citat:

---

Shaban wrote:

Pitaj Cileta

---

citat:

---

primus inter pares wrote:


jel to pouzdano-mislim stabilno?

---

citat:

---

Shaban wrote:

10 godina čvrsto u Zenici

---

TRI NAJVEĆE BANKARSKE GRUPE U BiH KONTROLIŠU VIŠE OD POLA BANKARSKOG TRŽIŠTA
20:23 / 25.07.2011.
Raiffeisen banka Sarajevo i dalje je najveća bh. komercijalna banka, dok je na čelno mjesto liste najvećih bankarskih grupacija u BiH izbila UniCredit grupa. Raiffeisen banka Sarajevo i dalje je najveća bh. komercijalna banka, dok je na čelno mjesto liste najvećih bankarskih grupacija u BiH izbila UniCredit grupa. Naime, sa ukupnom aktivom od 3,7 milijardi KM, iskazanom na kraju prošle godine, Raiffeisen je i dalje vodeća bh. banka.

Međutim, UniCredit grupa, koja se u našoj zemlji sastoji od dvije istoimene banke u Mostaru i Banja Luci, imala je na kraju prošle godine ukupnu aktivu vrijednu 4,2 milijarde KM te je na taj način postala najveća bankarska grupacija u BiH.

Na osnovu tih pokazatelja može se lako izračunati da je tržišni udio Raiffeisen banke na kraju prošle godine iznosio 17,6 posto (učešće izračunato prema iznosu aktive), dok je tržišni udjel UniCredit banke Mostar iznosio 17,1 posto a UniCredit banke Banja Luka 2,2 posto. Ove dvije istoimene banke zajedno imaju tržišni udio od 19,3 posto.

Raiffeisen je, dakle, kao grupa, ako se to tako može reći, na drugom mjestu rang liste bh. najvećih komercijalnih banaka, a potom slijedi Hypo grupa, koja se u BiH također sastoji od dvije banke - jednoj u Mostaru i drugoj u Banja Luci. Ukupna aktiva ove dvije banke iznosi 3,4 milijarde KM, a njihov zbirni tržišni udio 16,1 posto.

Dakle, tri najveće bankarske grupe u Bosni i Hercegovini zajedno kontrolišu više od polovine kompletnog bankarskog tržišta, odnosno preciznije oko 53 posto. To je prema svim pokazateljima prilično velika koncentracija, koja, naprimjer, nije prisutna niti u jednoj drugoj zemlji u regionu, pa i šire.

Međutim, ova situacija s jakom koncentracijom bankarske aktive i tržišnih udjela tu ne prestaje.

(biznis.ba/Beta)

ŠVICARSKA vlada održala je jučer izvanrednu sjednicu posvećenu obuzdavanju rasta franka, zaključivši kako je nužna "energična intervencija".

U kratkom priopćenju objavljenom nakon sjednice vlada se obvezala posvetiti suzbijanju zarade na tečaju, te je najavila donošenje određenih mjera u tom pogledu, iako nije objavljeno o kojim je mjerama konkretno riječ.

Vlada je kazala kako je ozbiljno shvatila poruku predsjednika švicarske centralne banke Philippa Hildebranda da je situacija alarmantna te da će i Švicarska ekonomija osjetiti negativne posljedice ukoliko franak nastavi jačati. Njegova snaga u odnosu na dolar i euro prije svega predstavlja hendikep za švicarski izvoz i turizam, ali i unutrašnju potrošnju. Švicarski franak je u odnosu na dolar u posljednjih godinu dana ojačao 30 posto.

Švicarska vlada bi o kontroli tečaja franka ponovno trebala razgovarati 17. kolovoza, najavio je ministar ekonomije Johann Schneider-Ammann.

Da li ima neko na forumu Da je digao kredit u Hypu ili RFZ-u vezan za franak?
Volio bih čuti za koliko je rata povećana.

citat:

---

Shaban wrote:
Da li ima neko na forumu Da je digao kredit u Hypu ili RFZ-u vezan za franak?
Volio bih čuti za koliko je rata povećana.

---

Mogući pad eura, uzrokovan krizom
svjetske ekonomske privrede, dovest
će do pada konvertibilne marke, što će
direktno utjecati na porast rata na kredite
u BiH, izjavio je ekonomski ekspert
Nikola Grabovac.
"Trgovinski deficit je veliki i za prvih
šest mjeseci ove godine iznosio je 3,5
milijardi KM, budžet se puni, a
stanovništvo je sve siromašnije. To
može dovesti do kolapsa privrede",
istakao je Grabovac, koji je i bivši ministar
finansija FBiH. On je dodao da
čvrsta valuta, kao što je konvertibilna
marka, uzrokuje veliku nezaposlenost.
"Kada graðani prestanu primati novac
neće moći otplaćivati glavnicu i kamate
kredita. Kamate će rasti, ali građani
neće moći isplatiti dugove, pa će banke
uzimati imovinu", upozorava Grabovac
za Dnevni avaz. On je rekao da je u BiH
zaposleno samo 62 odsto radno aktivno
sposobnog stanovništva, što je najgori
oblik recesije u jednoj državi.
Za razliku od Grabovca, ekonomski
ekspert iz Hrvatske Borislav Škegro
smatra da pad eura neće bitno utjecati
na domaće valute.

PAZITE KADA DIŽETE KREDITE

Bilo da je riječ o kamatnim stopama, uvjetima prijevremene otplate kredita ili sankcijama koje stupaju na snagu ako se kredit ne otplaćuje uredno, pažljivo čitanje ugovora i konzultacija sa stručnjakom - nužni su. Noćna mora zvana švicarski franak ponovno je aktualizirala pitanje financijske pismenosti građana koji ili nisu bili svjesni, ili su zbog nižih rata kredita ignorirali rizike zaduživanja u valuti koja je prošlog mjeseca probila rekordnih sedam kuna.

I dok iz banaka poručuju da su godinama upozoravali na valutni rizik koji takvo zaduživanje sa sobom nosi, nerijetko se sada od zaduženih u švicarcima može čuti kako se upravo tu valutu ocjenjivalo kao najsigurniju.

Nekoliko godina poslije švicarskog buma, rate kredite uslijed rasta kursa i kamatnih stopa višestruko su porasle i dužnici su se našli u problemima za koje su rješenje probale naći i Vlada i banke, a sama udruga koja ih okuplja nedavno je najavila pravnu borbu zbog nejasno određenih uvjeta o kamatama.

Divljanje švicarske valute trenutno je zaustavljeno potezom tamošnje centralne banke, koja je odredila gornju granicu vrijednosti švicarca u odnosu na euro, no time je samo ublažila problem koji bi mogao rezultirati porastom loših kredita banaka zbog ionako krhkog privrednog oporavka.

Među najčešćim rizicima kreditnog zaduženja navode se valutni i kamatni rizik, a iz domaćih banaka uvjeravaju kako mjesta nejasnoćama - nema.
Koji su rizici?

"Najčešći rizici prilikom kreditnog zaduživanja su promjena životnih okolnosti, kao što je gubitak posla ili bolest, valutni rizik, odnosno rast kursa valute uz koju je kredit vezan, kamatni rizik, koji se odnosi na povećanje kamatne stope na kredit, te sudbina kolaterala u slučaju raskida ugovora o kreditu", objašnjavaju iz Hypo Alpe-Adria banke.

Ističu kako nejasnoća u vezi s odredbama o kreditnim uvjetima ne bi trebalo biti jer su u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i Zakonom o potrošačkom kreditiranju banke dužne svakom klijentu omogućiti uvid u metodologiju obračuna kamata, a prilikom promjene kamatnih stopa dužne su im iscrpno objasniti razloge takvog poteza.

Upravo je to najčešći uzrok žalbi građana koji smatraju da uvjeti po kojima se kamate mogu mijenjati nisu jasni te da ih banke provode samovoljno.

U susjednoj Srbiji zabranu takve prakse donosi Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, a sličnu je inicijativu u srpnju ove godine pokrenula i udruga Dalmatinski potrošač.


Jednostrane izmjene

Iz Hrvatske udruge banaka napominju kako se uvjeti ugovora ne mijenjaju, a pogotovo ne jednostrano.

"Ako ugovor dopušta promjenu stopa, banke su morale objaviti uvjete po kojima mijenjaju kamatne stope, a to je s druge strane odobrila Hrvatska narodna banka", poručili su iz HUB-a.

Bilo da je riječ o kamatnim stopama, uvjetima prijevremene otplate kredita ili pak sankcijama koje stupaju na snagu ako se kredit ne otplaćuje uredno, pažljivo čitanje ugovora i konsultacija sa stručnjakom - nužni su.

"Prije nego što potpišu ikakav ugovor o kreditu, građani mogu zatražiti nacrt ugovora koji im osigurava Zakon o kreditnim institucijama", kaže stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković, koja uz to preporučuje samostalan obilazak najmanje tri, četiri banke te odlazak advokatu ili nekom financijskom stručnjaku.

"Bitno je napomenuti da se od ugovora prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju može odustati u roku od 14 dana. Naravno, ako kredit nije iskorišten", kaže Duljković i poziva regulatore na ravnopravniju zaštitu obiju ugovornih strana po uzoru na Srbiju.



Biznis.ba / Business.hr

U nedostatku bolje teme, da pitam ovdje.
Znate li jel moguce u BiH podici kredit, samo na hipotrku, bez ziranata i bez stalnih primanja u Bosni?
Znaci, imam nekretnine 1/1, ali mi treba novac.