citat:

---

bosnian972 wrote:


moje ne cekaju kazu samo da onaj kafic pored nikad nije bolje radio. likovi sjede i snimaju ko je s parama

---

citat:

---

KlOn wrote:


Blago tvojim kolegama

---

Jos uvijek cekaju,da se razumijmemo,cekaju dolare a ne konvertibilne marke,u markama su mogli davno podici,ali ko je lud vidi kako nam $$$ raste


Ne dižite novac iz banaka, ne režite granu na kojoj sjedimo
Top Vijest, BiH, Ekonomija | 16.10.08 08:16
Naše banke su stabilne, nisu poslovale s hipotekarnim kreditima i nemaju toksičnih kredita te nema bojazni za depozite. Apeliram na građane da ´ne režu granu na kojoj svi sjedimo´ i da ne dižu depozite", izjavio je Kozarić.



Poslovne banke u BiH su stabilne i financijska kriza koja posljednjih deset dana vlada u SAD-u i Europi nema izravnih utjecaja ni refleksija na njihovo stanje", izjavio je u Sarajevu guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.

Neizravna posljedica financijske krize je, zaključeno je nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika bankarskog sektora s agencijama za bankarstvo FBiH i RS-a i Agencijom za osiguranje depozita BiH, nervoza građana i gubitak povjerenja građana u bankarski sustav uslijed koje sve više njih podiže novac s bankovnih računa.

"Naše banke su stabilne, nisu poslovale s hipotekarnim kreditima i nemaju toksičnih kredita te nema bojazni za depozite. Apeliram na građane da ´ne režu granu na kojoj svi sjedimo´ i da ne dižu depozite", izjavio je Kozarić.

Dodao je da građani moraju zadržati povjerenje u banke i da BiH ima stabilne rezerve od šest milijardi i 830 milijuna KM koje su pohranjene na sigurna mjesta.

"Sve banke su likvidne i imaju obvezne rezerve. Jučerašnjom odlukom smo i smanjili stopu obavezne rezerve tako da smo im dodatno olakšali posao. U poslovanje smo ´ubacili´ 200 milijuna eura i taj kanal je i dalje otvoren u slučaju da se ukaže potreba za još novca", objasnio je Kozarić.

On smatra da će 2009. biti teška godina za BiH te je u obraćanju medijima apelirao na političare da se ´manje bave politikanstvom, a više ekonomijom bez koje nema života´.

"Ništa nam neće značiti ako imamo deset entiteta, a građani nemaju od čega živjeti. Mora se ponovo pokrenuti proces privatizacije koji je zaustavljen, političari moraju prestati pričati o entitetima i referendumima i posvetiti se ekonomiji i standardu građana BiH", kazao je Kozarić.



Benavda i Barš: Neće se dozvoliti odljev novca u inozemstvo

Bankarski sustav BiH i Federacije BiH je zdrav i stabilan, izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda. Poručujući da je panika građana nepotrebna, jer banke mogu izmiriti sve obveze , Bevanda je kazao da su i Svjetska banka i MMF ocijenili da je BiH financijski stabilna država te da nije prezadužena.

On je ustvrdio da Centralna banka BiH i bankarske agencije putem svojih mehanizama neće dozvoliti odljev sredstava, unatoč tome što su banke u BiH u većinskom stranom vlasništvu.

Bevanda je u prilog tomu naveo podatak da ukupan iznos depozita u BiH iznosi 5 milijardi, a ukupni iznos kredita 12 milijardi maraka.


"To znači da su banke svoju kreditnu aktivnost financirale s 5 milijardi iz depozita, a 7 milijardi maraka iz vlastitih sredstava, dovlačeći sredstva iz banaka ´majki´ iz drugih zemalja. Oni su više puno unijeli novca, nego što smo mi skupili", pojasnio je Bevanda, te ponovio da nema razloga za zabrinutost.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš složio se s ministrom Bevandom da građani nemaju razloga za zabrinutost.

Kazao je da globalna financijska kriza ne može imati nikakvih izravnih posljedica na poslovanje banaka u BiH, prvenstveno zato što banke nemaju rizičnih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji su izazvali krizu na svjetskom tržištu.

"Banke koje djeluju na području BiH imaju visoku likvidnost i neće imati problema u izmirenju obveza prema štedišama i depozitarcima jer posluju čisto kao komercijalne banke i imaju zdrav portfelj", ustvrdio je Barš.

Dodao je da je otpornost bankarskog sustava osigurana i zakonski mjerama Agencije za bankarstvo FBiH tako da, kako je kazao, ne postoji racionalna bojazan za strah građana.

"Bankarski sustav u FBiH je adekvatno kapitaliziran, a struktura bilanci banaka i sustav upravljana rizicima omogućavaju bankama u FBiH da svoje obveze uredno izvršavaju, čak i u slučajnu dodatne krize na domaćem financijskom tržištu", istaknuo je direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

Na pitanje je li došlo do većeg povlačenja novca građana iz banaka, Barš je kazao da je povučeno četiri posto novca iz banaka što je, po njegovim riječima, neznatno.

Federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda dodao je da država jamči za depozite do 15.000 maraka, a da depoziti do 2000 maraka čini 80 posto ukupnih depozita u Federaciji BiH.

Na novinarsko pitanje hoće li zbog financijske krize doći do povećavanja kamatnih stopa u BiH, Bevanda je potvrdno odgovorio, međutim istaknuo je da to povećanje neće biti drastično.

"U nas neće doći do drastičnog povećavanja kamata. Doći će do malog povećava, jer će poskupiti novac na svjetskom tržištu s kojeg banke uzimaju kapital za financiranje kredita na našem području", pojasnio je Bevanda.

I Predsjedništvo BiH o podizanju depozita s računa banaka


Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH, ministar financija i trezora BiH Dragan Vrankić je, u okviru Izvještaja o izvršenju Proračuna institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za razdoblje 1.1. - 30. 6. 2008. godine, a na traženje članova Predsjedništva BiH, upoznao Predsjedništvo BiH o eventualnim posljedicama svjetske financijske krize po Bosnu i Hercegovinu.

Ministar Vrankić je kazao da je bankarski sektor u BiH zdrav i stabilan, da su banke likvidne, te da se posljedice financijske krize koja vlada u svijetu neće direktno odraziti na našu zemlju.

On je članove Predsjedništva BiH informirao da je otpornost bankarskog sustava osigurana i strogim zakonskim mjerama agencija za osiguranje banaka i Agencije za osiguranje depozita, kao i visokom stopom obavezne rezerve koju poslovne banke moraju držati u Centralnoj banci BiH.

Predsjedništvo BiH je uvjerenja da primjetno nepovjerenje građana BiH, koji imaju deponiran novac u bankama i koji ga podižu u posljednje vrijeme, nema osnova i da je neracionalno.

Predsjedništvo BiH smatra da bi se nepovjerenje prema bankama moglo odraziti na sposobnost banaka da investiraju u gospodarstvo, a što uvijek ima negativne posljedice na ekonomski rast i, naravno, standard građana.

Po mišljenju Predsjedništva BiH, u BiH neće doći do krize bankarskog sektora kakva se dogodila na svjetskoj bankarskoj sceni.

Sinoć je bila interesantna tema na FTV-u: Čarapa ili Banka?
Gosti su bili direktori: Raiffeisen Bank, UniCredit Bank, Hypo Alpe-Adria te amila Omersoftić ispred štediša koji potražuju staru deviznu štednju!
Zabavna i poučna emisija!
Dok se bankari upinju da povrate povjerenje građana dotle gđa Amila ne vjeruje njima niti jedne sekunde! A i zašto bi? Banke su prije svega tu da zarade što je više moguće i da ispune svoje godišnje planove! No ono što smeta u čitavoj ovoj priči je neljudskost kojom vrvi ovaj čitav sektor!
Naime iz uključenja gledaoca možemo čuti mnogo životnih priča a koje se prepliću kroz maglu propisa i ugovora kojima se banke služe! Tako jedna gledateljka ima problem sa vraćanjem kredita Raiffeisen banci. Glavni dužnik, inače njen komšija, je preminuo te ona kao sudužnik iliti jemac mora otplaćivati kredit koji je on podigao! Glavni dužnik ima i ženu no jemac pravno ima istu "težinu" kao i glavni dužnik!
Priča druga: gledatelj iz Bihaća se pita zašto je Raiffeisen banka podigla naknadu za vođenje tekućeg računa sa 0,85 KM na 1,45 KM! Tu nema ništa sporno no sporna je odgovor direktora RSB koji kaže da su to morali uraditi iz razloga toga što su oni uveli nove servise klijentima i time sebi povećali troškove!!! Ovo je OK da su ti isti građani zahtijevali uvođenje dodatnih usluga a i sama izjava je sporna zato što se poštovani direktor poziva na uvođenje usluge elektronskog bankarstva koje je i inače uvedeno prije 2 godine a i ne znam kakve veze ima sa vođenjem tekućeg računa!!! Opet pitanje vezano za visinu kamatne stope! Gladaoc pita: "Zašto se meni kao urednom korisniku kredita koji je otplatio kredit na vrijeme podiže kamata za 1% pri podizanju novoga kredita?" I slijedi jedinstveni odgovor koji sam i ja sam jedno 10 puta napisao na forumu! Kamatu dižu zato što je poskupio kapital na svjetskoj berzi tj. EURIBOR je skočio! Opet ništa sporno da nije na djelu očigledna "dogovorna" ekonomija ili udruživanje banaka u kartel što je strogo kažnjivo po našem zakonu. Da ima bankarska konkurencija (ovdje mislim na zdravu konkurenciju) kamate ne bi mogle tako lako rasti zato što bi prije povećanja kamate morali tražiti moduse unutar svoje marže da bi amortizovali udar tržišta! Njihovi profiti se mjere milionima i najprofitabilniji su sektor uz bok naftašima!
I odjednom imamo povećanje depozita građana u bankama unatoč krizi povjerenja u banke!!!
OK! Ako je povećanje povjerenja u banke rezultiralo povećanjem depozita nije li onda logična posljedica i stagniranje kamatnih stopa na kredite jer banke ne moraju ići na tržište da bi posuđivale novac nego mogu iz vlastitih izvora finansirati daljnje kreditiranje?
Kriza koja potresa svjetsko bankarsko tržište se doboro osjeti kod nas bez obzira što nas CB lagala! Neka izađu sa konkretnim podacima koliko ljudi nije u mogućnosti da vraća kredite i koliko su hipoteka banke već aktivirale! Pa banke imaju polovinu svojih plasmana pokrivene hipotekama! To nije mala brojka i u budućnosti bi mogla imati ogromne posljedice po našu ekonomiju! Jer iako su im hipoteka i kredit u omjeru vrijednosti 3:1 da li je naše tržište dovoljno moćno da apsorbuje toliku količinu nekretnina svih veličina i vrijednosti? Hale, mali PP, stanovi , kuće sve i svašta mora naći svog kupca da banke ne bi upale u krizu!
Poenta svega ovoga je da je i naš bankarski sistem netransparentan isto kao i onaj bankarski sistem vani a koji je danas u krizi! Njihove vlade ih spašavaju! Ko će naše spašavati? Ah, ja zaboravih - nema više naših sve su "njihove"

joj shabane izgleda da jedino ti i ja ovdje diskutujemo, pojedini su samo na copy/paste varijanti

Prica prva, cista ko suza. Svugdje u svijetu je to tako i onaj ko potpisuje ugovor u svojstvu jemca treba da procita ugovor i da zna pravo sta jemac zapravo znaci. U odredjenim slucajevima banka ima pravo nakon ispostavljanja prvog racuna duzniku direktno teretiti jemca.
Ovo ostalo je sve ok sto si napisao osim toga da nemamo banka Svaka banka je nasa To sto u njoj ima vecinski nadzorni odbor zbog vecinskog udjela kapitala stranaca i sto taj nadzorni odbor pazi sta radi je druga stvar. Ja mislim da su recimo Raiffeisen, Hypo i UniCredito u direktnoj konkurenciji bez obzira na udio stranog kapitala. Drugo je kad bi postojala "domaca investiciona banka", al to vec nije komercijalno bankarstvo i onda idemo u druge vode.
I da, ne zaboravimo i drugu strnu medalje, ja bih rekao da je bankarski sektor jedan od malobrojnih primjera uspjesnih provedbi reformi i kao cjelina mislim da je to najuredjeniji sistem u BIH.
Ili da postavim drugacije pitanje, sta ti mislis sta bi nama mogla donijeti jedna komercijalna banka u 100% vlasnistvu nekog iz BIH??

[Edited by zlaja on 22-10-2008 at 16:07 GMT]

banka je biznis ko i svaki drugi. svima je super orociti novce i ubirat kamatu. svaki biznis ima rizik pa tako i banke. ko je siguran u svoje znanje i informacije ulozit ce pare u dionice i uz veci rizik ocekivati veci profit. drugi izabiru banke ili zivotna osiguranja sa manjim prihodom i manjim rizikom. u svakom slucaju rizik je dio ulaganja. banka ko banka. bitna mi je vlasnicka struktura i investicijski portfolio banke. dal je "nasa" ili ne sasvim svejedno. ima samo jedan izuzetak a to je Tuzlanska banka. tamo ne bih ni za 5% mjesecne kamate ostavio pare. slovencima ni dinara. hrvati su ih napucali u dupe i ne daju im ni primirisat hrvatskoj dok ne izmire dugovanja stedisama a nasi bi im guzice dali.

citat:

---

zlaja wrote:
joj shabane izgleda da jedino ti i ja ovdje diskutujemo, pojedini su samo na copy/paste varijanti

Prica prva, cista ko suza. Svugdje u svijetu je to tako i onaj ko potpisuje ugovor u svojstvu jemca treba da procita ugovor i da zna pravo sta jemac zapravo znaci. U odredjenim slucajevima banka ima pravo nakon ispostavljanja prvog racuna duzniku direktno teretiti jemca.
Ovo ostalo je sve ok sto si napisao osim toga da nemamo banka Svaka banka je nasa To sto u njoj ima vecinski nadzorni odbor zbog vecinskog udjela kapitala stranaca i sto taj nadzorni odbor pazi sta radi je druga stvar. Ja mislim da su recimo Raiffeisen, Hypo i UniCredito u direktnoj konkurenciji bez obzira na udio stranog kapitala. Drugo je kad bi postojala "domaca investiciona banka", al to vec nije komercijalno bankarstvo i onda idemo u druge vode.
I da, ne zaboravimo i drugu strnu medalje, ja bih rekao da je bankarski sektor jedan od malobrojnih primjera uspjesnih provedbi reformi i kao cjelina mislim da je to najuredjeniji sistem u BIH.
Ili da postavim drugacije pitanje, sta ti mislis sta bi nama mogla donijeti jedna komercijalna banka u 100% vlasnistvu nekog iz BIH??

[Edited by zlaja on 22-10-2008 at 16:07 GMT]

---

citat:

---

Shaban wrote:

.. Pa nije li Tuzlanska banka jedina banka na kantonu u periodu 92-95 radila ovdje i raznoraznim sredstvima dopremala novac na slobodnu teritoriju i dostavljala ga našem narodu! Sada su u rukama slovenaca ali mene i dalje u njoj drži ono u nazivu Tuzlanska I centrala im je ovdje za razliku od ostalih banaka! No usljed globalizacije oni će uskoro promijeniti naziv i ostati će NLB i prazna ljuštura od one banke koja nas je sve podsjećala da je ona "naša".

---

citat:

---

bosnian972 wrote:


rekao sam mjesecna ne godisnja kamata

---

citat:

---

Shaban wrote:

Oprosti onda nisam dobro pročitao

---