citat:

---

Hyde wrote:



Nije bilo AOD tada, AOD je osnovana 2002. godine. AOD je recimo tek dosla kad je Universal banka preuzela dio Komercijalne.

---

citat:

---

Shaban wrote:


Ta ista agencija godinama je pratila i vršila kontrole u Komercijalnoj banci dd Tuzla pa nas još uvjeravala da nema razloga za zabrinutost! E onda je trebalo napraviti prostor za raznorazne uvozne banke pa su ovi aminovali kriminal Željke &Co unutar banke pa ih preko noći stavili pod led zajedno sa našim depozitima po viđenju kao i štednim ulozima!
Ja njima više ništa ne vjerujem a isto savjetujem i vama

---

citat:

---

bosnian972 wrote:


Agencija za osiguranje depozita i Agencija za bankarstvo su razlicite ustanove

---

„SAN“
VIJESTI
09-10-2008 02:00

Za Brankovića je izolacija BiH prednost!

Dok se cijeli svijet hvata za glvu zbog nezapamćene finansijske krize, u Bosni i Hercegovini se lideri samo smješkaju, uvjereni da će potresi na tržištu kapitala zaobići našu zemlju. Ekonomski stručnjaci to uzimaju dokaz neupućenosti i neodgovornosti prema bh. građanima ovdašnjih vlasti na svim razinama uz akcenat da će se posljedice svjetske krize neminovno i ovdje osjetiti.

Posljedice postoje
Jučer je među ekonomskim stručnjacima posebno odjeknula izjava Nedžada Brankovića, premijera Federacije BiH. Oni su je primili sa iznenađenjem pitajući se „da li je riječ o šaljivom premijerovom komentaru izuzetno dramatične krize“.
- Nema razloga za zabrinutost. U globalnom finansijskom poremećaju možda je naša prednost ova mala izolovanost BiH da preživimo ove talase finansijskih udara i u našem modelu oporavka zaista možemo biti jedno lijepo i prosperitetno društvo – prenijele su agencije Brankovićevu izjavu. Ekonomski stručnjaci se pitaju da li premijer Branković uopće zna šta se događa u svijetu i o kakvom modelu priča.
U BiH posljedice finansijske krize već postoje kroz povećanje kamatnih stopa i činjenicu da su uslovi davanja kredita pooštreni i da će ih biti sve teže dobiti. Jednostavno, ovdašnje banke se osiguravaju.

Bankari i brokeri
Kriza koja će se ovdje osjećati bit će posljedica smanjene ponude novca na svjetskom tržištu. Drugim riječima, tržište kapitala i ekonomija u BiH će itekako osjetiti smanjene mogućnosti kreditiranja. Izvjesno je da svjetska kriza utiče i i na inostrane i na domaće investitore pa će i ulaganja biti manja. Osim toga, izvjestan je i rast kamatnih stopa po kojima se bh. preduzeća zadužuju – kažu ekonomski eksperti.

- Likvidnost na finansijskom tržištu pada. Cijena kapitala, to znači kamatnih stopa, će rasti, a banke će biti opreznije prilikom odobravanja kredita tako da će se smanjiti njihova aktivniost u smjeru kreditiranja ekonomije – upozoravaju bankari.

- Trend cijena dionica na Banjalučkoj i Sarajevskoj berzi je u silaznoj putanji. Riječ je o tome da akcije gube na vrijednosti, a osnovni razlog takvog trenda je globalna finansijska kriza – objašnjavaju brokeri.
S.N.

Hrvatska: HNB vratila novac bankama
13:22 | Izvor: business.hr
Zagreb -- Hrvatska narodna banka (HNB) je ukinula primena Odluke o graničnoj obaveznoj rezervi, čime vraća taj novac poslovnim bankama na raspolaganje.

HNB: Novac od rezervi banke treba da iskoriste radi smanjenja pritiska na tržište
HNB: Novac od rezervi banke treba da iskoriste radi smanjenja pritiska na tržište
Ukupno će HNB bankama vratiti približno 355 miliona evra i 129 miliona dolara kako bi im osigurala dodatnu deviznu likvidnost i nesmetano ispunjavanje obaveza prema svim klijentima, saopšteno je iz HNB-a.

"Bankama se na raspolaganje stavlja 450 miliona evra, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište", objasnio je odluku o ukidanju stope obavezne rezerve guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

Odluka o graničnoj obaveznoj rezervi se primenjivala četiri godine da bi se usporilo vrlo intenzivno inostrano zaduživanje banaka, a obavezivala je sve banke da deo sredstava pribavljenih u inostranstvu deponuju na poseban račun kod Hrvatske narodne banke.

Na taj način interes banaka za posuđivanje u inostranstvu i visina njihovog inozaduženja su postupno smanjivani (bruto inostrani dug banaka opao je sa 10,2 milijarde evra krajem 2006. na 7,8 milijardi krajem avgusta ove godine).

Istovremeno, kod centralne banke su time akumulirane znatne dodatne devizne rezerve banaka, koje omogućavaju potrebnu likvidnost u nepovoljnim okolnostima.


Sve zemlje u okruženju intezivno donose mjere da suzbiju negativne efekte krize koji se prelijevaju sa zapadnog tržišta sem naše vlade tj Centralne banke BiH! Samo povremeni smirujući vapaj Kemala Kozarića nam sugerira da imamo CB BiH! Aferim

eh da se i ja malo javim.....ovih dana je puno posla tako da sam rijetko stigao citati uopste forum a tek sada primijetih i novi podforum milina.......

Procitao sam par tema, zanimljiva razmisljanja. Sigurno ne postoji niko ko sa sigurnoscu moze reci kako ce se stanje razvijati. Medjutim, da bi smo razumjeli krizu treba razumjeti njene uzroke koji leze u 2007 godini (barem su prosle godine manifestirani a lezali su na bilancama banaka dugo vremena)....neke banke su preventivno djelovale, tako je Citi, UBS i neke druge, prosle godine otpisivali preko USD 20 Mld pojedinacno, neke su jos tada dokapitalizirane vladama Singapura itd.....
tadasnji subprime i ono sto je kod nas nazivano hipotekarnom krizom jeste zapravo uvod u ono sto je nastupilo i kulminiralo sada.
Ja ne znam kako jednostavno sve napisati i razumljivo jer ni meni samom nisu sve stvari jasne ali je jedno sigurno. Prednost BiH u ovakvim prilikama je da ona malo ili nikako korilira sa svjetskim ekonomskim tokovima vezano za Market Values. Ovdje ne govorimo o obicnoj ekonomiji jer su cifre u vecini djelatnosti prilicno ok.

Dakle, realan problem, sam po sebi, NE POSTOJI. Postoji samo problem sa povjerenjem u finansijske institucije koje se u jednoj dimenziji odrazava i berzanskim pokazateljima. Ako su svi short, dolazi do problema likvidnosti s jedne strane a s druge strane dolazi do problema value onoga sto banke drze u svojim bilancama( po principu realnog prikaza ja ne mogu drzati u knjigama jedan produkt po 100 novcanih jedinica ako ga realno mogu prodati za 50).

I sad konkretno moj licni pogled na BIH.....Mislim da banke u BiH nemaju problem, osim u slucaju likvidnosti ako svi polete podici svoje depozite. Isti problem je prisutan u Njemackoj (pa tako i Merkelka deklarativno daje garancije za nesto sto realno ne moze dati , ali to je upravo zbog tzv psiholoske pilule za siroke narodne mase). Sklon sam misljenju da ce BH banke proci bez vecih direktnih poteskoca.

Indirektne se ogledaju na svjetskom nivou i u okviru realne ekonomije s cime ce biti zahvacena i BIH.
1. dolazi Bozic. skoro pa 30% godisnjeg prometa se ostvari u ovom svijetu. Ako je svijet u panici i krizi, naravno da ce manje trositi. S tim u vezi i obustava proizvodnje automobila jer je taj posao dobar samo ako je dobra ekonomija. Kratko, kupujes auto samo ako mislis da ces ga otplatiti i sl a ako banke ne mogu odobriti kredite, ili povisuju kamatu, naravno da je i prodaja slabija.

2. Realna cijena energenata ce ici vjerovatno kratkorocno na dole( vec ide) po elementima rolling futures.

Toliko kratkorocno od mene. sa sigurnoscu ce malo moci nesto definitivno reci, ali vecina vas nije exposed na svjetskim berzama tako da mislim da je i problem manji. U poredjenju sa realnim problemima u smislu efikasnosti bh ekonomije i drugih makroekonomskih pokazatelja naseg drustva je problem i zanemariv.

i da jos jedna napomena.

Banke iz BIH ne izvlace novac i ne predaju ga maticnim bankama tek tako. Jedini novac koji banke realno izvuku jeste ono sto ostane kao cisti profit.

Svako drugo prebacivanje novca je na ekonomskim osnovama. U konkretnom slucaju Raiffeisenbank BH i Raiffeisenbank Österreich su dva razlicita pravna lica. Jedno ima udio u drugom ali osim vlasnistva i nekih drugih povlastica koje pristicu iz vlasnistva od preko 50% (tj odnos kcerka-majka) nemaju.

Teoretski gledano, kad bi RAiffeisenbanka u Austriji propala, Raiffeisenbank BH bi mogla najnormalnije nastaviti sa svojim radom ukoliko nije imala depozite na racunima "majke". Vlasnicka struktura bosanskog raiffeisena bi mozda bila promijenjena ali posao bi se odvijao najnormalinije, i jos uz uslov da klijenti RAiffeisenbank BH ne dodju u paniku pa pocnu u trenutku povlaciti depozite zbog straha.

Lijepo izlaganje zlaja... ...malo sad stvari izgledaju jasnije, a vjerujem da ce mnogima pomoci u iznalazenju rjesenja i osjecaja ´ugrozenosti´...na kraju, sopstvene odluke svako ce donijeti sam...

Neke banke vec imaju izgovore kada im se trazi izuzimanje novca, i podatak je da novac maltene nemoguce podici, bez ranijeg dogovora o terminu kada se to moze obaviti, sto se ogleda u tome da pokusavaju kupiti vrijeme, a s druge strane, klijenti koji su vec nepovjerljivi zbog cjelokupne situacije u zemlji i dalje, bivaju iziritirani ovakvim odnosom banki prema njima....

citat:

---

zlaja wrote:
i da jos jedna napomena.

Banke iz BIH ne izvlace novac i ne predaju ga maticnim bankama tek tako. Jedini novac koji banke realno izvuku jeste ono sto ostane kao cisti profit.

Svako drugo prebacivanje novca je na ekonomskim osnovama. U konkretnom slucaju Raiffeisenbank BH i Raiffeisenbank Österreich su dva razlicita pravna lica. Jedno ima udio u drugom ali osim vlasnistva i nekih drugih povlastica koje pristicu iz vlasnistva od preko 50% (tj odnos kcerka-majka) nemaju.

Teoretski gledano, kad bi RAiffeisenbanka u Austriji propala, Raiffeisenbank BH bi mogla najnormalnije nastaviti sa svojim radom ukoliko nije imala depozite na racunima "majke". Vlasnicka struktura bosanskog raiffeisena bi mozda bila promijenjena ali posao bi se odvijao najnormalinije, i jos uz uslov da klijenti RAiffeisenbank BH ne dodju u paniku pa pocnu u trenutku povlaciti depozite zbog straha.

---

E sad da se vratimo diskusiji.
Sve si dobro objasnio za banke i njihovu poziciju unutar aktuelne krize!
Činjenica da mi deponenti držimo sudbinu banki u BiH u svojim rukama nije ni malo obećavajuća pošto su se mnogi građani opekli te stoga je dovoljan i mali mig koji pokreće niz negativnih lančanih reakcija!
Oko jedne stvari dvojim! Naime sa sigurnošću ti tvrdim da kćerke banke u BiH šalju novac majkama van zemlje i to ne samo profit koji ostvare! Bez obzira na autonomiju ove banke su isuviše povezane sa majkama da bi drmanje majki prošlo bez posljedica za njih! Pa jedan od osnovnih problema BiH privrede je 100% vlasništvo nad bankarskim sektorom od strane stranih banki! Recimo RSB Austije ima u svom protfoliju dionice RSB-a BiH. Ako propadne RSB AT sva njena imovina ide "pod led" tako da je i njen ulog u RSB-u BiH također "zaleđen"! Neminovno dolazi do panike štediša! Po mojoj procjeni visina štednog uloga koji građani BiH drže u njoj je oko 1 mijarde KM! Plasmani ove banke su oko 1,2 milijardi KM sa rokovima dospijeća od 1 mjeseca do 30 godina! I imamo problem!!!
Ali mi nije jasno u našem zakonodavstvu koja je posljedica ukoliko propadne matična banka šta se dešava sa kćerkom? Njoj nedostaje titular tj.vlasnik određenog broja dionica pogotovo što su to udjeli od preko 51% vlasništva! Da li Agencija za bankarstvo može i mora proglasiti i bankrot kćerke?
Ako znaš nešto više o ovom molio bih da mi pojasniš!
Inače problemi svih ino banaka se i ogledaju u tome što su razbacane na puno nacionalnih tržišta te su stoga "over exposed" na sve turbulencije!