Info: Ovo nije bogomolja, ovo je samo forum, ovdje ne vaze pravila ponasanja kao za njih ali je uljudnost i tolerancija pozeljna.
Ovdje se raspravlja o religijama i filozofiji, ali forum nije vjerski ni filozofski i ne pripada ni jednoj religiji, ni jednoj filozofiji.
Rusmir ef. Šadiæ novi magistar u Medžlisu IZ-e Tuzla
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je u protekle dvije decenije, uprkos turbulentnosti i turobnosti vremena, ostvarila brojne uspjehe na vjerskom, prosvjetiteljskom, organizacijskom i naroèito kadrovskom podruèju. Oni stariji æe se sjetiti da je u doba socijalistièke vlasti bila prava rijetkost vidjeti u džamijskim safovima ili na nekom od dnevnih namaza, nekog magistra ili doktora nauka, a rijetkost su bili i oni s fakultetskom diplomom. Danas je prava rijetkost na džuma-namazu ne naiæi na barem nekoliko doktora i magistara nauka, a zahvaljujuæi Božijoj milosti na prvom mjestu, u safovima je uistinu mnogo fakultetski obrazovnih vjernika.
Sam porast nauènog kvaliteta džemata je jedan od uspjeha Islamske zajednice u BiH, ali se još veæi uspjeh zajednice manifestira u èinjenici da je imamski kadar vjerno pratio porast nauènog nivoa i kvaliteta džemata te predano sticao nova znanja i viša akademska zvanja. Danas na mjestima glavnih imama imamo doktore nauka, univerzitetske profesore, a na položajima imama i hatiba gradskih džamija su veæinom visoko obrazovni vjernici dostojni imamskoga poziva i predvodništva meðu ljudima u vjeri.
Visoko obrazovani imami koji su brojna znanja i viša akademska zvanja sticali u raznim nauènim oblastima, spremni su odgovoriti na skoro sva pitanja vjernika – kako na ona dominantno teološka tako i na kompleksna filozofijska pitanja o egzistenciji i transcendenciji. Jedan od takvih mladih, visoko obrazovanih, uglednih i dostojnih imama jeste imam Èaršijske džamije u Tuzli i predsjednik OO Udruženja Ilmije Tuzla, magistar Rusmir ef. Šadiæ koji je, nakon steèenoga akademskog zvanja profesor islamske teologije 2006. pod mentorstvom prof. dr. Rešida Hafizoviæa na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, svoja interesovanja za filozofijskim promišljanjem suštine vjere ovjerio sticanjem zvanja bachelor filozofije 2011. a 12. 09.2012. kao i zvanja magistar filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Stekavši zvanje magistra odbranom završnog diplomskog rada na temu „Egzistencija i transcendencija u filozofiji Karla Jaspersa“, Rusmir ef. Šadiæ nije samo ispunio oèekivanja onih koji ga poznaju veæ je briljantnim uvodnim izlaganjem izmamio niz komplimenata komisije na èelu s prof. dr. Ugom Vlaisavljeviæem koji je za rad Rusmira ef. rekao da predstavlja jedan od najboljih magistarskih radova odbranjenih na Odsjeku za filozofiju u Sarajevu. Mentor magistra Šadiæa, prof. dr. Sulejman Bosto, biranim rijeèima je govorio o svome studentu, naglasivši da je rijeè o vrlo ozbiljnom èovjeku kojeg krasi nauèna discipliniranost, profinjena ozbiljnost i mudrost. Prof. dr. Jasminka Babiæ – Avdispahiæ pohvalila je hrabrost kojom se Rusmir ef. Šadiæ upustio u svojevrsnu revitalizaciju filozofije egzistencije kao mišljenja koje nastoji ukazati na èovjeka u njegovoj suštini.
Na stranicama svog magistarskog rada, Rusmir Šadiæ je vješto osvijetlio temeljne pojmove Jaspersove filozofije – egzistenciju i transcendenciju – te ukazao na njihovu povezanost i upuæenost jednog na drugi, buduæi da egzistencija, prema Rusmirovoj interpretaciji Jaspersa, jeste posredstvom transcendencije, dok se sama transcendencija otkriva i obznanjuje iskljuèivo egzistenciji. Napetost izmeðu ova dva pojma daje poseban „ritam“ cjelokupnoj filozofiji Karla Jaspersa.
Sukusirajuæi Jaspersov filozofski doprinos u pogledu problema koji je analiziran, magistar Rusmir Šadiæ je istakao kako se isti ogleda u njegovoj neumornoj potrazi za èovjekom kao svjesnim, slobodnim i komunikativnim biæem kojem prijeti opasnost postvarenja u modernom vremenu, s jedne strane, i u njegovom podsjeæanju èovjeka na opstojanje Transcendencije kao apsolutnog bitka i našeg izvora, s druge strane. Prema rijeèima Šadiæa, Karl Jaspers æe ostati zapamæen, u zapadnoj filozofskoj tradiciji, kao mislilac koji je najodluènije ukazivao na Transcendenciju i držao se nje kao vlastitog oslonca.
Prof. dr. Vlaisavljeviæ je magistru Šadiæu najiskrenije preporuèio da odmah upiše doktorski studij i ovu temu dodatno osvijetli sa odreðenim komparativnim pristupom, što bi predstavljalo idealan napor na putu jasnijeg razviðanja temeljnih pojmova Jaspersove filozofije ali i njegove otvorenosti za komunikaciju u oblasti filozofije religije.
Rusmir efendijinom odbranom završnog rada na II. ciklusu studija i stjecanjem zvanja magistra filozofije, mnogo su dobili i džematlije Èaršijske džamije koji se imaju priliku redovno družiti s ovim skromnim alimom zavidnoga znanja i tradicionalnog imamskog držanja, ali i cjelokupna Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Stoga, lièno koristim priliku da Rusmir ef. Šadiæu èestitam na uspješno odbranjem završnom radu, a cjelokupnoj Islamskoj zajednici da zahvalim na ogromnim uloženim naporima, koji imaju za cilj kreiranje i profiliranje visoko kvalitetnih i struènih kadrova, kakav je i sam Rusmir ef. Šadiæ.
BIOGRAFIJA
Rusmir Šadiæ, roðen 01.03.1982. godine u Brèkom. Nakon okonèanja osnovne škole u Èeliæu, 2001. godine završio je Behram-begovu medresu u Tuzli. Godine 2006. stekao je zvanje profesor islamske teologije diplomiravši na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu pod mentorstvom prof.dr. Rešida Hafizoviæa. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju, 2011. godine stjeèe akademsku titulu bachelor filozofije.
Od 2007. - 2008.radi kao profesor islamske vjeronauke u Katolièkom školskom centru u Tuzli i OŠ „Sjenjak“. Od septembar 2007. uposlenik je Medžlisa IZ-e Tuzla na dužnosti imama, hatiba i muallima u Arslan-aginoj a od oktobra 2011. u Èaršijskoj džamiji u Tuzli. Od 2006. sretno živi u braku sa suprugom Merimom. U pogledu struènog usavršavanja realizirao je studijski boravak na Univerzitetu Džami'atul-Mustafa u Qomu (Iran) od maja-juna 2011.
Pored knjige „Post – ukras ramazana“, magistar Rusmir Šadiæ objavio je sljedeæe radove:
1. “Nedžmuddin Kubra i derviški red kubrewiyya“, Znakovi vremena: èasopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu, dvobroj 48/49, (2010.) Sarajevo: Nauènoistraživaèki institut „Ibn Sina“.
2. „Fenomenologija 'srca' iz perspektive islamskog ezoterizma“, Godišnjak Medžlisa islamske zajednice Tuzla, br.1., (2010.) Tuzla
3. “Filozofija prirode u mišljenju Ibn Sinaa, Friedricha Schellinga i Stephena Hawkinga“, Beharistan: èasopis za iranistiku i islamsku kulturu, broj 15., (2011.) Sarajevo: Kulturni Centar IR Iran.
Nauèna konferencija o temi "Tuzlanski prosvjetitelji"
U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli 22. oktobra održana je nauèna konferencija o temi „Tuzlanski prosvjetitelji“. Konferencija je imala za cilj afirmiranje i oèuvanje historiografskog blaga tuzlanskog kraja, olièenog u djelima najznaèajnijih muslimanskih prosvjetitelja iz ranijeg perioda, koji su vlastitim angažmanom kreirali društvu stvarnost u kojoj su sami živjeli.
Na konferenciji su prezentirani rezultati istraživanja o historijskim liènostima, koje su svojom mišlju i društvenim djelovanjem, odnosno ukupnim prosvjetiteljskim radom dali veliki doprinos u razvoju tuzlanske regije i identiteta ljudi s ovog prostora. Rijeè je o osobama o kojim, prema mišljenju organizatora, tuzlanska javnost vrlo malo zna, a koje su uglavnom živile i djelovale krajem 19., i poèetkom 20. stoljeæa. U ime organizatora prisutnima se obratio mr. Vedad Gurda koji je istakao znaèaj nauène konferencije, te najavio teme govornika konferencije.
Prof. dr. Ismet Bušatliæ govorio je o temi: „Uloga i znaèaj alima u kreiranju i afirmiranju društvene stvarnosti“
Mr. Vahid Fazloviæ „Djelo Abdurahmana Èokiæa kao vrijedno svjedoèansrvo duhovne povijesti xx stoljeæa“
Doc. dr. Midhat Spahiæ „Život i djelo Ševket ef. Šabiæa“
Mr. Nusret Èolo „Ebu Lejs Zade Sejfullah-Halvetijski šejh“
Prof. dr. Adnan Jahiæ „Hafiz Sivèeviæ u svjetlu historijskih izvora o Behram-begovoj medresi“
Prof. dr. Izet Pajeviæ „ Dr. Mehmed Sami Šerbiæ, utemeljitelj institucionalne zdravstvene zaštite na tuzlanskoj regiji“
Mr. Kemal Bašiæ, Život i djelo Šaban ef, Hodžiæa“
Dr. Elvir Musiæ, nabi Tuzlavi-predstavnik tuzlanskog kraja u bosasnkohercegovaèkoj književnosti n aperzijskom jeziku“
Pokrovitelji nauène konferencije „Tuzlanski prosvjetitelji“, bili su Medžlis IZ Tuzla, Behrambegova medresa Tuzla, i Bosanki kulturni centar Tuzlanskog kantona. Organizator je bilo Udruženje "Centar za kulturu i dijalog" Tuzla.
Mjesna zajednica Simin Han prije rata je bila nacionalno izmješana. Šaroliku sliku saèinjavali su Srbi, Bošnjaci i manji broj Hrvata. Živjelo se dobro, sve do izbijanja agresije na BiH. Veæina mještana srpske nacionalosti samovoljno je napustila ovaj prostor, a nakon etnièkog èišæenja Podrinja u Simin Hanu su naseljeni prognanici sa podruèja opština Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica...
Danas u novoformiranom džematu Gornji Èakloviæi, naselje Vasiæi, živi nešto više od stotinu porodica, veæinom prognanih Podrinjaca te nekoliko porodica povratnika srpske nacionalnosti. Kako nam je kazao Dževad Hasanoviæ, predsjednik Džematskog odbora, prije èetiri godine u džematu je bilo 60 djece koja su izrazila želju da pohaðaju mektebsku nastavu, ali se najbliži vjerski objekat, džamija u Simin Hanu, nalazi predaleko, taènije 5,5 kilometara od ovoga mjesta.
- Nakon što sam se obratio Medžlisu Islamske zajednice Tuzla i objasnio sa kakvim se problemima susreæemo u Vasiæima, odluèio sam da uvakufim svoju kuæu i dadnem na korištenje djeci za mektebsku nastavu. Prije svega, želim da se zahvalim Amir ef.Kariæu, glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, koji nam je izašao u susret, dosta nam pomogao i odredio efendiju, koji subotom i nedjeljom dolazi u Vasiæe i poduèava djecu, isprièao je za Tuzlarije Hasanoviæ.
Obzirom na vjerske potrebe stanovništva, 2009. godine rodila se ideja za izgradnju džamije u Vasiæima. Kupljen je plac od 2000 m2, a za samo dva mjeseca mještani su uspjeli da izgrade džamiju. Nadolazeæi Kurban-bajram planiraju da klanjaju u novoj džamiji i to ih èini jako sretnima, rekli su nam.
- Prošle godine smo kupili plac za izgradnju džamije, a novac je dao dobar èovjek, vakif, èije ime ne želi da se spominje. Na inicijativu Izudina Rizviæa, Mirzeta Mehmedoviæa, Mirsada Ajdanoviæa i mene, prvog dana Ramazana ove godine uslijedilo je poèetak izgradnje džamije u Vasiæima. Džamija je izgraðena za svega dva mjeseca, unutrašnjost je kompletirana, završena je munara, a u završnoj fazi je i fasada na džamiji. Ako Bog da, do Kurban-bajrama, mi se nadamo da æe svi radovi biti završeni, kaže Dževad Hasanoviæ.
Sredstva za izgradnju džamije dobrovoljnim prilozima osigurali su mještani Vasiæa. Ukupna vrijednost radova je 175.000KM. Mještani Vasiæa kažu da na ovome neæe stati, jer slijedi ureðenje harema džamije. U tu svrhu pozivaju sve ljude dobre volje da dobrovoljnim prilozima pomognu da privedu svoj nijet do kraja.
Asocijacija žena MIZ Tuzla u borbi protiv raka dojke
U sklopu globalne kampanje borbe protiv karcinoma dojke, Asocijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, danas je u centru grada organizovala obilježavanje Dana roza marame.
Dan roze marame je osmišljen sa ciljem ohrabrivanja muslimana i muslimanki širom svijeta da uzmu uèešæe u aktivnostima podizanja svijesti o karcinomu dojke. Ujedno, bila je ovo prilika da muslimanke promovišu hidžab, ali i èinjenicu da žene koje nose hidžab oboljevaju od ove opake bolesti, sa istom se bore i spremne su pomoæi svima kojima mogu.
- Ovo godine po treæi put se prikljuèujemo globalnoj akciji i borbi protiv karcinoma dojke. Trudimo se da naše kampanje budu drugaèije i da imaju neku novu notu raznolikosti. Ovoga puta smo se odluèili za edukativnu kampanju u sklopu koje smo pripremili promotivni materijal koji sadrži osnovne informacije o raku dojke (simptomi, uzroci) , ali i metode uoèavanja promjena i samopregledu, kazala je za Tuzlarije Elmedina Osmiæ, predsjednica Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.
U aktivnostima podjele letaka uèestvovale su volonterke Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla koje su bile prepoznatljive, nosile su roze hidžabe i roze odjevne detalje na sebi.
U sklopu pomenute kampanje izraðen je i edukativni video koji sadrži osnovne informacije vezane za karcinom dojki.
- Tokom akcije pažnju smo fokusirali na žene starije životne dobe. One spadaju u riziènu kategoriju stanovništva. Potrebno da je podignemo svijest o ovoj opakoj bolesti i da se svi informišemo, jer je ova bolest izljeèiva ukoliko se otkrije na vrijeme, dodala je Osmiæ.
Prvog i drugog dana Kurban-bajram mnogobrojni Tuzlaci, ali i graðani iz ostalih dijelova BiH, dolaze u Narodnu kuhinju „Imaret“ i poklanjaju kurbansko meso.
Kako smo se uvjerili na licu mjesta, mnogo je onih koji èekaju u redu da predaju svoje hedije. Prilikom predaje kurbanskog mesa potrebno je imati potvrdu od veterinara da je kurban zdrav. Prema rijeèima Adila Pezeroviæa, direktora Narodne kuhinje „Imaret“, oèekuje se preko šezdeset tona kurbanskog mesa. Meso se može predati i u naredna dva u Narodnoj kuhinji, a samim tim doprinijeti i kvalitetnoj ishrani korisnika ove ustanove.
Inaèe, u Narodnoj kuhinji „Imaret“ trenutno se hrani oko 3.450 graðana.
Tradicionalno, kao i ranijih godina, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednica Kalesija, u Bosanskom kulturnom centru „Alija Izetbegoviæ“ u subotu uveèer je održana Bajramska akademija pod nazivom „I ti budi Ibrahim“.
U ime organizatora publici se obratio Enver ef.Aliæ, glavni imam MIZ Kalesija."Vidim vas radosne, bajramom umivene i Allahovim nurom ozraèene. To je dobro vidjeti i lijepo se na Kurban-bajram tako osjeæati", rekao je Aliæ uputivši bajramsku èestitku svim prisutnim.
Brojni posjetioci imali su priliku poslušati ilahije, sevdalinke i prigodne besjede u izvoðenju horova „Nuru ‘Ayni” iz Kalesije i „Selimija“ iz Doboja.
Sala Bosanskog kulturnog centra "Alija Izetbegoviæ" bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što je najljepši uzvratni poklon organizatoru ove akademije.
Tuzlaci uruèili bajramske paketiæe mališanima iz sela Liplje
Povodom Kurban-bajrama forumaši Tuzlarija i njihovi prijatelji, realizirali su tradicionalnu akciju podjele bajramskih paketiæa maloj raji iz povratnièkog sela Liplje, kod Zvornika. Uruèeno je 27 bajramskih paketiæa sa slatkišima, igraèkama, te nekoliko paketa odjeæe.
- Naše èeste posjete su dovele do toga da smo sa ovom djecom postali jako bliski. Veæ se osjeæa duh prijateljstva i povezanosti. Raduju se i najsitnijoj pažnji i prihvataju poklone sa zahvalnošæu. U aprili mjesecu ove godine uèenike smo obradovali sa ruksacima i školskim priborom. Nakon toga, u julu mjesecu, potpomogli smo sigurno do sada najznaèajniju pomoæ za ove mališane. Putem portala Tuzlarije uspjeli smo da iniciramo kupovinu kombija za prevoz djece, koji su inaèe dugo godina pješaèili do škole i zahvaljujuæi donatorima iz Holandije, problem prevoza djece je riješen. Na kraju, red je došao i na slatkiše, ono što djeca najviše vole, a Kurban-bajram je idealna prilika za tu vrstu poklona. U ime onih koje smo i ovog Bajrama obradovali i u èija smo srca unijeli osjeæaj da nisu zaboravljeni zahvaljujem se svim donatorima, kazao je za naš portal jedan od organizatora akcije.
U èast posjete tuzlanskih humanitaraca uèenici škole, zajedno sa svojim uèiteljicama, priredili su bajramsku priredbu. Djeca su pjevala, recitovala, uèila ilahije i zajedno sa gostima iz Tuzle i svojim roditeljima podijelila radost Kurban-bajrama.
Na sveèanosti u Liplju prisustvovao je i Mustafa Muharemoviæ, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik koji je podsjetio i na vrijeme agresije na BiH kada je ova škola bila pretvorena u logor za civilno bošnjaèko stanovništvo.
- Prošlo je više od 20 godina kada su u ovom mjestu, pa i u ovoj školi, djeca i ostali mještani bili izloženi ubijanju, muèenju, zatvaranju, silovanju i svemu što pokvareni ljudski ego može da uèini drugom èovjeku. Ali eto, hvala Bogu, posmatrajuæi ono što se danas dešava u Liplju, možemo biti zadovoljni, jer ovi uèenici su, uz pomoæ svojih uèiteljica, uspjeli kroz program koji su nam izveli, pokazati da postoji optimizam u mlaðim generacijama i da oni žele da obnove život. Na ovaj naèin djeca obnavljaju našu kulturu, tradiciju i pokazuju da mi Bošnjaci još uvijek imamo snage da se borimo i izborimo za ono što nam je cilj, a to je da živimo na ovim prostorima slobodno sa svim drugim ljudima, rekao je Mustafa Muharemoviæ.
Školu u Liplju trenutno pohaða 27 djece od prvog do petog razreda, a nakon toga djeca školovanje nastavljaju u Zvorniku. Uèiteljice Elvisa i Anela vode brigu o ovim mališanima, a da su dobri pedagozi svjedoèe i komentari uèenika koji su kazali da vole svoje uèiteljice i da ih ne bi mijenjali ni za jednu drugu.
Pri odlasku nismo mogli a da ne primjetimo da osmijeh na licima djece govori puno i da jedan mali gest pažnje može uèiniti veliku radost i njihovu svakodnevnicu uèiniti ljepšom.
Re: Islam u Tuzli (vijesti, slike, video fajlovi)
