Hrvatska u elektrošoku: Aluminijski kombinat Mostar zavio u crno HEP i EPBiH

T. C. 14/05/2010 00:04:00


Cijela javnost susjedne Hrvatske ustala je na noge zbog vijesti daje tamošnja elektroprivredna kompanija HEP u protekloj godini po subvencioniranim cijenama snabdijevala strujom Aluminijski kombinat Mostar. Na ovom aranžmanu HEP je izdubio preko 70 miliona eura i to je bilo dovoljno da se sada već bivši čelnik uprave HEP-a Ivan Mravak i bivši predsjednik Nadzornog odbora šibenskog TLM-a Ivan Koštan pridruže u zatvoru bivšem dopredsjedniku hrvatske Vlade Darnira Polančecu, koji je tamo dospio ranije, zbog afere Podravka. Pored Mravka, Koštana i Polančeca, pod istragom se nalazi još nekoliko nižerangiranih hrvatskih zvaničnika a nije isključeno da se istraga popne na još višu političku razinu i da obuhvati najuži vrh HDZ-a i hrvatske Vlade, uključujući i bivšeg premijera Ivu Sanadera.

Tim povodom, s nekoliko dana zakašnjenja, oglasila se i uprava mostarskog Kombinata tvrdnjom da je riječ o "medijskim konstrukcijama" i "konstruiranom napadu" na jedan korektan poslovni ugovor skrojen na principu kompenzacije. U najkraćem, HEP je mostarskom Kombinatu isporučivao jeftinu struju, ali je zauzvrat Kombinat u Hrvatsku izvozio jeftinu sirovinu - aluminijske ingote koji se prerađuju u Tvornici lakih metala u Šibeniku (TLM). Bez jeftine struje, Aluminijski kombinat Mostar ne bi mogao preživjeti, ali isto važi i za šibenski TLM.

To je, u najkraćem, pravni i ekonomski okvir u kojem se razvija priča o spornom ugovoru potpisanom između HEP-a, TLM-a i Aluminijskog kombinata Mostar, u kome je očito najgore prošla Hrvatska elektroprivreda.


BOSANSKI KORIJENI AFERE HEP

Nimalo slučajno, poslovni gubitak HEP-a, težak približno 150 miliona KM, vremenski se podudara s enormnim rastom profita Elektroprivrede BiH koja je proteklu, 2009. godinu okončala sa 61 milion KM neto dobiti. Ove dvije činjenice izravno su povezane: isporučenu struju Aluminijskom kombinatu Mostar HEP je, kao i ranijih godina, kupio od Elektroprivrede BiH. Razlika je "samo" u tome što se prošlogodišnja transakcija, prvi put nakon rata, temeljila na jasnim tržišnim principima ponude i potražnje. Upravo prošle godine istekao je petogodišnji ugovor potpisan između Elektroprivrede BiH i Hrvatske elektroprivrede, na temelju kojeg je HEP u BiH kupovao struju pod povlaštenim uvjetima. Ugovoru je prethodila tužba HEP-a protiv Elektroprivrede BiH zbog nera-ščišćenih računa oko prijeratnog ulaganja Hrvatske u izgradnju nekoliko termo-centrala u BiH. Spor je okončan vansudskom * nagodbom: Elektroprivreda BiH obvezala se HEP-u tokom narednih pet godina (od 2003. do 2008. godine) isporučivati struju po iznimno povoljnim cijenama, čak 50 posto nižim od tržišnih. Primjerice, u petoj godini primjene ugovora, dakle 2008. godine, cijena struje za HEP bila je 34,8 eura za MWh, što je bilo 35 eura jeftinije od tadašnjih tržišnih cijena električne energije. Godinu nakon isteka ovog ugovora, koji je za EPBiH bio vrlo štetan a za HEP vrlo koristan, tržišna cijena struje popela se na 83 eura za MWh - 160 posto više od povlaštene cijene za HEP iz prethodne godine!

Na nepovoljnom ugovoru s HEP-om Elektroprivreda BiH je u pet godina izgubila najmanje 150 miliona KM. No, zauzvrat su očišćeni prijeratni računi između dvije kompanije i počev od 2009. godine EPBiH s HEP-om posluje isključivo na tržišnim osnovama.

Neuporedivo više novca Elektroprivreda BiH izgubila je na isporukama struje po regresiranim cijenama za Aluminijski kombinat Mostar.


MUTNI ARANŽMAN S DEBIS-om

Prvi ugovor o isporuci struje Aluminijskom kombinatu Mostar EPBiH potpisao je 1999. godine, posredstvom njemačke kompanije Debis International, finansijskog servisa kompanije Daimhr koja je imala tijesnu poslovnu suradnju s mostarskim Kombinatom. Ugovor s Debisom bio je dio šireg ekonomskog aranžmana, obuhvatao je, pored ostalog, i nabavku dva aviona za tadašnju aviokom-paniju Air Bosna. Sve se u osnovi temeljilo na isporuci struje za Aluminijski kombinat Mostar, ali po dampinškim cijenama na kojima je Elektroprivreda BiH gubila desetine miliona maraka godišnje. Primjerice, u prvoj godini primjene ugovora s Debisom, cijena struje bila je simbolična - 24,8 dolara za MWh, 40 posto ispod tadašnjih tržišnih cijena.

U petoj godini primjene ugovora s Debisom, kada se razlika između ugovorene i tržišne cijene struje popela na preko 100 posto, Elektroprivreda BiH odlučila je jednostrano prekinuti ovaj štetni ugovor i sav višak električne energije ponuditi na tržištu. Tadašnji direktor EPBiH Enver Kreso našao se na udaru baražne vatre hrvatskih medija - upravo onih koji danas najviše vrište zbog štetnog ugovora HEP-a s Aluminijskim kombinatom Mostar! No, Kresina računica bila je neumoljiva: Debis je MWh struje u 2003. godini plaćao svega 23,8 dolara a cijena koju je Kreso u istoj godini postigao na međunarodnom tenderu bila je dvostruko viša - 42 eura za MWh!


POGUBNA INTERVENCIJA OHR-a

No, tržišni principi kod prodaje viška električne energije trajali su kratko. Već naredne godine tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, pod sinhroniziranim pritiskom političkog vrha Hrvatske, političkog vrha HDZ-a BiH i uprave mostarskog Kombinata na čelu s Mijom Brajkovićem, suspendirao je prodaju struje na tenderu i Elektroprivredi BiH nametnuo obavezu da prethodno opskrbi Aluminijski kombinat Mostar. Ovaj aranžman, koji je za EPBiH bio vrlo nepovoljan a za Aluminijski kombinat Mostar vrlo unosan, potrajao je praktično sve do konca 2008. godine. Njegova konačna bilansa za EPBiH bila je katastrofalna: kompanija je tonula u sve veće gubitke, plaće rudara bile su najniže u državi. Nasuprot tome, Aluminijski kombinat plivao je u novcu a plaće uposlenih radnika bile su najviše u relnom sektoru, četiri p>; više od plaća rudara!

Situacija se stubokom promijenila potkraj 2008. godine kada je nova uprava Elektroprivrede BiH na čelu s Amerom Jerlagićem odlučila sav višak struje planiran u 2009. godini prodati na međunarodnom tenderu. Rezultat ove odluke bio je vidljiv potkraj 2009. godine: za samo godinu dana prihod od izvoza struje uvećan je 2,5 puta: sa 100 na 250 miliona KM! Doduše, na tenderu nije prodata samo struja koju je ranije EPBiH isporučivao Aluminijskom kombinatu Mostar, nego i struja koju je ranije isporučivana HEP-u, na temelju petogodišnjeg ugovora koji je istekao koncem 2008. godine.

Nakon isteka aranžmana s HEP-om i prestanka primjene "dogovorne ekonomije" s mostarskim Kombinatom, Elektroprivreda BiH postala je jedno od najprofitabil-nijih preduzeća u državi, s ukupnim prihodom od blizu milijardu KM i neto profitom od preko 60 miliona KM. U prošloj godini EPBiH je u budžet Vlade FBiH uplatila više novca nego svih poslijeratnih godina zajedno!


Aluminij Mostar, sirovinska baza Hrvatske

Histerija u susjednoj Hrvatskoj protiv Aluminijskog kombinata Mostar prilično je nerazumna i vjerovatno je plod površnih i neobjektivnih analiza hrvatskih novinara. Hrvatska ima snažan ekonomski interes da podupire proizvodnju sirovog aluminija u Mostaru, budući da glavnina mostarske proizvodnje, po regresiranim cijenama, završi u prerađivačkim pogonima Hrvatske. Mostarska tvornica je svojevrsna sirovinska baza metaloprerađivačke industrije Hrvatske. Proizvodnja sirovog aluminija nigdje u svijetu nije isplativa - profit se pravi na preradi aluminija i plasmanu finalnih proizvoda.

Aluminijski kombinat Mostar izgradio je sarajevski Energoinvest 1975. godine u sklopu šireg, jugoslovenskog ekonomskog megaprojekta koji je obuhvatao proizvodnju boksita (Milici), preradu glinice (Birač), proizvodnju sirovog aluminija (Mostar) i preradu sirovog aluminija (Šibenik). Temelj za ovaj projekat bio je golemi "višak" električne energije koji je od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka ostvarivala Elektroprivreda BiH.


Ni marke u federalni budžet

Od pokretanja proizvodnje 1998. godine do danas Aluminijski kombinat Mostar u budžet Vlade FBiH na ime dividende nije uplatio ni jednu marku. S izuzetkom protekle godine, koju je okončao s gubitkom u neutvrđenom iznosu, svih prethodnih godina Aluminijski kombinat Mostar poslovao je pozitivno, no visina godišnjeg profita ove kompanije uglavnom je bila "poslovna tajna" dostupna samo najužem političkom establišmentu dva HDZ-a s kojima je uprava Aluminija koordinirala poslovne poteze i dogovarala raspodjelu ostvarenog profita. Vlasnička struktura u Aluminijskom kombinatu, mada ivno nije verificirana, izgleda ovako: 44 posto dionica pripada Vladi FBiH, 44 posto dionica tretira se kao "nenominirani kapital" (pojam nepoznat u Zakonu o privatizaciji) a preostalih 12 posto dionica kontrolira Tvornica lakih metala iz Šibenika.


Piše: Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Džaferović se odbio izjasniti o krivnji po optužnici za zloupotrebu položaja

B. A. 14/05/2010 13:08:00

SARAJEVO - Ramiz Džaferović, bivši direktor Federalne porezne uprave, odbio se izjasniti o krivnji po optužnici Kantonalnoga tužiteljstva u Sarajevu za zlouporabu položaja. Džaferović je optužen da je kao direktor Federalne porezne uprave omogućio protupravno stjecanje višemilijunske imovinske koristi Zavodu za platni promet i za taj iznos oštetio kantonalne proračune. Osim toga...

... nalogom da Energoinvest-Energopetrol uplati putarinu na račun proračuna Bosanskopodrinjskog kantona, oštetio je federalni i kantonalne proračune za oko 1.650.000 maraka, navodi se u optužnici.

Kantonalni sud u Mostaru potvrdio optužnicu protiv Čovića i još 6 osoba za nelegalnu privatizaciju Eroneta

B. A. 14/05/2010 13:05:00

MOSTAR - Kantonalni sud u Mostaru potvrdio je optužnicu protiv Dragana Čovića i još šest osoba za slučaj - nelegalna privatizacija Eroneta. Čovića i ostale tereti se što su dionice Eroneta iz tadašnjega HPT-a prebacili tvrtkama Croherc, Alpina Komerc i Hercegovina osiguranje, čime je država mogla ostati bez više od četiri i pol milijuna maraka. Sud je odluku o potvrđivanju poslao optuženima i njihovim braniteljima. Nakon petnaest dana za prigovore bit će zakazano ročište za izjašnjavanje o krivnji.

Sedmi dan



Sve u redu: citostatika nema, Gavro u Cannesu



Organizatori ovogodišnjeg Kanskog festivala sedmicama su bili zabrinuti zbog velike neizvjesnosti: da li će najslavniju svjetsku filmsku smotru i ove godine, kao u proteklih desetak, svojim prisustvom uveličati potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ministar Gavrilo Grahovac. Naime, Son Excellence le Ministre, kako su ironično nazvali Grahovca, već godinama privlači pažnju organizatora po rastrošnosti kanskog nastupa zemlje koju predstavlja a koju sebi ne mogu priuštiti ni Švedska ni Japan. I mada niko sa sigurnošću ne zna koju državu Son Excellence le Ministre predstavlja, s obzirom da država iz koje dolazi nema ni ministarstvo kulture, pojava Grahovca na Croisettei, sve u bijelom odijelu, s bijelom kravatom i u bijelim cipelama, pobuđuje veliku pažnju paparaca koji ga snimaju uvjereni da se radi o nekom od naturščika iz Kusturicinog filma Crna mačka, beli mačor. Briga direkcije Kanskog festivala povodom mogućnosti Grahovčevog nedolaska u vezi je s teškom ekonomskom recesijom kroz koju prolazi Evropa, u kojoj se nalazi i zemlja u kojoj je Son Excellence le Ministre jedna od najodgovornijih osoba. Nije da ljudi iz direkcije Festivala ne znaju koliko njihova maskota voli Festival, ali su računali da će državne obaveze spriječiti njegov dolazak, tim prije što ni ove godine ni Bosna i Hercegovina ni Federacija Bosna i Hercegovina nemaju nijedan film ni u jednoj konkurenciji Festivala. Kao krajnja mogućnost zamjene za starog atraktivnog gosta, spominjana je mogućnost da smiješnog vicepremijera u zadnji čas zamijeni "Balkanski Borat" - Ekrem Jevrić Gospoda, autor i izvođač već planetarno poznate pjesme: Kuća, pos'o. Ipak, kao čovjek od kulture, koji zna vrijednosti tradicije, Grahovac se i ove godine žrtvovao i na Kanski festival otišao čak i nekoliko dana prije njegovog početka. "Žrtvovanje" postaje ključna odrednica dugotrajne Grahovčeve političke karijere: nedavno je podnio ostavke i na sve funkcije u članstvo u Stranci za BiH i u Vladi Federecije; no, u međuvremenu se predomislio i ostao je u Vladi u kojoj sada predstavlja - sebe. Ishitrenost svoje odluke "inokosni" potpredsjednik je uvidio kada se suočio s mogućnošću ogromnih žrtava: da ostane bez službenog auta, vozača, sekretarice - sam sa svojom kućom u Istri, da i ove godine o trošku Federacije BiH ne ode u Cannes, da Ademir Kenović i ove godine ne dobije 650.000 KM iz Fonda za kinematografiju...

Nekako u isto vrijeme dok je Grahovac napuštao Sarajevo, procurila je informacija, ubrzo potvrđena i od nadležnog zdravstvenog fonda, da u Federaciji BiH već nekoliko sedmica bolnice nemaju citostatika za kemoterapiju neophodnu stotinama oboljelih od raka. U Hrvatskoj bolnice imaju citostatika, ali je tamošnja vlada nakon višemjesečnog neprekidnog zasjedanja usvojila 161 mjeru, uz precizno definirane obaveze svih ministarstava i državnih institucija, usmjerenu na prevazilaženje teške ekonomske i socijalne krize koja je pogodila njihovu zemlju. Za to vrijeme, premijer Mustafa Mujezinović i ministar Vahid Hećo su se zaputili na petnaestodnevno službeno putovanje na svjetsku izložbu EXPO u Šangaj: zaista, kakva bi to svjetska izložba bila ako pored predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića u ime Bosne i Hercegovine, svijetu najnovija naučna i tehnološka dostignuća Federacije BiH ne bi prezentirali njen premijer i ministar, lično?!

I dok se Mujezinović, Grahovac i Hećo ne uzbuđuju što citostatika nema - računajući valjda da će i oboljeli od raka svakako umrijeti - prije polaska na put donijeli su odluku o prodaji državnog udjela u farmaceutskoj kompaniji Bosnalijek. Na stranu sada što se državna imovina kompanije koja je mogla godišnje donositi višemilionski profit veći od cijene po kojoj će se prodati u nevrijeme, spomenutom odlukom se za sva vremena amnestira desetinama miliona maraka vrijedna pljačka zdravstvenih fondova u Federaciji BiH preko Bosnalijeka. Napokon, mogu odahnuti i osobe najodgovornije za pljačku, poput direktora Edina Arslanagića i Mahmuta Đape, jer desetine dokaza o kriminalu, objavljenih i u Danima, nisu bili nikakav motiv za akciju ni Vladi Federacije BiH a ni nadležnim tužilaštvima. Za razliku od njih, cijela Hrvatska, uključujući i policiju i tužilaštva, se digla na noge zbog stotina miliona eura teškog kriminala kojim je mostarski Aluminij ojadio Hrvatsku elektroprivredu kroz isporuku struje po cijenama daleko nižim od tržišnih. Mogu misliti s kakvim podozrenjem na svoje kolege u Hrvatskoj gledaju u Vladi, policiji i tužilaštvima u Federaciji BiH: tja, tolika dreka oko štete koju im je nanio Mijo Brajković, a ona ukupno ne predstavlja ni deseti dio iznosa koji je ovdje u posljednjih 15 godina opljačkao Mijo Brajković sa svojim partnerima.

Ma, ustvari, sve su ovo minorni razlozi za zabrinutost pred nužnošću Mujezinovića i Heće na korištenje štapića umjesto kašika, viljuški i noževa, te mogućnosti da kišne kapi iz nekog oblaka nad Cannesom, prepunog vulkanske prašine, isflekaju bijelo odijelo Notre Excellence le Ministre.

SARAJEVo - Zbog zloupotrebe položaja, SIPA je podnijela Kantonalnom tužilaštvu Tuzla krivične prijave protiv profesora Pravnog fakulteta u Sarajevu Bajre Golića, Enesa Durmiševića, Nijaza Durakovića, te studentice Šejle Ledenko. U narednim danima trebale bi biti podnesene prijave protiv Fuada Saltage, Zdravka Lučića i više tuzlanskih advokata. Prijave, ...

... međutim, nema ko da primi, jer je nadležna tužiteljica Dijana Milić ponovo na bolovanju, a to vrijeme provodi vozeći se privatno u službenom automobilu SIPA-e, prenosi FTV.

SARAJEVo - Skupština dioničara "BH Telecoma", na sjednici zakazanoj za 18. maja, odlučivaće o povjerenju svakog člana Nadzornog odbora pojedinačno, što je motivisano namjerom SDA da iz tog tijela izbaci kadrove koje je postavio bivši premijer Federacije BiH /FBiH/ Nedžad Branković, prenose mediji. U skladu s tim, SDA bi trebala povući ...

... kadrove čijim radom nije zadovoljna, uključujući i Samira Čauševića, dugogodišnjeg predsjednika Nadzornog odbora "BH Telecoma". Čauševićevu smjenu čvrsto su dogovorile kadrovske komisije SDA i SBiH i to bi se već desilo da Čaušević nije samoinicijativno i neovlašteno otakazao sjednicu Skupštine dioničara BH Telecoma koja je bila zakazana za 6. april. Kažimo i kako je Čaušević na funkciju predsjednika NO BH Telecoma došao zahvaljujući svom puncu Šefkiji Čekiću i bivšem premijeru FBiH Nedžadu Brankoviću.

Nakon sve izvjesnijih smjena u Nadzornom odboru, prvi na udaru mogao bi se naći direktor izvršne direkcije za investicije BH Telecoma Jasenko Akšamija.

Rizah Softić, predsjednik Udruženja dioničara BiH, kaže da je pojedinačno izjašnjavanje o članovima Nadzornog odbora ispravno, budući da je zasnovano na zakonu. "Ovim se suštinski ništa ne mijenja. Umjesto jednog glasačkog listića imaćemo sedam, a ko će izgubiti povjerenje od članova Nadzornog odbora zavisiće od glasova predstavnika državnog kapitala", kaže Softić.

Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH zatražilo je da sa dnevnog reda Skupštine "BH Telecoma" bude skinuta i odluka o raspodjeli dobiti ovog preduzeća uz obrazloženje da Vlada FBiH još nije zauzela stav o raspodjeli prošlogodišnje zarade u svim javnim preduzećima u njenoj nadležnosti.

ZAGREB - Za predsjednika SDP-a Hrvatske Zorana Milanovića nema sumnje da bi istražni organi zbog prodaje jeftinije struje mostarskom "Aluminijumu" trebali ispitati bivšeg premijera Ivu Sanadera i sadašnju premijerku Jadranku Kosor. "To je bila politička odluka za koju je morao znati vrh vlasti i Vlada", kazao je Milanović za RTL o slučaju ...

... "HEP - TLM - Aluminijum", te dodao kako je odluku donosila uprava HEP-a koja u njoj nije bila jedinstvena.

"Dvojica članova uprave su bili protiv, pa nakon toga više nisu bili u Upravi", rekao je Milanović, prenosi Index, dodajući kako je jedan od onih koji je iz HEP-a otišao nakon te odluke i sadašnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović.

"Čini mi se da su ljudi iz vrha HEP-a tu samo žrtveni jarci. Tu odluku je donio neko drugi i morao je biti upoznat sa detaljima, jer je to bila važna i strateška odluka", kazao je Milanović i dodao kako se o takvoj odluci moralo raspravljati u vrhu Vlade.

"Nema šanse da se tu neko odmetnuo i donosio odluku na svoju ruku", nastavio je Milanović te dodao kako je za tu odluku znao cijeli uži vrh vlasti.

Predsjednik SDP-a Hrvatske nije želio reći ko bi trebao odgovarati za takvu odluku Vlade jer smatra kako na to pitanje treba odgovoriti sud, ali tvrdi i kako bi u istrazi morali biti ispitani svi iz vrha vlasti.

"Informacije bi trebali dati svi koji su o tom pitanju imali neke informacije, a to je bivši premijer, sadašnja predsjednica Vlade i kompletno vodstvo HDZ-a koje je i sada manje ili više isto", kazao je Milinović i dodao kako su to sve ljudi koji su morali znati što se odlučuje.

Ovih dana je u javnost izašla i informacija kako je baš premijerka Jadranka Kosor potpisala odluku prodaji TLM-a konzorciju iz Hrvatske, a Milanović smatra kako bi ona onda trebala znati šta je potpisala.

"Kada nešto potpisujete, onda morate i znati što potpisujete", kazao je Milanović te dodao kako je neko donoseći tu odluku smatrao da državna kompanija treba poslovati sa gubicima, dok je etko drugi izvukao korist iz toga.

SARAJEVO - Inspektori Porezne uprave FBiH su izvršili djelimičnu kontrolu devet ugostiteljskih objekata na području Kantona Sarajevo i zbog utvrđenih nepravilnosti privremeno zatvorili osam objekata. Niti jedan od objekata nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Samo u jednom slučaju utvrđena je nepravilnost u vezi sa evidentiranjem prometa.

Jedan od zatvorenih objekata je Sportska kladionica Milenijum, uplatno mjesto Otes, zbog neposjedovanja odobrenja za rad Federalnog ministarstva finansija.

U svim slučajevima Porezna uprava će izreći sankcije i preduzeti mjere u skladu sa poreznim zakonima i Krivičnom zakonu Federacije BiH.

- Pri odabiru objekata koji su bili predmet kontrole korišteni su obavještajno istražni podaci Sektora za obavještavanje i istrage. Predmet kontrole bila je provjera zakonitosti poslovanja, zapošljavanje radnika u skladu sa zakonom, evidentiranje prometa i rad bez odobrenja nadležnog organa, izjavio je za Vijesti. ba direktor Porezne uprave Midhat Arifović.

On upozorava da će kontrole zakonitosti poslovanja biti nastavljene kod ostalih poreznih obveznika, na cijelom području Federacije BiH, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i ostalim poreznim zakonima.

R. D.

CIA: BiH je tranzitna tačka za trgovinu heroinom

17/05/2010


SARAJEVO - Bo­sna i Her­ce­go­vi­na je ze­mlja sa gra­ni­čnim spo­ro­vi­ma, ka­ko zbog ko­pne­nih, ta­ko izbog mor­skih gra­ni­ca, tran­zi­tna je ta­čka za trgo­vi­nu he­ro­inom ka Za­pa­dnoj Evro­pi i ma­nje tran­zi­tna ta­čka za ma­ri­hu­anu. Ra­nji­va je na akti­vnos­ti pra­nja nov­ca i slu­ča­je­ve ko­rup­ci­je, pri­su­tna je siva pri­vre­da, sla­bo se pro­vode za­ko­ni. Ovo je sa­mo dje­lić po­da­ta­ka do ko­jih sva­ko in­for­ma­ti­čki pi­smen mo­že do­ći na zva­ni­čnoj stra­ni­ci ame­ri­čke Cen­tral­ne oba­vje­štaj­ne slu­žbe, CIA.

U vo­di­ču američke obavještajne službe kroz sve ze­mlje svi­je­ta, na­šli su se i po­da­ci o BiH, do­du­še ne potpuno os­vje­že­ni jer su mno­gi od njih iz 2009., 2008., 2007., ali i ra­ni­jih go­di­na. Ta­čnost ne­kih po­da­ta­ka mnogima će se učiniti dis­ku­ta­bil­nom, a objavljeni su i ne­ki ve­oma izne­na­đu­ju­ći.

Iako je BiH ze­mlja ko­ja ni­je ura­di­la po­pis od da­vne 1991. go­di­ne, CIA ra­spo­la­že po­dat­kom iz 2009. go­di­ne ko­ji ka­že da, u broj­kama, BiH ima 4.613.414 sta­no­vni­ka.

Is­to­ri­jat BiH CIA donosi od 3. mar­ta 1992. go­di­ne ka­da je pro­gla­še­na ne­za­vi­snos­ti države. U ovom je dijelu na­ve­den i po­da­tak o boj­ko­tu gla­sa­nja za ne­za­vi­snost lo­kal­nih Srba uz po­dršku Srbi­je i Crne Go­re. Potom se da­je is­to­ri­jat Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma i krat­ko predstavlja ure­đe­nje BiH, gdje se navodi da en­ti­te­ti no­se ve­ći­nu drža­vnih fun­kci­ja.

Opi­su­je se fun­kci­ja Ure­da vi­so­kog pred­sta­vni­ka, sa na­po­me­nom o bon­skim ovlas­ti­ma ko­je ovaj ima. Na­ve­de­ne su i sve tran­sfor­ma­ci­je stra­nih mi­ro­vnih tru­pa u BiH od prvog IFOR-a do aktuelnog EUFOR-a.

Kad je u pi­ta­nju geo­graf­ski po­lo­žaj, sa­zna­je­mo da BiH gra­ni­či samo sa Ja­dran­skim mo­rem i Hrvat­skom, ali su u dijelu u kojem se govori o du­ži­ni gra­ni­ce, ure­dno na­ve­de­na i Crna Go­ra i Srbi­ja. BiH je, ina­če, "ne­što ma­nja po­vrši­nom od Za­pa­dne Vir­dži­ni­je", a iako pi­še da BiH ima 20 kilometara mor­ske oba­le, "ni­ka­kvi po­da­ci ni­su na­đe­ni za va­že­će po­mor­ske ta­kse".

Među geo­graf­skim na­po­me­nama opi­sa­na je po­dje­la BiH unu­tar pri­zna­tih gra­ni­ca i to na "za­je­dni­čku boš­nja­čko/hrvat­sku fe­de­ra­ci­ju" i "te­ri­to­rij bo­san­skih Srba Re­pu­bli­ku Srpsku", a "re­gi­ja Her­ce­go­vi­na gra­ni­či sa Hrvat­skom i Crnom Go­rom i tra­di­ci­onal­no je na­se­lje­na hrvat­skom ve­ći­nom na za­pa­du i srpskom na is­to­ku".

Bh. vla­da je definisana i opi­sana kao "sa­ve­zna de­mo­krat­ska re­pu­bli­ka u nas­ta­ja­nju", a kao je­di­ni "na­ci­onal­ni dan" is­ta­knut je "Dan drža­vnos­ti 25. no­vem­bar".

Inflacija 0,6 odsto

Prema CIA-inm podacima, pra­vo gla­sa u BiH ima­ju "svi od 18 go­di­na i oni od 16 ako su za­po­sle­ni". Iako se zna da ih u BiH formalno postoji gotovo 250, CIA je po­bro­ja­la 27 po­li­ti­čkih stra­na­ka sa ime­ni­ma njihovih čelnika, a me­đu nji­ma je na­ve­den čak i Ra­sim Ka­dić kao pred­sje­dnik Li­be­ral­ne stran­ke, što ovaj već oda­vno ni­je. Po­se­bno je is­ta­knu­to da po­li­ti­čki uti­caj u drža­vi ima­ju vo­đe i gru­pe po­put ra­tnih ve­te­ra­na, udru­že­nja ra­se­lje­nih oso­ba, udru­že­nja po­ro­di­ca nes­ta­lih oso­ba i pri­va­tni me­di­ji.

De­ta­ljno je opi­san na­čin izbo­ra or­ga­na vlas­ti u BiH, te po­bro­ja­ni aktu­el­ni čla­no­vi Pred­sje­dniš­tva BiH, pred­sje­dni­ci i za­mje­ni­ci pred­sje­dni­ka FBiH, te pred­sje­dnik RS i Vi­je­ća mi­nis­ta­ra BiH. Opi­san je i sis­tem sud­stva sa na­dle­žnos­ti­ma.

U eko­nom­skom pre­gle­du se, izme­đu os­ta­log, na­vo­di da je ne­za­po­slen­sot u ras­tu, da je ban­kar­ski se­ktor za­po­čeo ubrza­nu re­for­mu 2001. go­di­ne, da je na­ci­onal­na va­lu­ta kon­ver­ta­bil­na mar­ka ko­ja je ve­za­na za euro, da je BDP ve­zan za vi­šak drža­vnih ure­da na svim ni­vo­ima.

Pri­va­ti­za­ci­ja se ocje­nju­je kao spo­ra, na­ro­či­to u Federaciji gdje se zbog etni­čkih i stra­na­čkih po­dje­la te­ško pos­ti­žu spo­ra­zu­mi u eko­no­mi­ji.

Zna­ča­jan de­fi­cit te­ku­ćeg ra­ču­na i vi­so­ke sto­pe ne­za­po­sle­nos­ti i da­lje su dva na­jo­zbi­ljni­ja ma­kro­eko­nom­ska pro­ble­ma. Kao je­dan od gla­vnih iza­zo­va u BiH CIA na­vo­di sma­nje­nje pla­ta u ja­vnom se­kto­ru i so­ci­jal­nih na­kna­da, da bi se ispu­nili kri­te­ri­ji MMF-a. Pre­ma po­da­ci­ma iz 2009. go­di­ne sto­pa ne­za­po­sle­nos­ti u BiH je izno­si­la 40 od­sto i zemlja se po tom pa­ra­me­tru na­la­zi­la na 185 mjes­tu u svi­je­tu. Sto­pa in­fla­ci­je u BiH je 2009. izno­si­la 0,6 od­sto,

Me­đu pri­ro­dnim bo­gas­tvi­ma su na­bra­ja­ni ugalj, že­lje­zne ru­de, bo­ksit, ba­kar, olo­vo, cink, hro­mit, ko­balt, man­gan, nikl, gli­na, gips, so, pi­je­sak, drva i hi­dro­ener­gi­ja.

Pri­ro­dne opa­snos­ti ko­je vas mo­gu za­de­si­ti u BiH, pre­ma po­da­ci­ma CIA-e, su des­tru­kti­vni ze­mljo­tre­si! Ži­vo­tna oko­li­na je za­ga­đe­na, posebno vaz­du­h zagađuju me­ta­lur­ški po­go­ni, ogra­ni­če­ne su po­vrši­ne za odla­ga­nje grad­skog sme­ća, uni­šta­va­ju se šu­me, vlada nes­ta­ši­ca vo­de, a in­fras­tru­ktu­ra je ra­zo­re­na tokom su­ko­ba u pe­ri­odu 1992. - 1995.

Što se ti­če me­đu­na­ro­dnih spo­ra­zu­ma u sfe­ri za­šti­te oko­li­ša, na­bra­ja­ni su ne­ki ko­ji su po­tpi­sa­ni, ali ne i ra­ti­fi­ko­va­ni po­put onih o za­ga­đe­nos­ti vaz­du­ha, bi­lo­škim ra­zno­li­kos­ti­ma, kli­mat­skim pro­mje­na­ma, Pro­to­kol iz Kjo­toa, o opa­snom otpa­du, pra­vu mo­ra, o ozon­skoj za­šti­ti, mo­čva­ra­ma...


Umire 9,1 beba

BiH je 156. ze­mlja na svi­je­tu po sto­pi smrtnos­ti do­jen­ča­di i na 1.000 ži­vo ­ro­đe­nih umre 9,1 beba.

HIV-a manje od 0,1 odsto

Pre­ma po­da­ci­ma ko­je CIA koristi iz 2007. go­di­ne, kod odra­slih u BiH pre­va­len­ci­ja HIV/AIDS-a je ma­nja od 0,1 od­sto i 166. je ze­mlja po tim po­da­ci­ma u svi­je­tu za tu go­di­nu. Is­te go­di­ne sa HIV-om je u BiH ži­vje­lo 900 oso­ba, dok je 2001. go­di­ne 100 li­ca umrlo od ove bo­les­ti.

Ci­je­lih 96,7 od­sto sta­no­vniš­tva BiH je pi­sme­no, a CIA po­jaš­nja­va da svi iznad 15 go­di­na zna­ju či­ta­ti i pi­sa­ti. Čak 99 od­sto mu­ška­ra­ca je pi­sme­no, a že­na ne­što ma­nje 94,4 od­sto.

Energetika i deficit

Prema podacima CIA-e, BiH je 2007. izve­zla 4,344 mi­li­jar­de kilovatsati stru­je, a uve­zla 3,743 mi­li­jar­de kilovatsati. CIA da­je i po­dat­ke o proi­zvo­dnji i i po­troš­nji elek­tri­čne ener­gi­je u BiH, za­tim o naf­ti i pri­ro­dnom ga­su. Tu su i po­da­ci o to­me šta se naj­vi­še i od­kle uvo­zi i šta se izvo­zi. BiH je 2009. go­di­ne ima­la bu­džet­ski pri­hod od 7,814 mi­li­jar­di do­la­ra, a ras­ho­de u izno­su od 8,571 mi­li­jar­di do­la­ra.

Mobitela 3,2 miliona

BiH je 2008. go­di­ne ima­la u op­ti­ca­ju čak 3.179.000 mo­bil­nih bro­je­va i 1.308.000 ko­ri­sni­ka in­ter­ne­ta.

Vojno sposobni

Među detaljnim po­da­cima o voj­noj oblas­ti u BiH, CIA navodi i da je 2008. go­di­ne u BiH bi­lo 1.212.007 mu­ška­ra­ca i 1.170.645 že­na spo­so­bnih za voj­sku.

Popločani aerodromi

Is­ta­knu­ti su i po­da­ci o vaz­du­šnom sao­bra­ća­ju uklju­ču­ju­ći po­dat­ke o aero­dro­mi­ma i he­lio­dro­mi­ma, te o že­lje­zni­ci, drum­skim i vo­de­nim pu­te­vi­ma. BiH, po po­da­ci­ma CIA-e, ima pet he­lio­dro­ma i 25 aero­dro­ma, od ko­jih je sa­mo se­dam sa po­plo­ča­nim pis­ta­ma.



san

STOJIĆ UHAPŠEN ZBOG PRONEVJERE 2,5 MILIONA
00:15 / 21.05.2010.

Specijalno tužilaštvo RS uhapsilo je u četvrtak ujutro Mirka Stojića iz Modriče, bivšeg generalnog sekretara predsjednika RS, osumnjičenog za zloupotrebu službenog položaja tokom adaptacije predsjedničke palate čime je oštetio budžet RS za više od dva i po miliona maraka.

Darko Ilić, šef Odjeljenja za istrage i bezbjednost Specijalnog tužilaštva Republike Srpske, kazao je da će nakon saslušanja Stojića u Tužilaštvu biti predložen jednomjesečni pritvor.

"Akciju je izvelo Specijalno tužilaštvo uz asistenciju pripadnika Centra javne bezbjednosti Banjaluka. Nakon hapšenja Stojića izvršen je pretres na više lokacija", kratko je naveo Ilić.

Stojić se tereti da je od 11. maja 2007. do 31. januara 2008. godine, kao generalni sekretar predsjednika Republike Srpske, iskoristio svoj službeni položaj, tako što nije poštovao strogo povjerljivi ugovor koji je potpisan s firmom "Eumaks" iz Beograda, vlasništvo Milana Ćirića.

Osumnjičeni je, naime, prekršio Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH i dozvolio da ova firma za podizvođače radova angažuje veći broj drugih privatnih firmi iz Federacije BiH i RS, a koje su pak izvele sve predviđene radove iz tajnog ugovora prilikom adaptacije zgrade predsjednika u centru Banjaluke.

Ovom zloupotrebom Stojić je, kako je potvrđeno, omogućio privatnoj firmi iz Beograda sticanje koristi u iznosu od 2,5 miliona maraka.

Stojić je osumnjičen da je, takođe, u vrijeme dok je obavljao funkciju generalnog sekretara predsjednika RS, 17. decembra 2007. godine s firmom d.o.o. "Braća Mićić" iz Modriče zaključio ugovor o obavljanju usluga stručnog nadzora i nadgledanja kvaliteta radova u iznosu od 87.750 maraka, pišu Nezavisne novine.
Osumnjičeni Stojić je, naime, ovaj ugovor zaključio iako je znao da su govoto svi radovi na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade predsjednika završeni ili su bili u završnoj fazi.

Stojić se tereti i da je 25. decembra 2007. godine svjesno prekršio Zakon o javnim nabavkama prilikom opremanja zgrade predsjednika u Banjaluci i zaključio ugovor sa firmom d.o.o. "Mozaik Trade" iz Banjaluke u vrijednosti od 1,76 miliona maraka, iako je znao da na taj način može doći do povrede prava drugih da učestvuju na tenderu za izbor najpovoljnijeg ponuđača.

Još nije poznato kolika je šteta pričinjena ovom zloupotrebom.

Pored navoda u optužnici koji terete Stojića, ovaj bivši sekretar ostaće upamćen i po tome što je primao dvije plate i to jednu kao generalni sekretar, a drugu kao šef Kabineta predsjednika RS.

Na taj način je Stojić za godinu dana zaradio gotovo 100.000 KM.

Tačnije, Stojić je u 2007. godini kao generalni sekretar primio 35.740 KM neto plate, te 18.000 KM naknade za obavljanje funkcije šefa Kabineta predsjednika RS.

Treba napomenuti da prema zakonu te dvije funkcije ne može istovremeno da obavlja jedna osoba.
Pored mjesečnih primanja od 8.000 KM, revizija je utvrdila i da je Stojić za zakup stana plaćao 2.500 KM iako je pravilnikom predviđeno da se za tu namjenu najviše smije izdvojiti 600 KM.

Kako je utvrđeno, Stojić je vrijeme koje je proveo u palati predsjednika iskoristio i za obrazovanje, jer mu je na ime naknade za školovanje isplaćeno 8.300 KM.

U revizorskom izvještaju je navedeno da je finansiranje Fondacije "Milan Jelić" za stipendiranje studenata, kojom je upravljao Stojić, vršeno neplanski, s probijanjem budžetske pozicije za 352 odsto.

Interesantna je konstatacija revizora da je Stojić kao generalni sekretar bio predsjednik Upravnog odbora Fondacije, a istovremeno bio zadužen i za nadzor nad radom te iste fondacije što stvara konflikt Zakona o udruženjima i fondacijama i Statuta Fondacije.

Stojić je u Kabinet predsjednika RS došao za vrijeme mandata Milana Jelića koji je preminuo 30. septembra 2007. godine.

Jelića je poslije pobjede na izborima u decembru 2007. godine zamijenio sadašnji predsjednik RS Rajko Kuzmanović.

Nakon niza medijskih tekstova o mahinacijama koje je pravio, Stojić je podnio ostavku krajem marta 2008. godine.

Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, podržava aktivnosti organa pravosuđa koji treba da utvrde činjenice u vezi sa rekonstrukcijom i adaptacijom sjedišta predsjednika Republike, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.

"Ukoliko pravosudni organi, koji su nezavisni u svom radu, utvrde da je bilo nepravilnosti ili nezakonitosti u radu Službe tokom 2007. godine, odgovorni za te propuste treba da snose odgovornost u skladu sa zakonom", rečeno je u Kabinetu predsjednika RS.

Biznis.ba