miliona KM sa kamatom, a vladika uti.

Vladika se nije zaustavio samo na muslimanskim kuama i dvoritima. Na tom putu stvaranja pareta neba na zemlji, kako precizira Lazarevi, vladika e nasilno, iz njihove kue, izbaciti dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini Dimitrija olakovia, profesora i bratanca Rodoljuba olakovia, i Boru urkovia, diplomiranog pravnika, najuglednijeg predsjednika optine u posljednjih 50 godina. Obojica su pretrpela modane udare. Prvi je jo iv, sa posljedicama, a drugi je umro.

Lazarevi kae kako je vladika u njihovu kuu uveo svoje crnomantijae i osvajae.
Tree zlo, prema Lazarevievim navodima, u stvaranju manastirskog kompleksa, vladika ini nasilnim useljenjem u zgradu Optinskog komiteta Saveza komunista jer on mrzi komuniste kao teroriste. U toj zgradi je dananji Vladianski dvor koji Bijeljinci zovu Bijeli dvor. Vladika je pozlatio svoje odaje i unio basnoslvno plaen namjetaj vrhunske izrade. Vladika uiva u zlatu i pozlatama, dok mu vjernici preturaju po kontejnerima traei hranu, kae Lazarevi.

Mo i sila

Skuptina optine Bijeljina je ekspresno vratila crkvi zemlju koja je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kaavenda je istu, tvrdi Lazarevi, odmah prodao tzv. izbjeglicama na parceli Obrije gdje je sada novo naselje.Vladianski dvor u Tuzli vladika je izdao pod zakup, a to su zvanino njegove prostorije gdje i treba da ivi i radi. - Ne kae Kaavenda, vaem novinaru Karanovu, zato samo on ne smije da se vrati u Tuzlu koja je i danas multietniki grad i grad raje. Zna Vaso koja je zla inio i zato se boji. On je jedini vladika koji se nije vratio u svoju parohiju, a time ne potuje odluku Sinoda SPC. Blagoslovio je vladika politiku zla Radovana Karadia, a i danas, u svojim javnim propovijedima, koristi jezik iz 1992. godine. Znaju to graani i Tuzle i Semberije. Kaavenda ima nemirne snove i u zlatnom krevetu i u zlatnim odajama. Voli pop da ivi u raju dok narod umire u bijedi. Obeastio je vladika i oltar i jevanelje pie Lazarevi. Nije on zaboravio spomenuti i Fatu Orlovi. Pa napominje da je uz 200 crkvenih objekata, vladika napravio i dvije crkve gdje im mjesto nije, u Diviu kod Zvornika i u dvoritu Fatinom u Konjevi Polju. To su inat crkve gdje vladika u odreene dane, zna Lazarevi, alje plaene razbojnike da se mole bogu. Ti isti vjernici obavezno izazovu incidente koje Kaavendina TV odmah snimi i emituje TV gledalitu. Vladika se odmah pojavi u TV studiju, uglavnom BN televizije, i to komentarie kao genocid nad Srbima.

- Nemojte ratne zloince proglaavati u svece ovim rijeima je Lazarevi zavrio svoje pismo.

Vladika misli da on nije takav. Da on nije ovjek koji raspiruje nacionalnu mrnju. Tako je nedavno na sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Milanom Jeliem prstom pokazao na krivca. On misli da je sluaj Fate Orlovi iz Konjevi-Polja postavljen tako da raspiruje nacionalnu mrnju. Komentirajui njene zahtjeve da joj se vrati imovina u ijem je dvoritu sagraen objekt SPC i njen poziv u sudu zbog optubi za napade i vrijeanje, Kaavenda je ustvrdio da Fatom Orlovi neko manipulie.

- Neko gradi rejting na nemonoj starici. Zar nekome moe smetati obina upica koja slui da se slavi Bog? To je pitanje neeg drugog, koje ima drugaije konotacije nego to bi trebalo, i stvaranje mrnje - misli Kaavenda.

Ovih je dana vladika Vasilije oklevetao i Tuzlu. Bukvalno je slagao kako su iz Univerzitetske i narodne biblioteke uklonjene sve knjige pisane irilicom. No, to nije bilo dovoljno, pa je dodao i da se izgradnjom druge faze Panonskog jezera eli devastirati i sruiti pravoslavna crkva. Dakle, ona ista crkva koju su u toku rata Kaavendine ovice dva puta granatirale, dok su tuzlanske vlasti popravljale tetu kako ne bi stradale freske i unutranjost crkve.

Nije vladika operisan ni do politike. Njegovo odbijanje da blagoslovi vojnike Oruanih snaga BiH koji su otili u Irak u sklopu multinacionalnog kontingenta, odraava njegov odnos spram ove drave. U vie navrata je istakao kako bez RS nema ni BiH, to se u potpunosti poklapa sa oficijelnim stavovima vlasti u spomenutom entitu.

I onda, ovih dana ponovo ok. Ali, ovaj put nije doao od Kaavende. Novinska vijest objavljena u aprilu ove godine kae:

- Odlukom Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve u narednom periodu Srpsku pravoslavnu crkvu u Meureligijskom vijeu predstavljat e episkop zvorniko-tuzlanski Visilije. S ovom odlukom upoznati su lanovi Skuptine: mitropolit dabrobosanski Nikolaj, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa ef. Ceri, Vinko kardinal Pulji, nadbiskup vrhbosanski, i Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Eto, takav Vasilije izabran je u ime Pravoslavne crkve u Meureligijsko vijee, koje treba da doprinese zbiliavanju razliitih vjera i nacija u multietnikoj BiH.


http://www.startbih.info/Default.asp?broj=221&ID=167

14-07-2007 at 10:59 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 12
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Dreadnot, ekonomistica, hexle, meri, merima, MikiMaus, monella, MR BENJAMIN BENNY BENJO, Selm@, suad, zlajACAB
FORUM : Tuzlarije : Persona non grata Kaavenda (sabrana nedjela) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice