Lijepo,izgleda da nam svijest pocinje radit Skoro sam imao priliku prolaziti kroz Sloveniju i maksuzije sam malo u Ljubljani u jednom marketu malo skeniro rafe,kupio sam samo kiselu,i to jamnicu namjerno,hehe,..i kolko sam vidio nema apsolutno ni jedan proizvod porijeklom iz BiH,a ova kisela iz Hrvatistana me isto iznenadila jer nema ni njihovih proizvoda,mozda par cokolada..uglavnom ugledajmo se na Slovence

Trgovinski deficit BiH 9,5 milijardi KM
Bosna i Hercegovina je od siječnja do prosinca prošle godine ostvarila trgovinski deficit od 9,574 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

“Lani je ostvaren izvoz u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je za 13,1 posto više nego godinu ranije. No, kada je riječ o uvozu, suma je dostigla čak 16,2 milijarde maraka. To je za 17,2 posto više nego u 2007. godini” kazao je direktor Agencije Zdenko Milinković na jučerašnjoj konferenciji za novinare dodavši da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 41,2 posto, prenosi Dnevni avaz. Prema njegovim riječima, BiH je u prosincu 2008. s inozemstvom ostvarila ukupan robni promet vrijedan 1,62 milijarde maraka, od čega se na izvoz odnosi 444,7 milijuna KM ili 27,4 posto, a na uvoz 1,1 milijardu KM ili 72,6 posto.

“Kada je riječ o periodu od siječnja do prosinca prošle godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u prerađivačkoj industriji, u vrijednosti od gotovo 6 milijardi maraka, što čini 90,7 posto ukupnog izvoza, a najviše je sudjelovala proizvodnja osnovnih metala, s 1,3 milijarde KM ili 20,5 posto ukupnog izvoza", kazao je Milinković. Prema njegovim riječima, BiH je u prošloj godini uvozila najviše robe iz područja prerađivačke industrije, 14,6 milijardi KM ili 90,1 posto ukupnog uvoza.

Milinković je također izjavio da se u 2008. najviše izvozilo u zemlje Europske unije, u vrijednosti od 3,7 milijardi KM ili 55,2 posto ukupnog izvoza, u Hrvatsku 1,1 milijardu KM te u Srbiju 942 milijuna maraka. “Kada je riječ o uvozu, u istom je periodu najviše uvezeno iz zemalja EU, za 7,8 milijardi KM ili 50,1 posto uvoza, iz Hrvatske 2,7 milijardi te iz Srbije za gotovo 1,7 milijardi maraca”, kazao je Milinković.

Reeksport odnosi milione KM I
Monday, 02 February 2009

Stotine miliona KM naša zemlja gubi zbog uvoza robe preko trećih zemalja, a situacija u tom pogledu se pogoršava s jačim prisustvom stranih trgovačkih lanaca.

Ovo su nam potvrdili stručnjaci, mada zbog statistike koja se bazira na porijeklu proizvoda, a ne mjestu trgovine, tačnih podataka o razmjeni koja se odvija na ovakav način nema.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, kaže da su Turska i Kina “najkritičnije” zemlje preko kojih se roba reeksportira u BiH.
“Naša pokrivenost uvoza izvozom s Turskom je dva do pet posto prema zemlji porijekla, ali prema zemlji trgovine iznosi 13 posto. To znači da je preko Turske posredno u našu zemlju lani ušlo oko 500 miliona KM vrijedne robe koja nije turskog porijekla”, kaže Gavran.
Isti slučaj je s Kinom iz koje polovina robe dolazi preko posrednika, a ne naših uvoznika. Sa Kosova smo 2007. godine imali uvoz od 12 miliona KM, od čega je svega dva-tri miliona bilo kosovske robe. Između ostalog, u značajnim količinama nabavljali smo šećer, mada je poznato da se on na Kosovu ne proizvodi.
“Kod reeksporta se postiže niža cijena pri uvozu, ali od toga potrošači nemaju koristi, jer cijene nisu niže. Najveću korist izvlače trgovci koji zarađuju na visokim maržama”, kaže Gavran.
Pojašnjavajući kako regionalni trgovački lanci djeluju, Gavran kaže da kod nabavki koriste tzv. transferne cijene.
“Oni mogu slobodno da odrede po kojoj cijeni će fiktivno da uvezu robu u BiH. Na primjer, oni kupe robu od svoje firme u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji tako da marže koje ovdje prikažu na papiru djeluju regularne, a u stvari su izuzetno visoke. Time ostvaruju ekstra profit koji nikad neće biti oporezovan”, dodaje Gavran.
Osim toga, pojedine zemlje fiktivno prikazuju porijeklo proizvoda, a što je naročito prisutno kod nafte.
“Riječ je o stotinama miliona, pa čak i nekoliko milijardi KM koje se gube efektima dažbina i cijena koje bi bile niže ako bi se roba nabavljala direktno”, ističe Gavran.
Milan Lovrić, predsjednik STK BiH, kaže da se problem reeksporta produbljuje budući da naše trgovačke kuće sve više gube utakmicu s trgovačkim lancima iz zemalja okruženja.
“Gubimo snagu u trgovini koju bismo mogli transferirati na druge sektore, a prije svega na proizvodnju. U svemu najviše zarađuju stranci”, naglašava Lovrić.
Almin Hamzić, marketing menadžer domaćeg lanca trgovina “Drvopromet”, konstatuje da veliki strani trgovci ne nastupaju samostalno na tržištu BiH.
“Nastupa kompletna privreda države. Hrvatski ‘Konzum’ kupuje bh. tržište otvarajući prostor za hrvatske kompanije”, kaže Hamzić.
Dodaje da strani trgovci preko trećih zemalja nabavljaju artikle koje ne mogu kupiti u matičnim zemljama, ali ih svakako obilato plasiraju na tržištu BiH.
Ukidanje carina
Preusmjeravanje trgovine moglo bi biti manje u ovoj godini s obzirom na ukidanje carina na znatan dio proizvoda iz Evropske unije.
“Nestaće carinski razlozi za zaobilaženje BiH i mahinacije bi trebalo da budu manje”, naglašava Igor Gavran.
No, smatra da to ne znači da će reeksport biti značajnije ublažen, jer nemamo velikih trgovaca, a i naše firme nisu sklone dogovaranju i formiranju konzorcija kod nabavki određenih proizvoda.

Vezano za kupujmo domace, naravno treba kupiti domace i uvjek samo domace ako je domace pribliznog kvaliteta kao i uvozno i ako je cijena priblizno ista.

Za cijenu nema logike da domace bude skuplje od uvoznog jer naprimjer domace mlijeko se transportuje od Miladija (mljekara) do slatine (naprimjer Bingo) cjena rada radnika u Mljekari je niza od cjene rada u naprimjer Sloveniji a po pitanju kvaliteta svi rade na priblizno istim masinama tako da bi kvalitet trebao biti priblizan. 

Četvrtinu poreza u Bosni i Hercegovini utajili Kinezi
Thursday, 12 February 2009

Kineski trgovci u BiH utajili šest milijuna maraka

Kineski državljani s privremenim boravkom u Bosni i Hercegovini imaju odlične mehanizme za izbjegavanje plaćanja poreza, tvrdi Deutsche Welle.



Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, kineski trgovci u BiH utajili su šest milijuna maraka na ime PDV-a. Zanimljivo je da kada se otkrije utaja, trgovina se zatvara, a osobe protiv kojih se podnese kaznena prijava preko noći nestaju iz zemlje. Prema podacima kojima raspolaže Uprava za neizravno oporezivanje, od 27 milijuna konvertibilnih maraka otkrivenih poreznih utaja, čak šest milijuna se odnosi na građane Narodne Republike Kine

Pune carine za hranu iz Srbije i Hrvatske
Friday, 20 February 2009

BiH bi mogla uvesti pune carine na uvoz mijeka i milječnih prerađevina, mesa i mesnih prerađevine, te konzerviranog voća i sokova iz Srbije i Hrvatske.



Ovo je predviđeno Zakonom o zaštiti domaće proizvodnje koji je u srijedu usvojio Predstavnički dom bh. parlamenta.
BiH se pristupanjem CEFTA obavezala na primjenu bescarinske zone sa susjednim zemljama. Jerko Ivanković-Lijanović, predsjedvajući Grupe za poljoprivredu u parlamentu BiH, koja je predložila ovaj zakon, tvrdi da Zakon o zaštiti domaće proizvodnje nije u suprotnosti s tim sporazumom.
“Jednim članom tog sporazuma precizirano je da zemlje mogu uvesti carine ili druge mjere zaštite ukoliko se utvrdi prekomjeran uvoz. Podaci o trgovinskoj razmjeni BiH sa Srbijom odnosno Hrvatskom pokazuju izuzetno visok uvoz, što je dovoljan razlog za usvajanje ovog zakona, a da pri tome ne prekršimo CEFTA”, kazao je Ivanković-Lijanović.
On je pojasnio da je Zakonom o zaštiti domaće proizvodnje zaštićena cijela paleta osnovnih poljoprivrednih prizvoda od prekomjernog uvoza iz susjednih zemalja.

citat:

---

cupo wrote:
Dar prirode mljekara Tuzla - nova ambalaža

Mlijeko Dar prirode od sada samo za Vas u novoj, veseloj i suncem obasjanoj ambalaži. Već krajem ovog mjeseca na policama u prodajnim objektima moći ćete naći trajno mlijeko s 2,8% m.m. s novim dizajnom ambalaže, usklađenim s već prepoznatljivim dizajnom proizvoda iz linije Dar prirode. Sunce s dizajna kao zaštitni znak linije "Dar prirode" izaći će i obasjati trajno mlijeko s 3,5 % m.m. i 1,6% m.m.

---

ja živim s parolom "kupujmo i koristimo domaće"
sve dok i drugi nebudu tako razmišljali ništa nam od privrede i naše nam drage države....
zato ako mogu da biram, a mogu ja koristim domaće proizvode...

domaće je najbolje  

Yebote naši skontali šta su kontramjere
Još samo da skontamo mi da nam u vladi redom sjede kvislinzi
BiH prekida blokadu uvoza iz RH
Friday, 27 February 2009

Mljekarski rat između Hrvatske i BiH u petak bi trebao biti okončan. Nakon tri dana čekanja na granici, kamioni Vindije, Dukata... konačno će moći u BiH koja je, pošto je Hrvatska privremeno obustavila uvoz mlijeka iz Mljekoprodukta iz Kozarske Dubice u vlasništvu grupacije Danube Foodsa, na isti način uzvratila udarac.



RH je stopirala uvoz mlijeka iz BiH, nakon što su u nekoliko cisterni mlijeka Mljekoprodukta pronađeni veliki propusti vezani uz sigurnost hrane te su uzorci poslani na analizu, tvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede RH.

Samo u prosincu, RH je iz Kozarske Dubice uvezla 8 milijuna litara mlijeka – polovicu godišnjeg uvoza, koje u našim trgovačkim lancima stoji manje od 5 kuna po litri. Golem je uvoz trajao sve dok se domaće mljekare ovih dana nisu pobunile da su na koljenima zbog prevelikih zaliha te odlučile seljacima sniziti “prenapuhanu” otkupnu cijenu mlijeka. Plaćat će koliko plaća i EU 25 i BiH, što bi, tvrde, snizilo i konačnu cijenu mlijeka u trgovinama.

No, pošto je resorno ministarstvo odlučno stalo na stranu seljaka, ucijenivši ih da se predomisle do danas ili će snositi posljedice, povuklo je i nepopularan potez blokade mlijeka Mljekoprodukta ne bi li hrvatsko mlijeko dobilo više na cijeni, tvrde upućeni.

Na djelomičnu hrvatsku, BiH reagira potpunom mliječnom blokadom uvoza iz RH koji je, kako danas piše Dnevni avaz, u hrvatsku korist čak 20 milijuna KM veći. No, neslužbeno doznajemo kako mljekarska industrija i po cijenu stopirana izvoza neće popustiti i ostaviti stare otkupne cijene, o čemu će preko Croatiastočara danas i izvijestiti ministarstvo.

Pijte ljudi domaće pivo iz više razloga a evo vam jedan


SARAJEVO: IZ TRŽNIH CENTARA POVUČENE ODREĐENE KOLIČINE TUBORG PIVA
00:03 / 28.02.2009.

ImagePo nalogu kantonalnih inspektora iz nekoliko tržnih centara u Sarajevu povučene su određene količine Tuborg piva, za koje se nakon analize utvrdilo da nisu u skladu sa važećim propisima. Riječ je o ...

... proizvodima koji su neispravno deklarirani, čime su potvrđene tvrdnje bh.pivara da se prodajom ovakvih proizvoda potrošači, praktično, dovode u zabludu.

Odbor Grupacije pivara BiH, koji djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, nedavno je ukazao na nelojalnu konkurenciju s kojom je suočena ova industrija.

Tim povodom, bh.pivari su Federalnoj upravi za inspekcijske poslove uputili zahtjeve za izvršenjem kontrola, te im za svoje tvrdnje predočili i konkretne dokaze.

Kako saznajemo, inspektori su proteklih dana kontrolirali u sarajevskim tržnim centrima piva: Tuborg, MB i Heineken.

Uzorci piva MB pokazali su se ispravnim, a analiza Heinekena je još u toku.

Povučene količine Tuborg piva vraćene su na korekcije deklaracija. Odbor Grupacije pivara BiH na prošlosedmičnoj sjednici jasno je naglasio da ne želi bilo kakve vrste povlašten status, nego samo ravnopravne uslove za poslovanje.

Predočavajući dokaze o borbi sa nelojalnom konkurencijom, bh.pivari podsjetili su na Zakon koji u svom članu 14. pravilnika o kvaliteti piva navodi, navodi da pivo koje se stavlja u promet u orginalnom pakovanju mora na etiketi imati deklaraciju, koja sadrži: naziv piva i njegovo trgovačko ime, naziv i sjedište proizvođača piva, s naznakom ´proizvedeno´, datum proizvodnje i rok upotrebe, neto količinu piva, podatak o dodatnom konzervansu, ekstraktu u osnovnoj sladovini u procentima mase, oznaku pasterizovano i uslove čuvanja piva.

Također, deklaracija mora biti čitka i lako uočljiva i ne smije sadržavatiti oznake koje bi mogle dovesti u zabludu potrošača u pogledu porijekla i kvaliteta piva.

Međutim, situacija na policama bh. prodavnica, očito pokazuje da se spomenuti zakon ne provodi u cjelosti.

BiH je prva u svijetu po uvozu piva. Naime, od 10 popijenih boca piva, čak sedam je iz uvoza (u Sloveniji svega 0,7 boce je iz uvoza).

Ukupna potrošnja piva u BiH je oko 2,4 miliona hektolitara.

Pet bh. pivara proizvode samo milion hektolitara piva, iako su im kapaciteti za 2,4 miliona hektolitara.
Prema podacima bh.pivara, 70 posto potrošnje piva u BiH dolazi iz uvoza.

Biznis.ba / Onasa