|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Izložba slika Aleksandra Markoviæa
U Galeriji Kristian Krekoviæ u Franjevaèkom samostanu 4. prosinca je otvorena izložba pod nazivom “Iskustvo pokreta“ mladog tuzlanskog umjetnika Aleksandra Markoviæa. S pravom kažemo da je rijeè o mladom umjetniku jer je Aleksandar Markoviæ roðen 15. travnja 1987. godine u Tuzli. Apsolvent je na petoj godini Odsjeka za slikarstvo u klasi profesora Antuna B. Švaljeka na Akademiji likovnih umjetnosti Mostarskog sveuèilišta na Širokome Brijegu. Ovo je njegova prva samostalna izložba i svi ljubitelji likovne umjetnosti imali su priliku vidjeti oko tridesetak prekrasnih slika.„Aleksandrova futuristièka pokrenutost boja i oblika radnju smješta u buduænost, njegove figure se kreæu kroz apstraktne hologramske prostore, kroz svijet kojeg vizualiziraju moguænostima svoga uma. Aleksandrovi likovi ponekad od svog dinamizma i pokreta iskaèu iz okvira slike, ulaze u naš svijet „realnosti" te nas bez poštede uvlaèe u svoj svijet, svijet pokrenutih oblika i boja punih dinamizma", napisao je izmeðu ostalog u katalogu Tomislav Æavar. I ako ovo nije po prvi put da Aleksandar izlaže svoje radove, ipak i on sam nije krio svoje zadovoljstvo što je njegova prva samostalna izložba na zadovoljstvo sviju nas ugledala svjetlo dana. "Izložene slike nastale su u protekle dvije godine, i ovo su zapravo izabrana djela, a koristio sam kombinirane tehnike: akrilne boje, uljane boje na platnu, digital print i još neke modernije medije koji se koriste u likovnoj umjetnosti", kazao je Aleksandar Markoviæ. Do sada je Aleksandar svoje radove izlagao na skupnim izložbama: Meðunarodna likovna kolonija Breške, Meðunarodni bijenale minijature u Tuzli, ULU TK. Da se uistinu radi o perspektivnom mladom umjetniku svjedoèe i mnogobrojne nagrade koje je dobio. Dobitnik je nagrade rektora Sveuèilišta u Mostaru u 2006./2007. godini i nagrade za slikarstvo na natjeèaju Federalnog ministarstva kulture za studente ALU 2008. godine. S obzirom da je sve u znaku obilježavanja osam stote obljetnice osnutka Franjevaèkog reda i ova izložba u organizaciji HKD „Napredak" je još jedan u nizu sveèanih dogaðaja kojim se obilježava ovaj znaèajan jubilej.

Oni koji malo bolje poznaju Aleksandra znaju da je on završio Opæu gimnaziju pri KŠC „Sv. Franjo" i veæ iz školski dana kreæe njegova suradnja sa HKD „Napredak" kroz razlièite likovne aktivnosti. Napredak je kroz dugu povijest stipendirao mnogobrojna poznata imena bosanskohercegovaèkog društva meðu kojima i poznate tuzlanske likovne umjetnike Kristiana Krekoviæa, Franju Ledera i Ismeta Mujezinoviæa i tu svoju tradiciju gaji i do današnjih dana. Aleksandar Markoviæ je svojim talentom i radom zavrijedio da se i on naðe na popisu Napretkovih stipendista i na samom otvaranju izložbe nisu izostale njegove rijeèi zahvale upuæene kako HKD „Napredak" tako i Franjevaèkom samostanu u Tuzli. „Opet uz suradnju sa HKD „Napredak" planiram da ova izložba ako bude moguænosti bude prebaèena u Napretkovu galeriju u Sarajevu", rekao je Aleksandar i dodao da postoji moguænost da do naredne godine ova izložba bude postavljena i u Mostaru. Kao i veæina drugih umjetnika na pitanje da li bi mogao izdvojiti neku od izloženih slika kao posebno dragu ili znaèajniju od ostalih, Aleksandar je kratko kazao da ima onih koje bi on izdvojio, i da su to zapravo ona djela koja su meðu zadnjim nastala jer su to dosta zrelija djela. Pa i sama èinjenica da je èlan Udruženja likovnih umjetnika TK, govori u prilog da se zaista radi o nadarenom umjetniku èija mladost i talent, bacaju u sjenu teorije o tomu da je za veliki uspjeh potrebno puno više godina i iskustva. A da je Galerija Kristian Krekoviæ gotovo bila premala da primi sve one koji su željeli sudjelovati na otvaranju ove izložbe, još je jedan dokaz da ovo zasigurno neæe biti jedina Aleksandrova izložba. Jer gledajuæi iz ugla obiènog promatraèa, nema ljepšeg osjeæaja nego kada se stope osmjesi na licu kako umjetnika, tako i onih koji su željeli da vide sve ono što je umjetnik negdje u tišini svoga ateljea stvarao i na kraju odluèio podijeliti sa svima nama. „Okvir je samo prividna granica koja definira sliku, jer umjetnikove slike potièu promatraèa da i sam pokrene svoju realnost i doživi je kao igru boja i kovitlanje životnog ritma", zakljuèuje u katalogu Tomislav Æavar.
Na otvaranju izložbe ispred HKD ''Napredak'', podružnica Tuzla prisutnima se obratio predsjednik mr. sc. Nikola Èièa. Svojom nazoènošæu i kratkim obraæanjem uz rijeèi pohvale za mladog umjetnika prisutnima se obratio i prof. dr. Franjo Topiæ predsjednik Napretka. S obzorom da nam se bliže blagdani ovu prekrasnu veèer u Franjevaèkom samostanu su sa nekoliko skladbi uljepšali i èlanovi Crkvenog zbora pod ravnanjem sestre Silvije Nikoliæ.
Na kraju nam ostaje da Aci još jednom od srca èestitamo i poželimo mu da nas u skorije vrijeme „poèasti" sa što više svojih umjetnièkih djela. I nadamo se da æe i primjer ovog mladog umjetnika biti poticaj i mnogim drugim talentima da krenu istim putem jer je to jedini naèin da se umjetnost i kultura ne zagube u ovom svijetu materijalizma koji nas okružuje.
(Napredak)
|
|
15-12-2009 at 23:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli
Meðunarodni znanstveni simpozij na temu “800. godina Franjevaèkog reda”
Dvodnevni meðunarodni znanstveni simpozij pod nazivom “800. godina Franjevaèkog reda” u organizaciji HKD Napredak, glavna podružnica Tuzla i suorganizaciji Franjevaèkog samostana u Tuzli, održan je 4. i 5. prosinca u amfiteatru KŠC “Sv. Franjo” Tuzla. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak uglednih povjesnièara, akademika i umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Maðarske i Slovaèke. Uz doprinos obilježavanju 800. obljetnice Franjevaèkog reda i sedam stoljetne franjevaèke prisutnosti na našim prostorima, simpozij je organiziran i s ciljem da se prikupi što više materijala i stajališta o ulozi franjevaca na ovim prostorima od ljudi s kojima franjevci žive, bez obzira na vjeru i naciju. Svi materijali prezentirani na simpoziju, bit æe objavljeni u zborniku koji bi trebao iziæi u skorije vrijeme.

Meðunarodni znanstveni simpozij prema rijeèima Nikole Èièe, predsjednika HKD Napredak, glavna podružnica Tuzla organiziran je kako bi se barem jednim dijelom rasvijetlila golema uloga koju su franjevci imali i imaju na prostoru BiH a samim tim i na podruèju tuzlanskog kraja. “Nastavljajuæi tradiciju svog poslanja franjevci su na prostoru tuzlanskog kraja bili baklja vodilja koja ne samo da je èesto svijetlila u mraku , nego je uvijek bila na usluzi ne samo katolièkom puku ovog kraja, nego svim ljudima dobre volje” – kazao je Èièa te dodao da je simpozij prilika za prikupljanje adekvatne graðe koja bi mogla biti polazna osnova za sve buduæe istraživaèe koji se budu interesirali za ono što su franjevci èinili kroz povijest.
Èièa je napomenuo da je HKD Napredak kroz svoju stoljetnu prisutnost na ovim prostorima uvijek imalo nesebiènu potporu franjevaca koji su vršili službu u Tuzli i èesto su odreðene djelatnosti Napretka i franjevaca bile zajednièke, prvenstveno kada je u pitanju izobrazba i skrb za obiènog èovjeka. Jedan od sudionika simpozija, povijesni znanstvenik i profesor iz Osijeka Ivan Balta kazao je da bi Bosna bez franjevaca bila sigurno drugaèija s obzirom na njihov višestoljetni boravak na našim prostorima koji su poznati po burnoj prošlosti koja je toliko puta mijenjala svoju povijest, kulturu i nacionalne izrièaje.

„Ova zemlja je natopljena suzama, krvlju i znojem kao rijetko koja zemlja, u njoj se bacala kocka sreæe tisuæama godina. Franjevci su uspjeli svojom kulturom, svojom smirenošæu održati postojanost da ovaj bosanski narod opstane na svojoj rodnoj grudi. Jedan od najstarijih naroda na ovim prostorima – Hrvati, održali su se zahvaljujuæi upravo franjevcima koji su èuvali tu kulturu, obièaje i tradiciju i hrvatski izrièaj“, kazao je Balta te dodao da franjevcima nije lako ni u pogledu buduænosti, ali ako je povijest uèiteljica života i ako su 800. godina bili praæeni burnim dogaðanjima, onda æe oni imati povijest i narednih osam stoljeæa. „Oni æe zasigurno opstati jer bez kulture i bez duše narod ne može živjeti. Narodu je potrebna kultura, vjera kao lijek za dušu, duhovni izazovi, a kod ovog naroda to imaju upravo franjevci.“ Željka Polonij, magistrica povijesti kaže da bi današnja slika Bosne bila potpuno drugaèija da nije bilo franjevaca. Kako je kazala, nebrojeno je primjera koji govore o franjevaèkoj opredijeljenosti za dijalog i toleranciju na temelju èega bi i današnja politika puno toga mogla nauèiti od njih. Ona dodaje da æe franjevcima vjerojatno i buduænost biti teška, ali da je zatemeljena prošlost i povijest zalog za buduænost. Kroz godine iskustva istraživanja povijesti, Željka Polonij kaže da je se najviše dojmio franjevaèki rad s mladima. Iako nisu bili sudionici, na simpoziju se okupio veliki broj franjevaca. Jedan od njih fra Marjan Karaula, vikar Franjevaèke provincije Bosne Srebrene izrazio je zahvalnost Napretku na organiziranju ovog skupa u povodu znaèajne obljetnice. Posebnu velièinu simpozij prema njegovim rijeèima ima upravo u tome što o franjevcima ne govore franjevci, nego ljudi s kojima franjevci žive. “Živjeti bratski sa svima nije jednostavno ni za koga, ali sasvim je izvjesno nije ni mala stvar. To je siguran recept, opravdana nada za sretniju buduænost svih nas koji živimo i želimo živjeti na našim lijepim bosanskohercegovaèkim prostorima. Možemo s pravom oèekivati da æe i ovaj znanstveni skup i ovo dvodnevno druženje još više uèvrstiti tu nadu te 800. obljetnica Franjevaèkog reda ne bi trebala biti kiæenje tuðim perjem nego prilika kako bismo i mi danas bili poneseni Franjinim duhom što bi sigurno rezultiralo našim odgovornijim odnosom i prema sadašnjosti i prema buduænosti.
“Franjevaèki red prolazeæi kroz sva iskušenja koja su pred njega postavljali kako razlièiti društveno politièki i povijesni procesi, tako i ljudi, uvijek je smogao hrabrosti da kroz sva ta iskušenja iziðe jaèi i veæi te bivao nezaobilaznim èiniteljem napretka katolièkog ali i ostalog stanovništva tuzlanskog kraja” – zakljuèio je tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anðiæ.
(Ankica Stjepiæ Æosiæ)
|
|
15-12-2009 at 23:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|