|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
laly
Nivo: Moderator podforuma
Don't Let Me Be Misunderstood
Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran
  
|
Re: STOP nasilju nad zenama!!!
postoje razni razlozi zasto je neko nasilan, i zasto neko trpi nasilnu osobu.
vala raco ova ti je teorija zasnovana na predrasudama.... ni materijali status, ni obrozovanje, ni drusteni status ne odredjuju ko je nasilnik.
Dinamika nasilja nad ženom (tzv. spirala nasilja)
Pogrešno je nasilje nad ženom u obitelji promatrati kroz epizode nasilja koje se dogaðaju kada situacija izmakne kontroli. Ovdje je zapravo rijeè o dugotrajnom i kontinuiranom nasilnom obrascu koji se pravilno ciklièki odvija kroz nekoliko faza. Kod dugotrajnog zlostavljanja govorimo o tzv. Spirali nasilja u kojoj se izmjenjuju tri faze:
1. faza stvaranja tenzija (jaèanje, eskalacija),
2. nasilna faza (eksplozija, nasilno ponašanje) i
3. faza „medenog mjeseca“ (žaljenje, isprièavanje).
U fazi stvaranja tenzije nasilnikov stres i napetost rastu, žena postaje svjesna da je napad neizbježan, javljaju se manji incidenti, žena nastoji smiriti situaciju, ali sporovi ostaju neriješeni, zlovolja muškarca ostaje, raste s vremenom i pretvara se u srdžbu.Mnogi muškarci poèinju više konzumirati alkohol i pokušavaju izbjeæi konflikt. Tijekom ove faze dolazi do emocionalnog (psihièkog) zlostavljanja i popratnog uništavanja ženinog osjeæaja vlastite vrijednosti i samoodreðenja. Ova faza je karakterizirana željom zlostavljaèa za ekstremnom kontrolom nad svojom suprugom i obitelji. Ženine manje pogreške doèekane su neprijateljskim verbalnim napadima, èesto biva optužena za stvari koje nije uèinila, èesto biva stavljena je u izolaciju te joj se dozvoljava komunikacija samo s odreðenim osobama ili nijednom osobom uopæe.
Tijekom dana, tjedana i mjeseci tenzija raste i na kraju dolazi do erupcije u eksplozivno tjelesno nasilje prema ženi kao ulazak u nasilnu fazu.
Gotovo odmah tenzija popušta i poèinje faza „medenog mjeseca“. Tada je zlostavljaè tipièno ludo zaljubljen, isprièava se i pun je kajanja. On moli za oprost i obeæava kako neæe više nikad biti nasilan prema ženi koju voli. Kako vrijeme prolazi on ponovo nastoji uspostaviti kontrolu nad svojom suprugom/partnericom i obitelji, postepeno tenzija raste i krug se nastavlja.
Napomena: Spirala nasilja opisuje kako dolazi do nasilja, ali samo kad se radi o tipu muškarca nasilnika koji ne zna postupati u situaciji sukoba i koji ne prepoznaje svoje osjeæaje, pa tako ljubomoru, tugu i strah manifestira ljutnjom. Takoðer ima slabo razvijene komunikacijske vještine i uzak raspon strategija suoèavanja sa stresom. Spiralom nasilja nije moguæe objasniti dinamiku nasilja u obitelji u kojoj muškarac ženu doživljava kao svoje vlasništvo, te vjeruje da je njegovo pravo i dužnost udariti ženu kad „zasluži“, ali i preventivno.
Mitovi i èinjenice o nasilju nad ženom u obitelji
Mit: Žena žrtva uzrokuje nasilje. Pretuèene žene èesto zaslužuju batine, jer ih provociraju.
Èinjenica: Zlostavljaè uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje akcije.
Mit: Žene žrtve uživaju u nasilju. Da nije tako otišle bi od zlostavljaèa.
Èinjenica: Nitko na uživa kad je zlostavljan.
Mit: Nasilje u obitelji i meðu braènim partnerima je njihova privatna stvar.
Èinjenica: Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.
Mit: Ako žrtva napusti zlostavljaèa, nasilje æe prestati.
Èinjenica: Veæina žrtava je u veæoj opasnosti kad napusti zlostavljaèa.
Mit: Alkohol i zloupotreba droga su uzroci nasilja u obitelji.
Èinjenica: Alkohol i droga nisu uzroci nasilnog ponašanja, ali mogu biti okidaèi za nasilno ponašanje.
Mit: Zlostavljanje žena u obitelji se dogaða samo u nižim socio-ekonomskim slojevima.
Èinjenica: Nasilje u obitelji se zbiva u svim društvenim slojevima.
Mit: Uèestalost nasilja u obitelji je prenaglašena. To i nije tako velik problem.
Èinjenica: Bez obzire na statistièke pokazatelje, nasilje u obitelji je znaèajan društveni problem.
Mit: Žene su nasilne kao muškarci.
Èinjenica: Muškarci su znaèajno èešæi poèinitelji nasilja u obitelji.
Mit: Zlostavljane žene biraju nasilne partnere. Èak i kad takva žena ostavi nasilnog partnera, naæi æe drugog koji æe je ponovo tuæi.
Èinjenica: Iako dio zlostavljanih žena ponovo naðe nasilnog partnera, žene ih ne traže i ne teže nasilnom odnosu.
Mit: Najèešæe je tjelesni napad partnera izolirani dogaðaj i vjerojatnost njegova ponavljanja je mala. .
Èinjenica: Tjelesno nasilje je dio složenog obrasca moæi i kontrole u partnerskom odnosu.
Mit: Nasilje meðu partnerima najèešæe se svodi na malo naguravanja.
Èinjenica: Nasilje meðu partnerima ukljuèuje razne oblike tjelesnog ugrožavanja.
Mit: Ako muškarac tuèe ženu mora da je mentalno bolestan.
Èinjenica: Mentalna bolest nije preduvjet obiteljskog nasilja.
Mit: Muškarac koji samo prijeti tjelesnim ozljeðivanjem svojoj partnerici nije zlostavljaè.
Èinjenica: Prijetnje predstavljaju specifièni oblik zlostavljanja.
Mit: Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoæi.
Èinjenica: Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.
Mit: Braène tuèe nisu ozbiljne. To se dogaða u svakom braku.
Èinjenica: Braène tuèe su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.
Mit: Djeca trebaju svog oca makar je i nasilan prema majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.
Èinjenica: Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uèe biti nasilna.
Mit: Nasilje i ljubav ne idu zajedno.
Èinjenica: Ljubav ne iskljuèuje nasilje.
Mit: U razdoblju rata i poraæa ima puno važnijih problema od nasilja u obitelji.
Èinjenica: Zbog poveæane razine nasilja u društvu, što je posljedica rata, potrebno je posebnu pozornost posvetiti nasilju u obitelji.
Zašto žene ostaju u nasilnom odnosu?
Postoji èitava paleta razloga zbog kojih žene svojim partnerima opraštaju nasilno ponašanje. Prije svega radi se o osobnim razlozima same žene, no veliku ulogu igraju i oèekivanja zajednice u kojoj obitelj živi, a koja nerijetko vrlo oštro osuðuje ženu koja se odluèi na napuštanje nasilnog odnosa.
Vrlo èesto su žene ekonomski ovisne o muškarcu. Njihova je uloga da odgajaju djecu i vode brigu o kuæanstvu dok muškarac donosi novac u kuæu. Postoje i situacije kada žene rade ali partner preuzima kontrolu nad njihovom potrošnjom novaca. Nekim ženama partneri brane da se zaposle iako su obrazovane i sposobne, a nekima brane i samo obrazovanje. Takvo ponašanje muškaraca se zapravo odvija s vrlo jednostavnim ciljem – uspostavljanjem kontrole nad ženinim životom.
Drugi razlog koji žene vrlo èesto navode jest taj da ne žele napustiti partnera jer djeci treba otac. Pretpostavka da djeci treba otac, kakav god da je, vrlo je neispravna i može dovesti do ozbiljnih posljedica. Naime, istraživanja su pokazala da djeca koja odrastaju u obiteljima gdje otac zlostavlja majku vrlo èesto preuzimaju te obrasce ponašanja kojima su izložena svakodnevno. Djeèaci uèe da je normalno tuæisvoju partnericu te i sami postaju nasilnici, dok djevojèice uèe ulogu žrtve, odnosno što sve jedna žena treba trpjeti od svog partnera.
Djeca bi trebala odrastati u sretnom i pozitivnom ambijentu, daleko od svakog vida nasilja.
Èesta pojava u nasilnim odnosima je i ta da žena porièe ono što joj se dogaða. Voli svog partnera i razmišlja samo o njegovim pozitivnim osobinama. Sama se pokušava uvjeriti da njen brak nije loš brak i da može promijeniti svog partnera.
Velik broj žena opravdava ponašanje svog partnera tražeæi uzroke nasilnog ponašanja partnera u sebi. Smatraju da su same krive za to što im se dogaða, da nešto ne valja s njima ili u njihovom ponašanju, da nisu dovoljno dobre partnerice ili majke, da ga nisu dostojne, da ga ne znaju zadovoljiti ili mu pružiti sve što mu treba ili jednostavnije reèeno, da su podbacile u ulozi žene/ partnerice. Vjeruju da je sve njihova pogreška, da se drugim ženama to ne dogaða te da su to zavrijedile. Vjeruju da nikad neæe naæi boljeg partnera pa im je i to malo „ljubavi“ bolje nego samoæa.
Okolina èesto smatra da je veza u kojoj se žena nalazi njen izbor, da dobre supruge i majke nitko ne tuèe, da vjerojatno žena izaziva nasilnika, da si je sama kriva što trpi nasilje te ukoliko ona sama ne napusti partnera, zašto bi onda oni nešto uèinili da joj pomognu? Dio ljudi æe pak reæi da su ljubomora i materijalno zbrinjavanje obitelji èisti znakovi ljubavi.
S druge strane, velik se broj žena jednostavno boji napustiti partnera, strahuju za vlastitu sigurnost i za sigurnost djece. Dio žena ne želi da njihova prièa postane javna jer to smatraju vlastitom sramotom, a zapravo je to sramota nasilnika. Dio žena nema povjerenja u institucije, ne vjeruju da æe im policija, pravosuðe, lijeènik ili socijalni radnik pomoæi ili uopæe razumjeti njihov problem.
Na koncu, postoje žene koje su odrasle u vrlo patrijarhalnom okruženju i smatraju da je nasilnièko ponašanje spolna uloga muškarca. Takvo ponašanje sagledavaju kao normalno.
|
|
04-06-2011 at 18:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
