cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Mladi sa Stupina prekreèili uvredljive grafite
Ime Ratka Mladiæa, ratnog zloèinca koji je odgovoran za genocid u Srebrenici i druge zloèine poèinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije nekoliko dana ispisano je na zidu, u blizini Medicinskog fakulteta u Tuzli. Pored imena zloèinca, ispisana su i “èetiri S”. Mala, ali odbrana ekipa sa Stupina nije željela da ovakvi incidenti vrijeðaju osjeæanja Tuzlaka, te su se danas dali na posao i prekreèili uvredljive grafite.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 25-10-2011 at 17:20 GMT]
[Edited by cupo on 25-10-2011 at 17:22 GMT]
25-10-2011 at 17:19
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Vrelovod u avliji, led u sobi, TV Liberty
25-10-2011 at 21:45
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Strožije kazne za graðane Tuzlanskog kantona
Obavljanje fizioloških potreba na javnim mjestima, neprimjereno izlaganje dijelova tijela, prosjaèenje i klaðenje maloljetnika ubuduæe æe biti kažnjavano. Ovo je, uz ostalo, regulirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, donesenom na današnjoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona. Skupština TK-a je prihvatila inicijativu BPS-a da se nezaposlenim osobama, s visokom struènom spremom, omoguæi obavljanje pripravnièkog staža u institucijama koje su u nadležnosti Vlade i Skupštine Kantona.
Ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Sead Hasiæ je, neposredno pred izjašnjenje zastupnika, pojasnio da je Vlada TK-a donijela zakljuèak da se u saradnji s opæinama i privrednim društvima naèini plan prema kojem bi visokoobrazovanim osobama bilo omoguæeno obavljanje pripravnièkog staža. Prema evidenciji Službe za zapošljavanje takvih je 1.348.
Nije prihvaæena inicijativa SBB-a o smjeni direktora UKC-a Tuzla. Pojašnjavajuæi inicijativu, predsjednik Kluba zastupnika ove stranke, Salih Šaboviæ, podsjetio je na Uredbu sa zakonskom snagom o ustanovama, prema kojoj u sluèaju da ustanova dvije godine posluje negativno, osnivaè, u sluèaju UKC-a, Skupština i Vlada TK-a, trebaju pristupiti smjeni rukovodeæih struktura. S tim u vezi, Šaboviæ je naveo da je Vlada imenovala novi Upravni odbor, ali da nije ispoštovana Uredba u dijelu u kojem je Upravni odbor bio dužan u roku od 60 dana razriješiti dužnosti direktora Javne ustanove, odnosno, UKC-a Tuzla, te da je u tom sluèaju dužan reagovati osnivaè. Pri izjašnjenju o inicijativi o smjeni direktora UKC-a Tuzla veæina zastupnika je bila uzdržana.
Bez veæe rasprave doneseni su zakoni, o geološkim istraživanjima, te o rudarstvu. Skupština TK-a je donijela Zakon o prestanku važenja Zakona o zaštiti okolice. Sjednica je okonèana prihvatanjem izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine TK-a.
FENA
26-10-2011 at 19:08
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Nauèna konferencija o kulturno-historijskom naslijeðu Srebrenice kroz vijekove
Arheološki muzej „Rimski Municipium“ Skelani-Srebrenica, uz podršku Vlade RS-a i Ministarstva nauke i tehnologije organizovao je u Srebrenici meðunarodnu nauènu konferenciju o temi "Kulturno-historijsko naslijeðe Srebrenice kroz vijekove".
Na skupu su predstavljeni nauèni radovi vezani za arheološka otkriæa na podruèju ove opštine i ukazano je na znaèaj Srebrenice kroz historijske tokove.
- Cilj nam je pokazati da je kultura življenja ovdje bila i prije, da smo zajedno živjeli, da postoji šarolikost u kulturama i da se ovdje živjelo dobro. Želimo poslati jednu drugu sliku Srebrenice i graditi buduænost,pouèeni greškama iz prošlosti, koje možemo ispraviti i sretnije živjeti na ovom podruèju, kazao je Æamil Durakoviæ, zamjenik naèelnika opštine Srebrenica.
Želja nam je da na konferenciji prikažemo Srebrenicu i njen znaèaj kroz istorijske tokove na cjelokupan razvoj ovog regiona“, rekao je direktor Arheološkog muzeja “Rimski Municipium“ Skelani Srebrenica Dragiæ Glišiæ.
Mr. Mirko Babiæ je govorio o temi "Probna arheološka iskopavanja na tri rimska lokaliteta na prostoru Istoènog Osata” i istakao je da je na podruèju Srebrenice pronaðeno niz nalazišta iz rimskog doba i ona su meðu najoèuvanijim i najznaèajnijim na Balkanu.
Arheološka istraživanja na podruèju Srebrenice potvrdila su da je ova regija svojim prostranstvom i prirodnim bogatstvima privukla pažnju rimskih i drugih vladara, koji su na razne naèine pokušavali da dopru do Srebrenice, pa su tako, izmeðu ostalih, nicala i antièka naselja. Jedno takve naselje otkriveno je prije tri godine u mjestu Skelani, nadomak Srebrenice. Otkriveni su ostaci arhitekture rimskog grada Municipium Malveziatium s oko 40 metara kvadratnih dobro oèuvanih podnih mozaika u ostacima carske palaèe. Pronaðeni ostaci Vile rustika i dviju bazilika iz ranohrišæanskog doba kao i 80 rimskih spomenika te jedan srednjovjekovni steæak.
Na konferenciji su govorili gosti iz Republièkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeða manjeg bh.entieta, Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, predstavnici institucija i meðunarodnih organizacija i arheolozi iz Srbije i Hrvatske. Zakljuèeno je da je malo gradova poput Srebrenice, koji imaju tako bogato kulturno-historijsko naslijeðe. Zato æe konferencija zasigurno doprinijeti razvoju kulturnog turizma, ali i ljepšoj slici o Srebrenici.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 27-10-2011 at 00:16 GMT]
26-10-2011 at 19:47
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Jasmin Imamovic o pokretanju digitalnih karata javnih dobara u Tuzli.
26-10-2011 at 21:18
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
VIVA CLUB TUZLA DJ Krige JR & DJ RULE
26-10-2011 at 21:19
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
FBiH: U septembru trgovinski deficit 454.966.000 KM
Federacija BiH je u septembru 2011. ostvarila izvoz u vrijednosti 462.470.000 KM, što je za 8,8 posto više u odnosu na august 2011.
Vrijednost uvoza je 917.436.000 KM i veæa je za 6,4 posto u odnosu na august, tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u septembru 2011. iznosio 454.966.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u septembru je bio 50,4 posto i veæi je za 1,1 posto u odnosu na august.
U septembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemaèku, u vrijednosti 83.521.000 i Hrvatsku u vrijednosti 60.192.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 166.741.000 i Njemaèke, u vrijednosti 114.657.000 KM.
Uèešæe Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u septembru je bilo 63,1, a u ukupnom uvozu 64,6 posto.
(FENA)
27-10-2011 at 14:14
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Ambasador Slovenije u BiH posjetio Tuzlu
Ambasador Slovenije u BiH Andrej Graselli danas je boravio u posjeti Opštini Tuzla, gdje je se sastao sa naèelnikom Jasminom Imamoviæem i njegovim saradnicima. Razgovarano je o pomoæi koju Slovenija može pružiti Tuzli u korištenju evropskih sredstava, kao i o novim investicijama i kulturnoj razmjeni.
- Saradnja izmeðu Slovenije i Tuzlanskog kantona ima svoju tradiciju, mi smo investirali dosta u Tuzlu, a osim toga, dobra je saradnja i na drugim podruèjima, poput kulture. Nastojat æemo da ovu saradnju ojaèamo i unaprijedimo, rekao je ambasador Graselli zahvalivši se naèelniku Imamoviæu na pomoæi koju pruža graðanima slovenaèkog porijekla u Tuzli.
Naèelnik Imamoviæ je kazao da je saradnja sa Slovenijom i Slovencima tradicionalno dobra. "Tokom rata u Bosni i Hercegovini Slovenija je zbrinula mnogo naših graðana. Nakon rata, Slovenci su obnovili kontakte i bili vrlo agilni kao investititori, ujedno su i najveæi strani investitori u Tuzli. Treba podsjetiti da je i gospoða Tanja Fajon, svesrdnim zalaganjem doprinijela da se graðanima BiH ukinu vize. Dobro je da imamo prijatelja u Sloveniji i nastavit æemo se dogovarati o daljem unaprijeðenju naše privredne, kulturne, politièke, ali i svake druge saradnje", rekao je naèelnik Imamoviæ.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 27-10-2011 at 16:50 GMT]
27-10-2011 at 16:48
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Nastavak radova
Asfaltirana dionica od Male pijace do “Zvijezde“
Na Sjevernoj gradskoj saobraæajnici, na dionici od Male pijace do zgrade “Zvijezda”, danas su položeni prvi slojevi novog asfalta. Na terenu bilježimo radnu atmosferu i donosimo fotografije nastavka radova.
Zatièemo i kolege iz Osloboðenja, koji su zbog radova na ovoj dionici bili prinuðeni produžiti svoje radno vrijeme.
Zamjena asfalta na ovom dijelu puta nije vršena više od dvije decenije, tako da æe se ovim radovima osigurati nekoliko narednih godina bez „krpljenja“ rupa. Radovi istog karaktera predstoje i u ulici Pašage Mandžiæa u Mjesnoj zajednici Tušanj, zatim dijelu ulice Armije BiH koja pripada Mjesnoj zajednici Solina, kao i ulici VI Bosanske brigade koja ide do zgrade Vlade Tuzlanskog kantona (zgrada Soda So) gdje æe se vršiti i ureðenje vodovodne i kanalizacione mreže.
Svi ovi radovi koštaæe oko 500.000 KM, a sredstva je izdvojila Vlada Federacije BiH.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 27-10-2011 at 18:00 GMT]
[Edited by cupo on 27-10-2011 at 19:16 GMT]
27-10-2011 at 17:59
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2011.godina
Slikom i rijeèju kroz život u Srebrenici
Suživot i povratak lijeèe bolne rane
Srebrenica danas, 16 godina poslije ratnih strahota...Ekipa Tuzlarija je boravila u ovom gradu kako bi se uvjerila kako danas žive ljudi koji su se vratili u ovaj grad. Posjetili smo institucije kulture, vjerske ustanove, nevladine organizacije i povratnike.
Obilazeæi sve navedeno zapazili smo da se u Srebrenicu rijetko dolazi. Izuzetak je tek 11.juli kada veliki broj Bošnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore doðe do Potoèara, ali i tada rijetko ko produži do Srebrenice. Dobro bi bilo da barem tog dana odreðeni broj naših ljudi posjeti i Srebrenicu i uvjeri se kako živi oko 1.000 Bošnjaka povratnika. Obièno se misli da je povratnika više, no ovo je stvarna slika povratka u Srebrenicu, ali svi oni koji se žele vratiti uvijek imaju gdje.
Da je više Bošnjaka bilo bi i više prava!
- Treba više Bošnjaka, više povratka pa bi imali i više prava. Nedostaje puno više brige državnih institucija za zapošljavanje mladih ljudi jer oni doðu u Srebrenicu, ali se ne zadrže puno - odoše za ozbiljnom egzistencijom, kaže Damir ef. Peštaliæ, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica.
- Obzirom kako je napravljena strategija za povratak u Srebrenicu i koliko je sve to neplanski uraðeno, danas mogu reæi “Hvala Bogu dobro je”. Ovde je sve raðeno bez cilja i strategije, ali i vizije za buduænost. Stanje u džematima je stabilno, imamo omladine, pojedini su dobili poslove, ali sve je to malo. Nije rješenje kilogram ulja i šeæera, rješenje je da ljudi rade i da od svog posla izdržavaju porodice. U Srebrenici Bošnjaci i dalje uèe srpski jezik, u politici nema dovoljno Bošnjaka, a slièno je i u javnim institucijama samo se o tome ne prièa što je veliki problem, istièe imam Peštaliæ.
Srebrenica je prije rata imala pet džamija, a sa okupacijom Srebrenice sve su porušene. Do danas su obnovljenje tri i to Bijela džamija, Èaršijska džamija i uskoro drvena džamija u naselju Crvena Rijeka. Zapoèeli su radovi na džamiji na brdu Vidkovac, na samom ulazu u Srebrenicu, dok još ništa nije uraðeno na obnovi džamije u naselju Petrièa.
- U gradskoj zoni izgraðen je i islamski centar gdje se Bošnjaci, ali i svi drugi ljudi dobre volje, druže i provode vrijeme. Tu se može odmoriti, popiti èaj ili kahvu, ruèati i naravno obaviti vjerska aktivnost. Obzirom da u Srebrenicu dolaze naša braæa i sestre iz drugih gradova BiH i dijaspore, lijepo je kad imate adekvatan prostor da ugostite sve te ljude. U sklopu centra nalazi se gasulhana i mekteb gdje djeca izuèavaju vjeronauku i gdje se organizuju kursevi za odrasle, a u blizini samog objekta nalazi se Èaršijska džamija, kaže imam Peštaliæ.
Ko šiša Željku?
U periodu 1995. – 2000.godina u Srebrenici je bilo nezamislivo da se Bošnjaci, Srbi i svi drugi koji žive ovdje, voljom ili silom prilika, toliko zbliže. Sve do 2000.godine povratak je bio samo dobar slogan i paravan za centre moæi u Sarajevu i Banjoj Luci, kojim su ispoljavali svoje stranaèke, etièke i etnièke zablude. Kako sada izgleda suživot u Srebrenici uvjerili smo se i sami. Trgovina i svakodnevne aktivnosti, ali i životne okolnosti uticale su na to da svi stanovnici Srebrenice danas žive u slozi.
Sreli smo Željku, koja nam je kazala da predrasuda nema i da je sasvim normalno što se šiša kod Ahmeda Ustiæa, jednog od povratnika u Srebrenicu. Inaèe, Ahmed je poznati frizer u ovom gradu i za njega povratak nije tek nešto o èemu se prièa, a ne realizuje. Iako ni danas nema neku ozbiljniju podršku nadležnih ne odustaje u namjeri da nastavi tradicijski biznis.
Prije 65 godina Ahmedov djed Enez Ustiæ je u Srebrenici otvorio prvi frizerski salon. U njegovoj radnji ovaj zanat izuèilo je mnogo Srebrenièana, koji su kasnije svoje salone imali širom Bosne i Hercegovine. I Enezova djeca su krenula istim stopama, pa je sin Meho više od deset godina bio glavni frizer u centralnoj NATO-ovoj bazi u Butmiru kod Sarajeva. Godine 2009., nakon povratka u Srebrenicu, Ahmed nastavlja svoju porodiènu tradiciju šišanja. Kako kaže, zadovoljan je poslom, ali nije zadovoljan stanjem u pogledu zapošljavanja mladih u gradu, jer bi se tu moglo uraditi puno više, kaže Ahmed.
Kulturno-historijsko naslijeðe Srebrenice kroz vijekove
Posjetili smo i nauènu konferenciju u Srebrenici o temi "Kulturno-historijsko naslijeðe Srebrenice kroz vijekove". Na skupu su predstavljeni nauèni radovi vezani za arheološka otkriæa na podruèju ove opštine i ukazano je na znaèaj Srebrenice kroz historijske tokove.
- Cilj nam je pokazati da je kultura življenja ovdje bila i prije, da smo zajedno živjeli, da postoji šarolikost u kulturama i da se ovdje živjelo dobro. Želimo poslati jednu drugu sliku Srebrenice i graditi buduænost,pouèeni greškama iz prošlosti, koje možemo ispraviti i sretnije živjeti na ovom podruèju, kazao je za naš portal Æamil Durakoviæ, zamjenik naèelnika opštine Srebrenica.
Prvi put u posjeti biblioteci i muzeju
Za djecu iz srebrenièkih sela Skelani, Osmaèe i Osatica ovih je dana organizovana petodnevna radionica u biblioteci u Srebrenici, koja djeluje u sklopu Doma kulture. Ovo je prvi put da mališani iz najudaljenijih srebrenièkih sela posjete instituciju kulture. Djeca na radionici pišu radove na temu “Prièe iz mog djetinjstva”, a po završetku radionice Ministarstvo sigurnosti BiH æe finansirati objavljivanje zbirke sa djeèijim radovima. Na radionici uèestvuje 70 mališana, a nakon objave zbirke, biæe uprilièena promocija za njihove roditelje.
U sklopu radionice, djeca su obišla i Zavièajni muzej gdje je na mnogobrojna pitanja znatiželjnih mališana odgovarala Stana Prodanoviæ, kustos-pedagog Zavièajnog muzeja.
Nièu novi hoteli
Oživljavanje Srebrenice i ekonomskog razvoja, kao i vraæanje u život ovog podruèja moralna je obaveza svih nas zbog onoga što se desilo 1995. godine. Danas je Srebrenica dovoljno integrisana zajednica da može da prihvati nove ideje sa dosta želje i volje da to uspije. Prepoznali su to pojedini investitori, poput Fabrike duhana “Sarajevo”, koja uskoro završava izgradnju hotela u Srebrenici. Ovaj objekat æe biti u funkciji na proljeæe iduæe godine. Hotel sa èetiri zvjezdice æe imati 38 smještajnih jedinica, a zapošljavat æe se oko 40 radnika. Prioritet pri zapošljavanju imaæe ljudi koji žive u Srebrenici.
Da smještajnih kapaciteta nedostaje gradu ukazuje primjer srebrenièanina Safeta Aliæa, koji živi i radi u Švicarkoj, a koji je u julu ove godine jedan objekat renovirao i pretvorio u motel. U obnovu, opremanje i zapošljavanje radnika uložio je 700.000 KM. Motel se nalazi u centru grada, u neposrednoj blizini Doma kulture, a raspolaže sa 18 luksuzno opremljenih dvokrevetnih soba i dva luksuzno opremljena apartmana.
Naša posjeta Srebrenici završila je obilaskom Banje Guber, sa nadaleko poznatom ljekovitom vodom. I tu se grade novi, moderni hotelsko-banjski kapaciteti koji bi mogli znaèiti istinsku vjeru u održivost povratka za sve one koji su nekada živjeli u ovom plemenitom gradu.
Prièu završavamo sa jednom lijepom pjesmom o Srebrenici...