Zbog velikog uvoza pivarska industrija u BiH pred kolapsom
Thursday, 05 March 2009

Prema podacima Odbora pivarske industrije Bosne i Hercegovine od deset litara piva koje se potroši u toj državi sedam je iz uvoza. Pivarska industrija BiH zbog toga je pred kolapsom o čemu svjedoče podaci da je četiri od pet domaćih pivara 2008. godinu završilo gubitkom.



Direktori bosanskohercegovačkih kompanija koje se bave proizvodnjom piva za takvo stanje okrivljuju "prekomjeran uvoz". "Potrošnja piva u BiH je 2,4 milijuna litara. Toliko bi pet pivovara u BiH moglo proizvesti uz punu popunjenost kapaciteta. Međutim, zbog nezaštićene proizvodnje domaće pivovare proizvode svega 30 posto piva, odnosno milijun litara i imaju popunjenost kapaciteta od svega 41 posto", kaže direktor Banjalučke pivare Nick Peni. On smatra da ovako visoka stopa uvoza piva nije nigdje zabilježena u Europi. Pivari u BiH traže uvođenje carina od 15 posto .

Poslovni dnevnik

MERCATOR“ I „DELTA“ POD JEDNIM KROVOM?

00:06 / 16.03.2009.


Tender kojim je oglašena prodaja 48 posto dionica slovenačkog trgovinskog lanca Mercator ponovo je pokrenuo već zaboravljenu priču o spajanju najvećih trgovačkih kompanija iz Slovenije i Srbije. Na vijest o
prodaji Mercatora, slovenačka javnost reagirala je prilično negativno, što je slovenačku političku elitu primoralo da se upetlja u prodaju najveće nacionalne trgovačke kompanije.

Mediji su izvijestili da su nedavno u Srbiji politički zvaničnici Slovenije ponovo otvorili temu regionalnog spajanja najvećih malotrgovinskih lanaca Slovenije i Srbije (Mercatora i Delte), što bi zapravo trebala biti reducirana varijanta ranije zagovaranog trgovačkog lanca „S-H-S osovine“.

Naime, prije nekoliko godina Slovenci su zagovarali formiranje najvećeg regionalnog trgovinskog lanca u koji bi ušli vodeći trgovci Slovenije, Srbije i Hrvatske (Mercator, Konzum i Delta). Od te ideje nije bilo ništa budući da vlasnici ovih kompanija nisu uspjeli pronaći prihvatljiv model spajanja, ali ni zajednički poslovni interes.

No, tržišne okolnosti u međuvremenu postale su puno nepovoljnije što je vlasnike najvećih trgovinskih lanaca u regiji primoralo da povlače do jučer nezamislive poslovne poteze, među koje spada i prodaja dionica Mercatora, trgovinskog ponosa Slovenije.

Prema dostupnim informacijama, svi nacionalni trgovinski lanci u regiji nalaze se u golemim finansijskim problemima. Primjera radi, kreditne obaveze srbijanske Delte u vlasništvu Miroslava Miškovića premašile su iznos od 1,5 milijardi KM, dok su kreditne obaveze hrvatskog Agrokora u vlasništvu Ivice Todorića premašile iznos od 2,3 milijarde KM! Mercator je pak u najtežoj poziciji: prema raspoloživim podacima prošlu poslovnu godinu kompanija je okončala sa 5,5 puta EBIDTA na neto dug, što se smatra svojevrsnim dužničkim ropstvom!

Vlasnici ovih kompanija nalaze se pred skučenim izborom: ili prodaja kompanije (kao u slučaju Mercatora) ili pak regionalno spajanje kako bi se skresali visoki troškovi poslovanja.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

VITALIS
BY BONY D.O.O.
TUZLA. MORANČANI

niko da ove ljude spomene, svaka im čast
preko noći postadoše "priznati" proizvođač sokova, ja lično mislio da su neki UVOZNI sokovi, kad ono naši bosanski, tuzlanski

još kad bi svi bili PATRIOTE pa oni što kupuju Fructal, počeli kupovati Vitalis ili Vegu
a ove slovenčake/hrvatske

Horo samo domace pive ljusti a koke mogu i sa strane,nema veze

još kad bi svi bili PATRIOTE pa oni što kupuju Fructal, počeli kupovati Vitalis ili Vegu
a ove slovenčake/hrvatske

dobar je naš kajmak

Prema BiH slijede recipročne mjere
Wednesday, 22 April 2009

Ako Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar sporazuma CEFTA, kojim bi se uvele pune carine na prehrambene proizvode iz Srbije i Hrvatske koji će se naći na narednoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, bude usvojen mogao bi da dovede do recipročnih mjera prema BiH, smatraju ekonomisti.



Predsjednik sekcije za makroekonomiju Udruženja ekonomista “SWOT” Stevo Pucar kaže da je carinska zaštita domaće proizvodnje, što je i osnovni cilj ovog zakona, najlakši metod koji izaziva i najviše problema.
- Ovakav način zaštite domaće proizvodnje odmah prouzrokuje recipročne mjere. Nju bi trebalo koristiti tek kada se primijeni neka druga vrsta zaštite. Kod nas je problem što se domaća proizvodnja prvo pokušava zaštiti carinama, a imamo mnogo više prostora za necarinsku zaštitu - rekao je Pucar.
Sporni Prijedlog zakona prošao je Predstavnički dom i slijedi mu razmatranje na narednoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Predlagač zakona, poslanik Narodne stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH i suvlasnik mesne industrije “Lijanovići”, Jerko Ivanković Lijanović zalaže se da se ponovo uvedu pune carine na mlijeko, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, vodu, sokove i sva druga pića porijeklom iz Hrvatske i Srbije. Ovim bi se, navodi Lijanović, smanjio trgovinski deficit BiH, koja je prošle godine u spoljnotrgovinskom deficitu bila u minusu za više od devet milijardi maraka.
Lijanović je odbacio tvrdnje da je Prijedlog zakona u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, te ističe da je Evropska komisija Prijedlog zakona pozitivno ocijenila.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević rekao je da su problemi domaćih privrednika veliki, ali da donošenje zakona o zaštiti domaće proizvodnje nije rješenje.
- Ako dođe do usvajanja ovog zakona BiH prijete ozbiljni problemi. Možemo se nadati međunarodnoj arbitraži, bićemo prijavljeni generalnom sekretarijatu CEFTA, a sasvim je realno očekivati i uvođenje kontramjera u smislu pune carine na robu iz BiH - istakao je Zirojević.

Ja velkog jazuka

Novi uspjeh Mesne industrije ˝Menprom˝

Zlatna i bronzana medalja ˝Novosadskog sajma˝

Na predstojećem Novosadskom poljoprivrednom sajmu, 76. po redu koji će se održati od 09. do 16. maja tekuće godine, učešće će uzeti veliki broj izlagača sa područja cijele ex Jugoslavije i država regiona. No prije samog izlagačkog dijela sajma obavljeno je ocjenjivanje kvaliteta proizvoda na kojima su nagrađeni najbolji među najboljima.

U izuzetno jakoj konkurenciji Mesna industrija Menprom iz Tuzle je početkom ovog mjeseca u ocjeni kvaliteta proizvoda u svoju kolektivnu zbirku medalja i plaketa dodala jos dvije vrlo bitne.Riječ je o ZLATNOJ MEDALJI za pileći parizer Pollo 400 gr. kao i BRONZANOJ MEDALJI za Pileću hrenovku Pollo.

Pomenuta dva proizvoda su već i prije bili nagrađivani za kvalitet i dizajn u izuzetno jakim konkurencijama što znači da su medalje potvrda već stećenog kvaliteta .Dizajn proizvoda kao i brand pod čijim su imenom proizvodi, važani su faktori prilikom izbora proizvoda i samog ocjenjivanja žirija.

Ove godine veliki broj mesnih indutrija sa svojim proizvodima u kategorijama ocjenjivanja kvaliteta proizvoda je bio prisutan sa područja cijele BiH, Hrvatske, Srbije I Crne Gore što je za mesnu industriju Menprom tim veće priznanje kada se radi o takvoj konkurenciji.

Menpromu je uručeno još jedno bitno priznanje koje je došlo u pravo vrijeme kao potvrda svega urađenog i potvrda svih certifikata koje je Menprom implementirao tokom proteklih godina. Riječ je o Povelji za kvalitet proizvoda sa certifikatom Halal hrane koja je ujedno potvrda svega prethodno rečenog.

Svka čast na osvojenom priznanju jer je Novosadski sajam jedan od najjačih sajmova ove vrste u širem regionu!
Samo još jedan dokaz da su naši proizvodi nekada cjenjeniji vani nego u vlastitoj državi i među vlastitim narodom koji i živi od ove i sličnih firmi!
Opet apel našem narodu: Dođite tobe i kupujte domaće

PROIZVOĐAČE U BIH REKETIRAJU VELIKI TRGOVAČKI LANCI
00:12 / 12.05.2009.




Pomoćnik ministra trgovine i turizma Republike Srpske Dušanka Tegeltija nedavno je u Privrednoj komori rekla da im se svakodnevno obraćaju proizvođači iz RS, koji tvrde da ih veliki trgovački lanci reketiraju i ucjenjuju na razne načine, piše Srna.

To se, prema riječima direktora prodaje, u banjolučkoj "Vitaminci" Pere Marića najbolje vidjelo prilikom zaključivanja ovogodišnjih ugovora sa trgovcima. On kaže da su ti pregovori sa velikim trgovačkim lancima jako mučni i da više liče na ultimatume i ucjene nego na uobičajeni poslovni i partnerski dogovor, piše Glas Srpske.

Drugim riječima, proizvođači su prinuđeni da velikim trgovačkim lancima isporučuju svoje proizvode po nepovoljnim, uslovima. Neki proizvođači su izračunali da im veliki trgovački lanci duguju više od 500 miliona maraka za davno isporučenu robu. Mnogi tvrde da taj dug ne mogu da naplate ni poslije četiri ili pet mjeseci. Ali, to nije jedini njihov problem.

- Moramo da platimo nekoliko "reketa" da bi ušli u neki trgovački lanac, da bi naše proizvode bolje izložili, da bi nam platili robu u ugovorenom roku i ko zna šta još - priča Blažo Buljić iz Asocijacije proizvođača iz RS.

Osnovni komercijalni uslovi iz ugovora, kojeg su ove godine neki trgovački lanci u RS ponudili svojim dobavljačima, domaćim proizvođačima predviđaju da proizvođači plaćaju osnovni rabat u iznosu od 15 do 20 odsto za sve proizvode iz dogovorenog asortimana. Zaračunaće im i pet odsto super rabata za prodaju određenih proizvoda iz dogovorenog asortimana.

Tu obavezu imali su i lani, ali je super rabat bio za dva odsto manji nego ove godine. Uz to će ove godine nekim proizvođačima u roku od 60 dana od prve isporuke nekog novog proizvoda fakturu uvećati i za deset odsto za uključivanje tog novog proizvoda u prodaju.

Većina ovdašnjih proizvođača ne krije razočarenje poslovnom politikom kompanije "Delta Maksi". Kažu, od kada su oni preuzeli "Tropik", uslovi za njihovo poslovanje sa ovim trgovačkim lancem su se značajno pogoršali, piše Glas Srpske.

U kompaniji "Delta Maksi" tvrde da su njihove police pretijesne da prime svu robu proizvođača koji žele da ih prodaju u njihovim objektima. Imaju, kako rekoše, ugovore sa 108 proizvođača i spremni su da sa svakim od njih pojedinačno razgovaraju o uslovima za prodaju njihovih proizvoda kako bi pronašli najbolje rješenje.

U startu tri hiljade eura

Proizvođači se žale da im u nekim trgovačkim lancima za potpisivanje ugovora i ulazak njihovih proizvoda u prodajne objekte tog trgovačkog lanca u startu naplaćuju i po tri hiljade eura. Kažu da im i svako paletno mjesto naplaćuju i do 700 maraka, piše Glas Srpske.

Biznis.ba