Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Zdravlje : Greske ljekara
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13656
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Greske ljekara

Ne znam zato ali mi neto na um pade da su ljekari prestali grijeiti

21-07-2011 at 21:31 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Greske ljekara

Nesavjesno lijeenje i medicinske greke



I doktori ubijaju, zar ne?

Marijana Puketa, 33-godinja Sarajka, umrla je na Treoj internoj klinici KCUS-a, gdje je leala 13 sati bez da joj je iko od ljekara pruio pomo Direktor KCUS-a utvrdio je odgovornost i kaznio ljekare Presedan u historiji bh. pravosua u poslijeratnom periodu: okrivljujua presuda doktorici za nesavjesno lijeenje Doktor tvrdi da je pacijentica sama progutala gazu



Najvie me boli to su Marijanu samo pustili, da su makar ta uradili, pa i pogrijeili, preko toga bih nekako i mogao prei, rijei su kojima Sarajlija Darko Puketa zakljuuje priu o najdramatinijim danima njegovog ivota, u kojim je naprasno ostao bez supruge Marijane Kreilich-Puketa.

Marijana Kreilich-Puketa preminula je 3. decembra 2011. godine na Treoj internoj klinici u Sarajevu. Njezinoj smrti prethodilo je nekoliko dana tokom kojih je Darko Marijanu, zbog enormno visokog krvnog pritiska i boli u grudnom kou, vozio od jedne do druge zdravstvene institucije.

Marijana je 30. novembra 2011. iznenada dobila povien krvni pritisak i suprugu se alila na bolove u grudima. Zbog toga ju je Darko odveo u Hitnu pomo, odakle su ih uputili u Centar urgentne medicine na Koevu. Sa pritiskom koji je tada bio 220 sa 120, Marijanu su iz Centra urgentne medicine, gdje su je primili doktori Senad Hasanspahi i Maja Stevovi, vratili kui, uz savjet da kupi tlakomjer i mjeri pritisak dva puta dnevno. Hasanspahi i Stevovi su prvi, u nizu ljekara, koje Darko Puketa krivi za smrt njegove supruge.

Termin u januaru Dva dana kasnije, Marijana ponovo ima krizu visokog pritiska. iva u tlakomjeru tog je dana, u petak, 2. decembra, mjerila 220 sa 110. Suprunici Puketa ponovno odlaze u Centar urgentne medicine, tu ih prima dr. Hajrovi.

Istina, kae Puketa, Hajrovi je nazvao prvu Internu kliniku i doktoru Osmanu Terziu rekao da ima mladu pacijenticu sa izrazito visokim krvnim pritiskom i raspitivao se ta bi mogao biti uzrok tome.

ovjek u Centru za urgentnu medicinu nema pojma o emu se radi, to me je okiralo. Hajrovi telefonom razgovara sa Terziem, meutim on govori kako nije raspoloen za novog pacijenta, prisjea se Puketa.

Marijani su, potom, dali tabletu za sniavanje krvnog pritiska i poslali je u Hitnu pomo po recepte za lopril, te kui. Tom prilikom suprunicima Puketa su rekli da se jave u ponedjeljak u angioloko savjetovalite, kako bi Marijana dobila termin za januar.

Ponedjeljak Marijana nee doekati iva, iako e, zahvaljujui silnim molbama njezinog supruga, biti smjetena na Treu internu kliniku. Ipak, iako je na uputnici pisalo da bi Marijana trebala biti smjetena u intenzivnu njegu i to na 24-satno posmatranje, na Treoj klinici smjetaju je u obinu bolesniku sobu.

Desilo se to u subotu, 3. decembra, u 4:30 ujutro. Ni u satima koji su uslijedili, Marijana na Treoj internoj klinici nee biti podvrgnuta neophodnim pretragama, jer se one ne rade u danima vikenda. Tog dana, oko 14 sati, Darko e posljednji put vidjeti suprugu. Marijana mu je tada ispriala kako je imala jo jednu krizu visokog pritiska, kako je pokuavala doi do sestre ili ljekara, ali je tom prilikom pala u hodniku. Marijana mu je tada rekla i da cijeli dan lei, ali da je niko nije pogledao.

Tri sata prije nego e umrijeti, vidio sam Marijanu. Tada mi je ispriala kako joj se obratio doktor Ifet Filipovi. Rekao joj je sad bih ja tebe izlijeio, ali mi zakon ne dozvoljava. Od svega me najvie boli ta njegova izjava. To kao ovjek ne mogu prihvatiti, govori Darko Puketa.

Neto prije est sati istog dana iz bolnice su mu javili da mu je supruga preminula. U subotu ujutro napokon je stigla do klinike, a u subotu poslijepodne u njoj je umrla. Trinaest sati Marijana Puketa je leala u bolnici, a da joj pomo nije pruena. Darko Puketa je nakon svega zatraio da se obavi obdukcija tijela njegove preminule supruge. Kae kako su ga tako savjetovali i neki ljekari koje ne poznaje, a koji su ga sreli na hodniku Klinike i kriom mu to rekli.

Darko Puketa je sluaj prijavio Kantonalnom tuilatvu u Sarajevu. Predmet je zaprimila tuiteljica Meliha Bungur. I ona je naloila da se obavi obdukcija, koja je pokazala da je Marijana Puketa preminula od puknue aorte, najvee arterije u ljudskom tijelu, uzrokovano visokim krvnim pritiskom.

U vezi sa krivinim predmetom, koji je u ovom Tuilatvu formiran povodom smrti Marijane Pukete, nadleni kantonalni tuilac poduzima predistrane radnje u svrhu provjere relevantnih okolnosti pod kojima je dolo do nastupanja smrti oteene (Marijane Puketa op. a.), nakon ega e donijeti konanu tuilaku odluku u smislu eventualnog otvaranja istrage protiv odreenih osoba, saopila nam je glasnogovornica Kantonalnog tuilatva u Sarajevu Jasmina Omievi.

Lik Marijane Puketa poznat je mnogim Sarajlijama. Fotografija ove mlade ene nalazi se na plakatima kojim je grad oblijepio njezin Darko Puketa.

Mlada Sarajka (33) ubijena u bolnici Koevo zbog nepruanja pomoi. KO JE SLJEDEI?, pie na plakatima kojima Darko Puketa eli cijelu javnost upoznati sa smru Marijane za koju krivi nemarne ljekare.

U meuvremenu, Darko Puketa je primio dva pisma generalnog direktora Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Farisa Gavrankapetanovia.

Drugo pismo Puketa je primio 6. februara, istog dana kada je i napisano. U njemu, prof. Gavrankapetanovi nedvosmisleno priznaje da su njegovi podreeni, ljekari razliitih klinika, odgovorni za Marijaninu smrt.

Ranije sam Vas obavijestio da sam poduzeo sve radnje u cilju utvrivanja injenica relevantnih za dobijanje validnog miljenja vezanog za proceduru usluge i uzroke nastanka smrti Vae supruge Marijane. S obzirom da su te radnje okonane, izreene su mjere za uinjene povrede radne obaveze odreenom broju zaposlenika. S obzirom da je u predmet ukljueno Tuilatvo KS-a, na njihov zahtjev dostavili smo traenu dokumentaciju, stoji u Gavrankapetanovievom pismu.

Tuilatvo Kantona Sarajevo je u 2011. godini podiglo samo jednu optunicu po prijavi za krivino djelo nesavjesno lijeenje.

Rije je o sluaju protiv doktorice Amile Cvijeti-Koldo, kojoj je prije nekoliko dana izreena okrivljujua presuda.

Doktorica Amila Cvijeti-Koldo kriva je za smrt Svjetlane Zuki, koju je prouzrokovala nesavjesnim lijeenjem. Ovako ukratko glasi presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, koju je 1. februara proitala sutkinja Dalida Burzi i koja e ui u historiju bosanskohercegovakog pravosua kao prva osuujua, mada nepravomona, presuda donesena zbog nesavjesnog lijeenja u poslijeratnom periodu.

Kantonalni sud u Sarajevu je zakljuio da su dokazima izvedenim tokom suenja potvrene inkriminacije prema kojima je Cvijeti-Koldo kod Zuki primijenila epiduralnu analgeziju da bi joj omoguila bezbolan poroaj, nakon ega je dolo do probijanja ovojnice kimenog stupa kod pacijentice.

Kuno lijeenje Prema inkriminacijama, koje sud smatra dokazanim, Zuki je otputena s Klinike za ginekologiju i akuerstvo na kuno lijeenje, iako je zbog navedene komplikacije morala biti zadrana u bolnici due od 24 sata. Cvijeti-Koldo je potom u vie navrata samoinicijativno lijeila pacijenticu u njenom stanu, bez konsultacije s nadreenima i lijenicima drugih specijalnosti, te primjenjivala neprikladna sredstva i metode lijeenja.

Sud je, na temelju dokaza, utvrdio da je okrivljena doktorica primala Zuki u vrijeme deurstva na klinici, te joj davala takozvanu krvnu zakrpu i otputala je kui, usprkos tegobama i pogoranju zdravstvenog stanja kod pacijentice kojoj je bio potreban bolniki tretman.

Sutkinja Burzi istakla je da je zdravlje temeljna vrijednost ovjeka, te da su zdravlje i njegova zatita prava zajamena Ustavom, ukazujui na specifinosti ljekarske profesije, te odgovornost koja podrazumijeva striktno potivanje pravila dobre doktorske prakse i pravila medicinske struke i nauke, iz ega proistjee osobna, moralna i pravna odgovornost.

I nakon nepravomono zavrenog viegodinjeg sudskog procesa, u Gordani Simi, sestri preminule Svjetlane Zuki ostala je gorina. Gorina prouzrokovana izjavama i pitanjima kojim ju je osuena doktorica izlagala tokom suenja.

Kada ju je tuilac pitao zato iz bolnice nije poslala hitnu pomo kada je moju sestru naruila na krvnu zakrpu, doktorica je odgovorila da se Denis (sin pokojne Svjetlane op. a.) bojao crvenih uniformi. Potom je izjavila kako moja sestra nije imala zdravstveno osiguranje i da zbog toga nije htjela u bolnicu. Istina je da je Svjetlana bila zdravstveno osigurana, a da Amila Cvijeti-Koldo nikada nije predloila bolnicu i hospitalizaciju, nabraja Gordana Simi izjave kojim se doktorica branila tokom suenja.

Simi objanjava kako ju najvie boli arogancija doktorice, koja je na suenju ak tvrdila i to da je Svjetlana samoinicijativno i na svoju ruku uzimala lijekove, drugim rijeima da se sama ubila, jer je patila od postporoajne depresije.

Minka akonji, medicinska sestra iz Cazina, je u ljeto 2006. godine boravila na Klinikom centru Univerziteta u Sarajevu zbog operacije miia, smjetenog izmeu jednjaka i eludca.

Mjesec dana nakon operacije u Klinikom centru Koevo Minki su na KBC-u Dubrave u Zagrebu iz eluca izvadili gazu, dimenzija 40 puta 40 centimetara.

U julu 2006. sam dola u bolnicu sa jednom dijagnozom, a iz nje izala sa drugom. Dr. Haris Tanovi mi je operisao mii koji se nalazi izmeu eluca i jednjaka. Tri mjeseca sam ivjela od aja i vode. U bolnici sam bila 24 dana i za to sam vrijeme izgubila 15 kilograma. Stalno sam imala visoku temperaturu. Uz sve to, 21 dan sam imala dren. A meni je dobro poznato da se dren moe drati najvie 3 ili 4 dana. Iz bolnice sam stigla kui u Cazin. Zbog stranih bolova u stomaku otila sam doktoru u Biha. Tu su mi napravili rendgenski snimak, endoskopiju i gastroskopiju i utvrdili da u elucu imam strano tijelo. Doktor iz Bihaa je tada nazvao dr. Tanovia i to mu i rekao. No, Tanovi je kazao da sam sama pojela gazu, prisjea se Minka akonji.

Napominje kako je to shvatila kao linu, ali i uvredu za cijelu medicinsku struku.

Kao medicinskoj sestri mi je dobro poznato da se prije operacije broji svaki predmet koji se unese u salu i iznese iz nje, pria akonji.

Nakon svega ovoga, Minku je suprug odvezao u Zagreb, gdje su je na KBC Dubrave operisali i iz eluca izvadili gazu zaostalu nakon operacije. Gazu su, kao dokazni predmet, akonjii donijeli sa sobom u Cazin.

Preko advokata su od KCUS-a traili nadoknadu materijalne tete, odnosno trokova putovanja i operativnog zahvata u Zagrebu, koja se mjeri hiljadama maraka. U Sarajevu nisu htjeli ni da uju, a dr. Tanovi je, prema rijeima akonjia, i dalje tvrdio da je Minka sama progutala gazu.

Doktor tui pacijenticu Vidjevi da je ljekari ele napraviti budalama, akonji je odluila putem suda dokazati da nije sama progutala gazu, ve da je bila rtva lijenikog nemara, zbog kojeg je danas skoro pa invalid.

Znate kako je neugodno nositi korzet. E, pa ja steznjak, u kojem se osjeam i izgledam poput kornjae, moram nositi cijeli ivot. Ne mogu se sagnuti kako treba. A 45 mi je godina. Neu odustati. Ni zbog sebe, a ni zbog drugih ljudi koji bi sutra mogli postati rtve nesavjesnog lijeenja. Postala sam invalid, a oni tvrde da sam sama pojela gazu, pria akonji.

Krivina prijava protiv doktora Harisa Tanovia zbog nesavjesnog lijeenja Minke akonji iz 2007. godine, podnesena kod Tuilatva Kantona Sarajevo najprije je bila odbaena, no federalno je Tuilatvo ponitilo odluku o neprovoenju istrage i naredilo otvaranje nove.

akonjii su podnijeli i privatnu tubu na Opinskom sudu u Sarajevu.

Ve pet godina sam na sudu. U aprilu mi je zakazano novo roite, kae akonji, ponavljajui da, kakav god ishod bude, odustati od pravde nee.

Istovremeno, i doktor Tanovi najavljuje tubu protiv Minke akonji, tvrdei da je ona nanijela tetu njegovom ugledu i ivotu.

Taj sluaj je ist. Radi se o gazi koja je naena u eludcu. A ja nisam uopte otvarao digestivnu cijev. Oito se radi o pokuaju da se ljekari optue za greku i izvue se novac od njih, to je van pameti. Jer nemogue je u zatvorenu bocu bilo ta staviti. Znate, ima i toga da pacijenti pokuavaju zloupotrebljavati takve situacije. Meni se ni teoretski tako neto moglo desiti, jer takva mogunost nije ni postojala. Ja u sada tuiti tu pacijenticu, koja je najvjerovatnije progutala gazu. Jer ja eludac nisam ni otvarao, kae profesor Tanovi, ponavljajui da krivini postupak protiv njega nikad nije pokrenut, iako se cijela pria dugo razvlaila po sudu.





etiri prijave u 2011.


Kantonalno tuilatvo Kantona Sarajevo zaprimilo je u 2009. i 2010. godini po dvije prijave zbog krivinog djela nesavjesno lijeenje iz lana 229. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu kojih postupajui kantonalni tuioci vre predistrane radnje u svrhu provjere navoda iz prijave kako bi utvrdili da li u konkretnim sluajevima postoje elementi ovog krivinog djela i donijeli konanu tuilaku odluku u smislu eventualnog otvaranja istrage protiv prijavljenih lica. Tokom 2011. godine Tuilatvu su dostavljene ukupno etiri prijave zbog istog krivinog djela. Shodno tome, u jednom predmetu nadleni kantonalni tuilac otvorio je istragu zbog osnova sumnje da je u datom sluaju poinjeno krivino djelo nesavjesno lijeenje, dok je u jednom sluaju postupajui tuilac podigao optunicu povodom predmetnog krivinog djela.





Bez ruke zbog smrti pacijenta



Ljekarske greke stare su koliko i medicina, a da Vas razuvjerim kako to nije fenomen modernog vremena, kazat u da u uvenom Hamurabijevom zakonu, koji je obznanjen prije vie od 3.800 godina pie da e se ljekar, koji lijei glavu pacijenta, pa pacijent umre kazniti odsijecanjem ruke. Ista kazna u istom zakonu predviena je i za gubitak vida pacijenta. Od tada do danas bilo je puno ljekarskih greaka, znanih i neznanih, bilo je i onih koje su bile uzrokom suenja, pa i presuda tekih kazni, kae predsjednik Ljekarske komore KS-a Fahrudin Kulenovi.

Dr. Kulenovia upitali smo kakve su mjere predviene za ljekare, koji nesavjesnim lijeenjem uzrokuju pogoranje zdravlja ili smrt pacijenata.

Pitali ste me moe li se tom ljekaru zabraniti rad. Protiv ljekara koji tako pogrijee poduzimaju se i izriu razne mjere i presude, od disciplinskih mjera pa do zabrane ljekarske prakse. Kod ljekarskih greaka razlikujemo uglavnom dvije vrste greaka. To su strune greke i nemar ili nepanja, kae Kulenovi.

Kulenovi objanjava da je osnovna obaveza ljekara da zdravstvenu zatitu pruaju primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija i praenjem dostignua u razvoju medicinske nauke. Etiki komitet ima i svoj Kodeks medicinske etike i deontologije, koji ljekarima nalae da moraju uvijek uvati ugled i dostojanstvo ljekarskog stalea. Etiki komitet razmatra sluajeve ljekara koji se ogrijee o Kodeks, a rjeava i albe i pritube pacijenata na rad ljekara.






Kanjeni ljekari



Nakon to je generalni direktor KCUS-a prof. dr. Faris Gavrankapetanovi obavijestio Darka Puketu da je odreen broj uposlenika te ustanove kanjen zbog smrti Marijane Puketa, zanimalo nas je ko su kanjeni uposlenici i kakve su im mjere izreene.

Posebno formiran tim je zakljuio da postoji osnova da se odreenom broju ljekara izreknu mjere za uinjene povrede radne obaveze, to je i uinjeno. No, s obzirom da je u predmet ukljueno Tuilatvo KS-a koje vri istrane radnje, zbog te istrage ne moemo govoriti kojim ljekarima su izreene mjere zbog povrede radne obaveze, kazao nam je Gavrankapetanovi.



10-02-2012 at 12:37 | Ukljui u odgovor
Azur
Nivo: Forumski doajen
xxxxxyyyyy

Registriran(a): 24-07-2005
Odgovori: 5025
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Greske ljekara

Procitah clanak u holandskim novinama,koji me odmah asocira na stanje u mojoj BiH, sa naslovom:BOLNICE PRIJAVILE SAMO 243 SUMNJIVIH SMRTNIH SLUCAJEVA. I naravno, odmah se namece pitanje koliki je taj broj kod nas.

Ova tema je interesantna iz jednog prostog razloga, sto i u razvijenim zemljama, ma koliko primarna zdravstvena zastita imala visok nivo svog razvoja, ona u sustini prestavlja tabu temu. Bez obzira sto je zdravstvena zastita u Nizozemskoj na zavidnom nivou, ipak se o ovoj temi nerado pise i razgovara. To se posebno odnosi na one, to jest zdravstvene radnike, kojih se ova tema i najvise tice.
Bolnice u Holandiji ne prijavljuju vise stotina sumnjivih smrtnih slucajeva. To proizlazi iz iztrazivanja jedne radio-tv stanice(RTL Nieuws). U toku 2009 godine Inspekciji za zdravstvenu zastitu je prijavljeno samo 243 smrtna slucaja, kod kojih se sumnja da je napravljena medicinska greska. Medjutim, prema misljenju strucnjaka, godisnje usled gresaka umre 1960 pacijenata. To znaci da sigurno 1700 slucajeva ostaje ne prijavljeno.

Medicinski radnici precutkuju sumnjive smrtne slucajeve. To misljenje proizlazi iz istrazivanja navedene radi o-tv stanice i to misljenje potvrdjuje i sama inspekcija zdravstvene zastite. Glasnogovornik inspekcije za zdravstvenu zastitu kaze da u bonicama nema jos kulture da se navedeni smrtni slucajevi prijavljuju. Ministarstvo i organizacije u zdravstvu su napravile dosta u pokusaju da dodje do promjenu u kulturi ponasanja medicinskih radnika. To zapravo ima najvece rezultate ako ti radnici sami imaju volju i zelju sa time. Od 2010 godine moze inspekcija bolnice kaznjavati ako dodje do ne prijavljivanja sumnjivih smrtnih slucajeva. Medjutim, iz nalaza RTL Nieuwsa, proizlazi da je se to desilo u svega malom broju slucajeva.

Nema prijava navedenih slucajeva?! Nema , zato sto su ti slucajevi trnoviti(bodljikavi) i ljekari i ostalo medicinsko osoblje greske drze u tajnosti, kaze Jan Klein predavac (zastite pacijenta)na Erasmus Univerzitetu. Ako si zadnji korak kod pacijenta ucinio onda moras dobro pripaziti, jer ti je tuzilastvo sa istraznim sudijom odmah sjelo za tvoj vrat. I to je jedan od razloga zasto se slucajevi cesce ne prijavljuju.

Prema misljenu navedong predavaca u igri je i da bolnice malo istrazuju smrtne slucajeve. U protivnom bi taj broj gresaka bio sigurno manji. Medicinskie dosije su uglavnom nepotpune jer pacijent cesto ima vise bolesti i vise ljekara. Zbog toga se ne moze tacno utvrditi gdje je greska napravljena.

Od 243 prijavljenih slucajeva, 60% gresaka su ucinjene kod beba(29 slucaja) i starijih osoba od 65 godina(120 slucaja). Obadvije grupe spadaju u takozvanu rizicnu grupu pacijenata. 29 mrtvih beba zbog medecinskih gresaka, kaze Jav van Lith,predavac akuserstva.

Pregled smrtnih slucajeva izazvane greskom:
Starosna dob Broj smrtnih slucajeva Procenat
Mladje od 1 godine 29 ili 11,93%
1-11 godina 4 ili 1,65%
12-18 godina 1 ili
0,41%
19-65 godina 67 ili 27,57%
66-80 godina 75 ili 30.86%
80 i starije 45 ili 18,52%
Nepoznato 22 ili 9,05%
UKUPNO 243 100%

Prema misljenju Klein-a taj broj prijava bi zapravo mora biti i veci od 1960, jer kod svake pretpostavljene greskem bolnica bi morala prijaviti slucaj inspekciji. On ide u tome jos i dalje pa kaze da bi bolnice morale istrazivanje obavezno uraditi kod svih smrtnih slucajeva. Cak i ako nema jasnih prepostavki da je medicinska greska napravljena.

Pregled smrtnih slucajeva u zavisnosti od duzine vrema potrebnog za istrazivanje uzroka smrti:
Vrijeme trajanja Broj smrtnih slucajeva
Krace od pola godine 80
Izmedju 6 -12 mjeseci 103
Izmedju 13-24 mjeseca 47
Duze od 24 mjeseca 6
Nepoznato 7
UKUPNO 243
Stav VVD(jedna od politickih partija) je da broj smrtnih slucajeva sa medicinskim greskama se mora smanjiti . VVD ima misljenje da se svaki smrtni slucaj u bolnici mora ispitati. I ako ima ustanovljenih gresaka da se moraju te greske prijaviti nadleznoj inspekciji.

Na kraju, radi komparacije, da kazem da Holandija ima 15 miliona stanovnika i da u prosjeku ima dva puta vise ljekara nego Bosna i Hercegovina.


[Edited by Azur on 18-01-2014 at 11:26 GMT]

18-01-2014 at 11:22 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 5
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: amilica, Bushido, Cope, Ema, jabih, Tempus_Fugit
FORUM : Zdravlje : Greske ljekara New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice