U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU SASLUŠAN LIDER SDP-a ZLATKO LAGUMDŽIJA
00:21 / 02.04.2010.

Na poziv tužioca Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju jučer je u svojstvu osumnjičenog u Tužilaštvu BiH dao izjavu lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, prenosi BHT. Kako je za BHT1 potvrdio portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić, u sklopu istrage Lagumdžija ...

... je, u prisustvu svojih advokata, dao izjavu povodom prijave koju je protiv rukovodstva SDP-a podnio direktor "ASA Holdinga" Nihad Imamović. Predsjednik Uprave "ASA Holdinga" Nihad Imamović prijavio je članove rukovodstva SDP-a da su od njega i drugih privrednika pokušali da iznude mito od dva miliona i 200 hiljada KM.

Biznis.ba

Protuzakonita objava Registra - prvo herojsko djelo 21. stoljeća
POSVE logično za državu sjebanu od vrha do dna, objava registra branitelja, herojsko djelo nepoznatog počinitelja, učinjena je protuzakonito.

Na veselje svih branitelja, a na užas svih "branitelja", objavljen je njihov registar. "Who was who in 1991".

Dok su jedni na prvoj crti gubili ruke i noge boreći se za ideale, drugi su s rej-bankama i u maskirnim vestama iz H&M-a čuvali haustore na Pešćenici, da bi potom članskom iskaznicom HDZ-a podizali onu braniteljsku, a tuđe udove, jetra i bubrege razmijenjivali za svoje stanove, kompanije i funkcije.

Objavljeno je protivno zakonu, naglašavaju svi. Pa jebo takve zakone, ako je sve najgore što se Hrvatskoj dogodilo učinjeno u skladu sa zakonom: telekom i banke za sitne pare u džepove sitnih ljudi prodane su strancima, sve drugo poklonjeno je kriminalcima koji su u pravo doba shvatili da je isplativo kartati belu s Franjom ili kupovati kornete od Nevenke.

Pa je potom jedna službenica po imenu Ankica pronašla devizni konto familije Tuđman, i odlučila javnosti obznaniti tko nas je pljačkao i gdje su završile pare od rasprodaje Hrvatske? Podsjećam, i to je učinjeno u suprotnosti sa zakonom.

Po zakonu su nas opljačkali. Jadranka je po zakonu dobila stan koji joj ne pripada. Registar po zakonu nije smio biti objavljen. Što zaključiti: Želite li napraviti nešto dobro za Hrvatsku - to neće biti po zakonu.

Registru se trenutno ne može pristupiti, ali uskoro će se navala smanjiti i to će biti moguće. Što će se tada dogoditi s lažnim braniteljima? S onima za koje se ne možete prisjetiti da su s vama dijelili front? Je li za očekivati da će se s njima obračunati država? Ista ona država koja im je taj status i dala, i potom dva desetljeća kao najveću tajnu čuvala popis ljudi koji su je oslobodili?

Vjerovati državi koja ratne heroje predstavlja kao psihičke bolesnike, a ratne profitere kao uspješne menadžere? Ili sami prosurfati listom i pronaći svako g***o koje se na račun tvoje noge, ruke i bubrega odlučilo obogatiti. I pojasniti mu da ga ovog puta ni Franjo ni Ivo ni Jadranka neće spasiti.

Počistiti ispočetka i počistiti sve redom, možda je ovo prvi korak u tom smjeru. Pa ako je u suprotnosti sa zakonom, još i bolje. U svim normalnim državama vlast se prilagođava zakonu, samo se u Hrvatskoj zakoni prilagođavaju vlasti. Ako to dozvolimo, neka im bude. Ili ćemo odabrati drugo rješenje: nit ćemo se mi držati njihovih zakona, nit će oni biti vlast.
Matija Babić

SUD BiH: SUTRA IZRICANJE PRESUDE BIČAKČIĆU I ČOVIĆU
11:24 / 07.04.2010.

Izricanje presude pred Odjelom II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH u predmetu Edhem Bičakčić i drugi zakazano je za sutra, najavljeno je iz Suda.Optužnica tereti Edhema Bičakčića i Dragana Čovića za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 358. stav 3. Krivičnog zakona Federacije BiH.

Bičakčić i Čović su optuženi da su, u funkciji premijera i ministra finansija Federacije BiH, bez odluke Vlade, 18. januara 1999. donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 1999. godinu za stambena pitanja, kojom je iz sredstava tekućih rezervi odobren iznos od 3,2 miliona KM za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Optuženi su zatim 20. januara 1999. godine, navodno, donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 2000. za stambena pitanja, kojom je iz sredstava rezervi odobren iznos od 4,6 miliona KM za istu namjenu, na osnovu kojih odluka je izvršena kupovina stanova za nekoliko osoba.

(Biznis.ba/Fena)

Balkal u posebnoj šemi dužnika PDV-a
Wednesday, 07 April 2010

Grupa za prinudnu naplatu Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) pokrenula je poslednji raspoloživi mehanizam u pokušaju da naplati porez na dodatnu vrijednost (PDV) od banjalučke firme „Balkal“. Za “Balkal” je, prema Rješenju UIO uvedena posebna šema dužnika zbog PDV duga od 1 735 133 KM.



Posebna šema znači da svi poreski obveznici, moraju umjesto na račun blokirane firme, PDV uplaćivati direktno na račun UIO. Do sada je taj postupak primjenjen samo u još pet firmi na prostoru čitave BiH.

Ova litvanska kompanija 2008. godine sa prometom većim od 100 miliona dolara bila je treći najveći izvoznik u BiH. Preko nje Litvanci su nabavljali repromaterijala i izvozili rudu iz Fabrike glinice Birač koju su privatizovali i sa kojom upravljaju na izuzetno kontraverzan način. Balkal je sada potpuno blokiran zbog neplaćenih obaveza. Ratko Kovačević portparol UIO objašnjava da je Balkal u 2009. godini prijavljivao PDV ali ga nije plaćao. UIO je prvo pokušala dug naplatiti izdavanjem naloga za prinudnu naplatu, potom su izdali naloge za pljenidbu.

Međutim, kako je dug nije namiren, Grupa za prinudnu naplatu UIO posegnula je i za zapljenom imovine, izdate su pismene izjave o pljenidbi novca za bankovnog računa, ali račun “Balkala” je bio blokiran, navodi se u Rješenju UIO BiH.

Sledeći korak je bio prikupljanje informacija o imovini dužnika čime je utvrđeno da dužnik nema pokretne niti nepokretne imovine, izjavio je Kovačević za Capital.ba.

Isti recept drugo ime – “Alumina”
„Balkal“ nema pokretne niti nepokretne imovine, iako su obrtali stotine miliona dolara. Fabrika Birač je prodavala robu preko njih, ali sada to očito radi preko druge kompanije – „Alumine“ doo Zvornik. Direktor „Alumine“ i direktor Balkala je isti čovjek Darius Zakarauskas. Prema natpisima u medijima do kojih je došao Capital.ba, „Alumina“ je u januaru za Birač kupila 400 hiljada tona boksita iz Rudnika boksita Milići http://www.ad-boksit.com/novosti/opsirnije.php?id=128&kategorija=3)

U medijima su bile česte optužbe da kompanija Birač od privatizacije posluje negativno, jer sav profit vlasnici izvlače preko povezanih pravnih lica. Prema poslednjem izvještaju akumulirani gubitak Fabrike glinice je 772 miliona KM.

U posebnoj šemi i banjalučka Fruktona
Balkal je poslednji i najveći dužnik u društvu šest kompanija koje su u posebnoj šemi dužnika PDV-a. Druga po dugu je banjalučka Fruktona sa 1,5 miliona maraka duga (Rješenje UIO od 02. novembra 2009. godine).
Inače, Fruktona, poznata fabrika sa vrijednom licencom „Pepsi kole“ je, saznaje Capital.ba, u sve većim problemima, duguje dobavljačima, radnicima, fondovima i Poreskoj upravi Srpske. Nejasno je kako su, kako saznajemo, zaposlenima isplaćivali nekoliko zarada iako im je UIO blokirala sve račune. Aktuelni direktor Fruktone ne želi da priča za medije. Član Nadzornog odbora Žarko Mikić potvrđuje da je radnicima bilo nekoliko isplata plata i pored toga što im je blokiran račun. Ne zna tačno kako je to izvedeno, ali pretpostavlja „preko sindikalnog računa“. Mikić potvrđuje da je Fruktona u velikim finansijskim problemima, suočena sa gubitkom tržište za što okrivljuju opšti poslovni ambijent, otvoreno tržište i nelojalnu konkurenciju globalnih kompanija. Da li će se uspjeti izvući ih kolapsa raspravljaće 14. februara na Skupštini akconara.

Ostali
U posebnoj šemi naplate PDV su i Agrokomerc Velika Kladuša zbog duga od 966 720 KM, Mesna industrija Farmer Široki Brijek 942 932 KM, Koplast Osječani 264 617 KM, te Kokaprodukt Gračanica sa neizmirenim PDV-om od 116 265 KM.

BiH: Posljednji čin tragedije Frigosa



Pljačka, podmetanja i prevare

Nekada perspektivnu fabriku Frigos potrudio se da uništi Cenex, iza kojeg su stajala braća Delimustafić i Senad Šahinpašić Šaja. Onda su se u cijelu priču uključili "dušebrižnici" iz SDA, predvođeni Timurom Numićem, preko kojih su desetine miliona maraka FDS-a ubačene u firmu koja je već propadala. Smrtni udarac Frigosu sada zadaje ekipa općinskog načelnika Muminovića skandaloznim falsificiranjem vlasničke dokumentacije i propalim sudskim postupkom koji će općinski budžet oštetiti za milion maraka



Tako je Mustafićka za samo godinu dana napravila dva potpuno suprotna vještačka nalaza i mišljenja, a da u međuvremenu u krug čelićke tvornice niko nije ni zakoračio
"'Babo, doveli su nas da vas protjeramo iz preduzeća, jer kažu da ste banditi!' Rijetko šta tako upečatljivo i bolno oslikava aktuelnu agoniju Čelića i čitave BiH kao riječi kojima se Frigosovom električaru Fahrudinu Hasiću obratila njegova kćerka, učenica osnovne škole.

Inače, osnovce su u poznatu štrajkačko-pobunjeničku opsadu najvećeg čelićkog kolektiva uključili njihovi nastavnici po naređenju direktora. Njemu je to naredio općinski načelnik Sead Muminović, a ovome opet oni kojima je u interesu organiziranje čelićke 'revolucije koja teče' već godinu dana, e da bi se ugasila proizvodnja koju su teškom mukom obnovili električar Fahrudin i ostali najfanatičniji branitelji ove tvornice.

Kreirajući haos, Muminovićev lobi, podsjećamo, želi skinuti sadašnju stečajnu upravu, te onda kapacitete obezglavljenog Frigosa iznajmiti lokalnim tajkunima i preduzećima sa strane kojima proizvodi s uglednom čelićkom etiketom (sokovi, džemovi...) remete tržišnu koncepciju. Nema tog koraka koji nisu bili spremni načiniti samo da bi od Frigosa konačno digao ruke stečajni upravnik Hamdija Muratović, jer, ponajviše zahvaljujući njemu, Frigos predstavlja jedini primjer oživljavanja proizvodnje u stečajnom postupku u ovoj zemlji." Tako počinje tekst o Frigosu objavljen u Danima 2003. godine.

Bandit babo Sedam godina poslije, u Čeliću ponovo susrećemo Fahrudina Hasića. Njegova kćerka završava srednju školu, a "bandit babo" protjeran je iz firme u kojoj je proveo decenije, pa sada svoju porodicu izdržava radeći kao terenac u Sloveniji. Kući navrati jednom mjesečno: "Načelnik je stalno govorio kako proizvodnja mora da se zaustavi da bi se stečajni postupak što prije okončao, i da će onda sve procvjetati s nekim novim statusom firme i rukovodstvom. Eto, otišli smo, ali već dvije godine nema proizvodnje iako je općinski vrh preuzeo kontrolu nad firmom. Sjećam se kada je prije nekoliko godina stečajni upravnik Muratović stavio mali katanac na skladišnu prostoriju kako bi spriječio ljude iz firme Bervit, koja je u režiji Općine useljena pod isti krov, da pljačkaju naše poluproizvode. Pred svake izbore općinari taj katančić na televiziji prikazuju kao katančinu kojom je stečajna uprava tobože zaustavila rad i uništila kolektiv."

Bivši sindikalni čelnik Mirsad Bećirović kaže: "Pogledajte malo na ulicu da vidite ovu pustoš. Nama je ova fabrika bila sve i bez nje je čitav kraj osuđen na propast. A čelnici Općine, kao i svakog proljeća, a posebno u izbornim godinama, najavljuju velike planove za proizvodnju, a sebe kao spasioce. Niko im više ne vjeruje." Fahrudin Čehajić je među rijetkim sretnicima koji je uspio dobiti penziju: "U stečaju smo pokrenuli proizvodnju, privukli ozbiljne kooperante... Sve su općinari zakočili štrajkovima. Nevolje su svjesno pravljene. Naprimjer, sada Općina vodi sudski postupak i čujemo da preko nekih vještaka dokazuje da poslije rata nije bilo nikakvih ulaganja. Tako i nama pokušavaju oteti dva miliona maraka koja nam je kao vlasnički udio uspio ozakoniti stečajni upravnik po osnovu neizmirenih plaća za rad na obnovi preduzeća tokom 1995. i 1996."

A spomenuti stalni sudski vještak ekonomske struke je Mirsada Mustafić iz Tuzle. Ona se samo uklapa u sveopći koloplet apsurda, podmetanja i prevara koji prate višegodišnje posrtanje Frigosa. Tako je Mustafićka za samo godinu dana napravila dva potpuno suprotna vještačka nalaza i mišljenja, a da u međuvremenu u krug čelićke tvornice niko nije ni zakoračio. Prvi nalaz je iz aprila 2009., a u vezi je sa sudskim postupkom kojim je slovenski Fructal, koji je prije rata izgradio Frigos kao svoj pogon, tražio izlučenje svoga kapitala iz stečajne mase tuženih Frigosa i Fruteksa. Vještak zaključuje: "Sva potraživanja povjerilaca, a izvršena su dodatna ulaganja, koja su nesporna, odnosno koja treba namiriti u kontekstu rješenja statusa državne imovine, trebaju biti razmatrana i prihvaćena u međudržavnom sporazumu (između BiH i Slovenije, op. a.)." Također se navodi da "dodatno izvršena povećanja vrijednosti od 5,6 miliona KM u objekte i 6,4 KM u opremu mogu biti predmet rješavanja zajedno s rješavanjem vrijednosti početne supstance (državne imovine koja izvorno pripada Fructalu, op. a.)." U izvještaju stoji da je na bivšem Fructalovom pogonu vrijednom oko 27 miliona KM (1992.) tokom rata nanesena šteta od preko 17 miliona KM.

Isti vještak daje nalaz i 3. marta 2010. godine, ali ovoga puta za drugog naručioca, Općinu Čelić, koja u sudskom postupku traži istu imovinu koju je tražio i Fructal. Za razliku od prethodnog nalaza, vještak sada tvrdi kako nije bilo nikakvih povećanja vrijednosti te da se radilo o ulaganjima u tuđa sredstva koja su anulirana kroz amortizaciju. Kuda nestade onih 12 miliona novih ulaganja iz prethodnog nalaza? Odgovor na ovo pitanje ogorčeni radnici nalaze u nastavku mutnih rabota općinskog načelnika Muminovića i lobija koji iza njega stoji.

Globa od miliona maraka Spominju se Muminovićeve učestale posjete Fructalu i pokušaji da iz strukture vlasnika i povjerilaca isključi sve osim države, a tom imovinom upravlja Općina. Skandalozno je što Muminović pokreće nove sudske postupke za neka apstraktna prava Općine u Frigosu, čak i nakon što je već jednim izgubljenim procesom općinsku kasu oglobio za preko milion KM. Još skandaloznije je što se višegodišnja bitka općinskog vrha za vlasničko-upravljačka prava u umirućoj tvornici temelje na jednom frapantnom falsifikatu: radi se dokumentu iz 1990. u čijem zaglavlju stoji "Socijalistička Republika BiH, Opština Lopare, Komisija za utvrđivanje prava na nekretnine" (Čelić je do rata pripadao toj općini), a na kraju istog dokumenta je pečat Općinskog pravobranilaštva Čelić. Tim dokumentom se, dakle, dodjeljuju određena prava Općini koja tada uopće nije postojala. Prosto je nemoguće da, u nizu sudskih postupaka koje je načelnik Muminović ispred Općine vodio i vodi u vezi s Frigosom, u pravosuđu TK niko nije uočio ovaj skandalozni akt. Sam Muminović nije smatrao za potrebno da odgovori na naša pitanja u vezi sa spomenutim falsifikatom i uopće uništavanjem Frigosa.

Bivši radnici Frigosa, nakon višegodišnjih orkestriranih opstrukcija oživljavanja njihovog kolektiva - s općinskog, kantonalnog i državnog nivoa, ubijeđeni su da su vođe opstrukcija sve vrijeme naplaćivale "rad", bilo od klasičnih pljačkaša poput "ceneksovaca" ili od konkurencije, poput Fructala, kojoj nikako nije odgovaralo stvaranje ozbiljnijih bh. brendova u izuzetno profitabilnoj preradi voća i povrća. Frigos je bio na najboljem putu da to uradi, samo da ga nisu sahranili svi oni sarajevski, tuzlanski i čelićki satrapi koji su naplaćivali "rentu na propast".





Potraživanja



FDS traži 22 miliona maraka


U dosadašnjim stečajnim postupcima u Frigosu i Fruteksu utvrđeno je 22 miliona KM potraživanja, u čemu prednjači FDS s 12 miliona, a kroz sudski spor potražuje još deset miliona. Slovenski Fructal potražuje 30 miliona KM. Stečajni sud je u ovom slučaju priznao obaveze od 10 miliona maraka. Taj dio se vodi kao državna imovina, kojom trenutno na čudesan način raspolaže Općina, jer je u poslovnim knjigama Fructala isknjižena u vanbilans i nije uključena u kapital koji je u ovoj slovenskoj firmi privatiziran. Status ove imovine mora biti riješen kroz međudržavni sporazum.





Početak kraja



Šahinpašićev New Deal



Federalni premijer Edhem Bičakčić je 1997. u Čeliću presjekao svečanu vrpcu i pustio u rad proizvodne kapacitete Fruteksa, kao zajedničke firme čelićkog Frigosa i sarajevskog Cenexa. To je na sva zvona "razbubano" kao SDA-ov povijesni projekt ulaganja u sveopći preporod privredno zaostalog, a herojskog čelićkog kraja te motor razvoja cjelokupne poljoprivredno-prerađivačke proizvodnje u BiH, jer su čelićki kapaciteti u stanju da progutaju sve bosansko voće i povrće i još toliko iz okruženja. Ne slučajno, među brojnim uglednim zvanicama, našli su se i Ismet Bajramović Ćelo i Naser Orić s "pratnjama". Demonstracijom tih respektabilnih sila, glavni koordinator ovog združenog projekta lokalne zajednice, državnog vrha i Cenexa, Senad Šahinpašić Šaja, Čelićanima je već tada stavio do znanja ko će biti glavni.

No, Cenex, čitaj Delimustafići i Šaja, su od starta zaigrali prljavo. Dok je Frigos, prema ugovoru, unio osnivački kapital u iznosu od 8.000.000 KM (zemljište, građevinski objekti, oprema, zalihe roba i repromaterijala), Cenex svoj ulog u istom iznosu nikada nije izmirio. Unio je samo liniju za kašaste sokove, plaćenu 615.000 KM, a 800.000 KM za nju - ostalo je neizmireno.

Fruteks je sva svoja plaćanja u zemlji i inozemstvu, kao i kredite, servisirao putem BH Banke i to uz enormno visoke cijene usluga. Dug prema banci je rastao, a kako je Cenex njen većinski vlasnik. Na inicijativu Cenexa, počelo se razgovarati s FDS-om o svježem kapitalu. Inače, FDS je jedan od suosnivača BH Banke u kojoj je imao ulog od 4.400.000 KM. Uskoro se u BH Banci uvodi prinudna uprava, a rukovodstvo FDS-a iskazalo je još veći interes za preuzimanje obaveza Fruteksa prema BH Banci jer su u tome vidjeli šansu za spas svog rizičnog potraživanja od spomenute banke.

Fruteks je 31. 10. 1999. iskazao negativan rezultat poslovanja u iznosu od 2.430.000. KM što se podijelilo na osnivače Frigos i Cenex smanjujući im učešće u osnivačkom kapitalu. Revizori su ranije već ustanovili da je jedini osnivački udio Cenexa spomenutih 615.000 KM. Direktor Fruteksa Sulejman Šadić najprije knjigovodstveno evidentira spomenuti Cenexov gubitak, a zatim njim "neutralizira" cjelokupan osnivački udio čime Cenex gubi status osnivača. No, to je zasmetalo ne samo Šahinpašiću, nego i predsjedniku UO FDS-a Timuru Numiću. Oni pozivaju Šadića u Sarajevo i naređuju upis vlasničkih udjela. Prema novom osnivačkom ugovoru, pojedinačni ulozi osnivača Frigosa i Cenexa iznose po 20, a FDS-a 60 procenata. Šadić je izbačen iz firme, a uz pomoć njegovog kooperativnog nasljednika Bahrije Agića, nastavit će se zaduživanje Fruteksa i harčenje FDS-ovih milionskih investicija sve do 2002. kada je pokrenut stečajni postupak.

Kamate za nenamjenske kredite 37,6 odsto
Friday, 09 April 2010

U mikrokreditnim organizacijama, poslije niza kontrola, utvrđeno je da se efektovne kamatne stope kreću od 25,8 za stambene potrebe do 37,6 odsto za nenamjenske kredite.





Agencija za bankarstvo Federacije BiH /FBiH/ izvršila je analizu i ustanovila ko daje novac za rad mikrokreditnim organizacijama, koje ga potom zelenaški plasiraju građanima i malim firmama.

Najveći kreditori su Evropski fond za jugoistočnu Evropu iz Luksemburga sa oko 90 miliona KM, a slijedi Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ sa 65,2 miliona KM, španska Agencija za saradnju sa 51,8, kao i neki fondovi iz Švajcarske i Holandije.

Prema pisanju “Dnevnog avaza”, strani fondovi preprodaju novac mikrokreditnim organizacijama, po basnoslovnoj cijeni, da bi ga on još skuplje plasirale građanima, poljoprivrednicima i ugostitetljima.

Direktor Agencije za bankarastvo FBiH Zlatko Barš rekao je da će federalnoj Vladi predložiti hitne mjere kako bi se zaštitila donirana sredstva, stabilizovao sektor, smanjio broj mikrokreditnih organizacija, što će rezultirati smanjenjem kamatnih stopa.

On je naglasio da će Agencija tražiti da se u mikrokreditnim organizacijama može uvesti prinudna uprava, kao što je to slučaj sa komercijalnim bankama.

Prema pisanju lista, samo dvije mikrokreditne organizacije “LOK” i “Sanrajs” iskazale su ukupni gubitak od 23 miliona KM prošle godine, dok je ovaj sektor za prošlu godinu iskazao gubitak od 40 miliona maraka.

Mikrokreditne organizacije u FBiH, kojih ima 19, plasirale su u zelenaške kredite oko 600 miliona KM.

PORESKI OBVEZNICI U RS NEZADOVOLJNI SU ZAKONOM O FISKALNIM KASAMA
08:45 / 13.04.2010.

Poreski obveznici u Srpskoj nezadovoljni su Zakonom o fiskalnim kasama, prema kojem su svake godine dužni da servisiraju kasu, za šta je potrebno izdvojiti 50 maraka. Ako ne obave ovaj pregled, obveznici mogu biti kažnjeni od 2.000 do 15.000 maraka.
- Ne znam kakav je to aparat koji se mora servisirati jednom godišnje, a platio sam ga 1.000 maraka, piše Glas Srpske.

Smatram da nije potrebno da nosim fiskalnu kasu na servisiranje sve dok je ispravna – kazao je vlasnik jedne banjolučke prodavnice.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić rekao je da je ovo još jedan primjer kako se zakonskim rješenjima poslodavcima nameću dodatni troškovi.

- Možda 50 KM za servisiranje kase jednom godišnje nije puno, ali to je potpuno neopravdan namet. Kasu koja normalno funkcioniše ne bi trebalo servisirati – naglasio je Milić i dodao da je taj dio Zakona o fiskalnim kasama potrebno mijenjati.
U Poreskoj upravi RS potvrdili su da je zakonom predviđeno obavezno servisiranje fiskalnih kasa jednom godišnje.
- Servisiranje podrazumijeva tehnički pregled s ciljem obezbjeđivanja tehničke ispravnosti ili funkcionalnosti fiskalnog proizvoda – rekli su u Poreskoj upravi.

Kontrole

U PURS-u kažu da su inspektori ove godine obavili 2.413 kontrola i pri tom izdali 1.304 prekršajna naloga, na osnovu kojih je izrečena kazna od 923.977 maraka.
- Izdavanje prekršajnih naloga najčešće je bilo zbog nepodnošenja zahtjeva za fiskalizaciju u roku, neizdavanja fiskalnih računa i neisticanja na vidnom mjestu o obavezi izdavanja fiskalnog računa – rekli su u PURS-u.


Biznis.ba

U institutu se pere novac i ne plaćaju porezi
Wednesday, 14 April 2010

U Institutu za nestala lica BiH ima mnogo kršenja zakona za koja bi Tužilaštvo BiH moralo da se zainteresuje – pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i druge malverzacije, izjavio je suspendovani službenik Instituta Jasmin Odobašić.

“Za početak ću dostaviti podatke o isplati donacije od 30.000 evra koje je Kolegijum direktora isplatio bivšem antropologu Međunarodne komisije za nestale /ICMP/ Evi Klonovski, koja ni sata nije radila u Institutu”, rekao je Odobašić “Glasu Srpske”.

On je istakao da će Tužilaštvu BiH dostaviti informacije i dokaze koje posjeduje o nestručno rađenim ekshumacijama, kao i odlukama o brojnim isplatama Instituta koje su i više nego nezakonite.

“Šta će biti od toga ne znam, ali onoga trenutka kada im sve to budem dostavio smatraću da sam svoj zadatak obavio, bez obzira na to kakav ishod bio”, istakao je Odobašić.

Odobašiću je uručena odluka o prestanku radnog odnosa u Institutu sa 30. martom, a sa posla je suspendovan 31. marta.

U obrazloženju odluke, piše list, navedeno je da je Odobašiću otkaz uručen zbog toga što je dao intervju za četiri medija među kojima je i “Glas Srpske”, kao i zbog izjave da su “ICMP i Institut za nestale BiH krivi što tijelo ratnog komandanta Žepe Avde Palića nije prepoznato za osam godina”.

Organizacija porodica zarobljenih boraca i nestalih civila RS iz Istočnog Sarajeva najavila je da će podnijeti prijavu Savjetu ministara BiH protiv Instituta i tražiti suspenziju Kolegijuma direktora i nelegalnih članova UO kojima je istekao mandat.

Propuste u poslovanju i dalje niko ne kažnjava
Monday, 19 April 2010

Revizorski izvještaji o poslovanju institucija BiH rađeni su radi pokretanja odgovornosti onih koji nisu poštovali preporuke revizora, koji su kršili zakone i koji prave propuste i loše gazduju javnim novcem, ali ništa od toga nije urađeno, izjavio je glavni revizor BiH Milenko Šego.



“Ukazivali smo na kršenja zakona i normalno bi bilo da šef institucije u kojoj je to uočeno pokrene pitanje interne disciplinske odgovornosti i sankcioniše odgovorne koji su pravili te propuste. To se nije desilo”, rekao je Šego.

On je dodao da postoji i krivična odgovornost i da bi organi gonjenja, istražni organi i tužilaštva takođe trebalo da rade svoj posao.

“Pošto je riječ o nezavisnim institucijama, mi ne možemo da im sugerišemo da rade svoj posao. Oni treba da rade taj posao po zakonu, a koliko mi je poznato, samo u nekoliko slučajeva su pokretali istrage”, istakao je Šego za “Glas Srpske”.

Revizori su prošle godine uočili nedostatke i odstupanja u finansijskom poslovanju u 2008. godini u 31 instituciji BiH, a među njima su ministarstva odbrane i inostranih poslova.

Kada je riječ o reviziji finansijskog poslovanja institucija BiH za prošlu godinu, urađena je polovina posla, a Šego se nada se da će revizorski izvještaji biti završeni krajem maja ili u najgorem slučaju do 15. juna.

Ramiz Džaferović podnio ostavku na mjesto direktora Razvojne banke Federacije BiH

T. C. 20/04/2010 19:52:00

SARAJEVO - Ramiz Džaferović podnio je ostavku na mjesto direktora Razvojne banke Federacije BiH. Danas je nije želio komentirati, odnosno - nije htio potvrditi je li razlog njegove ostavke optužnica Kantonalnoga tužiteljstva. Ustvrdio je, međutim, da je ostavka iznuđena, kako je kazao, dvogodišnjom kampanjom Federalne TV, te da za nas ne ...

... želi davati izjave. Među ostalim, optužnica Džaferovića tereti da je oštetio proračun kantona za 5 milijuna te proračun Federacije za 800.000 maraka. Idućih dana o ostavci će se izjasniti Nadzorni odbor Razvojne banke, prenosi rtvfbih.ba.