U RS VELIKA AFERA NA POMOLU: CENIĆ PITA KO ĆE KRIVIČNO ODGOVORATI ZBOG POLOGA U RIZIČNU RUSKU BANKU
00:07 / 21.04.2010.



Svetlana Cenić o velikoj Dodikovoj aferi sa ruskom bankom: Kome su išli krediti iz IEFK ? Vrlo sumnjivi su krediti koji su iz IEFK plasirani, u šta su otišli i kome su dati ti krediti / Oni Konzorcij čiji je banka dio nije je likvidirao jer je skuplja likvidacija i zatvaranje te banke, ...

... jer moraju se pri likvidaciji izmiriti bilo kakvi depoziti /

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su sredstva RS, koja su u IEFK banci, deponovana u skladu sa tadašnjim pravilima, te da će biti zaštićena. "Naše pare su deponavane u skladu sa tadašnjim pravilima. Vidjećemo, na kraju krajeva, mi ćemo naše pare zaštititi", rekao je Dodik u Laktašima.

Za rusku IEFK-banku Banjaluka utvrđeno je da ne poštuje Zakon o bankama RS, jer je vrijednost njenog neto kapitala ispod dozvoljenog zakonskog minimuma, pišu mediji.

Dodik i njegova vlada su znali sve o ruskoj banci kad su deponovali sredstva

„Najveći problem je što su u momentu kada su držali depozit tamo, odnosno kada je stavljen depozit u tu banku znali za problem te ruske banke“, izjavila je za Biznis.ba Svetlana Cenić.

Cenićeva kaže da su Dodik i njegova vlada znali i za aferu koja je potresala čitav taj konzorcij i samu banku IEFK sa krađom penzijskog fonda i to da je vlasnik završio u zatvoru a da niko nije povukao depozit vlade RD iz te banke.

DODIK JE FAVORIZOVAO IEFK – IMA SAMO JEDNU FILIJALU U RS I TO U LAKTAŠIMA

Svetlana Cenić tvrdi i da je krajnje simptomatično da Agencija za bankarstvo uopšte nije reagovala iako je vidjela i prošlogodišnji i šestomjesečni i završni račun 2009. godine pa i ove godine su pratili a niko nije reagovao što samim tim upućuje na to da je ta banka favorizovana.

„Nije mi jasno pod kojim uslovima i kako su odlučili da drže depozit toj ruskoj banci. To je ono što je za mene recimo najintrigantnije, kad se zna da ta banka postoji u Banja Luci u iznajmljenom prostoru i ima jednu jedinu filijalu u Laktašima i to je sve. ne možete naći ovdje ni jednog jedinog građanina koji drži tu svoju štednju ili da posluje preko te banke. Apsolutno ništa. Niko ne zna koliko je novaca deponovana jer ministarstvo financija RS ništa o tome ne govori i jedino što imamo je saopštenje i izjave da „treba biti tolerantan i da će se sve to riješiti“. Međutim, tamo se drži što se tiče količine depozita i novac odnosno iznos novca koji nije zakonom propisan – pa to valjda sve objašnjava.

Na pitanje da li su u igri i neke političke veze Dodika s Rusima, Cenić kaže: „Naravno da ima. Podsjetimo, najavljeno je otvaranje filijala te banke skoro pa u svakoj mjesnoj zajednici u Republici Srpskoj, najavljeno je to kao velika ruska investicija iako je to bilo malo čudno uopšte jer ta banka nema neki kredibilitet. Nećete ni naći uopšte bilo kakve ubjedljivije podatke o poslovanju IEFK niti u Srbiji, to praktično funkcioniše kao jedan konzorcijum gde pojedini dijelovi su otišli u likvidaciju bankrot, stečaj, pronevjeren penzioni fond, kojekakve afere se vezuju i nećete naći bilo šta što je recimo od poslovnog kredibliteta ili nešto impozantno. Oni već dugo tabore ovdje međutim bila im je skuplja likvidacija i zatvaranje te banke, znate, moraju se izmiriti bilo kakvi depoziti i druga stvar vrlo je indikativno i vrlo sumnjivo i to treba pogledati, ti krediti koji su iz IEFK plasirani, u šta su otišli i kome su dati ti krediti.Ovdje se može govoriti samo o nekoj vezi i nekim čudnim interesima ja bih to tako nazvala a ko je tu prao novac i kakav novac to će se tek ustanovljavati.

Na konstataciju da je tako kompromitovana banka imala (ima) depozit sredstava od vlade R i da su raspolagali novcem Vlade RS u daljem poslovanju, Cenić kaže da to je jeste tako ali je čudno da jedna takva banka bez kredibiliteta, bez nekih filijala, bez snage, bez ikakve moći bez ičega, da se tu drže depoziti i tu se stavljaju depoziti u momentu kad svi znaju da ta banka nema nikakav kredibilitet i kad se vidi njen uopšte njena bankarska aktiva znalo se i tada.

„Čim se tu iz vlade RS poziva na tolerantnost, to je vrlo zabrinjavajuće. Kakva tolerantnost može biti u vezi s parama koje pripadaju našim građanima“, pita se Cenić.

VEĆ SAMO POLAGANJE DEPOZITA U RIZIČNU BANKU ZAHTJEVA KRIVIČNU ODGOVORNOST

„Već to što Dodik kaže da će „zaštiti pare“ je vrlo indikativno. Vrlo izvijesno da će ti novci propasti, teškom mukom će oni iščupati te pare od rusa. Sama činjenica da su ugrozili novce koje pripadaju građanima RS, budžetske novce, da su ugrozili i stavili u takav rizik te novce, to zaslužuje krivičnu odgovornost“, objašnjava Cenić.

SNSD JE PROGANJAO ČOVJEKA ZBOG KAMATE NA DEPOZIT, PA KAKO ĆE SAD OVO OBJASNITI

„Da vas podsjetim, šta je radio SNSD i Milorad Dodik i koju su „frku“ pravili ako se sjećate suđenja Simeona Vilendečiću zbog kamate, tada je bila u pitanju kamata, on nije rizikovao budžetske pare, nego je samo bilo pitanje da li je mogao da postigne bolju kamatu. Sada, novac ovih građana izlažu takvom riziku i stavljaju u banku koja ne da nema nikakav kredibilitet nego oni u tom momentu znaju da to sve može da padne kao kula od karata. I šta će se sad desiti - sad će se opet naglo početi o referendumu i dovešće nekog Rusa da obeća milijarde i velika ulaganja kako bi se sve zataškalo : pa vidite da Dodikpravi i petlju između dva nepostojeća autoputa.

J.A.

Biznis.ba

Stranci kriju gdje je nestalo 7,5 milijardi! Ispiši Wednesday, 21 April 2010

Istragu o nestanku 7,5 milijardi KM od stranih donacija koče ambasade i međunarodne organizacije, koje neće da otkriju podatke o doniranom novcu.



Rad Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava stopiran je zbog odbijanja stranih ambasada i međunarodnih organizacija u BiH da otkriju podatke o novcu doniranom za poslijeratnu obnovu i razvoj.
Dobro upućeni izvori Pressa RS tvrde da ponašanje stranaca budi sumnju da su i sami učestvovali u pranju više od 7,5 milijardi KM, kojima se gubi svaki trag. Prema njegovim riječima, članovi komisije bili su šokirani kada su ambasade i organizacije od kojih su tražili podatke o trošenju 15 milijardi KM donacija odbile da sarađuju u istrazi, preporučujući im da se obrate onima koji su dobili donacije.
- To, praktično, znači da komisija nema kome da se obrati, jer je od ambasada i međunarodnih organizacija tražila da odgovori kome su pare bile namjenjene i koliko je kome novca podjeljeno. Ovakvim odgovorom stranci su bacili sijenku na svoj donatorski rad i izazvali dodatne sumnje da sve vrijeme pokrivaju najviše bošnjačke funkcionere, koji su, po svemu sudeći, najveći dio od 7,5 milijardi KM prebacili na dobro zaštićene privatne račune – kaže izvor Pressa RS.
On podsjeća da upravo najviši bošnjački zvaničnici od samog početka opstruišu istragu o donacijama. Sve je počelo odbijanjem Adnana Terzića da u vrijeme dok je bio predsjedavajući Savjeta ministara obezbijedi novac za rad komisije, na čijem je čelu tada bio Tihomir Gligorić.
- Nema nikakve sumnje da je Terzić tada štitio Bakira Izetbegovića i Hasana Čengića, sive eminencije SDA, koji su duboko upetljani u nestanak dobrog dijela novca – tvrdi sagovornik Pressa RS.
On ističe da bi u istragu morali da se uključe tužilaštva i sudovi, jer postaje sve očiglednije da postoji jaka sprega između pojedinih bošnjačkih političara, ambasada i međunarodnih organizacija, koje neće da kažu kome su davale pare.
- Svrstavanje međunarodnih organizaciju na stranu onih koji su opljačkali milijarde maraka od donacija izaziva ozbiljnu sumnju da su i neki stranci bili dio tog kriminalnog lanca – objašnjava naš sagovornik.
Mirko Okolić, član parlamentarne komisije za utvrđivanje trošenja donacija, kaže da su upitnici u kojima se traže detaljni odgovori na pitanja u vezi sa donacijama upućeni na oko 1.000 adresa. On smatra da će dobijanjem povratnih informacija rad komisije biti znatno olakšan.
- Do sada nam je stiglo ko 100 popunjenih upitnika. Ali, imam informacije da pojedine ambasade nisu odgovorile na naš dopis, navodeći da za podatke o trošenju donacija treba da se obratimo onima koji su te donacije dobili. To bi moglo da nam oteža rad, ali vidjećemo. Kad dobijemo sve odgovore, neke stvari će biti mnogo jasnije – ističe Okolić, ne želeći da otkriva koje ambasade su odbile da dostave podatke.
Predsjednik parlamentarne komisije za istragu o trošenju donacija iz prethodnog mandata Tihomir Gligorić kaže da odbijanje pojedinih ambasada da aktuelnoj komisiji dostave podatke o donacijama iz njihovih zemalja dovoljno govori o kredibilitetu koji BiH uživa u međunarodnim krugovima.
- Očigledno je da je taj kredibilitet na veoma niskom nivou, čim se strane ambasade oglušuju na zahtjeve iz parlamenta. Nedavno sam bio na sjednici nove komisije i poželio sam im sreću u daljem radu, ali nema dileme da će im biti izuzetno teško – kaže Gligorić.
On ne vjeruje da zloupotreba donacija ikada biti isterana na čistac, jer se pokazalo da su u tu priču upetljani najistaknutiji bošnjački zvaničnici iz ratnog i poslijeratnog perioda, od kojih su neki i sada na vlasti.
- U Federaciji BiH nema političke volje da se to pitanje riješi i nema nikakve sumnje da postoji određena pravosudno-politička sprega koja ne dozvoljava bilo kakav napredak. Primjetno je da sve partije iz FBiH imaju stavove o svim mogućim pitanjima, ali o nestanku tih 7,5 milijardi retko ili nikada ne govore. Da je taj novac slučajno nestao u RS, siguran sam da bi odgovorni odavno bili iza rešetaka – tvrdi Gligorić.
Jovičić: Posao za Tužilaštvo i Sipa!
Član komisije Slavko Jovičić kaže da nije optimista da će do kraja ovog parlamentarnog mandata komisija završiti posao.
- Da je bilo volje, ta istraga je mogla davno da se završi. Taj posao je toliko obiman da njega ne mogu da rade parlamentarci već nadležni pravosudni organi. Šta je posao Tužilaštva BiH i SIPA? Da li je interes ove zemlje da se utvrdi gdje su nestale milijarde? Izgleda da nije, jer ova komisija ne može da uradi ništa. Ja sam prihvatio da budem njen član samo da bih mogao da ukažem na sve te anomalije – tvrdi Jovičić.

Press

AGENCIJA ZA BANKARSTVO RS TVRDI: IEFK BANKA JE SOLVENTNA



IEFK banka je solventna i sposobna da sve svoje obaveze izmiruje u roku dospijeća, saopšteno je juče iz Agencije za bankarstvo RS. U skladu sa osnovnim standardima za ...

... superviziju banaka i shodno Procedurama za uvođenje privremene uprave i likvidacije, iz Agencije navode da ne planiraju uvođenje privremenih mjera ili oduzimanje dozvole.

- Akcionarski kapital IEFK banke iz Banje Luke iznosi 20 miliona maraka, što je više od propisanog minimalnog iznosa Zakona o bankama RS. Banka ispunjava sve kriterijume i minimalne standarde propisane odlukama Agencije, osim iznosa neto kapitala koji je za 12 odsto manji od propisanog minimuma. Ovo je prouzrokovano rezervama koje je banka izdvojila po nalogu Agencije za pokriće potencijalnih kreditnih i drugih gubitaka - navodi se u saopštenju, piše Glas Srpske,

Dodaju da Agencija u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima vrši kontinuiran i pojačan supervizorski nadzor na bankom.

- Banka u svakom momentu raspolaže dovoljnim iznosom likvidnih sredstava koja obezbjeđuju izmirenje svih obaveza prema komitentima bez odgađanja i, što je najvažnije, prema depoziterima - ističe se u saopštenju.

Biznis.ba

Dobila opomenu pred tužbu, a korisnika kredita ne poznaje

B. A. 28/04/2010 12:17:00


LJUBUŠKI - PU Ljubuški jučer je građanka (44) prijavila da je od mikrokreditne fondacije EKI, poslovnica Mostar dobila opomenu pred tužbu u kojoj je navedeno da je jamac za kredit osobi koju ne poznaje, priopćeno je iz MUP-a Zapadnohercegovačke županije. U dopisu stoji da je navedena građanka, kao...

... jamac, dužna otplatiti preostale rate kredita zbog toga što dužnik, odnosno korisnik kredita ne vraća kredit uredno.

U tijeku je provjera navoda iz prijave o kaznenom djelu koje je počinila službena osoba Mikrokreditne fondacije EKI, stoji u priopćenju.



( Fena)

Mislim da bi i ovo trebalo u ovu temu kriminala i korupcije...Da su nasi federalni kriminalci manje trpali u svoje dzepove ovaj aranzman sa MMF-om ne bi bio ni potreban...


Propada aranžman sa MMF-om?
Federacija BiH neće imati čemu da se nada ako propadne aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, a Svjetska banaka se povuče, upozorava federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda.

Bevanda kaže da će eventulano odstupanje FBiH od onog na šta se obavezala aranžmnom sa MMF-om, značiti izostanak nove tranše, što bi bio novi udar na federalni budžet.

"Vidjećemo šta će biti. Misija MMF-a doći će 3. maja u BiH, a mi opet nećemo imati usvojen zakon o platama. Ne znam šta će se desiti, ali bojim se da je svima više dosta, a to sam osjetio i u jučerašnjim razgovorima s predstavnicima Svjetske banke", rekao je Bevanda za Portal "Vijesti.ba."

Prema njegovim riječima, sukob između federalne Vlade i Parlamenta o zkaonu platama dogodio se zbog amandmana kojim je traženo da se uvedu benificirane penzije za poslanike, što nije bio vladin prijedlog.

Govoreći o nastavku gradnje koridora "pet ce", Bevanda je rekao da svako novo gradilište donosi povećano zapošljavanje, potrošnju, ubiranje poreza, punjenje fondova, ali da taj ugovor neće izvući iz krize FBiH.

Razvojna Banka


Kriminalci štite kriminalce

Nakon što je protiv Ramiza Džaferovića u Kantonalnom sudu u Sarajevu potvrđena optužnica zbog zloupotrebe položaja u vrijeme kad je bio prvi čovjek Poreske uprave, Sulejman Tihić, predsjednik SDA, ponovio je stav stranke po kojem se svi njihovi članovi moraju povući s funkcija ukoliko protiv njih bude potvrđena optužnica. Nakon toga, Džaferović nije imao kud: podnio je ostavku. No, da Džaferovića nije baš lako maknuti s mjesta direktora Razvojne banke, gdje uz ogromnu naknadu krčmi državni novac kako i kome hoće, pokazalo se vrlo brzo i to u obliku odluke Nadzornog odbora banke. Članovi Nadzornog odbora: Duljko Hasić, Lutvo Mehonić, Branko Ivković, Senad Sofić, Ivan Đogić i Fikret Hadžić, na čijem čelu je Anto Vidačak, prošle sedmice su odlučili da neće prihvatiti Džaferovićevu ostavku!?

Jedino skandaloznije od njihove odluke je objašnjenje koje je dao Vidačak: "Direktor je, uvažavajući mišljenje svoje stranke SDA, podnio ostavku nakon optužnice Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Ali, mi smo kao stručni organ banke, kojeg je imenovala Vlada FBiH, odbili tu ostavku. Za nas, naime, nije prihvatljiv prijedlog SDA o Džaferovićevoj smjeni. Bio bi prihvatljiv da Džaferović nije imao rezultata u radu banke. Naprotiv, rezultati su vrlo dobri i to je i ovaj put konstatirano. Izvješće Agencije za bankarstvo FBiH je vrlo pozitivno, banka nema nijednog prekršajnog naloga, a korektno je i revizorsko izvješće. Struka, profesionalnost i odgovornost, sve to ima ova banka i razloga za smjenu Džaferovića zaista nema." Tako je Džaferović, iako optužen za zloupotrebu položaja, i dalje direktor banke i upravlja stotinama miliona javnih sredstava, jer, kako je sam izjavio, on je "podnio ostavku koja nije prihvaćena".

Vidačak je istragu otvorenu protiv Džaferovića - zbog načina na koji je dijelio milionske kredite podobnima, naplaćujući pritom visoku proviziju kroz svoju privatnu revizorsku kuću - prokomentirao kao "politikantske igre" koje su "kreirali pojedini pisani i elektronski mediji", dodajući da se "očito radi o nastojanju da se pojedine interesne grupacije uvedu u banku". Vidačak je naglasio kako ga ne zanima stav SDA jer su oni u NO-u, zaboga, profesionalci koji ne smiju biti politički angažirani. Što je svakako tačno jer po važećim zakonima članovi Uprave i Nadzornog odbora ne mogu vršiti stranačke dužnosti niti u jednoj političkoj stranci. Onda nije jasno šta Džaferović - koji je javno izjavio da ga je Tihić postavio na tu funkciju - ali i Vidačak - igrač Dragana Čovića s kojim ima privatno-poslovne veze i zahvaljujući kome je predsjednik NO-a - uopće rade u Razvojnoj banci? Iako je ovo bilo sumnjivo i istražiteljima koji rade na slučaju Razvojne banke, Centralna izborna komisija - koja je zahvaljujući svojim "objektivnim" odlukama već odavno počela gubiti kredibilitet - dala je tumačenje po kojem u Razvojnoj banci ništa i niko nije u sukobu interesa (!?) čime su istražiteljima vezane ruke u tom pravcu.

Kada je u januaru ove godine u Federalnom parlamentu vođena rasprava o (ne)djelima Ramiza Džaferovića, Vidačak je podnio izvještaj o radu banke navodeći da je NO "zaključio da Ramiz Džaferović, kao direktor RB i vlasnik Revizorske kuće Džaferović, nije u sukobu interesa"!? Kako je to "po zakonu" radio Džaferović, svjedoči podatak da je u vrijeme kad je Fahrudin Radončić pod povoljnim uslovima dobijao milionske kredite od Razvojne banke, na račun Revizorske kuće Džaferović iz Avaza uplaćeno 150.000 KM. Nakon prvog izvještaja Finansijske policije, Džaferović je u junu 2009. ekspresno otvorio račun u Hypo-Alpe-Adria-Bank i zatražio kredit u iznosu od 170.000 KM, koji je i dobio uz kamatu od oko 12 posto. Avaz je prvog jula 2009. Kantonalnom tužilaštvu poslao dopis u kojem stoji: "Povodom medijskih špekulacija, a imajući u vidu istragu koju vodi Tužilaštvo, dostavljamo vam ugovor i aneks ugovora o pozajmici sačinjen između Avaza i Revizorske kuće Džaferović. Ujedno vas obavještavamo da je Revizorska kuća Džaferović dana 19. 6. 2009. uplatila 20.000 KM i dana 1. 7. 2009. ostatak od 130.000 KM čime je ispoštovan ugovor o pozajmici."

Komentirali su tada poslanici i Vidačakove tvrdnje da je NO donio nekoliko odluka o uštedama, među kojima i onu o smanjenju plata uposlenika banke za cijelih 10 posto!? No, zaboravio je reći da je menadžment nakon toga sebi podijelio nagrade od ukupno 150.000 KM. Prema prijavi za razrez poreza iz 2007. i 2008. Džaferović je na svoj konto uknjižio 804.257.35 KM! Od toga, na ime plaće u Razvojnoj banci, Džaferović je u toku 2008., po sopstvenom priznanju, primio 141.301.66 KM, dok je 2007. primio godišnju platu u ukupnom iznosu od 162.955.69 KM, što iznosi tačno 13.579.64 maraka mjesečno! Za navedene dvije godine Džaferović je prijavio i okruglo pola miliona maraka prihoda od dividendi Razvojne banke - 200.000 tokom 2007. i 300.000 tokom 2008. godine.

Nakon Vidačakovih tvrdnji, poslanici su ga pitali da li je tačno da je prije nego što je imenovan na funkciju u Razvojnoj banci za tri miliona maraka prodao zgradu Vladi FBiH koja nikad još nije stavljena u funkciju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa te da li je u sukobu interesa jer je u čak tri nadzorna odbora. Vidačak na ovo uopće nije odgovorio.

Naime, Vidačak je 27. decembra 2007. prodao Vladi Federacije za tri miliona maraka potpuno srušeni hotel u Mostaru čiji su vlasnici bili Dragan Čović, Valentin Ćorić i Vidačak. Kako se radi o livadi, jer je hotel potpuno neupotrebljiv, Vlada već naredne (2008. godine) odobrava dodatna tri miliona za gradnju objekta. Posao je išao preko zajedničkih službi u Vladi Federacije, koju vodi kontroverzni Haris Ihtijarević, no radovi u Mostaru još uvijek nisu počeli. Neosporno je da je Vidačak blizak poslovni prijatelj Dragana Čovića, čiji poslanici su i pored brojnih kritika koje su pojedini poslanici iz HDZ-a iznijeli na račun Razvojne banke, dao podršku Džaferoviću. U Razvojnoj banci u Mostaru radi kćerka Dragana Čovića, a kada je ova banka kupovala poslovni prostor u Mostaru, ugovor o tome je sklopila s firmom čiji je vlasnik prijatelj Dragana Čovića, iako je njegova ponuda bila puno skuplja od druge.

U dosadašnjoj istrazi oko kriminala u Razvojnoj banci timovi istražitelja, koje čine inspektori FMUP-a, Finansijske policije i tužioci Kantonalnog tužilaštva, kroz izjave saslušanih potvrdili su da je Džaferović sklapao paralelne ugovore: jedan kao direktor banke, a drugi kao vlasnik Revizorske kuće Džaferović. Preduslov za dobijanje kredita bio je ovaj drugi ugovor, koji nije podrazumijevao i reviziju, već obavezno plaćanje za dogovorenu cijenu. Ove sedmice saslušavaju se direktori Avaz roto-pressa među kojima su Meliha Sijarić i Adisa Begić, a među zanimljivijim svakako je Bajro Šaban, Radončićev šura koji je direktno uključen u osmišljavanje finansijskih operacija. Prema nezvaničnim informacijama, Radončićevi uposlenici priznali su da nikakve odluke nisu mogli donositi bez njegove suglasnosti. (Dž.K.D.)

TAJKUNSKA ISTINA:

Sve što imam sam ukrao,
samo sam školu i vozačku kupio.

Sedmi dan



Šta je Šangaj Federaciji BiH?



Svakodnevni dokazi potpune neodgovornosti, apsolutne nekompetentnosti i moralne tuposti većine političara već odavno su uobičajeni ambijent u kojem sve teže preživljavaju građani Bosne i Hercegovine. No, postoje i postupci visokih funkcionera povodom kojih pamet staje i sve riječi kojim bi ih valjalo komentirati gube na smislu, nemoćne da opišu besramnost i drskost onih koji već decenijama sjajno žive na grbači naroda o čijim interesima navodno brinu. I zaista, jesmo li sigurni o kakvim ljudima mi, ustvari, govorimo? Radi li se o kriminalcima, hohštaplerima, parazitima, idiotima, zombijima, manijacima ili, pak, o šampionima bosanske tranzicije, genijalcima koji su shvatili da su narodi koje predstavljaju tek bagra koja ne zaslužuje bolje predstavnike od onih koje decenijama uporno bira?

Gornji redovi su uvertira (očaja) za komentar vijesti po kojoj Vlada Federacije BiH narednih 15 dana neće održavati sjednice zbog toga što će premijer Mustafa Mujezinović biti na službenom putu. O kakvom službenom putu se radi, nije saopćeno, osim informacije da će premijer prvo boraviti u Turskoj, a onda će otputovati na tradicionalnu Svjetsku izložbu EXPO, koja se ove godine održava u Kini, u Šangaju. I dok se vlade svih evropskih država već mjesecima nalaze u stanju permanentnog zasjedanja u traženju izlaza iz recesije koja je pogodila cijeli svijet, Mujezinović će skrhati barem stotinjak hiljada maraka glumeći državnika neke industrijske velesile koji posjećuje paviljon svoje zemlje na izložbi na kojoj se prezentiraju najnovija privredna i naučna dostignuća i potencijali nacionalnih ekonomija. Pogledajmo u kojem trenutku Mujezinović odlazi na put: Vlada Federacije na čijem je čelu praktično je u raspadu, jer svi ministri hrvatske nacionalnosti odbijaju učešće u radu; svjetlo u Vladi upaljenim drži "inokosni" vicepremijer Gavrilo Grahovac, koji predstavlja sebe samoga, jer je obznanio ostavku na funkciju u Vladi, pa se predomislio, napuštajući pritom Stranku za BiH koja ga je i postavila na funkciju; svi ekonomski pokazatelji u Federaciji BiH, a pogotovo budžetski deficit, govore o potpunom ekonomskom kolapsu; Mujezinovićeva vlada nije usvojila nijednu dugoročnu mjeru za izbjegavanje grčkog scenarija, busajući se u prsa kreditom iz stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, koji će biti u cijelosti potrošen za nekoliko mjeseci isključivo za isplatu primanja budžetskih korisnika...

Šta će biti nakon toga, Mujezinovića, očito, nije briga. Premijer koji se ponaša autistično kada se radi o općim interesima, savršeni je primjer homo boshniakusa hiperuspješnog kad se radi o njegovim vlastitim interesima: već skoro 20 godina, na ovoj ili onoj funkciji, živi na budžetskim jaslama. Već prilikom preuzimanja aktuelne funkcije obznanio je da (srećom!) nema ambicija za drugi premijerski mandat, pri čemu ne treba sumnjati da je već osigurao ne manje unosno povlačenje na "rezervni položaj" - ako nigdje drugo, u Razvojnu banku Federacije BiH, čijeg notornog direktora Ramiza Džaferovića i dalje drži na funkciji.

Poraznija od samog Mujezinovića je činjenica da njegov turizam o trošku poreznih obveznika u Federaciji BiH prolazi bez ikakve reakcije, čak i od onih koji bi vrištali da se u Šangaj spakovao Milorad Dodik, uz optužbu da se radi o paviljonu države Bosne i Hercegovine. Svi bi se sjetili da Republika Srpska nije država, te da Dodik nema šta tražiti u Šangaju; no, pošto putuje Mujezinović, sve je u redu pošto entitet Federacija BiH, valjda, jest država. Ako u čitavoj farsi koja se zove "premijer Mustafa Mujezinović" ima ikakve utjehe, onda je ona u tome da razlike za Federaciju BiH nema, osim troškova putovanja, kad je premijer na poslu u Sarajevu i onda kada je na putu. Kako bi bilo divno da je Mujezinović sa sobom poveo još kojeg najbližeg suradnika iz svoje stranke i Vlade u Šangaj, pa da ponovo proradi islandski i još koji vulkan, te Kinu odsiječe od Evrope!

Na upravne odbore i komisije potrošeni milioni maraka
V
T. C. 10/05/2010 00:03:00
Vijeće ministara BiH

U odgovoru koje smo dobili iz Ministarstva finansija i trezora BiH, navodi se da je u toku 2009. godine iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH na ime naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija BiH ukupno isplaćeno 1.838.921,88 KM ...


Koliko je novca iz državnog budžeta isplaćeno za naknade članovima komisija koje je osnovalo Vijeće ministara BiH, te članovima upravnih i nadzornih odbora, komisija koje su formirane po osnovu zakona, kao i ostalih interresornih radnih grupa, pitali smo Ministarstvo finansija i trezora BiH?

U odgovoru koje smo dobili iz Ministarstva, navodi se da je u toku 2009. godine iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH na ime naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija BiH ukupno isplaćeno 1.838.921,88 KM.

Na ime naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima isplaćeno je 779.920,73KM, za rad u komisijama čije formiranje proističe iz zakona isplaćeno 693.870,93 KM i to:
Komisiji za izradu Nacrta zakona o platama i naknadama u institucijama BiH 20.040 KM. Odboru za žalbe policijskih službenika 180.994,06 KM. Komisiji za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u BiH 63.600, Vijeću za sport BiH 19.500, Komisiji za pomilovanje osuđenih osoba za krivična djela iz nadležnosti Suda BiH 12.098 KM.

Komisiji za uslovni otpust osuđenih osoba od strane Suda BiH isplaćeno je 23.708 KM, Komisiji za polaganje pravosudnog ispita na nivou BiH 42.396,80, Komisiji za polaganje stručnog upravnog ispita BiH 158.839,81, Komisiji za zajedničke javne nabavke u institucijama BiH 54.144, Komisiji za plate i naknade u institucijama BiH 34.216,56, Žalbenom vijeće pri Vijeću ministara 41.320 i Komisiji za deminiranje 43.013,70 KM. Na ime naknade za rad u komisijama koje je osnovalo Vijeće ministara BiH, te drugim interresornim radnim grupama isplaćeno je 365.130,22 KM.

Iz Ministrastva finansija i trezora ističu u odgovoru da je važno što je u ukupnom iznosu koji je, na ime naknade za rad u drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija BiH, isplaćen u toku 2009. godine (1.059.001,15 KM.) sadržan i iznos od 259.683,70 KM, koji je isplaćen na ime rada u navedenim radnim tijelima u toku 2008. godine.


R. D.

Kladioničarsko kriminalno klupko se odmotava

T. C. 14/05/2010 00:01:00


U više navrata smo na ovom portalu pisali o kriminalu u kladionicama širom BiH. Klupko neviđenog kriminala i vjerovatno najveće poslijeratne pljačke bh.građana počelo se odmotavati. Aktuelne su međusobne optužbe ministra finansija FBiH i direktora Porezne uprave FBiH koji su prošlih dana jedan na drugog prebacivali odgovornost za nenaplaćivanje 36 miliona KM poreza kladionicama.


Kako je našem portalu rekao ministar Vjekoslav Bevanda “problem je u tome što je Ministarstvo finansija predložilo Vladi i Parlamentu FBiH, a to je usvojeno da se ograniči mandat direktora i njegovog zamjenika u Poreznoj upravi FBiH, a isto tako da važi za rukovoditelje svih uprava u Federaciji“.

“Zato se priča da Ministarstvo financija onemogućava da Porezna uprava naplati porez od kladionica. Sada vi meni recite ko spriječava i kojim aktom Poreznu upravu i kako ja mogu utjecati da to se ne plati. Odgovor je Porezna uprava ne radi svoj posao“, kaže Bevanda.

Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, objašnjava kako Uprava sad ne može naplatiti porez, jer za to nema uporište u zakonu.
"Po Zakonu o poreznoj upravi ne možemo naplatiti dug niti donijeti rješenje o prinudnoj naplati sve dok traje žalbeni proces. Ne možemo ni blokirati račune, što je jedan od vidova prinudne naplate. Tražili smo da kladionice budu uvezane s Poreznom upravom. Od toga nije bilo ništa. Predlagali smo i da na svaku uplatu u kladionicama bude plaćen porez, kao što je slučaj u Hrvatskoj. Ministarstvo finansija FBiH to nije prihvatilo. Insistirali smo da uplata poreza ide na svaki dobitak, a ne samo na dobitke veće od 100 KM", rekao je Arifović medijima.

Direktor Lutrije BiH Edhem Pašukan je u nedavnom razgovoru za naš portal ustvrdio da privatne kladionice ne bi smjele na sebe da preuzimaju obavezu igrača da plaćaju porez na dobitak. “To je grubo kršenje Zakona o porezu na dohodak. Naime, porez od dobitka igara na sreću čini sastvani dio poreza na dohodak, i izosi deset posto od dobitka. Priređivač je po Zakonu dužđan preračunati i obustaviti taj porez dobitniku i isti uplatiti na račune u budžete općine iz koje dolazi igrač. Niko nema pravo preuzeti na sebe ovo. Ovdje nije pitanje da li će porez biti obračunat nego da li će biti upućen tamo gdje treba jer ga niste obustavili. To je klasična obmana države ali i igrača. Ovime bi se trebali pozabaviti nadležne inspekcije i tome stati u kraj“, rekao nam je Pašukan.
U cijelu priču konačno su se uključili i parlamentarci.

“Porezna uprava FBiH kladionicama koje ne plaćaju poreze mora izricati kazne i blokirati račune, kako bi ovaj dug prema državi bio izmiren“, istakao je Omer Vatrić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Vatrić tvrdi kako Porezna uprava mora iskoristiti sve zakonske mehanizme kako bi dug naplatila. Prema informacijama iz Porezne uprave, ovaj dug bit će znatno veći s obzirom da je informacija o dugu od 36 miliona KM stara već dvije godine.
"Nelogično mi je da neko može blokirati naplatu poreza. Jasno mi je da može opstruirati. Porezna uprava, kao izvršna institucija, pogotovo u vrijeme ušteda i kada u budžetu nedostaje novca za penzije ili druge obaveze, svim kladionicama mora izreći kazne i blokirati račune s ciljem naplate ovog duga", istakao je Vatrić.

Ante Čolak, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, smatra da ovaj problem može biti riješen jedino izmjenom zakona koji regulišu ovu oblast.
"Porez na dobit bi trebalo da plati osoba koja je dobila zgoditak, a ne da kladionica koja sada u ime dobitnika, odbijajući mu od dobitka, navodno plaća porez. Sadašnji zakoni su kriminalni. Kako kladionice uopće mogu raditi kad nisu izmirile dugove prema državi? Očito da mogu jer imaju pokriće u politici", tvrdi Čolak.

Hoće li konačno oni koji su godinama kršili zakone i ostali dužni platiti obaveze prema državi, te oni koji su ih svo vrijeme štitili, preživjeti još jednu aferu vrlo bi brzo moglo biti poznato.

S.Ć