Info: Ovo nije bogomolja, ovo je samo forum, ovdje ne vaze pravila ponasanja kao za njih ali je uljudnost i tolerancija pozeljna.
Ovdje se raspravlja o religijama i filozofiji, ali forum nije vjerski ni filozofski i ne pripada ni jednoj religiji, ni jednoj filozofiji.
Proglas Rijaseta Islamske zajednice o popisu stanovištva
Sarajevo, 12. novembar 2012. (MINA) - U povodu najavljenog popisa stanovništva u našoj zemlji, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pod presjedavanjem reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceriæa i u prisustvu zamjenika reisu-l-uleme hafiza Ismeta Spahiæa i muftije mr. Huseina Kavazoviæa izabranog reisu-l-uleme, na 8. redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu 12. novembra 2012. godine, usvojio je sljedeæi:
P R O G L A S
الحمد لله رب العالمين.
والصلاة و السلام علي أشرف الانبياء والمرسلين!
قال الله سبحانه و تعالى فى القران الحكيم:
يَاأَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا عَلَيْكُمْ أَنفُسَكُمْ لَا يَضُرُّكُمْ مَنْ ضَلَّ إِذَا اهْتَدَيْتُمْ إِلَى اللَّهِ مَرْجِعُكُمْ جَمِيعًا فَيُنَبِّئُكُمْ بِمَا كُنتُمْ تَعْمَلُونَ ـ صدق الله العظيم
- Vi koji ste se pouzdali u Boga budite zajedno pa vam neæe naškoditi oni koji su na krivom putu ako ste vi krenuli pravim putem. Na kraju svi æete se vratiti Allahu, koji æe vas obavijestiti šta ste radili (Kur'an, 5:105).
1) Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini podržava popis stanovništva u našoj zemlji te poziva graðane Bosne i Hercegovine da se odazovu popisu.
2) Rijaset Islamske zajednice apelira na državne institucije, kao i na sva bošnjaèka kulturna i nacionalna udruženja da se aktivno ukljuèe u akciju nacionalne afirmacije Bošnjaka kako bi se otklonile lažne dileme oko bošnjaèkog vjerskog, nacionalnog i jezièkog identiteta.
3) Nema na svijetu naroda kojem je nacionalno ime "Musliman". To se moglo dogoditi samo nama Bošnjacima zato što smo zadnjih sto i više godina živjeli u neslobodi. Malo je naroda na svijetu kojem se tako dugo i uporno osporava pravo na vlastito etnièko i nacionalno ime. To je moguæe Bošnjacima zato što im se stalno otima nacionalna sloboda. Malo je naroda kojima se ukida ime jezika. To je bilo moguæe Bošnjacima zato što ih se ne može gledat da žive u slobodi svoje kulture i tradicije. Na isti naèin kao što svaki Englez zna da je Britanac njegova državna a ne etnièka i nacionalna odrednica, i kao što svaki Perzijanac zna da je Iranac njegov državni a ne etnièki identitet, tako isto i svaki Bošnjak treba da zna da "Bosanac" nije njegovo ni etnièko ni nacionalno ime, kao što nije ni "Musliman" njegov ni etnièki ni nacionalni identitet. Bosanac je svako ko ima bosanski pasoš, ali Bošnjak je samo onaj koji je svjestan svog bošnjaèkog etnièkog i nacionalnog porijekla i svog specifiènog duhovnog i kulturnog bošnjaèkog identiteta. Zato Rijaset Islamske zajednice poziva Bošnjake da na predstojeæem popisu stanovništva u rubrici „nacionalno/etnièko izjašnjavanje“ upišu nacionalno ime „Bošnjak“, u rubrici „izjašnjavanje o vjeroispovijesti“ daju odgovor da je „islamska“, a maternji jezik „bosanski“. Jer svi oni koji navode Bošnjake da se na sljedeæem popisu stanovništva u našoj zemlji pišu nacionalno "Musliman", "Bosanac" ili "Hercegovac" rade direktno ili indirektno na etnièkom èišæenju Bošnjaka.
4. Ime "musliman" je univerzalna vjerska i duhovna vrijednost koja pripada muslimanima iz svih etnièkih i nacionalnih zajednica širom svijeta i zato Bošnjaci nemaju pravo to ime, "musliman", sebi prisvajati, nemaju pravo to ime upotrebljavati za svoje uske nacionalne interese. Stoga, Rijaset traži od svih imama, hatiba, muderrisa i vjerouèitelja u domovini i dijaspori da ne štede svoj napor i trud kako bi objasnili našem narodu, kojem je ime musliman na srcu i duši, da Uzvišeni Allah kaže u Kur'anu Èasnom da su ljudi stvoreni od jednog muškarca i jedne žene, pa su onda podijeljeni na narode i plemena da bi se meðusobno upoznavali i poštovali. To znaèi da Uzvišeni Allah potvrðuje da u islamu postoje narodi i plemena sa svojim etnièkim, nacionalnim, kulturnim, jezièkim i državnim posebnostima. Bošnjaci su poseban narod na Balkanu sa posebnom kulturom kao obrazacem svijesti, znanja, vjerovanja, osjeæanja i ponašanja. Nakon genocida, niko od Bošnjaka nema pravo biti po strani u odnosu na bošnjaèko nacionalno pitanje. Svako je dužan da savjesno i odgovorno pridonosi jedinstvu i sigurnosti bošnjaèkog naroda.
5) Oni koji budu govorili, kao što su Musau, a.s., neki iz njegovog naroda govorili: - Idite vi i vaša vjera pa se borite, mi ovdje ostajemo - neka znaju da time ugrožavaju buduænost svoga potomstva. Svi moramo shvatiti da, zbog buduænosti naše djece, moramo se prihvatiti zadataka koje samo samosvjesna i samobitna nacija kao cjelina može ostvariti. Ime "Bosanac" ili "Hercegovac", kao zamjena za etnièko i nacionalno ime "Bošnjak", najveæa je prevara i podvala koja nam se servira po receptu svih dosadašnjih prevara i podvala sa namjerom da se Bošnjake raspameti, da ih se unizi i da ih se obezvrijedi duhovno, nacionalno, kulturno i politièki. Ko nije svijestan toga, boluje od amnezije, koja je Bošnjake, nažalost, mnogo puta koštala i uzrokovala Bošnjacima velika stradanja, sve do genocida. Zbog toga Bošnjaci ovoga puta moraju biti na visini nacionalne odgovornosti.
6) Rijaset nalaže svim hatibima u domovini i dijaspori da ovaj PROGLAS proèitaju sa minbera na sljedeæoj džumi-namazu te da do poèetka popisa na hutbama podsjeæaju džematlije o vjerskom znaèenju imena "musliman", o znaèenju i znaèaju etnièkom i nacionalnom imenu "Bošnjak" te o znaèenju i znaèaju pojma bosanski jezik.
7) Rijaset preporuèuje imamima i hatibima da uèe ovu dovu: Bože, budi s nama, a ne protiv nas! Bože, sretno okonèaj kraj našeg života, uveæaj naše nade, u zdravlju spoji naše dane i noæi, naš put i naša oèekivanja upiši u Tvoju milost, polij grijehe naše Tvojim oprostom, pouèi nas da ispravljamo naše mahane, uveæaj nam pobožnost, obdari nas znanjem da èitamo nove znakove iz Tvoje vjere, Bože, mi se u Tebe uzdamo i na Tebe oslanjamo!
Molimo Te, Bože, da nam grijeh nestane, da nam briga prestane, da nas bolest ostavi, da nas strah napusti, da nas siromaštvo ne prati, da nas bijeda ne vidi, da nas ljenost ne uhvati, da nas krivi put ne prevari, da nas prijatelji ne zaborave, da nas neprijatelji ne progone, da nas izdajnici ne prodaju, da nam narod bude slobodan, da nam domovina bude ponosna, da nam dom bude siguran, da nam društvo bude pošteno, da nam povratak kuæi bude uspješan, da borba za istinu i pravdu bude trajna, da nam zajedništvo u vjeri bude omiljeno, da nam život sa komšijama bude dragovoljan.
Molimo Te, Bože, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majèina suza bude molitva da nam se više nikada i nigdje ne ponovi genocid! Amin!
Muslimani obilježavaju Novu 1434. hidžretsku godinu
Širom svijeta muslimani s radošæu doèekuju Novu 1434. hidžretsku godinu, koja nastupa u srijedu, 14.novembra, nakon akšamskog namaza i paljenja kandilja širom bosanskih, ali i svjetskih minareta. Tim povodom u svim džematima Medžlisa Islamske zajednice Tuzla uprilièeni su prikladni programi obilježavanja Nove hidžretske godine.
Muslimanska ili Hidžretska nova godina se u Bosni i Hercegovini uglavnom obilježava prigodnim sveèanostima i akademijama te uèenjem Kur'ana i ilahija u džamijama. Posebna radost je za djecu, odnosno polaznike mektebske nastave koji zajedno sa svojim muallimima pripreme program za džematlije, a za uloženi trud mektebskim polaznicima budu darovane odgovarajuæe hedije.
Hidžra je preseljenje poslanika Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu i polazna je taèka raèunanja vremena muslimanskog kalendara, stoga je i najznaèajniji dogaðaj u historiji islama, jer je on u vrijeme poslanika Muhammeda a.s. znaèio olakšanje za dalju misiju širenja islama. Prema proraèunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine, te utvrðivanje ovog dogaðaja kao poèetka raèunanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre.
Kažu da je u starim èasopisima zabilježeno da su uoèi Hidžretske godine paljeni kandilji u svim džamijama te da se na sveèan naèin doèekivala Nova hidžretska godina, isticali su se bajraci, dijelili bi se pokloni najmlaðima, pravile su se halve u kuæama. Hidžra je oznaèavala i nivo imana, vjerovanja kod ljudi, hidžra je i napuštanje loših navika, loših postupaka, kao i napuštanje onih mjesta koja ne dolikuju jednom muslimanu, hidžra je i kada ostavimo loše društvo koje nas navodi na grijeh, a pronaðemo ono koje nas navodi na dobro.